[Zagreb u snijegu]

Je Pfaff, postoji jedan problem. Gdje bi ovo čudo broj 2 bacalo snijeg? Na pločnik pa bi pješaci izgledali ovako

 

Bila mi je namjera proči i po Novj Vesi, ali počela je kiša ili nekaj slično, pa sam se odlučio vratit i to preko Ribnjaka. Dobio je ime zbog toga jer se od jednog izvora stvaro jezerce, a kasnije je isušeno da bi se napravio perivoj

 

 

 

 

Kapelica Svetog Matina iz 1691. godine u Staroj Vlaškoj

 

Onda sam tramvajem otišao do glavnog, ali tamo ima svega osim vlakova, pa sam krenuo devetkom prema Borongaju i sišao na Šulekovoj na napravim par fotki. Za početak lijepo očiščeno stajalište, ali samo ako izlazite na prvih tri vrata

 

Ovom devetkom sam došao...

 

...a ovom sedamnaesticom idem dalje

 

Bude izdržao krov nadstrešnice ovu težinu

 

Okretište Borongaj

 

Nastavak slijedi

[Zagreb u snijegu]

Jedna od 25 sačuvanih kurija, a bilo ih je 27. Desno se ide na Dolac, najgorju devastaciju prostora u Zagrebu

 

Katedrala uznesenja Blažene Djevice Marije. Izgrađena je 1217., ali je u potresu 1880. stradala, a obnova je prema projektima Hermana Bollea završena 1902. i od tad ima današnji izgled. Izvan izgleda veliko, ali kad uđete unutra čini se dosta mala

 

Ispred Katedrale se nalazi Marijin stup s kipom Majke Božje Bezgrešnog Začeča iz 1880. godine, rad Antona Dominika Fernkorna

 

Glavni portal Katedrale iz 1902.

 

Unutrašnjost, bilo je dosta mračno, pa je ovo jedino kaj sam uspio

 

Pogled koji se pruža kad se izađe iz Katedrale

 

Jedna od kurija

 

Zgrada kazališta Komedija

 

Crkva Svetog Franje i samostan osnovan za svečeva života, a postoji predaja da je i sam Sveti Franjo posjetio Crkvu, a posvečena je nakon njegove smrti. Crkva je stradala nakon potresa 1880., a nakon obnove poprimila je današnji izgled za koji je zaslužan Herman Bolle

 

Evo i malo autobusnog prometa. Linija 201 Kvaternikov trg - Kpatol i 106 Krematorij - Kaptol

 

Nastavak slijedi

[Zagreb u snijegu]

Još jedna fotka Bika

 

Ovo je Dom likovnih umjetnika za kaj je bio i građen, ali je u povijesti mijenjao funkciju, pa je bio Đamija, a to se toliko ukorijenilo da i danas ljudi taj trg zovu Đamija, a to je bio za vrijeme NDH, dok je poslije rata bio muzej NOB-a ili nekaj slično, da bi stvaranjem Hrvatske postao ponovno ono za kaj je i građen. Građen je prema ideji Ivana Maštrovića, a on je i hortikulturalno uredio trg, nacrte je napravio Harold Bilinić i Lavoslav Horvat, a čeličnu kupolu je izradio Zvonimir Kavurić. Otvoren je 1938., a kako je jedno od pet imena koje je nosio ovaj trg bilo prema kralju Petru I. Karađorđeviću, bila je ideja da se napravi spomenik njemu, ali je ipak prevladalo to da tu bude novi umjetnički paviljon, jer je onaj na Tomislavcu bio premali

 

Križanje ulice Račkog i Smičiklasove je zadovoljavajuče očiščeno

 

Još jedan Bik u Draškovičevoj

 

U ovoj zgradi je ako se ne varam banka, a i zgrada je bila građena za banku, a lijevo od nje je početak Schlosserovih stuba koje vode na Šalatu

 

Kip Augusta Šenoe

 

Pogled na Katedralu s stražnje strane

 

Stara Vlaška. Inače Vlaška ulica je stvarno stara. Prvi puta se spominje 1198. godine, a ime je dobila po Latinima koji su živjeli u dolini ispod Katedrale, pa je tako nastalo ime Laška, a kasnije se to transformiralo u Vlaška

