Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net
Medo

Tramvaji u Australiji i Novom Zelandu

Recommended Posts

:wink:

Pokušao sam pretražnikom naći koliko je zastupljena Australija i Novi Zeland u temama o tramvajima ali nisam imao puno sreće pa krećem ovim redovima. Ispričavam se ako je nešto već prije objavljeno.

Želio bih u ovoj temi (povremeno) pisati o nekadašnjim, sadašnjim i budućim tramvajima (+ light rail) i gdje je moguće ilustrirati sa svojim ili tuđim slikama. Vjerujem da postoje članovi ovog foruma koji žive u Australiji i na NZ pa ih pozivam da doprinesu boljem poznavanje situacije u Australiji i Novom Zelandu. Obzirom da sam u Australiji već dosta godina i time odvojen od jezične matice – bit će jezičnih/pravopisnih grešaka pa onima kojim to smeta bit će jedinstvena prilika vježabati toleranciju.

Situacija s tramvajima u Australiji i NZ slična je onoj u svijetu gdje je većina gradova ukinula tramvaje 50-tih i 60 –tih godina, a sada razmišljaju o revitalizaciji tramvaja/light rail. Negdje oko dvadesetak gradova u Australiji je koristilo tramvaje kao jedan od načina prijevoza ali samo 8 - 9 je imalo ozbiljniju tramvajsku mrežu http://en.wikipedia.org/wiki/Trams_in_Australia . Uspkros trendu, dva su grada u Australiji zadržali tramvaje – Melbourne iako je u međuvremenu ukinuo nekoliko linija http://en.wikipedia.org/wiki/Trams_in_Melbourne i Adelaide koja je ostala na jednoj tramvajskoj liniji http://en.wikipedia.org/wiki/Trams_in_Adelaide . Kratko se koketrialo sa trolebusima pa su onda i oni ukinuti. Bendigo ima turistički tramvaj http://www.bendigotramways.com/ kao i Balarat http://www.btm.org.au/ , a Sydney je nakon trideset godina bez tramvaja 1997 izgradio jednu tramvajsku liniju (light rail) - http://www.metromonorail.com.au/index.php i govorka se o drugoj kao i o produženju postojeće do trajektnog terminala (trenutačno završava na glavnoj željezničkoj stanici). Bendigo je priča za sebe jer ima divne primjerke starih (Australskih) tramvaja koji voze preko dana ali gradsko poglavarstvo nikako da krene u praktičnu revitalizaciju postojeće linije (zapravo dvije). Prošle godine su u dva navrata imali pokusni tjedan redovne vožnje (s povećanom frekvencijom) ali iz toga ništa nije ispalo jer je period bio prekratak da privuče veći interes za korištenje tramvaja. Tramvaj u Bendigo se uglavnom održava zavaljujući brojnoj grupi entuzijasta.

Gotovi svi ostali veći gradovi razmišljaju ili planiraju ponovno uvođenje tramvaja / light rail – Gold Coast je praktično pred početkom pripreminh radova, a Perth, Brisbane i Hobarth još uvijek vijećaju o mogućim pravcima. Izgleda da je Hobart najbliži pozitivnoj odluci. Adelaide je prvo krenula s produženjem postojeće linije kroz grad, a u slijedećih 10 godina trebale bi biti otvorene dvije nove linije + u tijeku je modernizacija prigradske željeznice (6 linija). Christchurch (na NZ) je krenuo u produženje postojeće linije - http://www.tram.co.nz/ koja bi trebala prerasti okvire sadašnje turističke linje, a Auckland je pred odlukom. Auckland je zadnjih godina modernizirao i proširio prigradsku željeznicu, a uskoro kreću sa elektrifikacijom iste.

Australski i NZ gradovi (poput većine gradova u USA i Kanadi) za razliku od evropskih (Burg tip) imaju daleko manju koncetraciju stanovništva po kvardatnom kilometru pa je vrlo teško ekonomski opravdati izgradnju nove linije. Adelaide je možda dobar primjer tog problema jer se prostire u pravokutniku od 80 km x 20 km i na tom prostoru je smješteno nešto više od 1.2 milion stanovnika. U samom „centru“ grada živi oko 20.000 stanovnika i to je jedini dio gdje su koncetrirani višekatni stambeni objekti. Sve ostalo je rasuto na širokom području gdje apsolutno prevladavaju obiteljske kuće tako da javni prijevoz bez debele subvencije nebi mogao uopće postojati. Od postojeće mreže autobusnog prometa samo 10-ak linija posluju na granici dobiti (podatak iz zadnje predizborne kampanje).

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Baš mi je drago da će o tome biti više riječi.

Na forumu ipak već ima ponešto, na primjer:

 

Tramvaj u Sydneyu:

http://zeljeznice.net/forum/viewtopic.php?t=2895

 

Monorail u Sydneyu:

http://zeljeznice.net/forum/viewtopic.php?t=2873

 

Nadam se i da ću jednom otići u Melbourne :wink:


_______________________

Pozdrav iz Zagreba

Share this post


Link to post
Share on other sites

:wink:

 

Melbourne ima dobru tramvajsku mrežu, mislim da je tamo 60 tih bila najveća na svijetu. Zadnjih godina su obnovili vozila. Predivno je navečer sjesti i večerati u tramvaju kružeći gradom http://www.tramrestaurant.com.au/ :mrgreen:

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Melburn, zapravo, danas ima najveću mrežu na svetu!!

 

Od kako je Petrograd (Rusija), koji je do pre nekih 10-15 godina bio prvi, proširio svoj metro i ukinuo neke tramvajske linije, Melburn je izbio na prvo mesto.


Od sada na novoj adresi!

http://www.gspbeograd.net - forum o gradskom prevozu u BG

Share this post


Link to post
Share on other sites
markobg - Melburn, zapravo, danas ima najveću mrežu na svetu!!

 

:wink:

 

Mislim da imaš pravo, taj se podatak pojavljuje na nekoliko mjesta.

Ono što je interesanto i često nepoznato u Melbourne za vozače koji dolaze iz drugih mjesta je prestrojavanje za skretanje desno ako je tramvajska pruga na sredini ulice (vozi se lijevom stranom). Pravilo je uvedeno kako bi se ubrzao prolaz tramvaja kroz neke od raskrsnica. Vozač mora skrenuti na krajnju lijevu stranu, propustiti promet i tramvaje i tek onda skrenuti desno. Nije tako na svim raskrsnicama ali treba paziti na znakove koji upozoravaju na takvo skretanje (Hook turn) što je ponekad vrlo teško u nepoznatom gradu.

220px-Hook_Turn_Sign_Melbourne.jpg

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

:wink:

Adelaida

Peti grad po veličini u Australiji (1.28 mil. stanovnika), glavni grad Južne Australije, godinama slovi kao najprovincijski velegrad u Australiji. Južna Australija je jedina australska država koja nije bila kolonizirana kažnjenicima već (većinom) prognanicima iz Evrope koju se bježali od vjerske netolerancije. Grad je formalno osnovan - 1836. U ovom trenutku vremenska razlika između Zg i Adelaide je + 7.5 sati, a od listopada do travnja bit će + 9.5 sati.

 

Povijest tramvaja:

1878 Adelaide je prvi grad u Australiji koji je uveo redovni konjski tramvaj za prijevoz putnika. Zadnja linija je elektrificirana 1914 nakon postupnog uvođenja električnog tramvaja počevši od 1909 ako izuzmem kratki eksperiment s tramvajem na baterije 1889.

Širina kolosijeka je bila i ostala do danas - 1435 mm (za razliku od lokalne željeznice koja je ima široki kolosjek – 1600 mm).

Linije i slike iz tog perioda možete naći na - http://www.trammuseumadelaide.com.au/01_history_01_horse.html kao i povijest ostalih perioda.

Copyright mi brani postavljanje pojedinačnih slika.

1909 je početak uvođenja električnog tramvaja. Prvi tramvaji su bili serije A (California combination) i napravljeno ih je 70.

 

Serija A:

200px-Adelaidesfirsttram1908.JPG

Tramvaji su bili kombinacija otvorenog i zatvorenog djela i bili su u prometu sve do 1952.

30 tramvaja serije B (otvoren) je urađen usporedo sa serijom A.

Klima u Adelaide je dozvoljavala otovorena kola najvećim djelom godine jer su zime prilično blage, možda za nijansu toplije no južniji dio H. Snijega nije bilo nikad osim vrlo, vrlo rijetko tijekom noći u gorju iznad grada. Zadnji snježne padavine na gorju koje su se zadržale skoro do podneva bile su 1907 (a kako je klima krenula nema više šanse da budu i noću).

