igorail
-
Posts
1245 -
Joined
-
Last visited
Content Type
Profiles
Forums
Events
Posts posted by igorail
-
-
Sve slike sam pregledao
i mogu samo reći sjajno !... "Pivska" (za Pivku) pruga ...Misliš "Šanpeterska pruga"?
Da može se i tako reći, zapravo možda je taj naziv pravilniji, po starom imemnu za Pivku
(Šempeter na Krasu)
igorail !
-
To Jim super i svaka čast !
Neće još dugo ove 3kV= konzole ni portali
treba sve to poslikati dok je još u životu 
Riječka i "Pivska" (za Pivku) pruga su prave legende, na kojima se može proučavat povjest željeznica
u našim krajevima, po raznim aspektima.
A sad ako stignem da baš sve slike i pogledam, a ako ne naredni put svakako
Pozdrav od Igora !
-
Sretno BERO !!!
Fenomenalan putopis kao i onaj iz Karlovca
Samo tako naprijed i VELIKO HVALA !
Ja baš i nisam neki poeta, pa neka od mene ostane na ovome tipu iskaza
Još jednom SRETAN ROĐENDAN :pivoi
srdačan pozdrav od Igora !
igorail !
-
Hvala seabral za izvrsnu reportažu i railfan "špijunažu"
.Fotke su izvrsne !
Ako se ne varam u tom regionu ima još najmanje jedan, ako ne i više trianglova.
Jedan od glavnih je svakako i onaj koji se nalazi kojih km do 2
(to ćeš ti bolje znati), od točke A, pa lijevo gore na satelitskom snimku, izvan slike. To je
onaj triangl čiji kraci idu ka:
1. Klari i Sisku;
2. Rementincu i Karlovcu, i
3. novoj rasputnici
> Rasputnici kod savskog mosta i Ciboninog nebodera (dvorane) ...Na kartama je i ovaj triangl nazvan Klara
igorail !
-
Pozdrav svim učesnicima putopisa - fenomenalno i profi odrađen posao
!Posebno pozdravi "ribolovcu na pruge", jedan dan slika sarajevske tramvaja, a za
nepunih 18 h i fotke iz ex. 3 kV= regija Hrvatske
, ma munja ste po brzini i još postate slike dok niste ni stigli kućama
Samao hrabro naprijed, a ja moram ponoviti još ranije zapaženu činjenicu > u
Hrvatskoj gdje god zakopate nađu se tragovi šina i pragova od 76 cm
, a kod nas u BiH gdje ih je najviše bilo, sve je temeljito pokupljeno, očišćeno i odstranjeno
. Trenutno se pravi alternativna longitudinalna cesta s 2+2 trake pokraj ž. kolodvora u Sarajevu,
kuda su davno išli ćirini kolosijeci. Ja svaki put optimistički ponesem fotić kad uhvatim vremena,
ne bi li šta otkrio ispod slojeva šljunka i starog asvalta kojeg gule ili prekopavaju (to je
pojas-područje između ex. JNA kasarne "Maršalke" i normalnih kolosjeka kod autobusnog i
željezničkog kolodvora Sarajevo-normalna, a na zapadu oivičen lokacijom
"Energoinvestove" upravne zgrade), ali najčešće nema rezultata
Volio bih vam se jednom pridružiti u ovakvim aktivnostima, a svakako da i ovdje krenemo jednom
skupa u obilazak trasa BH uzanih pruga
igorail !
-
Pozdrav ivog !
Super su ti ove fotke
!Jedino mi je nejasno šta predstavljaju kolosijeci na slici (Prijelaz preko pruge kod Ogulina...) i s koje strane je
pogled na kolosijeke tj. od kojeg kolodvora:
Je li to neka stanica, rasputnica, dupli kolosijek novijeg datuma
(koliko vidim lijevi je elektrificiran) ili pak 
Ovi bijeli dijelovi pruge sa svježe zasutim tucanikom, jesu li to remontirane dionice ličke pruge sa ispeglanim
krivinama ?
igorail !