 

Lijepa je to ulica, ali desno se vidi da se gradi jedna nova ružna zgrada

 

I dok se nova gradi, ova stara zgrada, koja bi bila lijepa da se obnovi, propada

 

Nastavak slijedi

[Zagreb u snijegu]

Vlakova je ipak bilo, pa je ovo vlak 2301 za Bjelovar koji je ako je vjerovati maperu bio točan na cijelom putu Na vlaku je kaj drugo nego Plavac

 

 

 

U suprotnom smjeru dolazi Mađar na vlaku 8024 Dugo Selo - Harmica

 

 

 

Dođem do okretišta borongaj, a tamo jedno 10 tramvaja. Več sam mislio da tramvaji ne voze i mislio sam ih fotkat s sjeverne strane okretišta, ali tramvaji voze, pa mjenjam plan i ulazim u tramvaj, pa nema fotki tih tramvaja, ali da me tramvajci ne evo jedne fotke Bika u Zvonimirovoj

 

Pogled niz ulicu Račkoga prema Katedrali. U prvom planu je zatrpana fontana

 

Par fotki za ljubitelje Bikova

 

 

Nastavak slijedi, upadi su dozvoljeni i poželjni

[Zagreb u snijegu]

Dakle, opet je pao snijeg, pa nastavljam ovaj putopis. Očito ga ne budem nikada završio, jer uvijek mogu nekaj novo dodat, ali nadam se da nisam dosadan s ovim putopisom i da ima ljudi koje ovo zanima.

 

Počinjem s fotkom na prijelazu s nedjelje na ponedjeljak. Tada još nije izgledalo da bude toliko snijega

 

U ponedjeljak ujutro su mi na balkon došli kosovi, ovo je jedna kosica (valjda se tak veli za ženku od kosa), a oni dolaze tek kad snijeg pošteno napada

 

Stanje u ponedjeljak ujutro...

 

...popodne...

 

...prije ponoči

 

I u utorak ujutro krenuo ja u šetnju...

 

...došao do stajališta Maksimir s kojeg upravo kreče zakašnjeli vlak 8027 prema Dugom Selu

 

Pa sad ti izađi iz vlaka

 

Ova kuča na Branimirovoj mi je zanimljiva zbog natpisa "Gostiona k aerodromu". Aerodroma nema od 1947., ali je natpis ostao

 

Stajalište je prazno, vlakova nema, pa krečem dalje

 

Nastavak slijedi

[Krvavi sabor križevački]

Evo još jedan post s fotkama nastalim 24.06.2011. gdje ima još par znamenitosti, pa da dopunim s njima ovaj putopis. Fotič sam tog dana imao svega par dana, pa se ovdje može i vidjet koliko (ni)sam u tih godinu i pol napredovao.

Za vedrog vremena iz Križevaca se lijepo vidi Kalnik. Na vrhu je stari grad, a vidi se i toranj Crkve u samom mjestu


Tog dana sam bio i do gospodarskog učilišta, a tamo sam zatekao nekaj kaj se ne vidi baš često. Uglvnom meni koji sam odrastao u gradu prava senzacija


Bio sam i do grkokatoličke Katedrale Svetog Trojstva. Budem napisao malo i o toj Crkvi. Dakle, prvi put se spominje 1325. kao samostan Augustinaca, a nakon provale Turaka je napušten i srušen kako ga Turci ne bi upotrijebili. Od 1627. do 1786. je Franjevački samostan, a tad je postao grkokatoličko sjedište biskupije. Današnji izgled rezultat je obnove 1892. prema projetu H. Bollea u neogotičkom stilu


Pokraj se nalazi i biskupski dvor


Ovako to izleda iznutra


Križevci su i rodni grad trečeg hrvatskog sveca Svetog Marka Križevčanina (Križevci, 1589.-Košice, 7. rujna 1619.). Svetac je postao jer je bio s još dva isusovca optužen da je podmetnuo požar u Košicama, tada jakom kalvnističkom utvrdom. Zapovjednik vojske im je ponudio da se odreknu Katoličnastva i postanu Kalvnisti, ali su to odbili, pa su bili mučeniu do smrti. Sva trojica su proglašeni Svetima 02.07.1995. u Košicama, a spomendan Svetog Marka Križevčanina je 7. rujna. Inače danas je zaštitnik Bjelovarsko - križevačake biskupije, čija je Konkatedrala Crkva Svetog Križa, dok je Katedrala u Bjelovaru, tako da su Križevci grad s dvije Katedrale