Serije tramvaja su bili označeni abecednim redom (podvarijante brojevima npr H1). Zadnje slovo u upotrebi je H. Tramvaji serije G (1925) i H (1929) još uvijek su u prometu. Tramvaj serije G se može povremeno vidjeti u Bendigo, a nekoliko tramvaja H serije vozi nedjeljom/praznikom u gradu. Većina tramvaja je lokalno proizvedeno. Prvi znaci opadanja interesa za tramvaj je bilo za vrijeme svjetske ekonomske krize koncem 20-tih godina prošlog stoljeća. Od tada se praktično više nije ulagalo u vozni park a niti u održavanje pruga.

 

Serija H:

Htipcity.jpg

Ranih 50 –tih počelo je zatvaranje tramvajskih linija i uvođenje trolejbusa. Pravi povod prvim zatvaranjima je bilo užasno stanje pruga i vozila koje su dovele do štrajka tramvajskog osoblja jer se nisu više osjećali sigurnim. Postepeno su se ukidale dionice i potom cijele linije. Od 1963 u korištenju je ostala samo jedna linija; Glenelg – Victoria square (blizu centra grada) koja će vremenom postati polazna točka novog razvoja tramvajske mreže.

 

Linije i slike iz tog perioda možete naći na - http://www.trammuseumadelaide.com.au/01_things_01history.html

Podatake o povijesti tramvaja u Adelaidi možete takođe naći na wikipediji http://en.wikipedia.org/wiki/Trams_in_Adelaide ali nekako podatke s wikipedije primam rezervom jer su se često pokazali netočnim (ne samo o tramvajima).

 

Sadašnjost: 2 linije, ukupna dužina je 16 km (dupla pruga)

 

Glenelg - AEC (Adelaide Entertainment Centre)

 

South Terrace –West Terrace (dnevna linija koja koristi trasu Glenelg – AEC).

 

Linije nemaju brojeve već ime krajnje stanice.

 

H i Flexity:

stariinovi.jpg

 

Citadis:

Newtram.jpg

 

Tramvaji su dvosmjerni (nema okretišta) i u prometu ih je 23; H (5) ,Flexity Classic (12) i Citadis 302 (6)

U početku je Flexity Classic ljeti imao problema s hlađenjem (air condition) jer nije bio napravljen za južno australska ljeta kad temperature ponekad pređu 42 stupnja. Sistemi su prepravljeni tako da su sad ok.

Prije izgradnje prvog produžetka pruge većina građana je bila skeptična dovodeći u pitanje svrsihodnost projekta ali nakon puštanja u promet, broj putnika svake godine raste. Slično se dešavalo s drugim produžetkom ali nakon mjesec dana korištenja broj putnika je nadmašio sva očekivanja. Vožnja u centru grada je besplatna za sve (South Terrace –West Terrace), a umirovljenici poslije 9 ujutro pa do 3 poslije podne mogu koristiti javni saobraćaj besplatno.

Vozni red: http://timetables.adelaidemetro.com.au/timetables/Glenelg-Tram_200310_ttable.pdf

 

Medo

 

P.S.

Adelaide ima nešto što malo drugih gradova u svijetu ima – O bahn. http://en.wikipedia.org/wiki/O-Bahn_Busway Vrlo praktičan i efikasan sistem javnog prijevoza ali nažalost, najvjerojatnije ostat će samo u sjeveroistočnom djelu grada.


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

:roll:

 

Melbourne

 

Drugi po veličini grad u Australiji i glavni grad države Viktorija (4 mil.), osnovan 1835. Svoj početni brzi razvoj zahvaljuje zlatnoj groznici i lažnim mapama koje je su isticale kako je od Melbourna najkraći put do nalazišta zlata (Geelong je u stvarnosti bio bliži kao luka za doseljenike). 1880 postaje drugi grad po veličini u britanskoj imperiji (poslije Londona). Nakon osnutka australske federacije 1901 godine, postao je defacto glavni grad dok se nisu sve potrebne institucije izgradile/preselile u Canberra-u. Rašireno je mišljenje o Melbournu kao najevropskijem grad u Australiji ali u stalnom rivalstvu sa Sydney-om praktično oko svega. Klimatski, Melbourne nije najsjajnija varijanta u Australiji jer slovi kao grad gdje su ponekad moguća sva četiri godišnja doba u jednom danu. Vremenska razlika od Zagreba je + 8 sati, a od travnja do listopada +10 sati.

 

Povijest tramvaja

 

Melbourne je dugo godina imao dva različita sistema –tramvaje vučene kabelom (Melbourne cable tramway system poput San Francisco sistema) od 1885 – 1940 i električne tramvaje počevši od 1906. Od 1889 (prema nekim podacima od 1885) radila je jedna električna tramvajska linija ali je 1896 zatovrena zbog financijskih razloga.

 

Kabelski tramvaj (Cable tram)

 

 

Prvikablovskitramvaj.jpgKabltram2.jpg

Vozač tramvaja (lijevo) - Copyright Museum Victoria

 

Počevši od 1920 g. kabelske linije su se počele “pretvarati u klasične” električne tramvajske linije jer je sistem počeo pokazivati svoja ograničenja u poredbi s "modernim" tramvajem . Prije početka zatvaranja, kabelska tramvajska mreža (prema djelu izvora) slovila je kao najveća na svijetu; veća i od San Francisco sistema prije zemljotresa 1906. Dio izvora tvrdi da je bila druga mreža po veličini na svijetu, a prva tek nakon 1906.

 

Kabltram3.jpg

Model prvog tramvaja (hvataljke su u sredini) - Copyright Museum Victoria

 

Ukupna dužina dvokolosječnih tračnica, standardne širine (1435 mm) bila je 75 km. Grad je pokrivalo 17 linija ukupne dužine 103 km. U prometu je bilo više od 1.200 kola i prikolica. Zadnja linija je zatvorena 26 listopada 1940.

 

richmond1.jpg

Uklanjanje donjeg stroja kablovske mreže Copyright - University of Melbourne

 

Praktično nema nikakvih ostataka nekad raširene mreže osim jedne bivše strojarnice pretvorene u skladište. Nekoliko kola i prikolica je sačuvano u muzejima ali obzirom na način korištenja nisu aktivne. Ako želite vidjeti povijest australskih tramvaja u pokretu onda je nabolje otići u Bendigo (Victoria) koji je sat i po do dva vožnje vlakom udaljen od Melbourne.

 

test1.jpg

 

Upravljanje takvim tramvajem je bilo vrlo zahtjevno, pogotovo u ranim godinama kad je sve bilo ručno. Neodgovarajuće obuhvaćanje kabela moglo je prouzročiti blokadu hvataljki i time onemogućiti odvajanje na stanici tako da bi tramvaj produžio sve dok nisu zaustavili kabl i odvojili hvataljke. Da bi donekle olakšali upravljanjem uz prugu su postavljali indikatore kad treba obuhvatiti/odpustiti kabel.

 

Marble strips = Indicates

 

1 strip = Stop

2 strips = Pick up cable

3 strips = Throw cable

1 strip followed by 3 strips = Stop – then throw cable

1 strip followed by 2 strips = Stop – then pick up cable

3 strips in a diagonal row = Throw cable – then close grip

 

Svaki tramvajski pravac je imao svoju strojarnicu (u početku parne s visokim dimnjakom) koja bi obično bila smještena negdje oko sredine pravca. Tuneli za položene kablove su bili dovoljno široki da se moglo puziti kroz njih, a to je i bilo potrebno zbog održavanja i učestanog podmazivanja kolotura/prenosnih kotača. Polaganje takvog sistema je bilo vrlo skupo jer je donji stroj bio izuzetno zahtjevan, a kontrola i održavanje dnevno. Bez obzira na velika ulaganja takav sistem je bio isplativ u gradovima koji su bili brdoviti jer tadašnja prijevozna sredstva nisu bila u stanju efikasno održavati promet na većim uzbrdicama. Preptostavlja se da nakon uspjeha prve linije u SF, Melbourne je krenuo u razvoj svoje. Novac nije bio problem jer ga je bilo dovoljno zahvaljujući zlatnoj groznici.

 

Gradskavijecnia1910.jpg

Gradska vijećnica Melbourne 1910 Copyright - National Library of Australia

 

P.S. Ovu (amatersku) povijest tramvaja u Melbourne podijelio sam u dva dijela. Ovo je prvi dio i mislim da zaslužuje posebno mjesto jer se vrlo malo zna o njemu bez obzira koliko je tramvaj postao sinonim za Melbourne. Drugi dio ću napraviti "kad stignem". Nadam se da ste doznali nešto novo.