-
Pozdrav ruxrux
i hvala na prekkrasnoj reportaži !Ovo je inače moja fan tema - zupčaste željeznice, a za ovu
mislim da još nisam bio dobro upučen. Posebno je zanimljivo što je ovo isti sistem zupčaste pruge (od 4 sistema najraširenija u svijetu ) koji je bio primjenjivan i na dvije bosanskohercegovačke uzane pruge i to na 9 različitih sekcija
, ali od kojih danas više nije ostalo ništa (zadnja ukinuta 01. lipnja-juna 1975. g. na relaciji Lašva - Travnik - Donji Vakuf). Riječ je, kao što se vidi i na tvojoj prvoj slici sa spomen pločom i zupčanikom, o sistemu zubaca po patentu švicarskog inženjera Carla Romana Abta sa 2 sloga fazno pomaknutih zubaca koji je nedugo poslije svog izuma i primjene na nekim švicarskim prugama odmah primjenjivan u Bosni i Hercegovini...btw ovo je inače normali kolosijek 1435 mm
igorail !
-
Pozdrav !
Lijepa reportaža uz trud i reskiranje opasnosti
danas sam krenuo obići tunel Paulovac, kako ste ga nazvali - jedini željeznički tunel između Save i Drave (u Hrvatskoj)...................................................................................................................
Inače na ovoj slici kao što vidim ovi bliži pragovi na slici su tipa JŽ-70
Po uzoru na betonski prag B58 iz SR Njemačke usvojen je ovaj tip praga, a recimo u BiH je djelomično ugrađen
na dionici pruge Doboj - Podlugovi i u cjelosti u posljednje izgrađenu BH prugu Tuzla - Zvornik > težina - 230 kg >
dužina - 2, 40 m > visina ispod šine - 192 mm > visina u sredini 160 mm > širina u nožici 300 mm >
marka (tip) betona MB50. Mana ovog praga je da je relativno kratak, tako da se postupno prelazi na usvajanje dugačkog
EURO AB praga STRAIL proizvodnog standarada sa pandrol elestičnim vezicama...
Prag u daljini je tipa IM-2 od prenapregnutog betona tipa MB 60 Trapezastog je oblika > težina - 200 kg >
dužina - 2, 30 m > debljina ispod šine - 190 mm > debljina u sredini 97 mm > širina praga 284 mm.
Oblikom svojim srednjim dijelom ne naliježe na podlogu iz kostrukcionih razloga (između praga i tucanika na tom njegovom dijelu
se ostavlja šupljina koja se ne smije zasuti šoderom ! i ovako postavljen predstavlja relativno laganu
konstrukciju.
Npr. u BiH je ugrađen prilikom teškog remonta pruge Šamac - Sarajevo 60-tih godina 20 stoljeća, pri izgradnji pruge
Sarajevo - Ploče 1966. g, te 1961. godine prilikom normaliziranja tramvajskog kolosijeka u Sarajevu na potezu
Čengić Vila - Ilidža, gdje je s izuzetkom prilaznih pruga kod 2 cestovno tramvajska križanja u funkciji do dan danas
i čeka iz godine u godinu zamjenu sa modelom Euro-praga ili ex JŽ-70 modelom.
Ovakav IM-2 prag je projektiran i ispitaivan do 1960.g. i tad je spadao u bolje tipove AB pragova koji su se proizvodili u
Evropi, ali već poslije svega nekoliko godina exploatacije pokazuje niz nedostataka:
-mala dužina, a time i mala površ nalijeganja uz nenalijeganje u središtu praga !
-zbog ovakve razdiobe sila i pritisaka nerijetko je dolazilo do njegovog naprsnuća,
-nesavremena veza šina-prag vrlo brzo se pokazala lošom, te se od 1972. godine definitivno ne proizvodi !
Ovo sam ukratko prepričao pasus o pragovima iz knjige Gornji stroj željezničkih pruga Mr. Mugdima Hadžiahmetovića
dipl. ing. građ.
kakva je ovo oznaka? meni se čini da označava radijus zavoja i još nešto. bilo ih je dosta uz prugu.
Mislim da su to oznake preostale još iz doba austro-ugarske.
Ja ne znam zapravo kad je ova pruga sagrađena, ali po nekim detaljima za detekciju (betonski portal od tunela, kao i betonski
potpornjaci za trasu pruge i slivnike za oborinske vode)
zaključujem da je zidana najranije na prelazu 20-tih na 30-te godine 20 vijeka (Austrougarske pruge redovito tunelske portale,
podzide i oborinske slivnike imaju napravljene od komada zidanog kamena stilski ukomponiranih u cjelinu). Jedino da su
originalnu trasu skroz izrovali i nanovo pravili i pri tom obnavljali svod i portale tunela onda je možda i iz doba K. und K.