Ovo je Crkva Svetog Marka Križevčanina


I kip Sveca na Crkvi


Crkva na križevačkom groblju


Malo okolice. Ovo bi trebalo biti mjesto Sveta Helena


U tom mjestu isto nalazim na nekaj kaj ne vidim često


To je to. Nadam se da vam je ovaj dodatak bio zanimljiv.

[Krvavi sabor križevački]

Đuro 010 sa bjelovarskim radnim!!

 

Aha, to sam i pretpostavio. Jel taj vlak svakodnevan ili samo po potrebi, jer skoro svaki put se vračam s 782 i jako rijetko vidim Đuru na kolodvoru.

 

 

Itekako si to uspio !

 

Čitajući tvoj putopis sam se baš pitao otkud znaš sve ove detalje. Izgledalo mi je kao da si se unaprijed dobro pripremio, jer inače ne bi znao kud sve treba ići i šta sve treba fotkati.Meni su Križevci fakat nepoznati grad (osim naravno križevačkog kolodvora). Najčešće sam ih pamtio kao usporavajući faktor na putovanjima autom prema Koprivnici. Ili kao najbliže mjesto pored starog grada Kalnika. Ti si ovdje jako lijepo pokazao da u Križevcima ima itekako puno lijepih stvari za pogledati

 

 

Hvala, da ima za pogledati, ali nažalost sadašnjost nije kao prošlost, pa ostaci prošlosti propadaju polako kaj je velika šteta. U Križevcima sam par puta godišnje jer imam rodbinu tako da grad poznam.

 

Dobar ti je ovaj ''kervave kronike glas''.

Lijepo si nam predstavio ovaj znameniti grad(ić), kroz koji sam nebrojeno puta prošao ali u njemu nikada nisam bio - osim na kolodvoru kod presjedanja za Bjelovar - Kloštar.

Posebno me zainteresirala crkva Svetog križa (kao građevina), pa sam o njoj našao neke podatke na web stranici krizevci.eu:

Crkvu sv. Križa, obilježenu povijesnom slojevitošću, karakteriziraju i neke urbanističke posebnosti. Naime, crkva je bila podignuta izvan zidina Donjeg grada, a unutar zasebne utvrde. U pisanim se izvorima spominje već 1232. godine. Iz te najranije faze izgradnje sv. Križa sačuvan je bočni portal, te manje monofore što ukazuje da je crkva prije bila znatno manja. Sadašnja prostorna organizacija svetišta, s poligonalnim križno - rebrastim svodom potiče iz 15. stoljeća pripadajući stilski razdoblju razvijene gotike. Završetak te gotičke obnove datiran je 1498. godinom, uklesanom na dekorativnom kasnogotičkom portalu sakristije. Tokom svog višestoljetnog postojanja crkva sv. Križa je doživljavala brojne preinake i dogradnje. Pročelni zvonik - kula izveden je u 16. st. u doba renesanse, a u baroknom 18. st. dolazi do nadsvođenja broda crkve.

 

Hvala. Da nadopunima malo vezano za Sveti Križ. Crkva je bila napuštena nakon kaj je župa preseljena u Crkvu Svete Ane i prijetilo joj je urušavanje, ali su je onda obnovili (1921. - 1913.) prema nacrtima arhitekta Stjepana pohorskog, te je preseljen barokni mramorni oltar Svetog Križa iz zagrebačke Katedrale, djelo kipara F. Robbe iz 1756. Još sam našao podatak da se na trijumfalnom luku nalazi slika O. Ivekovića "Krvavi sabor u Križevcima 1397.".

 

EDIT: Osobno jedinu primjedbu imam na naslov. Ja bih napisao, recimo, ''Prisjećanje na Krvavi sabor križevački''. Ovako sam u prvi tren pomislio da se tamo dogodila neka gadna nesreća na pruzi.

 

Da, možda sam mogao odabrati bolji naslov putopisa.