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Veoma mi je zanimljivo da čitam tvoje tekstove i stvarno na jedan jako lep način predstavljaš tramvaje u nama veoma dalekom delu sveta!! Samo tako nastavi!! Sa nestrpljenjem čekam ostatak!


Od sada na novoj adresi!

http://www.gspbeograd.net - forum o gradskom prevozu u BG

Share this post


Link to post
Share on other sites

:mrgreen:

 

Polako pripremajući drugi dio naletio sam na nekoliko slika koje nisam uvrstio u prijašnji napis o kabelskim tramvajima pa ću ih staviti ovdje. Mislim da im i ne treba veliki komentar jer dovoljno govore same za sebe.

 

strojarnicadvijestrane.jpg

 

Komentarstrojarnica.jpg

 

Kabeltramvaj.jpg

 

 

I nešto za uvod u slijedeće temu. Isti teretni tramvaj u razmaku od nekoliko godina. Desna slika je starija - 1958

 

Teretni.jpg

 

Komentar moje supruge na sve ovo što radim nema smisla uvrštavati. Moj otac je tamo davnih 60-tih i 70-tih proputovao sve ono što je bilo nekad u Jugoslaviji, dobar dio Evrope i USA. Na veći dio putovanja vodio je i nas tako da sam vjerojatno tada bio inficiran sa svim ovim. Moja majka je sve to strpljivo podnosila i znala je kad bi došli negdje da osim muzeja i galerija u turi je obavezno željeznička stanica i sve ono što pripada + vožnje lokalnim tramvajima pa sam imao prilike voziti se nekim linijama koje su davno postale dio povijesti. Što se tramvaja tiče; od bližih su Dubrovnik i Subotica (to već govori o mojim godinama). Moja supruga ima istu sudbinu s time što obavezno nosi knjigu sa sobom kako nebi umrla od dosade. Pitanja poput - zašto se mora 3 sata voziti parnim vlakom (u svakom pravcu) i u čemu je draž uvijek ostaju bez pravog odgovora ali je oduševljenja kad posjetimo Melbourne i večeramo u tramvaju (bar nešto). Moji limići kreću istim stopama i sa istim „problemima“ kad je u pitanju bolja polovica.

Australija i Novi Zeland su bogati dobrovljnim društvima koji održavaju ili renoviraju nekadašnje linije tako da se ima puno toga za doživjetii. Neke od tih linija su prava vizuelna atrakcija. Možda je jedini izuzetak Zapadna Australija koja ih nema mnogo (oni su se ionako 1933 željeli otcjepiti).

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Medo, hvala ti za odlične priloge o ovim nama dalekim krajevima. Meni je sve ovo nepoznato i izuzetno zanimljivo, a vjerujem dosta forumaša tvoje postove doživljava na isti način. :mrgreen:

 

Jako mi je drago da si se pridružio našem forumu .... a ovi railfanovski detalji o tvojoj obitelji dovoljno govore za sebe. Tvojoj supruzi želimo i dalje puno strpljenja uz tvoj hobi :twisted:

Share this post


Link to post
Share on other sites

:wink:

 

Hvala markobg i seabral! Lijepo je pročitati pozitivni odjek (a i vidjeti neko drugo ime osim mojeg u ovoj temi)... nastavak slijedi čim mognem. Ovdje su sad školski/univerzitetski praznici tako da se može malo više čeprkati po netu.

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mene osobno uvijek fascinira povjesna tehnologija pa sam Ti posebno zahvalan na ovom prikazu kabelskih tramvaja. KlapKlap.gif

Čekamo nastavak iz "down under"!


"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo

Share this post


Link to post
Share on other sites
Mene osobno uvijek fascinira povjesna tehnologija...

 

:!:

 

Meni je vrlo interesantna povijest tramvaja u Melbourne. Nekako su se tu na jednom mjestu našle zajedno sve dileme koje su pratile razvoj tramvaja; od tipa donjeg pa do tipa gornjeg stroja i sve ono što izbor jednog ili drugog nosi. Odluka da se krene kableskim tramvajem bila godinama sudbonosna za razvoj mreže. Govoreći o ograničenjima kabelskog tramvaj zaboravih pomenuti još jedno malo poznato ograničenje – brzina. Maksimalna (i konstantna) brzina je bila nešto manja od 15 km/h. U prvo vrijeme to i nije bio toliki problem ali kasnije, među ostalim, to je bio jedan od razloga za postepeno zatvaranje te mreže (vrijeme je novac). Mislim da je Chicago, koji je nakon 1906 godine imao najveću mrežu kablelskih tramvaja u USA upravo iz tih razloga krenuo sa zatvaranjem kabelske mreže.

Drugi intersantni segment bila je “borba” između troleja i lire (kasnije pantografa). Melbourne je od samog početka koristio trolej sistem za razliku od većeg broja evropskih gradova koji su koristili Siemens “’liru” (jer Simens nije htio platiti licencu Frank J. Sprague koji je patentirao trolej system) pa je razvijao svoj sistem. Jedini grad u Australiji sa Simens-ovim sistemom je bio Hobart (Tasmania).

Hobarttrams.jpg

Copyright - Hobart tramways

 

Vremenom se pokazalo da trolej sistem ima manjkavosti u usporedbi sa sistemom koji korisiti liru (kasnije pantograf). Prema podacima, pravi ozbiljni početak modificiranja pojedinh linija počinje 1987 a 2006 prijelaz je u potpunosti završen. Bilo je pokušaja i prije 1987, neki datiraju u 30 –im godinama ali obzirom da je dvojni sitem gornjeg stroja bio puno skuplji za održavanje nikad nisu privedeni kraju + težina sistema s lirom iziskivala je temeljitu preinaku krova koji su uglavnom bili drvene, nejake konstrukcije. Pokušavalo se na nekim više manje izoliranim linijama pa odustajalo. Pedestih godina opet se pokušavalo ali W serija tramvaja s drevim krovom nije mogla izdržati težinu pantografa. Obzirom da je W serija bila apsolutno najbrojnija, a preinaka preskupa, čekalo se do isporuke novih serija tramvaja koji će imati ugrađeni pantograf. Dolaskom B 1 serije, počelo je korištenje pantografa.

B1tramvaj.jpg

Serija B1 Copyright - National Library of Australia

 

Gradovi koji imaju turističke linije poput Bendigo- a i Ballarat-a još uvijek imaju stari trolej sistem. Preostalih desetak tramvaja W klase koji se koriste u turističke svrhe dobili su pantografe nakon adaptacije krova. W tramvaji danas voze (besplatnom) kružnom turističkom linijom a dva su preuređena u restorane.

 

withandwithouttroly.jpg

 

Ako mislite ručati ili večerati :shock: u tramvaju preko vikenda onda treba dobrano unaprijed rezervirati. http://www.tramrestaurant.com.au/schedule_frame.htm Ručak je $ AUS 82.50, a cijena večere ovisi dal je rana ili kasna odnosno pod tjednom ili vikendom. Kreće se od AUS$ 77 pa do AUS$ 137.50. Naravno cijene su po osobi. Vožnja/večera traje od 1.5 - 3 sata. Ako želite preračunati - http://www.xe.com/ucc/full/

 

P.S. Pišem, pišem i dalje drugi dio ali ponekad me odnese na stranu jer uvijek ostane nešto nedorečeno. :(


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Lijepo je vidjeti kako je tramvajska mreža u Melburnu razgranata i

impresivna. Šteta što su u Kanadi tramvaji davno poukidani u mnogim

većim i manjim gradovima, kao npr. Montreal, Winnipeg, Guelph,

Niagara Falls itd. Tramvaj u Torontu dugo ima problema, a mreža

nije proširivana desetinama godina, ... čak je u opadanju, mada

se grad u međuvremenu veoma proširio.

Share this post


Link to post
Share on other sites
:mrgreen:

 

Hvala markobg i seabral! Lijepo je pročitati pozitivni odjek (a i vidjeti neko drugo ime osim mojeg u ovoj temi)... nastavak slijedi čim mognem. Ovdje su sad školski/univerzitetski praznici tako da se može malo više čeprkati po netu.

 

Medo

 

Iako do sada nisam ništa pisao u ovoj temi pozorno ju čitam. I drago mi je da imam Medu na forumu, dakle sad smo dvojica, mada ja na forumu nisam Medo nego Portos ali...

Tvoji tekstovi su me motivirali da potražim primjerke ZET-ovih novina iz početka 80-ih iz kojih prilažem dva skenirana teksta. Dobro je čuvati stare časopise,nikad ne znaš kada će ti zatrebati :mrgreen:

 

Pozdrav!

