Jump to content
zeljeznice.net
bubimir_1

Željeznice u medijima

Recommended Posts

E vovi su stvarno naporni više! Kreće modernizacija: željeznica se premješta iz Bibinja, a spajat će Gaženicu i Zračnu luku

Piše: Majda Mikulandra/PD

01. studenoga 2019. u 08:01

Na sastanku je rečeno da će se obnova pruge odvijati u pet faza

U Bibinjama je predstavljen projekt rekonstrukcije pruge na temelju kojeg će se u pet faza modernizirati željeznički promet u Zadarskoj županiji.

Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver predstavili su rezultate Studije izvedivosti projekta kojim bi se tehnološki zastarjela pruga izmjestila iznad Bibinja i Sukošana, a ujedno bi se luka Gaženica povezala s poslovnom zonom Crno i Zračnom lukom Zadar. Domino efekt – Rezultati studije pokazali su da je od šest mogućih varijanti najbolje rješenje ono koje je izrađeno dok je Ministarstvo prometa vodio Božidar Kalmeta. Rješenje uključuje izmještanje sadašnje pruge iz naselja Bibinje te gradnju tunela kojim bi se Zadar povezao s ostatkom pruge koja ide prema Kninu. Ovo je financijski i ekološki najbolja varijanta, koja je stala 2011., ali će ponovno krenuti od iduće godine, kada HŽ infrastruktura raspiše natječaj za izradu projektne dokumentacije – najavio je Bilaver.
Dekan Lakušić prezentirao je rješenje koje bi, osim izmještanja željezničkog prometa iz Bibinja i Sukošana, donijelo povezivanje Gaženice sa ZL Zadar. Okvirna procjena troškova prve faze s izmještanjem pruge je 553 milijuna, a druge 105 milijuna kuna. – U Bibinjama nastupa novo doba jer se predstavlja rješenje za problem koji je dijelio mjesto i gotovo uništio naš turizam. Ako bi se pruga iz našeg mjesta izmjestila za tri do pet godina, to bi za nas bilo kao da će se sutra dogoditi – rekao je zadovoljno načelnik Općine Bibinje Bruno Bugarija pohvalivši sadašnje napore Ministarstva, ali i bivšeg ministra Božidara Kalmete. – Veseli me da se nakon 2011., kada je projekt stao, s njim nastavlja u širem obliku. U naš projekt izmještanja pruge sada je uključena šira studija. Predviđena je i opcija da putnički kolodvor u Zadru ostane na istom mjestu ili da se izmjesti u Gaženicu gdje će biti teretni terminal. Važno je i to što su s projektom suglasni i konzultanti Europske komisije iz JASPERS-a. Svi segmenti prometa u zadarskom kraju vrhunski su riješeni, osim željezničkog koji sada dolazi na red – kazao je Kalmeta.

 

Župan Božidar Longin istaknuo je da je modernizacija željeznice dobra prilika da dodatno učvrsti poziciju Zadra kao važnog prometnog središta. – Ovo je povijesna prekretnica za Bibinje, ali i cijelu županiju koja će uzrokovati domino-efekt. Kao što je autocesta omogućila razvoj Gaženice, a luka Gaženica je potencirala projekt proširenja Zračne luke, tako bi se ovim projektom omogućilo prometno rasterećenje obalnog pojasa i razvijanje županije kao intermodalnog čvorišta – ustvrdio je Longin. Perspektivan grad I gradonačelnik Zadra Branko Dukić je zadovoljan. – Zadar je na neki način bio kažnjen izostavljanjem željezničkog prometa. Vjerujem da ćemo u idućim godinama postati perspektivan grad za življenje – rekao je Dukić.