 

Hvala, prelep putopis. Nebrojeno puta sam prolazio na putu do prabake i pradide u Podravinu kroz Križevce, ali baš nikad se u njima nismo zaustavili. Pamtim samo glavnu ulicu i neboder po čemu sam znao da smo u Križevcima. Sad vidim da je imalo zašto stati i razgledati, grad ima dosta lepih starih zdanja. Žao mi je da je industrija propala, grad je uvek izgledao dosta bogato. Ajde valjda će biti i boljih vremena.

Čitav taj kraj je prelep, stare crkve (Mali i Veliki Raven), dvorac (majur) u Tkalecu, brežuljci, ma sve. Takav kraj nikako ne sme propadati. I pre dve godine sam se opet samo provezao, ovaj tvoj putopis me možda ipak natera da zastanem i razgledam.

 

Drago mi je da te moj putopis motivira da posjetiš ovaj grad, ima se kaj za vidjet.

 

 

Inače, ima još fotki Križevaca od prije godinu i pol i na njima ima još nekih djelova grada i znamenitosti koje nisam ovaj put pofotkao, pa sad ne znam dal da i to stavim s obzirom da su fotke starije

[Krvavi sabor križevački]

Hrvatski dom iz 1914., rad arhitekta Stjepana Podhorskog


Preradovičeva ulica


Nemčičev trg, kod zadnje obnove prilično uništen


Strossmayerov trg


Na istom trgu se nalazi Sinagoga u dosta lošem stanju, ali navodno bi je trebali uskoro obnovit


Pogled s Strossmayerovog trga prema Namčičevom i župnoj Crkvi


Jedna lijepa fasada


Sunce zalazi




Natrag sam putovao vlakom 782, a kad sam došao na kolodvor zatekao sam nekog Đureka


Smjestio sam se u Beemt vagon koji nije imao struje. Uđem ja u vagon prije njega jer ni vrata nisu radila i krenem ja prema Beemtu i vidim da u tom mraku zapravo ima dosta ljudi. Sjednem ja, je da nije bilo za skinut jaknu ali nije bilo ni zima. Uglavnom bilo je zanimljivo se vozit u mraćnom vagonu, a pogotovo gledat kroz prozor, jer da je radila rasvejta, gledao bi sebe. Inače za razliku od Beet-a, Beemt pri 120 km/h klizi po prugi. Eto to je to, nadam se da je bilo zanimljivo i da sam vam bar malo uspio približit ovaj grad.

[Krvavi sabor križevački]

Gradski muzej


Nekadašnje kino


U muzeju se nalazi ovaj "digitron". Jel se netko od služio time?


U dvorištu muzeja je malo etno selo












Ovo je Pravoslavna Crkva


Nastavak slijedi

[Krvavi sabor križevački]

Zgrada učeničkog doma


Koliko zvonika vidite?


dva su. Desno je zvonik Crkve Svetog Križa koja je bila sjedište župe do 1786., kada to postaje Crkva Svete Ane, čiji je zvonik lijevo, a koja je bila do tada Crkva od Pavlinskog samostana


Ovo je zvonik grkokatoličke Katedrale Presvetog Trojstva, koja je to od 1792. godine, a prije je bila Franjevački samostan koji je bio napušten


Stadion NK Križevci


Crkva Svetog Križa


Stara munjara


Još dvije fotke Crkve u kojoj je navodno bio taj sabor iz naslova putopisa. Ja tragove krvi nisam vidio




župna Crkva Svete Ane


Nastavak slijedi

[Krvavi sabor križevački]

Nažalost ima dosta ovakvih prizora


Jedan od zgrada bivše vojarne u kojoj se mislim gradi knjižnica


Pogled na zvonik župne Crkve


Ovdje je isto bila vojarna. Danas je skroz lijevo škola, ovi temlji su od staračkog doma, a iza ove šume je restoran prikadno nazvan "Vojarna"


Križevački hotel. Nemam pojma kaj je danas u njemu


Crkva Svetog Florijana


Ova je šetnica napravljena preko nekog potoka


Tu je netko prezentirao svoju kulturu


pogled niz Jelačičevu ulicu prema centru


Ovo je osnovna škola Vladimir Nazor


Nastavak slijedi

[Krvavi sabor križevački]