Monarhije
igorail !
-
Igorail, hvala na fotosima koji su odlični ali moram te odmah ispraviti.
Prva slika na kojoj kažeš da je panorama kolodvora B.Manastir, je ustavri panorama kolodvora Osijek gledana sa bivšeg željezničkog hotela. Sam si zaključio da dimenzije kolodvora baš ne odgovaraju gradu tipa B.Manastira.
Inače most na slici nije most preko rijeke Drave nego preko mrtvog rukavca Drave, koje mi Osječani zovemo Stara Drava.
Pozdrav dnovakovic
i hvala na opaskama !Inače ni jedna slika nema opis (na originalnoj lokaciji) već su samo sa siteova koji opisuju po jednu prugu. Ova slika je imala u linku oznaku :
http ://granova.hr/Beli%20Manastir/images/DSC02401.JPG pa sam zaključio
da je ipak riječ o BM-u. Da li je pak na ovoj slici riječ o Belom manastiru ili je i to greška 
igorail !
-
Zahvaljujem na pozitivnim kritikama.
Sva su naselja uz prugu relativno dobro naseljena i postoji potencijal za lokalne putničke vlakove na toj relaciji. Međutim, željeznička stajališta se nalaze uglavnom dalje od središta tih naselja. Ipak se nadam da to neće biti nepremostiv problem, te da će uskoro krenuti dugo očekivana obnova pruge koja apsolutno zaslužuje biti obnovljena.
Pozdrav seabral !
i pohvala za dobru reportažu
i po tmurnom vremenu - sad sam uz tvoju pomoć sagledao dobar dio trase... !Šteta što je u ovakvom stanju. Da li je obim prevoza do pred rat bio zadovoljavajući da bi se mogla priskrbiti sredstva preko fondova EU za njenu obnovu. Koliko ja znam EU je prilično darežljiva kada su u pitanju željeznice, naspram cesta gdje je poprilično uzdržana po pitanju financijske pomoći. Čudno je da se već nije kandidirala za neka sredstva -vjerovatno je potrebena neka studija opravdanosti, pa je pitanje da li bi i sad u ova današnja vremena ona bila pozitivna
.Prije godinu i jače sam pronašao na ovom siteu tvrtke GRANOVA za obnovu željezničke infrastrukture: http://www.granova.hr, zapravo na
http://granova.hr/Vinkovci.htm također 10-tak fotki razrušenih i oštećenih dionica ove pruge, a kako kažu u ovom citatu :
ŽELJEZNIČKA PRUGA VINKOVCI - OSIJEKOSNOVNI PODACI
Duljina pruge: 33.937km
Kategorija pruge: MG 2
Dozvoljeno osovinsko opterećenje:
Maksimalna brzina:
Željeznička pruga Vinkovci - Osijek se tijekom domovinskog rata i poslije njega nalazila najvećim dijelom na okupiranom području, kada je teško oštećena i onesposobljena za promet.
Od cijele pruge ostali su neoštećeni samo: pocetak pruge - u kolodvoru Vinkovci, te kraj od km 29+000 do kolodvora Osijek, koji su u funkciji cijelo vrijeme. Prije ponovnog puštanja u promet, cijelu prugu je potrebno obnoviti.
Tvrtka GRANOVA izradila je PROJEKT REMONTA PRUGE Vinkovci - Osijek te PROJEKT REKONSTRUKCIJE BOBOTSKOG KANALA.
izgleda da će krenuti uskoro obnova, ali ovi podaci nisu up to date preko jednu godinu ?!
Tu su zanimljivi detalji sa devastirane pruge:
, vjerovatno sjeverni izlaz sa Vinkovačkog kolodvora
i
ruševine pruge na prilazu silosima ... s jedne i
s druge strane prilaza. Tko je iz ovog kraja će to moći bolje pojasniti...
,
Ove 2 lokacije su mi skroz
?!Inače ova bi se pruga (po mom ipak laičkom mišljenju) mogla "progurati", kao "istočni ogranak" željezničkog koridora Vc (što bi mu dalo veći transportni značaj) koji bi na sjeveru počinjao u Osijeku (odvajajući se od centralne pruge koridora) potom išao gore prikazanom dionicom do Vinkovaca, pa nastavljao postojećom prugom na Spačvu, Gunju, ulazio potom preko Save u BiH na Brčko, preko Srebrenika, Kreke, i Tuzle na Banoviće. Tu bi se preko nedostajuće dionice "Banovići-Droškovac" (moja opsesija) o kojoj sam nešto ranije u više navrata pisao (kao potencijalno isplativom, a što se zagovaralo i sa "viših instanci" u BiH neposredno iza posljednjeg rata), mouća pruga preko Breze u Podlugovima ponovo uključivala u glavnu žilu koridora Vc. E je li ovo samo moja fantazija ili realnost u nekoj budućnosti vidjet ćemo....