 

Pročitajte više na: https://lokalni.vecernji.hr/zupanije/krece-modernizacija-zeljeznica-se-premjesta-iz-bibinja-a-spajat-ce-gazenicu-i-zracnu-luku-17266 - lokalni.vecernji.hr

Share this post


Link to post
Share on other sites
HŽ 1998. nije firmi platio 5 milijuna kuna, sad je morao platiti 22 milijuna

 

 

TVRTKA Feroimpex automobilska tehnika iz Bregane nedavno je na temelju pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda ovršila tri državne željezničke kompanije - HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički promet i HŽ Cargo - za 22,44 milijuna kuna zbog duga koji seže do 1998. godine, piše u subotu Jutarnji list.

Iako presudu moraju platiti sve tri tvrtke, Fina je na temelju pravomoćne presude sjela samo na račune HŽ Infrastrukture i očistila ih za 22,5 milijuna kuna. Srećom, na računima je bilo dovoljno novca pa tvrtka nije završila u blokadi, navodi dnevnik.

Ta je informacija potvrđena u HŽ Infrastrukturi, ali i u tvrtki Feroimpex automobilskoj tehnici.

1998. godine dogovorili posao od pet milijuna kuna

Te 1998. godine Feroimpex je imao ugovor s tadašnjim Hrvatskim željeznicama u vrijednosti od pet milijuna kuna. Posao je napravljen, ali ga Hrvatske željeznice nikad nisu platile.

Feroimpex je podnio tužbu i 21 godinu kasnije nadležni je sud donio odluku da tri tvrtke nasljednice moraju platiti gotovo 22,5 milijuna kuna, od čega je samo pet milijuna kuna glavnica, a ostalo su kamate.

Prema riječima sugovornika Jutarnjeg lista, novac je skinut s računa na kojima su sredstva za investicije i razvoj pa tako i s računa na kojem je bio novac iz fondova Europske unije, kojim se financiraju veliki infrastrukturni projekti u željezničkom sektoru.

 

 

 

https://www.index.hr/vijesti/clanak/hz-1998-nije-firmi-platio-5-milijuna-kuna-sad-je-morao-platiti-22-milijuna/2128805.aspx

 

 

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ovrha-zbog-duga-iz-1998-godine-hz-infrastrukturi-s-racuna-skinuli-225-milijuna-kuna-ocisceni-i-racuni-na-kojima-je-bio-novac-iz-fondova-eu/9563198/

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nije govno d055.gifnego se tovar posra:

 

Andro Krstulović Opara tvrdi da splitski 'metro' nije ukinut, nego 'transformiran': 'To je upravo ono što smo htjeli'

 

 

Piše Nikolina Lulić

 

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara prokomentirao je prestanak prometovanja gradskog metroa od Kopilice do Gradske luke kazavši kako ta linija nije ukinuta, već samo transformirana u integrirani autobusni i željeznički prijevoz koji povezuje splitski aerodrom s trajektnom lukom.

 

- Vi ste novinari gradsku željeznicu nazvali metroom, mi je tako nikada nismo zvali, ona bi to tek trebala postati. Linija između Kopilice i Gradske luke nije ukinuta, ona je transformirana u prijevoz koji spaja našu zračnu luku integriranom linijom. Svi koji kupe kartu u Zračnoj luci Split od 25 kuna u Kaštel Lukšiću se ukrcavaju u vlak i nastavljaju dalje prema trajektnoj luci koji ima svoje stajalište i u Kopilici.

Mi smo promijenili vozni red jer je manji intenzitet putnika i, naravno, da on sada kroz spajanje Kaštela, Solina i Splita dobiva novi oblik, što smo i htjeli. Ovo je tek početak priče koja će dugo trajati i koja će svoje finale imati kada vlakom spojimo zračnu i trajektnu luku. Mi smo je sada spojili integriranim autobusnim i željezničkim prijevozom - pojasnio je gradonačelnik.

Krajnji cilj

 

Na novinarsko pitanje koja je razlika između metroa i linije koja i inače vozi iz Kaštela, staje u Kopilici i dalje nastavlja prema trajektnoj luci, Opara je odgovorio kako je u međuvremenu puštena integrirana karta koja se počela koristiti proteklih tjedana.