U Vrbovcu imamo dvostruko križanje. Prvo s vlakom 986 Virovitica - Zagreb, koji je dobro popunjen i ljudi u njemu stoje


Drugi je vlak 2206 Koprivnica - Zagreb, koji je također dobro popunjen s nekih 70%


Umjeto horor zgrade stajališta, fotkam mjesto Gradec


Stajlište Repinec u relativno pristojnom stanju


Stigao sam točno, zapravo prije vremena na odredište, a dovukao me ovaj stroj


Vlak čeka na polazak prema Koprivnici


I ode


Da ja sad napišem i nekaj o Križevcima. Dakle, grad se prvi put spominje 1193. kao sjedište županije, koje je ostao do 1886. kada se spajaju Križevačka i Bjelovarska županija, pa sjedište postaje Bjelovar. Dio Križevaca Gornji grad je od 1252. slobodni kraljevski grad, dok je Donji grad to od 1405. Križevci su bili mjesto održavanja sabora i mjesto boravka bana i župana. Po najpoznatijem od tih sabora sam nazvao i ovaj putopis, a taj se sabor održao 27.02.1397. u Crkvi Svetog Križa, ali za to nema dokaza. Turskim osvajanjima Križevci stagniraju, a ponovni razvoj kreče u 18. stolječu jačanjem obrtništva i trgovine, a 1752. carica Marija Terezija ujedinjuje Gornji i Donji grad u jedinstveno naselje Križevci. U 19. stolječu u Križevcima se osniva Gospodarsko učilište (1860.), a gradi se i pruga koja ih povezuje s Zagrebom i Budimpeštom (04.01.1970.), a kasnije i s Bjelovarom (02.09.1894.). Kako je pruga Križevci - Bjelovar izgrađena 8 godina nakon kaj su te dvije županije spojene u jednu, to je najvjerojatnije razlog zakaj je napravljena pruga tom trasom, a ne prema Zagrebu. Križevci su u 20-tom stolječu imali mesnu industriju, Mlinar, građevinsku firmu Radnik, te metalnu Čelik. Sve one su danas ili skroz mrtve ili umiruče, tako da ovaj grad i nema neku budučnost, a preostaje mu biti jedino spavaonica Zagreba, ali to nije rješenje.

Pogled prema Crkvi u nedalekom mjestu Đurđic


Pogled na križevečki neboder. Priča o njemu ide da je ondašnji gradonačelnik htio izgradit neboder kojeg se bude vidlo iz Koprivnice, Vrbovca i Bjelovara, pa nek oni poknu od zavisti Nasreču napravili su loše temelje, pa je ostalo na samo 8 katova. Ona zgrada na brdu s bijelom fasadom i crvenim krovom je Gospodarsko učilište


S lijeva na desno: Hrvatski dom, grkokatolička Katedrala i župna Crkva Svete Ane


Nastavak slijedi

[Krvavi sabor križevački]

Prolazim pokraj onoga kaj su nekd bili vagoni na kolodvoru Borongaj


ZET-ov plinaš, sad dal ide iz Sesvetskog Kraljevca ili Novog Retkovca ne znam


Stajalište Tr_ava


Na stajalištu Čulinec je prikladni grafit (nije da odobravam ) za HŽ-ov objekt


Ovdje bi jednog dana trebalo bit stajalište Sesvetska Sopnica


Ova dva zvonika najavlju dolazak...


...na kolodvor Sesvete


Dugo Selo


Stajalište Božjakovina u "odličnom" stanju


Došli smo i do Vrbovca


Nastavak slijedi

[Krvavi sabor križevački]

Dakle, Krvavi sabor križevački je bio 1397. godine i na njemu se kralj Sigismund obračunao s neistomišljenicima. Kakve to ima veze s ovim putopisom Zapravo nikakve, osim da sam ga iskoristio za naslov putopisa u kojem budem opisao svoj jednodnevni posjet Križevcima. Dakle, božično vrijeme i obiteljske obaveze vezane uz to, su me odvele na jedan dan u Križevce, a kako sam putovao vlakom i kako sam se odlučio uzet fotič, zakaj ja od toga ne bi napravio putopis. Pa ajmo onda. Put se dogodio 27.12.2012. i započeo je dolaskom na glavni kolodvor s kojeg bi trebao u 11.19. krenuti s vlakom 2205 put Križevaca.