Mislim da bi i vama u Hrvatskoj ova dionica lakše bila osbosobljena sagledavajući je u ovakvom širem kontekstu, a i ova "naša" pruga bi lakše mogla postati zbilja...
BTW
sa istog sitea ali u sjevernom susjedstvu, pomalo OT, slike sa Baranjske pruge Osijek - Beli Manastir > nisam znao da je kolodvor Beli Manastir ovako prostran i sa ovoliko kolosijeka:
panorama kolodvora Belog Manastira, a
izgleda da se i stanična zgrada obnavlja:
Tu je i kolodvor Darda:
Macosa negdje hita
:
neki podvožnjak:
i poveći most, ali očito ne ne Dravi:
i neki ŽCPR u Baranji
napomena: Sve slike sa mog posta su vlasništvo firme Granova© !. Nadam se da neće biti problema (hot linkovi su u pitanju !)
igorail !
-
STIB spominje da su čeoni kolodvori još Velika, Gornja Stubica, Golubovec i Šibenik. Mislim da su to samo krajnje stanice kao što su još i Split, Pula i Županja ali ne i klasični čeoni kolodvori čiji se peroni završavaju sa odbojnicima. Takvi kolodvori sa odbojnicima na kraju perona su samo PLOČE i ZADAR.
Pozdrav !
Mislim da pored toga što kolosjeci na takvim stanicama završavaju odbojnicima, još važnija značajka takvih kolodvora je u tome što je sama kolodvorska zgrada okomito (normalno) postavljena na pravac pružanja kolosjeka - tj zaprečuje (preprečuje im put - nastavak), i nastajale su tamo gdje se definitivno (ili u ogromnom narednom vremenskom periodu) nije planirao nastavak izgradnje - produženja tih kolosjeka. Specifičan primjer je Nova sarajevska željeznička stanica: Nije čeona već paralelna i uslovno rečeno je protočna, jer kolosjeci ne završavaju odbojnicima već produžuju još cca 400 m do tehničko-remontne stanice i praonice Velešići-Sušica, poslije koje kolosjeci produžuju još 200 m kao industrijsko - teretni do tvornice lijekova Bosnalijek. A zapravo zamišljena je kao standardna protočna na čijem izlazu bi se kolosjeci račvali na 2 kraka pruga :
1. prvi na istok kao zamjena za 25-tak godina docnije ukinutu uzanu prugu - po ~ istoj trasi, i
2. drugi na zapad kao dio petlje koju bi predstavljale povratne pruge kroz tunel ispod Kobilje Glave prema stanici Vogošća tj. Semizovac. Tako je Nova sarajevska stanica - kolodvor zapravo od svog nastanka "privremeno" krajnja, a ta privremenost traje već tačno 60 godina (ove godine 25. tj. 29. 11. će biti tačno 60 godina od izgradnje omladinske normalne željezničke pruge Šamac - Sarajevo (1947.g.)).
Bivša Uskotračna stanica Sarajevo (kasnije Sarajevo Novo) sa kolosjekom 760 mm iz 1883. g. je bila također paralelna i uslovno krajnja, jer se 760 mm željeznička pruga pretvarala u masu kolosijeka za opskrbno carinske terminale i dopremu roba u grad, a dalje je bila izravno vezana na sarajevsku tramvajsku mrežu od također u to doba 76 cm.
Interesantno je napomenuti da uskotračni kolodvori u austro-ugarsko doba u BiH i Dalmaciji (tj. Hrvatskoj) kao što su bili Metković, Dubrovnik, tj. Gruž, Trebinje, Zelenika, Vareš, Čevljlanovići, Han Pijesak, Kusače, Klis i Sinj jesu svi krajnji, a niti jedan nije čeoni (jedino za Sinj i Klis nisam posve siguran)
igorail !
-
Uh posve zaboravih da se i ja zahvalim Antonu za predivnu galeriju !