 

O rekonstrukciji pruge u Melbourneu

 

melbourne0002rs.jpg

melbourne0003rs.jpg

 

O tramvajima u Melbourneu

 

melbourne0001rs.jpg


Dinamika vozila i Okretna postolja

KONČAR – Električna vozila d.d.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Dobro je čuvati stare časopise,nikad ne znaš kada će ti zatrebati :wink:

 

:wink:

 

Apsolutno točno (ako imaš dovoljno prostora).

 

Evo svježe slike 2001 (B1 serije) iz tvog članka

B1-2001.jpg

 

i nekoliko slika kako to rade danas u Adelaidi:

 

produzenje2.jpg

 

produzenje3.jpg

 

produzenje1.jpg

 

Pripremi se poravnana podloga, prekrije s dva sloja PVC, polože tračnice, doda armatura i preko toga beton. Ide prilično brzo. Naravno da tu ima dosta detelja kod polaganja i varenja tračnica ali postupak se stvarno čini vrlo jednostavan. Nisam snimao s radnicima jer mi nebi dozvolili pristup gradilištu.

 

:evil: I za domaću zadaću naučiti tramvajske linije u Melbourne:

 

Stalne linije:

 

1 - South Melbourne Beach to Coburg East

3 - Melbourne University to Malvern East

5 - Melbourne University to Malvern

6 - Melbourne University to Glen Iris

8 - Moreland to Toorak

16 - Melbourne University to Kew via St Kilda

19 - City (Elizabeth and Flinders Streets) to Coburg North

24 - City (La Trobe Street West End) to Balwyn North

30 - New Quay/La Trobe Street West End to St Vincent's Plaza

31 - Collins Street West End to St Vincent's Plaza

35 (City Circle) – besplatna kružna linija

42 - City (Collins Street West End) to Box Hill

48 - New Quay, Docklands to Balwyn North

55 - City (Domain Interchange) to Coburg West

57 - City (Elizabeth and Flinders Streets) to Maribyrnong West

59 - City (Elizabeth and Flinders Streets) to Airport West

64 - Melbourne University to Brighton East

67 - Melbourne University to Carnegie

70 - Bourke St, Docklands to Wattle Park

72 - Melbourne University to Camberwell

75 - City (Spencer Street (LaTrobe Street) to Vermont South

78 - Richmond North to Prahran

79 - Richmond North to St Kilda

82 - Footscray to Moonee Ponds

86 - Central Pier, Docklands to Bundoora RMIT campus

96 - St Kilda Beach to Brunswick East (Runs via St Kilda light rail line)

109 - Port Melbourne to Box Hill (Runs via Port Melbourne light rail line)

112 - Fitzroy Street, St Kilda to Preston West

 

Pomoćne i povremene linije

 

2 - Melbourne University to South Melbourne ( skraćena 1)

7 - Melbourne University to Malvern Town Hall ( skraćena 6)

11 - Spencer and Collins Streets to West Preston

12 - Kew to Malvern Depot ( skraćena 16)

18 - City to Brunswick Depot ( skraćena 19)

20 - City to Coburg ( skraćena 19)

27 - City (La Trobe Street) to Kew tram depot ( skraćena 24)

28 - La Trobe and Spencer Streets to Richmond ( skraćena 48/75)

41 - La Trobe and Spencer Streets to Harp Road and High Street, Kew ( skraćena 48 )

47 - Port Melbourne to Kew tram depot ( skraćena 109)

49 - Flinders and Elizabeth Streets to Niddrie ( skraćena 59)

51 - Flinders and Elizabeth Streets to Essendon railway station ( skraćena 59)

 

 

Melbourne_trams_map.jpg

 

ili http://www.railmaps.com.au/melbourn.htm

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Australiji se na cesti vozi lijevom stranom. A što s tramvajima? Iz slika nisam uspio vidjeti.

Share this post


Link to post
Share on other sites
U Australiji se na cesti vozi lijevom stranom. A što s tramvajima? Iz slika nisam uspio vidjeti.

Valjda isto lijevo. Samo po sredini...


"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo

Share this post


Link to post
Share on other sites
U Australiji se na cesti vozi lijevom stranom. A što s tramvajima? Iz slika nisam uspio vidjeti.

Valjda isto lijevo. Samo po sredini...

 

:D

 

Je, voze lijevom stranom :po guzi: ali malo prema sredini.

 

Dobra vijest za vozače iz Hrvatske - Ukoliko imate hrvatsku vozačku dozvolu više od 5 godina onda možete dobiti australsku bez polaganja testa i vožnje, naravno ukoliko želite ostati u Australiji. Hrvatska je jedna od 27 zemalja čija je dozvola priznata. Sve međunarodna su ok za vrijeme posjete.

http://www.sa.gov.au/subject/Transport,+travel+and+motoring/Motoring/Interstate+and+international+motorists/International+motorists/Driving+with+an+overseas+licence

 

Kad budete vozili, vozite lijevom stranom ali što dalje od sredine. :beba:

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

:kul

 

Prvo se ispričavam što se ne zahvalih na lijepim pozdravima :wink: pa činim to sada (mada) sa zakašnjenjem ali ne manje zahvalan. Veliko hvala!!!

 

Meloburne

 

Rekoh prije nešto o Melbourne-u al’ da dodam još koji red. Trenutno je drugi grad po veličini ali tedencija prirasta stanovištva mogla bi ga staviti ponovo na prvo mjesto u slijedećih 5 - 10 godina. Kad izuzmem svjetske manifestacije poput F1 i teniskog turnira ostaje mnogo toga po čemu je „naj“.

Mreža javnog prijevoz je najveća u A. ali zadnjih godina kronično nedostaju novi prigradski vlakovi i tramvaji jer porast broj korisnika u mnogo čemu je iznenadio one koji upravljaju gradskim prijevozom, a novac grada i regije je bio uglavnom trošen na gradnju brzih gradskih cesta i obilaznica. Čini se da se prioriteti mjenjaju u korsit javnog prijevoza. Australci, kronično nisu (bili) skloni javnog prijevozu (gradovi su izuzetno prostrani) pa promjena “komfornih“ navika je vrlo spora.

 

Amaterska Povijest tramvaja

 

Melbourne je dugo godina imao dva različita sistema; tramvaje vučene kabelom „Melbourne cable tramway system” (poput San Francisco sistema) od 1885 – 1940 i električne tramvaje počevši od 1906 „North Melbourne Electric Tramway and Lighting Company.

Napisah prije kako je prvi električni tramvaj pušten u promet 1889. Linija je zatvorena 1896. To je bio prvi električni tramvaj južno od ekvatora. Linija je išla od Box Hill-a do Doncaster-a i u prometu su bila dva tramvaja. Linija je napravljena u povodu svjetske izložbe koja je u to vrijeme održana u Melbournu. Unatoč ovim općepoznatim podacima (u Melbournu); početak tramvaja se i dalje službeno vodi od 1906-e godine.

1Doncaster.jpg

Lijevi snimak je napravaljen 1896 a desni 1889

 

Najveći dio snimaka je skinut s “City of Melbourne archive” (CMA). Kao i prije, gdje god sam mogao prepoznati autorsko pravo tamo sam ga i naveo.

 

Razvoj tramvajske mreže je u prvim godinama bio otežan zbog monopola kabelske kompanije koji je istekao tek 1916. Do tada, postojeće tramvajske linije su služile uglavnom kao dopunske linije već postojeće kabelske mreže. Sve do 1922 tramvajska mreža se razvijala ovisno od lokalnog interesa (nešto poput naših općina) ne uzimajući u obzir Melbourne kao cijelinu. Koncem te godine The Melbourne & Metropolitan Tramways Board (M&MTB) preuzima potpunu upravu i razvoj tramvajske mreže. U tome trenutku u prometu je bilo čak 21 vrsta tramvaja (14 različitih proizvođača).

AiT1950.jpg

CMA

 

M&MTB je odlučio prekinuti s narudžbama tramvaja od različitih proizvođača i krenuo u izgradnju velike tramvajske radionice – Preston kako bi počeo proizvodnju tramvaja. Google map + Street view

http://maps.google.com.au/maps?q=Preston+VIC&oe=utf-8&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a&um=1&ie=UTF-8&hq=&hnear=Preston+VIC&gl=au&ei=Ac7PS7WEFJDg7APTp7TrDA&sa=X&oi=geocode_result&ct=image&resnum=1&ved=0CAsQ8gEwAA

Od 1923 pa do 1956 tu se proizvodio najpopularniji tramvaj u Melbourne i jedan od najpoznatijih u svijetu : tramvaj serije W. Tijekom tih godina proizvedeno je 750 primjeraka u 12 varijanti. Nakon gotovo dvadestgodišnje pauze u proizvodnji, 1973 je ponovo počela je proizvodnja tramvaja i to prvo sa serijom Z. Zadnjih desetak godina svi novi tramvaji u Melbourne kupljeni su u Evropi, a Preston služi kao remontni centar i povremeno kao mjesto za tehnički prijem uvezenih tramvaja.