Evo me na glavnom, a tu čeka 2044 001 da puvuče vlak 3006 prema Zagorju i Međimurju


Crnogorski vagon za spavanje je nekako završio u Zagrebu


Vlak 415 čeka na nastavak puta prema Beogradu


Upravo se prikopčava lokomotiva koja bude povukla ove vagone, njih oba dva , prema Rijeki


Stara parnjača je još uvijek na istom mjestu


Brena se odmara nakon kaj je dovukla vlak 744 iz Vinkovaca, a poštanski vagoni se vječno odmaraju


Vlak 2015 za Vinkovce


I evo konačno sam došao i do mog vlaka na IIIA peronu 5. kolosijeku. Jedna stvar koja mi diže živce na glavnom je to da zakaj vlakovi moraju stajat skoro pa na autobusnom kad je kolodvor poluprazan


Ovdje sam se smjestio. Baš sam htio vidjet kako se Beet ponaša pri 120 km/h i moram priznat da je dosta nemiran


Krenuli smo, prvo stajalište je...


Nastavak slijedi

[Sa regionalnim prema moru!]

Naravno, ja sam to primijetio, ali njih baš briga da li će im se ljudi voziti u Šelinim ili Gošinim stolcima. Glavno da je putnik platio kartu, a netko pobrao pinku. Na našu žalost, Gošinih stolaca je sve manje ... ali tko na HŽ-u mari za ikakva razmišljanja dok uredno ubiru lovu i dok im je dobro

 

Zapravo nije problem kaj je gošinih sjedala sve manje, nego kaj nemaju bolju zamjenu. Kad sam sjeo u Aeelt, tamo sjedla nisu loša, a isto ih je radila šela, znači može se, ali... Također, kad sam prije nekih godinu dana putovao za Beč i kad sam sjeo u Austrijski vagon, shvatio sam da se mogu napravit sjedala puno udobnija od goše. Goša je udobna, ali danas se može napravit puno bolje, tako da za gošom ne treba žalit, nego treba očekivat dostojnu zamjenu.

[Cipelcug: Rijeka - Krnjevo, 28.12.2012 (*** obnovljene fotke ***)]

Jako lijepo i zanimljivo

 

ŽCPR pokraj podvožnjaka je vjerojatno zbog nagiba i visine podvožnjaka, pa mislim da sva vozila ne mogu kroz njega. Ono je ranžirni kolodvor, odnosno jedan od njih.

[Sličice Riječke pruge i Gorskog kotara]

Lijep izvještaj iz Gorskog kotara

.

Hvala za fotke biblioteke na kolodvoru Delnice. Kad sam prošle godine pogledao kroz to staklo, mislio sam da me je netko bacio 20 godina unazad. Kaj se tiče vlaka, da u pravu si, za Gorski kotar bi neka krača verzija ovog vlaka bila idealna, ali tu je glupost HŽ-a da putnički vlak vozi relaciju Zagreb - Rijeka, jer broj putnika kroz Gorski kotar nije ni približno isti kao broj putnika od Karlovca do Zagreba.

[Sa regionalcem i 25kV od Zagreba do Rijeke i natrag]

Brovo Zlayo Usprkos prozoru lijepo si prikazao ljepote krajeva kroz koje ova pruga prolazi. Baš sam dobio želju za provozat se do Rijeke pod 25 kV.

[Što je bilo daleko postalo je blizu]

Svaka čast, jako dobro napravljeno

[Kako sam se s 25 KV vozijo do Rijeke (i natrag)]

Jako lijepo i zanimljivo

 

Moram priznat da iako smo svi mi navikli na Žutke na Riječkoj prugi, da joj i ASEA-e lijepo pašu, bar meni.