Pojasnio je kako sada putnici imaju priliku posebnom "Prometovom" autobusnom linijom doći od aerodroma do Kaštel Lukšića, a onda s istom kartom vlakom do terminala sa stajalištem u Kopilici.

Naravno, krajnji je cilj povezivanje zračne i trajektne luke željeznicom, za što još nisu stvoreni svi potrebni preduvjeti, koji se u prvom redu odnose na izgradnju dijela željezničke pruge u samim Kaštelima, što, sudeći po izjavama gradonačelnika, i neće biti tako brzo. Ipak, najavljuje zahvate koji će se tijekom sljedeće godine dogoditi na području našeg grada.

- Tijekom zime ćemo krenuti s radovima u Dujmovači, nešto je zapelo s građevinskim dozvolama na Širini i u sv. Kaji, ali, koliko čujem, i to je riješeno, tako da bismo iduće godine imali te dvije stanice dopunjene. Na Trgu hrvatske bratske zajednice u tijeku je postupak izmjene DPU-a koji je potreban da bismo započeli s radovima na otvraranju te postaje.

Znate i sami da su bila dva natječaja HŽPP-a za projektiranje podzemne postaje, a drugi je uspio. To će dati novi smisao cijelom ovom poslu na kojem inzistiramo - kazao je gradonačelnik.

Koliko će na cijeli taj projekt biti utrošeno novaca, u ovom trenutku poteštat nije mogao točno reći, osim podatka da će gradovi suvlasnici "Prometa" sudjelovati u visini od jedne trećine cijelog iznosa.

Kvalitetna trasa

Na pitanje je li Grad u plusu s obzirom na broj putnika koji su se ovog ljeta vozili od Kopilice do trajektne luke, Krstulović Opara je pojasnio kako se ne može na taj način o tome govoriti jer se radi o projektu koji je tek započeo.

- Taj projekt sasvim sigurno u svom početku ne može biti popularan kao što će biti u budućnosti, ali mi smo bili spremni na to - navodi poteštat.

Iz svega je izvjesno kako povezivanje aerodroma i trajektnog terminala neće biti izvedivo do sljedećeg ljeta.

- Moram otvoreno kazati da smo mi sa svoje strane odradili sve što smo trebali, Ministarstvo također, a dvojbe su postojale kod naših kolega u Kaštelima. Drago mi je čuti da su oni u izmjene prostornog plana unijeli željezničku liniju, što isto predviđa i nacrt Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Međutim, njihove trase koje su nudili su i dalje na evaluacijama. Očekujemo da će to trajati cijelu godinu dana i da će se donijeti odluka o kvalitetnoj trasi. Do tada ćemo se "krpati" ovako s integriranim prometom - zaključio je poteštat i ustvrdio kako cijeli taj proces predugo traje.

Share this post


Link to post
Share on other sites

LOKOMOTIVAMA USRED VOŽNJE PADAJU KOČNICE Sindikat strojovođa: 'Sve se želi zataškati'; HŽ: 'Sigurnost putnika nije ugrožena'

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/lokomotivama-usred-voznje-padaju-kocnice-sindikat-strojovoda-sve-se-zeli-zataskati-hz-sigurnost-putnika-nije-ugrozena/9594535/
 

Istraga reportera Nedjeljnog o šokantnom stanju voznog parka HŽ-a: U posljednja tri mjeseca dogodila su se tri takva slučaja. U HŽ Putničkom prijevozu smatraju da se radilo o manjim kvarovima, a u Agenciji za sigurnost navode: 'HŽ nas je o svemu trebao obavijestiti, no nikakav izvještaj nismo dobili'

 

Te srijede, 17. srpnja ove godine, međunarodni vlak broj 414, sastavljen od lokomotive HŽ 1142-001 i putničkih vagona, prema svom ustaljenom rasporedu kretao se od Beograda prema austrijskom Villachu. Strojovođa Mario Gusak jurio je brzinom većom od 100 kilometara na sat slavonskim ravnicama. Nešto prije 16 sati približavao se kolodvoru Nova Kapela. Iako je dozvoljena brzina na tom dijelu pruge sto kilometara na sat, iz svog 30-godišnjeg radnog iskustva znao je da se približava jednom prijelazu koji nije zaštićen branicima pa je, za svaki slučaj, počeo usporavati na 60 kilometara na sat. Netom što je prošao preko prijelaza, strojovođa i putnici gotovo su izletjeli sa sjedišta.