1stElectricTramfrom1906afterrestora.jpg

CMA 1906 u 50-tim godinama

 

Sve linije osim jedne bile su standardne širine (1435 mm) i obzirom da nije bilo okretišta; tramvaji su bili dvosmjerni, a većina pruga od samog početka dvokolsječna. Danas je situacija ista osim što više nema široko kolosječnog tramvaja.

Kao i svi gradovi, Melbourne je imao pad korištenja javnog prijevoza koji se ovdje počeo osjećati već koncem 50 –tih i trajao je do početka 90 – tih kad počinje trend povećanog korištenja, prvenstveno zahvaljujući rastu broja stanovnika koji živi u „centru“ grada. Sreća je što Melbourne nije krenuo putem ostalih i ukinuo tramvaje iako je bilo vrlo velikih pritisaka od strane grada i države (Victoria) da se grad „modernizira“. Perth, Sydney i mnogi drugi gradovi u Australiji su u roku nekoliko godina posve izbacili tramvaje s ulica. Desetci linija u Melbourne je bilo skraćeno ili ukinuto ali je ipak velika većina ostala netaknuta. Zadnji pokušaj da se ukine gotovo polovina tramvajskih linija je bio 1980 kao posljedica „Lonie Report-a” koji je preporučio uvođenje autobusa. Zahvaljujući protestu građana, prijedlog nije realiziran. Od tada zapravo datira ponovo lagano oživljavanje tramvajske mreže jer se i broj putnika stabilizirao na unutranjim linijama. U ovom trenutku prema većini podataka to je najveća tramvajska mreža u svijetu sa 499 tramvaja, 1770 stanica i 249 km dvokolosječnih tračnica.

L-class.jpg

CMA L Serija

U povijesti tramvaja u Melbourne nikako se ne može zaobići veliki štrajk iz 1990 kad je 5 tjedana 250 tramvaja ( + autobusi) blokiralo centar grada. Osnov sukoba s upravom (i gradom) je bio novi naplatni sistem karata i ukidanje konduktera (većina u svijetu je to napravili puno prje). Prema planu trebalo je biti otpušteno oko 1100 radnika (od toga 550 konduktera). Štrajk je bio uglavnom miran ali kako pregovori nisu napredovali kondukteri i vozači su izvukli oko 250 tramvaja i postavili ih na različita mjesta u gradu blokirajući dobar dio prometnice. Kao odgovor na tu akciju grad je isključio struju kako bi omeo daljnje protesno kretanje tramvaja po gradu. Policija je bila u pripravnosti u slučaju većih prosvjeda. Oko remiza đtrajkači su postavili 24/7 stražu. Unutar remiza organizirane su privremene kuhinje, a štrajkači su živjeli od priloga u hrani i novcu. Pritisak na gradsku vladu je bio izuzetno velik od strane građana i drugih sindikata al kad su se počeli žaliti i trgovci (trgovine su praktično ostale bez kupaca koji su u centar dolazili uglavnom tramvajem) grad je prihvatio kompromis (otpremnina, prekvalifikacija itd) tako daje nakon 33 dana štrajk prekinut. Sredinom 1998 godine više nije bilo konduktera. (Adelaide ima konduktere ali samo u tramvaju).

Strike1990.jpg

CMA

 

Prva i jedna od najpopularnijih linija bila od St. Kilda (ime predgrađa ali i nekadašnje željezničke stanice) pa sve do Brightona. Linija je službeno otovorena 7 svibnja 1906, a zatvorena 1. ožujka 1959. Linija je korišten za putnike koji bi vlakom dolazili do St. Kilda (iz pravca luke), a specifičnost je da je bila pod upravom željeznica (The Victorian Railways) a i kolosjek je bio željezničke širine (1600 mm). Kad je linija ukinuta nitko od gradske i lokalne uprave nije pokazao interes za standardizaciju kolosjeka i priključenje ostaloj mreži pa su i tračnice vremenom posve uklonjene. Autobus je preuzeo prijevoz putnika, što je onda i bilo u skladu s općim tedencijama u svijetu.

2StKildaVR2.jpg

CMA - Čeka se tramvajac

 

Kroz svoju povijest Melbourne je vidio različite serije tramvaja. Neki su bili kratkog vijeka, neki su ostavili trajni utjecaj i postali simbol grada. Napisah prije kako je serija W bila i ostala najpopularnija serija tramvaja ikad proizvedena u Australiji. Serija je toliko popularana da je država tu seriju proglasila javnim kulturnim spomenikom i zabranjen je izvoz iz Australije bez posebnog vladinog odobrenja. U ovom trenutku nekoliko gradova čeka takvo odobrenje, a među njima jedini ima šanse Christchurch (NZ) koji želi desetak takvih tramvaja kako bi proširio svoj postojeći vozni park koji nije dostatan obzirom na produženje trenutno jedine tramvajske linije (napisat ću uskoro nešto više o Christchurch-u).Najstariji tramvaj iz te serije još uvijek u prometu je proizveden 1938, a više od sotinu stoji u spremištu. Nekoliko desetaka i dalje redovno vozi, uglavnom po gradovima USA.

DallasSanFrancisco.jpg

John Smatlak photos - Dallas i SanFrancisco

 

Od prvog modela koji je proizveden 1923 pa do zadnjeg 1956 serija W je imala uglavnom tehničke promjene u skladu s razvojem tehnologije. Mjenjala se snaga motora, način zatvaranja vratiju, ovjesi i veličina vozačke kabine, ali njihov vanjski izgled se nije bitno promjenio. Preinake su rezultirale dodavanjem broja slovu W (W2 – W7). Zadnjih 40 tramvaja (serija W7) je naručena kako bi Melbourne mogao izdržati pritisak posjetioca za vrijeme olimpijskih igara 1956.

W79.jpg

W serija

 

Nadam se da Vam je ovih nekoliko redova pružilo osnovnu sliku povijesti tramvaja u Melbourne. Kako vrijeme bude dozvoljavalo i kako budem nalazio slike pojedinih serija nakon 1970 (B, Z i A), osim novih koji se ionako koriste u Evropi, ja ću ih dodavati. Naravno bilo bi lijepo ako netko ima slika da ih i postavi. :D

 

Medo

 

P.S. Ovdje je petak, početak dugog vikenda. U ponedeljak se ne radi obzirom da u nedjelju pada praznik - ANZAC Day www.awm.gov.au/commemoration/anzac/


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

:)

 

Christchurch – Novi Zeland

 

Osnovan 1848 mada su od 13 stoljeća Maori živjeli na području grada (Maori su došli na NZ negdje u 13 stoljeću). Treći po veličini grad na NZ i prvi po veličini na južnom otoku. Nekad je bio drugi grad po veličini na NZ ali prati sudbinu cijelog južnog otoka koji zaostaje po prirastu stanovnika u odnosu na sjeverni otok. Početkom 20 stoljeća Chch i Auckland su imali sličan broj stanovnika (nešto više od 110.000) dok Auckland danas ima tri puta više stanovnika od Chch koji trenutno ima 340.000 stanovnika. Cijeli Novi Zeland ima 4.3mil stanovnika. U prvim godinama kolonije NZ-a, Chch je bio u mogo čemu prvi; među ostalim prvo naselje koje je dobilo status mjesta i također prvi grad sa željezničkom stanicom (1863, prva pruga bila je 1600mm širine jer su sve dobavljali iz Victoria-e).

 

Chchprvazeljstanica.jpg

Prva željeznička stanica

 

Državljani NZ mogu bez vize dolaziti u Australiju i u ukoliko žele ostati u svemu (osim prava glasanja) su izjednačeni s australcima. Obrnuto vrijedi za australce na NZ. Pregovori oko monetarne unije traju već godinama.

 

Povijest tramvaja

 

Izgradnjapruge1905.jpg

Tako se radilo 1905

 

Početak tramvaja u Chch. datira od 1880 kad je od Cathedral Square do željezničke stanice počeo voziti parni tramvaj.

 

Parnitramvaj1905.jpg

Parni tramvaj - slikano 1905

 

Slike koje koristim (ako nije drugačije navedeno) su u vlasništvu gradske knjižnice u Christchurch-u (Copyright Christchurch City Libraries). Većina slika je napravljena u okolici ili na Cathedral Square –u, centralno mjesto u gradu. Trgom dominira katedrala koja se gradila gotovo 50 godina. Tempo gradnje je bio uvjetovan (slabim) prilivom novca.