 

U Delnicama je uvijek ružnije vrijeme nego kod mene. Oko kolodvora se rasteže nekakva maglica. Nije strašno, al' nije ni lijepo

 

E, tu se ne bi s tobom složio. Kombinacija magle i snijega meni nikako nije ružna i daje osječaj neke mirnoče. Nego, ne znam dal sam ja nekaj propustio, ali čudno mi je da ti nikad nisi u svojim putopisima pofotkao kroz prozore ovu biblioteku zaustavljenu u vremenu ili ja to nisam vidio

[Provincijalac u Metropoli XXX]

Jako lijepo i znamljivo

Putovanje riječkom prugo je uvijek lijepo, a pogotovo po zimi, a ti si ovo putovanje odlično dokumentirao.

 

Jedno mi nije jasno. Kako je lokomotiva mjenjana u Moravicam od izgradnje pruge do danas. Ok, znam da su se tu mijenjale parne lokomotive i to mislim serija 38 za 11, gledanu u pravcu Zagreba (ako sam ovo krivo napisao budu me seniori

 

 

Lokve :hm Ja bi rekao Delnice.

Klizio je voz k'o sanke (kad smo napokon krenuli – 102 se pokazala u potpunosti dorasla zadatku poodmakloj dobi uprkos) kad smo stigli do stanice Lokve

[Sličice Riječke pruge i Gorskog kotara]

Svaka čast, hvala ti na ovoj ekskluzivi

[Zagreb u snijegu]

Bilo je zanimljivo, a fotografije su ti vrlo lijepe. Naročito one dnevne, ali ni noćnima ništa ne fali.

 

Hvala ti.

 

Vidi se da dobro poznaješ Zagreb i njegove znamenitosti.Primjedba da se nekadašnja Duga ulica zapravo zove Radićeva u tom kontekstu jedva je vrijedna spomena.

 

Živim u Zagrebu več preko 29 godina, odnosno od rođenja, a s obzirom na to mi je i jako drag, kaj je zapravo veliko prokletstvo, pa onda i znam puno o njemu, a za neke stvari ipak mi treba pomoč knjige.

 

Znam da se Duga zove Radičeva, čak sam u prvom dijelu putopisa prije nekoliko mjeseci i napisao po kojem je Radiču dobila ime, ali ja je zovem Duga, pa otud ovaj previd, a to je slično kao i s Trgom Petra Preradoviča, kojeg nitko ne zove tim imenom, a vjerojatno i večina ljudi ni ne zna gdje je taj trg.

 

Nisu zadnje. Voze tri ŽS Beelmt vagona na 414/415 od novog VR.

 

Nisam znao za to Znači, onda nestaje SBB-ov vagon s tog vlaka?

 

Nevjerojatno mi je da je fontana na Starčevićevom trgu cijelo vrijeme radila, usprkos negativnim celzijevcima...

 

Radio je i Manduševec, a kako su to dvije najnovije fontane u centru, onda je to vjerojatno razlog kaj rade i po hladnoči.

[Zagreb u snijegu]

Pogled prema hotelu Esplanadi

 

Ovdje u kombinaciji s žutom kučom

 

Idem pogledat kaj ima na glavnom, a kad tamo nesvakidašnji gosti. Dva Šveda koji su došli vlakom 993 iz Varaždina

 

 

Kolodvor je prilično pust

 

Kolodvor s civilne strane

 

Parnjača

 

I za kraj zanimljiv sastav Save. Naime ima vagon od ŽS-a iako prometuje samo do Vinkovaca, vjerojatno ga je trebalo vratit nekako u Srbiju nakon kaj je dan prije kao vlak 210 došao do Villacha. To je vjerojatno jedna od zadnjih fotki vagona ŽS-a u Hrvatskoj za jedno određeno vrijeme

 

To je to. Nadam se da vam je bilo zanimljivo i da nisam pogriješio kaj sam stavio i nočne fotke unatoč njihovoj nekvaliteti i da nije bilo previše ponavljanja iz prvog dijela putopisa od prošle zime.

 

Pozdrav

[Zagreb u snijegu]

Inače grad je tog nedjeljnog popodneva bio pun ljudi. Sad sam na Zrinjevcu

 

On je isto lijepo ukrašen

 

 

 

 

Da ne zaboravimo na tramvaje

 

Balkon hotela Palace

 

Ukrasi ispred Umjetničkog paviljona

 

Nočni pogled prema glavnom

 

Umjetnički paviljon

 

Nastavak slijedi