- Bilo je poput bombe. Mislio sam da mi je netko nešto postavio pod lokomotivu. Cijela lokomotiva se izdignula s tračnica i tresnula natrag. Odmah sam zaustavio vlak i u šoku izišao iz lokomotive vidjeti što se dogodilo. Protrnuo sam! Tada sam shvatio što se moglo dogoditi - prepričava nam incident strojovođa Mario Gusak.

Pregledom podvozja lokomotive vidio je da je jurećoj lokomotivi otpao dio kočnog sustava. Točnije, regulator kočenja SAB, komad punog željeza, dug više od jednog metra, promjera nekoliko centimetara, težine stotinjak kilograma.

- Sreća je što sam usporio. Da se to dogodilo pri brzini od 100 kilometara ili većoj, ili da se, ne daj Bože, dogodilo dok sam prelazio preko pragova prijelaza, vjerojatno bi čitav vlak odletio s pruge - objašnjava iskusni strojovođa.

Naime, sporni regulator postavljen je uzduž lokomotive te se, kada je otpao, zabio u tračničke pragove, što je izdignulo lokomotivu. Pritom su, prema podacima Jutarnjeg lista, oštećena tri tračnička praga.

Prema propisima

Iako je, dakle, došlo do teškog incidenta koji ozbiljno utječe na sigurnost željezničkog prometa, a oštećena je i željeznička infrastruktura, tvrtka HŽ Putnički prijevoz odlučila je - zataškati slučaj. O ovom incidentu nisu izvijestili javnost, no mnogo je problematičnije to što nisu izvijestili ni Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, što su prema zakonu bili dužni učiniti. Strojovođa Gusak kaže kako je postupio prema propisima, o nesreći je obavijestio strojnog dispečera u HŽPP-u, a potom otišao popiti kavu sa zabrinutim putnicima do dolaska nove lokomotive iz Vinkovaca. Preuzeo je novu lokomotivu te vlak sigurno dovezao do Zagreba. Incident je prouzročio kašnjenje od 113 minuta.

Kvarovi ovog tipa na kočnim sustava ovakvih lokomotiva izuzetno su rijetki pa je tim više zabrinjavajuće što spomenuti slučaj, nažalost, nije jedini koji se dogodio ove godine. Jutarnji raspolaže informacijama kako se ovakav kvar dogodio u tri potvrđena te još barem dva slučaja koje intenzivno provjeravamo. Prema našim informacijama, ni u jednom slučaju nije obaviještena Agencija za istraživanje nesreća.

Drugi slučaj za koji znamo detalje dogodio se samo mjesec dana kasnije, također na pruzi Zagreb - Vinkovci, jednoj od rijetkih pruga koje svojom konfiguracijom dozvoljavaju vlakovima razvijanje velikih brzina.

Lokomotiva 1142-016 iz radione je 27. 8., nakon redovnog servisa, otišla na probnu vožnju. Nedaleko Banove Jaruge dogodio joj se istovjetan scenarij - usred vožnje puknuo je SAB te se morala vratiti u radionicu. Još jedan slučaj, za koji nemamo potvrdu, ali nam o njemu pričaju strojovođe, dogodio se prvog dana ove godine na sezonskom vlaku broj 411, a navodno postoje još dva slučaja ove godine za koje nismo uspjeli doći do podataka. Iz dobro upućenih izvora doznajemo kako niti jedan od tih slučajeva nije prijavljen Agenciji.

U registrima HŽ Infrastrukture, koji se upućuje Agenciji, na dan 17. srpnja zabilježeno je samo “kvar lokomotive”. Naši nam izvori otkrivaju kako se radi o velikom propustu, jer bi istražitelji Agencije u ovakvim slučajevima morali izaći na teren, obaviti očevid, donijeti konačno izvješće i izdati sigurnosne preporuke. U AIN-u su nam to potvrdili.