Lijepo je što sad možeš ovako komotno slikat
. Meni je ovaj kraj ko domaći, sve je ovdje bilo nekad u vezi sa Sarajevom, odlasi na more svi vlakovi iz Sarajeva su tu zavšavali, a da ne govorim da je do rata vuča, postrojenja, kapaciteti, i ostala željeznička infrastruktura, izuzev naravno onog što je pripadalo luci Ploče pripadalo komplet ŽTP-u (ŽTO-u) Sarajevo.Naravno to je sad u Republici Hrvatskoj (mislim u međunarodnom smislu, jer je i onda bilo ali u okviru SFRJ-a) i to je sad pod upravom HŽ. Često sam pokušavao prije rata tu nešta snimit, ali izuzev kod samog kolodvora, bilo je jako teško, jer je sve unaokolo vrvilo od JNA i J Ratne Mornarice kasarni, i osoblja sa prijekornim pogledima, pa je slikanje bilo igranje vatrom Tu je tata često igrao ulogu mog taoca za slikanje. Nešto si krišom i mogao. Ima jedan zanimljiv tunel što se vidio s magistrale od Rogotina kad dolaziš, u širokom luku pravo od teretnih kolosjeka skreće u živu stijenu pod magistralom. To mi je uvijek bilo mistično, ali tu su sigurno bila skladišta. Ne znam šta je sad od sveg tog ostalo. Mislim da je i oko Bačinskih jezera bilo nekoh spojnih tunela ka glavnim kolosjecima u Pločama
Takođe kad pređeš most preko Neretve jadranskom magistralom pa poslije jednog lijepog želj. rešetkastog mosta u Rogotinu ili Rastoki ima nekoliko tunela na glavnoj elektrificiranoj pruzi, pa se sa brojnih restorana uz magistralu mogla gledati pruga. Sjećam se jednog zvao se "Kod tete Olge" tik iznad pruge i konzola - fantazija: sjediš i pijuckaš nešta hladno ili jedeš, a svirne i protutnji crvena sa kompozicijama ispod, ali i tu znakovi zabrane slikanja na svakom ćošku pa nikad ništa snimit. Ne znam je li sad tako
Ako hočeš 3-4 slike tu mogu postat sa ove dionice iz predratnog doba mislim 1989 ili 1990/91. i nešto starih slika Metkovića i Ploča iz Čirine ere
.btw. Poslije smrti čuvenog slovenskog komunističkog funkcionera Edvarda Kardelja Ploče su preimenovane u Kardeljevo kao i željeznička stanica s kolodvorom, dok je luka za svo vrijeme zadržala ime Ploče (zanimljivo
).To je bilo negdje od 1979. kad je umro ili 1980. ne sjećam se baš dobro, a stari naziv je vraćen negdje 1989. ili 1990. godine.Pozdrav igorail !
-
Kako to, da je iznad pruge samo jedna žica? Uobičajeno je iznad žice, koja dođe u kontakt s pantografom, još žica, koja ju drži.Koji je ono vagon, koji vuče elektra? Ona s elektrom i jednim vagonom HŽ-a.
To ti je nekompenzirana K.M. krajnja je stanica-kolodvor, svi vlakovi ulaze sa V < 65 km/h kako da se negdje 600 m ÷ 1 km ankeriše nosivo uže, poslije natezanja i ostaje samo klizno. Potpuno isti slućaj ti je i sa Sarajevskom ž. st., premda nije čeona (predviđen je prsten Sarajevo gl.st. - Sušica - Betanija - Tunel Kobilja Glava - Hotonj - Gornja Vogošća - Semizovac), ali od 1966. g do danas ta pruga nije nikad napravljena, pa je režim brzine vožnje i prolaska kroz stanicu kao kod krajnjih (čeonih) pa je tome prilagođena i K.M.
Po uspostavi većih ulaznih i prolaznih brzina, lako je nadograditi K.M. na kompenziranu...
igorail !
Rijeka-Šapjane kratki slikoputopis
in Putopisi
Posted
Ima i toga
. Do rata u BiH bio na Bradinskoj rampi, sa padom/usponom do max 27‰, na pruzi
Sarajevo - Ploče. Zapravo bila je telekomanda, a ona koliko znam uključuje APB, jer su se vlakovi na
među staničnom odstojanju nekad i po 2 ili čak 3 između dvije stanice / kolodvora znali zadesit na propisanom
odstojanju
igorail !