 

Nakon prve tramvajske linije, uskoro je slijedilo otvaranje linija ali uglavnom s konjskim tramvajem koji su bili podesniji za gradske uvjete. U početku su poslovale 3 kompanije da bi se vremenom iz financisjkih razloga objedinili u jednu, a od 1905 počinju poslovati pod upravom „The Christchurch Transport Board”. 1905 počinje elektrificaranje tramvajskih linija. Širina kolosijeka je 1435 mm.

 

ChristCcitylibraries1906otvorenjePa.jpg

Otvaranje prve električne linije (Papanui linije) 1905, elipsasti umetak pokazuje isto mjesto s parnim tramvajem. Parni tramvaj je ostao u upotrebi skoro do 30-tih godina 20 stoljeća ali uglavnom kao radni tramvaj.

 

Remiza1906.jpg

Remiza iz 1906

 

1909doubledecker.jpg

Na slici je jedan od tri tramvaja na kat prozvedena u NewYork-u (John Stephenson & Co of New York). Sva tri su ubrzo dobili stakla kako bi zaštitili vozače od vremenskih nepogoda. Penjanje na kat je bilo vrlo sporo zbog uskih i zavojitih stepenica. Obzirom da su stepenice zaklanjale vidiljivost vozaču 1918 je uklonjen gornji dio na sva tri tramvaja.

 

Prvieltramvajnaliniji10_1915.jpg

Serija “The Boon”, Prvi električni tramvaj na liniji broj 10 – Slikano 1915

 

1920.jpg

Cathedral Square 1920

 

Chr1930ChristCcitylibraries2.jpg

Cathedral Square 1930

 

 

glavnitrg1940.jpg

Cathedral Square 1940

 

Tramvaji na Cathedral Square 1920, 1930 i 1940 su serije “The Boon”i “Boon 7”, lokalne proizvodnje izgrađeni 1910 i 1920. Nakon 1930 g lokalno proizvedeni tramvaji počeli su se pregrađivati tako mogu biti bez konduktera. Kapacitet im je od 47 – 54 sjedeća mjesta a maksimalna brzina 35 km/h.

 

1927.jpg

Radni (parni)tramvaj, prebacivanje skretnice slikano 1927

 

trolebus1930.jpg

(Krivci) Trolebusi iz 1930. Do 1930 g. kada počinju prva skraćenja i zatvaranje linija, Chch je imao 18 linija. Vrlo impresivno za grad koji je tada imao nešto više od 200.000 stanovnika na izuzetno velikom prostoru.

 

Tramvajski prijevoz je posve prestao 1954 i zamjenjen autobusima.

 

posljednjitramvaj1954.jpg

Zadnji tramvaj 11/9/1954 Papnui terminus

 

Linija Papnui – (Cathedral) Square bila je jedna od prvih linija s parnim tramvajem (1881). 1905 linija je elektrificirana. “Svečano“ zatvaranje linije bila je prigoda da se izvuče stara prikolica na kojoj je bio za ovu prigodu smješten duhački orkestar. Po povratku u grad tramvaj je otišao u remizu, a odmah nakon toga je krenuo je redovni autobusni saobraćaj.

Ideja o vraćanju tramvaja se javila koncem 80-tih godina. 1995 g. nakon mnogo godina nećkanja i pregovora oko financiranja, otvorena je kružna linija u centru grada koju uglavnom koriste turisti (94%). Cijena karte je (paprenih) NZ$ 15 za odrasle, a tramvaji voze od 9 – 9 u ljetnom periodu i od 9 – 6 u zimskom periodu. Dužina linije je 2.5 km i ma 11 stanica.

 

 

178_200.jpg

Tramvaj 187 Serije The Boon 7. Za razliku od drugih ovaj tramvaj je jednosmjeran i zahtjeva okretište ili triangle (WYE) na kraju linije.

 

152.jpg

Tramvaj 152 s prikolicom pred remizom. Ovaj tramvaj također pripada prvoj seriji Boon

 

Interesantan video koji prikazuje restauraciju jednog od 3 tramvaja na kat sa snimcima tramvaja iz prve polovine prošlog stoljeća (reklama se nije mogla izbjeći). http://tvnz.co.nz/national-news/christchurch-tram-restored-former-glory-3340241/video

 

Napisah prije koliko su jaka dobrovoljna društva u Australiji. Isto je tako na NZ gdje dobrovoljci godinama rade na restauraciji tramvaja, vlakova i pruga i jedina im je privilegija da se prvi provezu. Sadašnja kružna linija u gradu je u „vlasništvu grada“ i rad na njoj je mješavina profesionalnih i dobrovoljnih ruku. Proširenje linije će vjerojatno uvjetovati drugo radno vrijeme i potpunu profesionalizaciju.

Izgleda da ta kružna linija nakon 15 godina postaje okosnica budućeg razvoja tramvajske mreže u gradu. U ovom trenutku se završava prva faza produženja pruge. Chch čeka odgovor Melbourne-a oko isporuke 10-ak tramvaja serije W. U ovom trenutku Chch ima dva tramvaja serije W u dnevnom prometu, jedan je tramvaj - restoran.

 

Extension.jpg

Plan užeg centra s produženjem pruge

 

KakotoradeuChch.jpg

KakotoradeuChch1.jpg

Dave Hinman: slike radovi na produžetku linije - prva faza

 

Razmišlja se također i o kupovini novih tramvaja ali se to vjerojatno neće dogoditi prije no što se krene u daljnje proširenje nakon završetka prve i druge faze. Najveći problem bržem razvoju mreže je mali broj stanovnika koji živi u centru grada (kao i u ostalim gradovina na NZ i A).

 

P.S. Na NZ sam proveo nešto manje od 6 godina. Zemlja je prelijepa. Nažalost Chch je jedini grad na NZ koji u ovom trenutku ima tramvaj i radi na proširenju linije. Gotovo svako veće mjesto je imalo tramvaj, a ona u Auckland-u je bila medju najvećim mrežama u svijetu u odnosu na broj stanovnika. Auckland je također imao jedinstvenu tramvajsku liniju u svijetu jer je povezivala Tihi Ocean i Tasmanijsko more. Muzej u Aucklandu ima tramvajsku liniju s kolosjekom dvojne širine i vrlo lijepim izborom tramvaja. Čini se da je A. pred sigurnom odlukom o ponovnom uvođenju tramvaja. Prva linija bi trebala biti prema gradskoj trajektnoj luci od donjeg središta grada.

 

8)

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

:roll:

 

Bendigo Australija

 

Grad s nešto više od 80.000 stanovnika, smješten nešto više od 130 km sjeverno od Melbourne-a. Kao mnoga australska mjesta u vrijeme zlatne groznice (50 tih godina 19 stoljeća) nikao je praktično preko noći. U roku od 4 godine od 600 stanovnika skočio je na više od 30.000 stanovnika. Prvih 50 ak godina svog postojanja vodio se kao Sandhurst da bi 1891 usvojio današnje ime - Bendigo. 1853 je uspostavljena željeznička linija s Melbourne kako bi se olakšao dolazak kopača zlata i doprema opreme i svega onog što treba mjestu takve veličine. Jenjavanjem zlatne groznice koncem 19 stoljeća počela je dugogodišnja stagnacija grada koja je tek prekinuta koncem 20 stoljeća. Bez obzira na sve to... ako želite vidjeti tramvaje koju se nekad vladali australskim ulicama onda je to pravo mjesto, a vlakoljupcima od Melbourne treba oko 2 sata (kroz dio predgrađa Melbourne-a vlak ne ide brže od nekadašnjeg samoborca).

 

Povijest tramvaja.

 

Prvi tramvaj (na baterije) krenuo je u vožnju 14/6/1890. Nakon 13 mjeseci kompanija je (praktično) bankrotirala. Prikolice i liniju preuzima novoosnovana kompanija “Bendigo Tramway Company Limited” naručivši 5 parnih motornih kola proizvodnje “Baldwin Locomotive Works” – USA, jer se tramvaji na baterije nisu pokazali dovoljno ekonomični.

 

 

baterijaiparni.jpg

Tramvaj na baterije i parni tramvaj Copyright The Bendigo Trust

 

1890.jpg

Prva tramvajska linija Copyright The Bendigo Trust

 

Ni ova kompanija nije imala većeg financijskog uspjeha te nakon nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje parnih (motornih) kola, 1899 kompaniju preuzima The British Insulated Wire Company. Osim u tramvaje i izgradnju nove remize, nova kompanija je odlučila invenstirati u prozvodnju i prenos struje. 21 travnja 1903 prvi električni tramvaj krenuo je ulicama grada, a istovremeno je završena nova remiza (koja je danas najstarija radna remiza u Australiji). Širina kolosjeka je 1435 mm i upotrebljavaju se trole. Tramvaji su dvosmjerni. Jedino dio linija u centru grada su (bile) dvokolosječne pa su mimoilazišta građena svakih nekoliko stotina metara.