- AIN nije zaprimio informaciju niti od upravitelja infrastrukture društva HŽ Infrastruktura niti od željezničkog prijevoznika društva HŽ PP u svezi incidenata vezanih uz problematika kočnog sustava na lokomotivama u sastavu putničkih vlakova. AIN i upravitelj infrastrukture imaju dogovorenu proceduru u svezi informiranja o nepravilnostima na željezničkoj mreži, upravitelj infrastrukture u slučaju ozbiljne nesreće i nesreće dužan je telefonski i elektroničkom pošto obavijestiti AIN o događaju, a u slučajevima incidenata u izvještaju koji dostavljaju elektroničkom poštom svakodnevno.

Sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (ZOSI) željeznički prijevoznik trebao je obavijestiti o navedenom incidentu, s obzirom na to da se radi o jednom od važnih elemenata koji utječu na sigurnost željezničkog sustava - stoji u odgovoru koji potpisuje Tomislav Antun Biber, glavni istražitelj za željezničke nesreće pri Agenciji. Upućuje i na svojevrsnu “rupu” u zakonu - iako je HŽPP bio zakonski obavezan prijaviti te događaje, ne postoje propisane sankcije ako to ne učine.

Velika opasnost

- To je vrlo velika opasnost i svakako je bila ugrožena sigurnost putnika i strojovođe. Vlakovi HŽ-a razvijaju tehničku brzinu i do 160 kilometara na sat, i da se to dogodilo pri toj brzini, nesreća bi bila neizbježna - kaže nam Stjepan Fotović, zagrebački povjerenik Sindikata strojovođa Hrvatske. Dodaje kako se uzrok problema može nazrijeti u slabijem održavanju kočnih regulatora. Otkriva kako je do prije oko pet godina SAB regulator obvezno morao proći atestiranje, no to se više ne radi, iz razloga jasnih samo upravama željezničkih prijevoznika i servisnih tvrtki. U svom je dugogodišnjem radu strojovođa Fotović nailazio i na druge, vrlo opasne nepravilnosti. Tako je, ističe, doživio da na nagibnim vlakovima ulje curi po turbinama na kojima je temperatura i do 960 stupnjeva Celzijevih, što dovodi do požara.

Treba spomenuti kako je uopće došlo do našeg otkrića. Krenuli smo tragom zabrinjavajuće informacije, objavljene na stranicama AIN-a, kako je lokomotivi HŽ Carga, broj 1141-017, usred vučenja brojnih teretnih vagona, nedaleko kolodvora Prečec na pruzi Zagreb - Novska puknuo kotač. Istovjetan slučaj dogodio se i 2016. nedaleko Rijeke. Doznali smo tako kako je uzrok dva pucanja kotača u činjenici da lokomotive serije 1141 uopće nisu prilagođene riječkoj pruzi, najstarijoj pruzi u Hrvatskoj, koja zahtijeva hitnu modernizaciju.

Do 2013. tom su prugom prometovali sasvim drugi vlakovi, no prelaskom s 3-kilovatnog na 25 KW sustav zamijenjeni su lokomotivama popularno zvanim “Brena” (“jer su bile najljepše u Jugoslaviji”, smije se jedan strojovođa). Problem je što većina njih nema elektrodinamičko, već isključivo kinetičko kočenje koje, pojednostavljeno, značajnije troši kotače uslijed zagrijavanja i trenja. Točnije, za trideset posto više, pokazuju izvješća.

Zbog toga, otkriva nam željeznički stručnjak koji je želio ostati anoniman, HŽ Cargo te vlakove rotira pa ih nekoliko dana drži na riječkoj, a potom prebacuje na ravničarske pruge, no i unatoč tomu, kotači pucaju. Pritom se također radi o popriličnom sigurnosnom hazardu, jer podaci Europske željezničke agencije ERA kazuju da je pucanje kotača među kvarovima podvozja odgovorno za petnaestak posto svih iskliznuća vlakova.

Ovog tjedna Agencija je stoga otvorila punu istragu nad HŽ Cargom, navodeći kako su utvrdili da je “bilo propusta u svezi sigurnosti željezničkog sustava”.

Čini se kako svi ovi incidenti, od kojih neki, prema relevantnim sugovornicima Nedjeljnog, izravno ugrožavaju sigurnost putnika i tereta na hrvatskim prugama, potvrđuju ono što su željezničari godinama tvrdili - stanje zastarjelih lokomotiva, vagona, a i iznimno loše održavanih pruga, prijeti kolapsom čitavog sustava. Dijelom se s time slažu i u HŽ PP-u. No, unatoč iskazu strojovođe i stručnjaka, oni lom kočnog regulatora u odgovoru koji su nam uputili smatraju tek manjim kvarom, gotovo nevrijednim spomena. Iako se Agenciji prijavljuju svi događaji na pruzi, pa se istrage obavljaju, primjerice, kada strojovođa uoči da se polubranici nisu na vrijeme spustili, u HŽ Putničkom prijevozu ničime ne objašnjavaju zašto ove ozbiljne incidente nisu prijavili.

Potvrđuju da je bilo kvarova kočnica, no prema njihovim tvrdnjama, bila su samo dva. Priznaju da su lokomotive koje vuku hrvatske putničke vlakove krajnje zastarjele. HŽ tako raspolaže sa 17 dizel-električnih lokomotiva, od kojih je 15 aktivno, no i među aktivnima četiri moraju na servis. Imaju 10 aktivnih dizelskih manevarskih lokomotiva, 78 dizel-motornih vlakova, (četiri na redovnom popravku, a četiri čekaju popravak), 43 elektromotorna vlaka (1 u kvaru, 1 na popravku), te 36 električnih lokomotiva, od kojih su 34 aktivne.

- Izuzev 24 nova vlaka, napominjemo da vozni park HŽ Putničkog prijevoza čine vozila prosječne starosti veće od 40 godina, zbog čega je prijeko potrebna daljnja nabava novih vlakova - kažu u HŽPP-u.

Priznaju kvar na kočnicama, no umanjuju njegovu težinu.

- Na vučnim vozilima HŽPP-a ove godine nije došlo do pucanja ili otpadanja glavnih kočnih uređaja. Na dvije lokomotive serije 1142 tijekom ove godine zabilježen je kvar na jednom opružnom regulatoru kočnog polužja, kojih ima četiri na lokomotivi. Kvar jednog opružnog regulatora kočnog polužja bitno ne utječe na sposobnost zaustavljanja lokomotive. Do kvarova opružnih regulatora dolazi izuzetno rijetko, pri čemu ne može doći do ispadanja lokomotive iz tračnica, zbog čega sigurnost putnika ni u jednom trenutku nije bila ugrožena - tvrde, suprotno izjavi strojovođe Marija Gusaka.

Kontrolni pregledi

- Svakih sedam do deset dana vučna vozila (lokomotive i vlakovi) upućuju se u ovlaštene radionice na servisne preglede, a svakih mjesec dana na kontrolne preglede. Na tim pregledima na vučnim vozilima otklanjaju se uočeni tehnički nedostaci. Nakon 12 godina, sukladno Pravilniku o željezničkim vozilima, na vučnom vozilu odrađuje se redoviti popravak, odnosno generalni popravak glavnih sklopova i zamjena potrošnih dijelova. Poslove održavanja lokomotive HŽPP-a obavljaju radionice koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovlastilo za obavljanje održavanja željezničkih vozila, odnosno Končar - Električna vozila, Tehnički servisi željezničkih vozila i TŽV Gredelj.