 

prvitramvaj1903.jpg

Prvi električni tramvaj 1903 Copyright The Bendigo Trust

 

Stoljecekasnije.jpg

Stoljeće kasnije na ulicama grada.

 

Vlada države Victoria vidjevši važnost monopola opskrbe električnom energijom osniva Electric Supply Company koja nakon odluke parlamenta preuzima sve private kompanije koje se bave proizvodnjom i prenosom struje. Obzirom da je The British Insulated Wire Company ujedno vlasnik i tramvajske mreže; nehoteći postaju vlasnici tramvaja. Ne želeći se baviti tramvajima ostavljaju mrežu na upravaljanje preostalom djelu kompanije sve do 1934. Najveći promet na tramvajskoj mreži zabilježen je za vrijeme II svjetskog rata kad je napravljeno zadnje produženje linija. Nakon rata počinje praktično opadanje broja putnika i skraćivanje linija uz stalni pritisak Electric Supply Company da se tramvajski promet zamjeni autobusnim.

 

linije19331972.jpg

Linije prije zatvaranje 1972 Copyright The Bendigo Trust

 

Predizlaz.jpg

Pred dnevni izlaz. Tramvaji se rotiraju tako su dnevno samo po dva tramvaja u prometu (30 minutna frekvencija) osim u vrijeme praznika kad ih ima do četiri dnevno (15 minutna frekvencija) + tramvaj restoran.

 

Od samog početka razvoja el. tramvaja, Bendigo je isključivo nabavaljo polovne električne tramvaje i to uglavnom iz Melbourne. Kako bi tramvaji u nekom od australskih gradova postali “zastarjeli”, nakon obnove vozili bi ulicama Bendiga. Među svim mogućim australskim i uvoznim serijama našlo se i 6 čuvenih Birney tramvaja (od sveukupno 8 uveženih iz USA) koji su prvo vozili u Adelaidi pa u Geelong-u da bi i danas bili u prometu u Bendigo-u. Birney-I su napravljeni u J.G. Brill – Philadelphia.

 

Birney.jpg

Ovdje na slici je 7 Birney-a Copyright The Bendigo Trust. Slika je iz 1993 tako da je očito jedan negdje otišao jer se sad svugdje spominje samo 6.

 

zadnjidan1972.jpg

Prema remizi - zadnja vožnja Copyright The Bendigo Trust

 

Electric Supply Company se godinama htjela riješiti tramvajskog prometa i to im je uspjelo 1972. Grupa građana koja je željela sačuvati tramvaje 1970 godine osniva The Bendigo Trust i po zatvaranju tramvajskog prometa koncem 1972 dobiva dvogodišnju privremenu upravu nad mrežom i tramvajima. Nakon tog perioda zahvaljujući upornosti i podršci građana The Bendigo Trust dobiva trajnu upravnu dozvolu na djelu jedne od linija. Nakon skoro 4 decenije upravljanja 4.2 km duge linije, preveženo je više od 2 miliona putnika, uglavnom turista. Za razliku od većine udruženja koje se bave održavanjem starih tramvaja, The Bendigo Trust je gotovo u potpunosti profesionalna organizacija koja osim turističke vožnje tramvajem, obavlja remont starih tramvaja.

 

RemizaA.jpg

RemizaB.jpg

Bendigo remiza, pogled na dio “ergele”

 

Zadnjih nekoliko godina sve više jača lobiranje za proširenje sadašnje linije i uklapanje s ostalim dijelovima javnog transporta u gradu. U dva navrata prošle godine, po nekoliko tjedana tramvaji su preko dana vozili intervalom od po 10 - 15 minuta ali to još nije dovoljno da se ubijede gradski i pokrajinski birokrati i dobije AUS $ 2mil kako bi tramvajske stanice bile uređene po australskim standardima (npr. izdignute od prometnica, rampe za invalide, oznake za slijepe itd). Bendigo trust je uputio zahtjev za 10-ak tramvaja serije W koji su pohranjeni u Melbourne kako bi imao dovoljno tramvaja u rezervi za stalni dnevni promet. Kako stvari stoje vjerojatno će se pričekati još nekoliko godina prije no što tramvaj opet postane dio javnog prijevoza. Danas voze svakih pola sata od 9 pa do 5. Radionica koja je u sklopu remize smatra se najboljom u Australiji za obnavljanje i popravak starih tramvaja.

 

Restoran.jpg

Večera se sprema. Tramvaj restoran pred večernji izlaz.

 

P.S. Ostaje mi još jedan grad (od aktivnih) – Sydney. Bendigo sam uključio iako nema formalni javni prevoz jer ipak u osnovi pruža takvu mogućnost svojim građanima (AUS$ 15 za dva dana po osobi). Rasprave oko toga dal’ gradu s manje od 100.000 stanovnika (u australskim uvjetima) treba ovakav oblik prijevoza ostavljam njegovim stanovnicima. Posjetio sam ga do sada jedno 10-ak puta uglavnom na putu za Canberra-u (koja upravo razmatra prijedlog o gradnji dvije light rail linije u gradu) i ostajo po nekoliko sati tek toliko da uz kavu uživam u njihovom prolazu. Njihov zvuk pri pokretanju me neodoljivo podsjeća na zagrebačku seriju M 24 koja je nekad vladala zagrebačkim ulicama.

 

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

:shock:

 

Sydney

 

Za razliku od mnogih evropskih gradova koji imaju tisučljetnu povijest, njegova „službena“ povijest počinje tek koncem XVIII stoljeća, točnije od 26 siječnja 1788. 13 svibnja 1787, grupa od 11 brodova s 759 osuđenika i skoro upola toliko mornara i vojnika uplovilo je u zaljev. Ideja je bila da se osnuje naseobina, postepeno širi s novim transportima osuđenika i vremenom postane samodostatna. Prva grupa je došla s hranom za dvije godine i sa po nekoliko primjeraka različite domaće stoke. Osuđenici se nisu mogli kretati potpuno slobodno sve do isteka kazne, a oni koji bi prekršili zakon bili bi drakonski kažnjavani. Kao i u svakoj tadašnjoj koloniji domoroci nisu imali nikakve šanse u suprostavljanju. 1788 grad je dobio ime po Thomas Townshend - Lord Sydney -u (1733-1800) koji je zagovaravo naseljavanje Australije na ovaj način. Nakon nekoliko prvih teških godina, grad je počeo rasti tako da je 20 godina nakon prestanka deportacija, 1861 imao već 56.000 stanovnika. Još dvadeset godina kasnije broj je prešao 220.000 da bi na samom početkom XX stoljeća već imao gotovo pola miliona stanovnika. Danas je to najveći grad u Australiji s gotovo 4.5mil stanovnika na prostoru većem od Libanona.

 

Tramvaj (parni)

 

Tramvaj u Sydney-u nije nikako bio ljubav na prvi pogled. Prvi tramvaj, kao i u većini zemalja bio je s konjskom vučom. Koncem 1861 otvorena je prva linija koja je gotovo istog trenutka zbog niza teškoća prilikom gradnje i korištenja postala problem za ulice kroz koje je prolazila. Tračnice su morale biti postavljene naopako jer nisu odgovorale svojoj svrsi u orginalnoj postavi, pragovi su vrlo često bili vani tako da su prestavljali opasnost za kočije, a ponekad i za konje.

 

konjskitramvaj1894.jpg

Snimka načinjena 1894. Prvi tramvaji su bili gotovo istovjetni ovom na slici. Copyright: State Library NSW

 

Ulice nisu bile popločene tako da bi za vrijeme pljuskova postale razrovane bare, pogotovu u djelu gdje je bila pruga. Prvi smrtni slučaj (1864, poznati lokalni učitelj muzike Isaac Nathan), zapečatio je sudbinu tramvaja u centru grada za slijedećih 15 godina. Dvije linije s konjskom vučom postojale su još koncem XIX stoljeća na periferiji i radile su samo van špice dok su u vrijeme špice vozili parni tramvaji.

 

Bilo je različith ideja o ponovnoj uspostavi tramvaja ali ništa od toga nije realizirano do 1879 kad je bila otvorena Internanacionla izložba u samom centru grada (Botanic gardens).