U odnosu na 2018., u 2019. troškovi tekućeg održavanja prema ovlaštenim održavateljima manji su 6%. Uspoređujući prva tri kvartala 2018. i 2019. godine, kvarovi vučnih vozila u 2019. smanjeni su 2,6%. Većinom su to kvarovi pojedinih ventila, električnih sklopnika, elektroničkih komponenti, dizelskog motora i prijenosnika te kompresora - navode iz tvrtke najavljujući nabavu novih vlakova.

Predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan kaže kako je stanje vlakova i željezničke infrastrukture katastrofalno. Navodi kako je samo ove godine tvrtku Tehnički servisi željezničkih vozila, jednu od tvrtki kćeri HŽPP-a zaduženu za remont lokomotiva, napustilo čak 70 vrhunskih tehničara koji više nisu mogli raditi u tim uvjetima.

- Održavanje je jako loše, ne provode se svi potrebni postupci, a naplaćuje se kao da su izvršeni. Lokomotive prolaze preglede na kojima se ne uočavaju bitne stvari (poput puknuća kotača gore spomenutog riječkog teretnog vlaka, koji je sedam dana nakon pregleda vozio unatoč puknutom kotaču, nap.a.). Svima nama strojovođama glava je u torbi, a ugrožena je i sigurnost putnika i tereta - decidirano kaže Mrgan.

Tvrdi kako su decentralizacijom željeznica i raspadom HŽ-a na niz tvrtki pali standardi održavanja vlakova, a sumnja i kako u svemu ima elemenata izvlačenja novca jer se neki dijelovi preko posredničkih tvrtki, prema njegovim informacijama, kupuju po gotovo dvostruko većim cijenama od tržišnih. U HŽPP-u sve navode o lošem održavanju odbacuju.

- Vezano uz navode sindikata, napominjemo da se na svakom pregledu željezničkih vozila provjerava ispravnost kočnog sustava i dijelova osovinskih sklopova koji su direktno vezani uz sigurnost željezničkog prometa - napominju.

U Cargu, pak, potvrđuju da su od 2013. imali dva slučaja puknuća kotača tijekom vožnje, no nisu ih htjeli detaljnije komentirati s obzirom na istragu koja je u tijeku. Kako su brojni naši sugovornici, među kojima i dugogodišnji stručnjaci za sigurnost željezničkog prometa koji su htjeli ostati anonimni, prstom upirali upravo u tvrtku Tehnički servisi željezničkih vozila, poželjeli smo dobiti sugovornika i iz te tvrtke u vlasništvu HŽPP-a. Nije nam se posrećilo. Umjesto sugovornika, dobili smo šturi odgovor elektronskom poštom.

Šturi odgovor

- Svaki posjednik vučnog vozila propisuje cikluse i obuhvat održavanja lokomotiva u svom vlasništvu sukladno preporukama proizvođača vozila. Kotače za potrebe HŽ Putničkog prijevoza isporučuju renomirane europske tvornice sukladno europskoj normi EN 13 262 (LUCCHINI RS ili BONATRANS), a na osovine ih postavlja Đuro Đaković Strojna obrada. Sukladno navedenom, društvo Tehnički servisi željezničkih vozila uredno ispunjava svoje ugovorne obveze prema svojim klijentima, poštujući pritom sva pravila struke i zakonske propise - stoji u e-mailu u kojem nema ni slova o kočnicama.

Ako je vjerovati strojovođama, sindikatima te Agenciji za istraživanje nesreća, sigurnost željezničkog prometa u Hrvatskoj ugrožena je. Čini se kako nadležne to ipak previše ne uznemiruje.

Agencija za sigurnost željezničkog prometa: 22 kvara na lokomotivama

Još je jedna institucija uključena u kompleksnu mrežu onih koje se bave željezničkim tržištem - Agencija za sigurnost željezničkog prometa. Pod njenom su nadležnošću, između ostalog, inspekcijski nadzori.