 

 

Izlozba1879.jpg

Dio paviljona pred otvaranjem 1879 Copyright: State Library NSW

 

Očekivao se veliki broj ljudi tako da je bio potreban prijevoz. Ideja o produženju željezničke pruge do Botaničkog vrta je imala veliku podršku uključivši i parlament ali je kasnije odbačena jer nije bilo dovoljno vremena a zahtjevala je velike radove. Na kraju se odlučilo za privremeni parni tramvaj. Inicijalno je to trebalo biti samo za 6 mjeseci jer nitko u gradu nije želio tramvaj kao trajno riješenje sjećajući se lošeg iskustva s konjskim. Neočekivano, uspjeh parnog tramvaja je bio izvanredan. Za 6 mjeseci je preveo gotovo pola miliona putnika, a investitorima je donio dobit od 33%.

 

Parnitramvajsprikolicom.jpg

1879. Parni tramvaj s prikolicom - Copyright: State Library NSW

 

Nakon zatvaranja izložbe, linija je postala trajna i odmah slijedeće godine produžena. Tu liniju slijedile su druge tako da je u roku od nekoliko godina od inicijalnih 2.5 km sagrađeno daljnjih 62 km linija. Vrhunac je dostignut 1894 kad je bilo preko 100 parnih tramvaja (+ jedna / dvije prikolice, ponekad i više). 1898 počinje elektrifikacija pruga i do 1910 električni tramvaj je praktično zamjenio parni tramaj. Koncem stoljeća također je uvedeno dvije linije kabelskog tramvaja, sistema koji je bio gotovo identičan onome u Melbourne. Jedna, preostala izolirana linija parnog tramvaja na periferiji ostala je u upotrebi čak do 1943.

 

Parni1890.jpg

Prvi parni tramvaj, snimljen 1890 - Copyright: State Library NSW Na prednjem djelu je vidljiva oznaka linije, obično je to bila zadnja stanica linije. Linije su se prepoznavale i po boji oznake. Brojevi linija nisu postajali.

 

Ukoliko je kvaliteta uglja bilo dobra, ložač bi uglavnom stajao na prednjoj platformi i zvonom upozoravao neoprezne prolaznike ujedno spreman spustiti košaru ako bi netko mogao biti pregažen. Smrtni slučajevi su bili relativno česti jer je tramvaj vozio za tadašnje uvjete velikom brzinom (maksimum 16km/h), natječući se s konjskim omnibusima koji su u to vrijeme bili velika konkurencija. Vremenom omnibusi su izgubili bitku tako da su se povukli iz centra grada, sudbinu koju je doživio parni tramvaj nakon uvođenja kabelskog i električnog.

 

Parnamotornakola1879Prikolica.jpg

Prikolica 1879 g. Copyright: State Library NSW

 

Nakon početnog oduševljena s parnim tramvajom u prvim godinama, počele su pritužbe građana na buku i prljavštinu. Trgovci su se žalili na smanjen promet jer kroz ulice gdje je vozio parni tramvaj, konjski promet je bio bitno smanjen, a time i dolazak šireg kruga potencijalnih kupaca.

 

plaketa.jpg

Copyright: State Library NSW

 

Prva 4 parna tramvaja naručeni su od Baldwin Locomotive Works, Philadelphia, USA koji je jedini bio u stanju isporučiti tramvaje u kratkom roku obzirom da je proizvodio mjesečno preko stotinu parnih vozila. Plašeći se evenutalnog kašnjenja pri isporuci, naručene su za svaki slučaj dvije prikolice od lokalnog proizvođaća koje bi vukli konji dok parni ne krene. Parni tramvaj je kasnio nekoliko dana tako da su prve probne vožnje počele tjedan dana nakon početka izložbe, a već 29 Septembra 1879, gotovo dva tjedna nakon početka izložbe krenuli su u redovnu vožnju. Putovanje linijom dugačkom 2.4 km (od Redfern želj. stanice) trajalo je 12 minuta. Linija je imala 6 stanica. Širina kolosjeka je bila standardna i u počektu s mimoilaženjem.

 

Parnitramvaj1879.jpg

Restaurirana prva parna lokomotiva (u voznom stanju)

 

Parni tramvaj je (bio) mala parna lokomotiva s četiri pogonska kotača (0 4 0 aranžman). Rezervoar za vodu kapaciteta oko 950 litara položen je na kotlu s obje strane prateći oblik kotla. Spremnik za ugalj se nalazio do ložačevog mjesta.Duž linija su postajala specijalna mjesta gdje je tramvaj mogao nadopuniti vodu ili ugalj ako bi neoprezno ostali bez toga.

Sydney je imao tri serije parnih tramvaja. Najzastupljenija serija je bila s cilindrima promjera od 11 inča (27.9cm). Ukupno je bilo 74 takvih motornih kola. Ostali su imali promjer cilindra od 10 ili 9 inča. Sve je to bilo uokvireno drvenom kabinom s prozorima. Gotovo svi pokretni dijelovi su bili vizuelno zatvoreni kako bi se konji što manje plašili. Lokomotiva na slici proizvedena je 1789 i radila je do 1937 kad je povučena iz prometa. Vlada koja je bila vlasnik voznog parka, poklonila je 1940 g. parna motorna kola 1A Power Museum – u Sydney (Parrammata). 1980 muzej je u potpunosti restaurirao prva parna motorna kola i sada su u voznom stanju. Za sada postoje četiri parna tramvaja u radnom stanju.

 

 

Radniparnitramvajdanas.jpg

Jedan od preživjelih - Copyright: State Library NSW

 

Za one koje sam udavio starim slikama evo kraćeg video zapisa o povijesti tramvaja u Sydney-u. Za one koji imaju teškoća s engleskim; prve dvije minute govore otprilike o onome što je ovdje napisano ali s video snimkama a ostalo je el tramvaj s tužnim krajem. Oni koji imaju problema sa srcem neka ne gledaju zadnjih 40-ak sekundi. Video je dio polusatne emisije o povijesti tramavaja u S. http://www.youtube.com/watch?v=FowEWGlvOKk&NR=1

 

Za one kojima je pun kufer starih tramvaja; video zapis vožnje s jedine današnje tramvajske linije (light rail) u gradu. Video nije baš među najboljima al u ovom trenutku neznam za bolji.

 

P.S. Nadam se da vam nisam udavio s parnim tramvajima. Voljeli ih ili ne, oni su dio te povijesti, preteča ovog što danas imamo. Sydney kao i svaki veliki grad ima raznoliku, bogatu povijest javnog prijevoza pa sam mislio da ovaj segment zaslužuje pažnju. Nadam se da ću kasnije malo više o električnim tramavajima u ovom gradu u kojem je u jednom trenutku bilo više od 320 km linija (dvokolosječnih) s 1550 tramvaja.

:D Ovo kao da mi je postala misija.

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

:mrgreen:

 

Dok sredim Sydney evo nešto iz Adelaide. Ovaj tjedan počinje rekonstrukcija remize - Glengowrie Tram Depot. Prema proračunu koštalo bi oko AUS$ 23.4mil. Veličina sadašnjeg i usluge koje pruža više ne zadovoljavaju potrebe povećanog broja tramvaja.

 

remiza1.jpg

Sadašnji

 

remiza2.jpg

Budući

 

Remiza3.jpg

Unutrašnjost sadašnje remize koja nema modernu lakirnicu i automatsko pranje tramvaja.

Pogled iz zraka http://maps.google.com.au/maps?q=adelaide+sa&oe=utf-8&client=firefox-a&ie=UTF8&hq=&hnear=Adelaide+South+Australia&gl=au&ei=tCLpS4n4L4uK6gOllpGcCA&ved=0CB8Q8gEwAA&ll=-34.977839,138.536954&spn=0.002039,0.005284&t=k&z=18

 

Nekoliko slika tramvaja s reklamama. Snimke su friške, napravljene jučer. Preko dana je bilo 23 stupnja... "zima" dolazi.

 

Tramvaj1.jpg

 

tramvaj2.jpg

 

tramvaj3.jpg

 

tramvaj4.jpg

 

tramvaj5.jpg

 

tramvaj6.jpg

 

glendelgpredvecerje.jpg

Sve slike su napravaljene mobilnim telefonom osim ove zadnje (Glenelg - početna stanica).

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

:roll:

 

Reconciliation week

 

tram.jpg

 

Povodom tjedna izmirenja (Reconciliation week 4 - 11 July) ovakav tramvaj će voziti slijedeća dva mjeseca. Na tramvaju su imena plemena kojih je nekad bilo stotine (kao i lokalnih jezika). Danas je ostalo svega 20 ak aktivnih jezika koji su isto tako pred odumiranjem jer ih većinom govore stariji.

Tjedan izmirenja/oprosta je posvećen (preostalim) domorocima i onome kroz što su prolazili nakon dolaska bjelaca.

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...