Prošle je godine obavljeno 29 inspekcijskih nadzora te 969 inspekcijskih pregleda. Rezultati nisu najbolji. Od 135 vučnih vozila (lokomotiva), koje su inspektori pregledali tijekom prometa, na njih čak 22 ustanovljeni su ozbiljni kvarovi. Navodi se tako kako su lokomotivama pokvareni klima uređaji, manometri, termometri, no zamijećeni su i kvarovi na pretvaračima struje, kao i požari na jedinicama za pretvaranje jednofazne u trofaznu stroju, ali i kvarovi uređaja za pjeskarenje. Od 888 pregledanih vagona, pak, ni na jednom nisu uočene neispravnosti.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

S obzirom na dosadašnju ekspolataciju u Bosni, nekako mi ova priča o problemima 1141 na riječkoj pruzi ne zvuči uvjerljivo. Prije da će biti klasično ne održavanje. Komentar?

Share this post


Link to post
Share on other sites
1 hour ago, m12brk said:

S obzirom na dosadašnju ekspolataciju u Bosni, nekako mi ova priča o problemima 1141 na riječkoj pruzi ne zvuči uvjerljivo. Prije da će biti klasično ne održavanje. Komentar?

Ne možeš uspoređivati kruške i jabuke.

Dok su na Riječkoj pruzi vozile Žutke nije se znalo kako će se jednog dana ponašati 1141 i 1142 lokomotive. S druge strane dionica Bradina Konjic je odmah po izgradnji elektrificirana, po njoj od prvog dana voze 1141 lokomotive i strojovođe su stekle tamo veliko iskustvo na njima. Riječka pruga je puno starija, građena je sa manjim radijusima zavoja i zapravo su se na njoj od dana izgradnje mijenjala 3 sistema vuče sa potpuno različitim vozilima (parnjače pa 3000V= sada je 25kV izmjenično). Budući je građena za parnu vuču a ne za ono što po njoj vozi sada, ne može se očekivati da će isto funkcionirati.

Lokomotive Carga se rotiraju sa Riječke pruge na druge pruge iz razloga što se na Riječkoj pruzi ipak pojačano troše vijenci kotača, pa se kad se vijenac približi minimalnoj dozvoljenoj vrijednosti lokomotiva se pošalje na ravničarsku prugu da malo potroši i gaznu površinu, malo bi bilo nerazumno i skupo za Cargo da svako malo reprofilira kotače na lokomotivama. 


Dinamika vozila i Okretna postolja

KONČAR – Električna vozila d.d.

Share this post


Link to post
Share on other sites
On 23. 10. 2019. at 12:25, m12brk said:

Glupost naših medija i fb komentatora je beskonačna.

...

Evo još malo gluparija... :cekic:

Quote

 

(VIDEO) HŽ PREVOZIO NEVJEROJATNU ROBU: Neviđeno velik broj automobila dopremljen u Zagreb!

DSC_7188-696x393.jpg

Iako se uz HŽ najčešće veže samo negodovanje i kritike putnika, u Zagrebu su danas viđene gotovo pa filmske scene. Naime, na prijelazu kod Kustošije, danas nešto poslije podneva, građani su mogli vidjeti i svjedočiti prijevozu velikog broja automobila. Vlak kojih ih je prevozio kretao se u smjeru Glavnog kolodvora.

Scena je bila zaista nevjerojatna, a vlak je, zbog ogromnog tereta kojeg je prevozio, vozio uz kratka zaustavljanja.

Nismo sigurni kamo točno “putuju” automobili, a kako je izgledao prijevoz, pogledajte u nastavku.

https://www.zagreb.info/zagrebackim-ulicama/video-hz-prevozio-nevjerojatnu-robu-nevideno-velik-broj-automobila-dopremljen-u-zagreb/240382/

 

 


Brzi vlak (744 "Cibalia") iz Vinkovaca, Strizivojne Vrpolja, Slavonskog Broda, Nove Kapele - Batrine, Nove Gradiške, Novske i Banove Jaruge, za Ivanić Grad, Dugo Selo i Zagreb dolazi na treći kolosijek.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Već neko vrijeme idu Dacie Dusteri i Fordovi Kuge iz Rumunjska kroz Hrvatsku, jedno vrijeme su išli i C3...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...