Jump to content
zeljeznice.net
Ante-vž

Nova pruga Zagreb - Rijeka

Recommended Posts

 

Jedan od ciljeva ove studije je utvrditi dali će se modernizirati stara trasa ili se ide na novu trasu.

Jer kao što se može vidjeti nema nikakvog projektiranja

P.S.

Obzirom da tekst projekta glasi "modernizacija željezničke pruge na dionici Oštarije – Škrljevo" s naglaskom na modernizacija i da se predviđena nova nizinska pruga ne spaja na Škrljevo dalo bi se zaključiti da se ipak radi o staroj trasi

 

 

Kolko znam, tu studiju je svojedobno (prije nekih 4-5 godina) radilo ŽPD - dakle, ak to nije isfinancirano do kraja i ostalo u njihovim ladicama, raspisuje se natječaj za nekaj kaj već postoji? f040.gif

 

Ili da budemo brutalno jasni - to peglanje ni po kojem kriteriju nema opravdanost (da se razmemo, to nisam od nikoga preuzel, nego tvrdim svojim stručnim integritetom samo na temelju poznavanja trase i reljefa, bez stavljanja ijedne brojke na papir).

Tvrdim dakle da je bilo kakav ozbiljniji pokušaj modernizacije te trase bacanje novca u Dobru (il bilo koju usputnu rijeku ili potok). Ono kaj se je moglo napraviti, uglavnom je završeno (preelektrifikacija s 3/25 kV), ili, čini mi se, da predstoji poboljšanje ss-uređaja. Uz ponešto popravaka postojećih K.u.K. objekata i možda peglanjem tu i tamo neke krivine, to bi bil maximum.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da ja budem jasan - samo nagađam na osnovu informacija iz medija, nisam upućen "iznutra"

1.Za EU financiranje - sve studije, procjene, projekti se moraju raditi po njihovim pravilima. Tako ako je i već nešto napravljeno a nije po EU pravilima, to ne važi. Treba ponovo.

2.Pretpostavljam da EU komisija nije voljna financirati skupi projekt nove trase jer ne možemo dokazati da bi takvo nešto bilo potrebno obzirom na očekivani rast prometa.

3. Činjenica da za trasu H Leskovac Karlovac je odabrana varijanta dodavanja drugog kolosjeka uz postojeći kolosjek podupire gornju tvrdnju (pod dva) tj cilj je da sve bude što jeftinije.

4. Po idejnom projektu koji je izišao prije par godina na staroj pruzi bi se dodao drugi kolosjek Škrljevo - Delnice, s time da bi se radili tuneli Plase/Zlobin - Fužine, između Fužina i Delnica, te kraj Zalesine. Na taj način bi se smanjila maksimalna visina pruge i izbjeglo dvostruko penjanje/spuštanje (Drivenik i Sleme), te povečao kapacitet na dijelu trase na najvećim usponima/padovima. (/slika dolje)

5. Pretpostavljam da je ideja da se s ograničenim novcima pokuša izvući maksimum iz postojeće trase.

 

http://pruga_rijeka.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

Kolko znam, tu studiju je svojedobno (prije nekih 4-5 godina) radilo ŽPD - dakle, ak to nije isfinancirano do kraja i ostalo u njihovim ladicama, raspisuje se natječaj za nekaj kaj već postoji? f040.gif

 

Ili da budemo brutalno jasni - to peglanje ni po kojem kriteriju nema opravdanost (da se razmemo, to nisam od nikoga preuzel, nego tvrdim svojim stručnim integritetom samo na temelju poznavanja trase i reljefa, bez stavljanja ijedne brojke na papir).

Tvrdim dakle da je bilo kakav ozbiljniji pokušaj modernizacije te trase bacanje novca u Dobru (il bilo koju usputnu rijeku ili potok). Ono kaj se je moglo napraviti, uglavnom je završeno (preelektrifikacija s 3/25 kV), ili, čini mi se, da predstoji poboljšanje ss-uređaja. Uz ponešto popravaka postojećih K.u.K. objekata i možda peglanjem tu i tamo neke krivine, to bi bil maximum.

Ne znam zasto bi bilo neisplativo da se napravi nesto kao Taurenbahn. Ta pruga je ispeglana vise manje po staroj trasi, uveden drugi kolosijek i pruga je sposobna za ozbiljnu eksploataciju. Je da je projekt potrajao (započeto 70-ih), ali je to danas ozbiljna pruga.

mismotunavek

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne znam zasto bi bilo neisplativo da se napravi nesto kao Taurenbahn. Ta pruga je ispeglana vise manje po staroj trasi, uveden drugi kolosijek i pruga je sposobna za ozbiljnu eksploataciju. Je da je projekt potrajao (započeto 70-ih), ali je to danas ozbiljna pruga.

 

Zato jer trasa leži na cijeloj gomili klizišta, zato jer se postojeće krivine mogu ublažavati jedino izgradnjom potpuno novih vijadukata i bušenjem tunela, pri čemu bu to i dalje bila pruga s gomilama krivina, uspona i padova problematičnim za vuču (postoji jedna tema o trošenju vijenaca lokomotiva na toj trasi), zato jer postojeći reljef između Moravica i Škrljeva nema niti jednu jedinu ispruženu dolinu kojom bi se preložila trasa, a da bi bila bolja od sadašnje. Kakva je geomehanika preko Tauernpassa nemam pojma i uopće ne volim dovoditi u vezu dvije totalno različite regije, jer samo prividna sličnost nije (najčešće) uvjet za mahanje parolama tipa: "Eto vidite, pa to je isto, a kako oni mogu, a mi ne ...".

 

Suma sumarum: bilo kakvi pokušaji poboljšanja bili buju jako skupi uz izuzetno skromna poboljšanja.

Na toj dionici je nužna potpuno nova dvokolosječna pruga, potpuno novom trasom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Za daljnju raspravu o tome što je bolje; peglanje stare, ili izgradnja nove trase, nužno bi bilo znati koliko se tom prugom prevozi domaćih, a koliko stranih roba. I, koliko bi se moglo, u jednoj i drugoj varijanti.

Ako netko to zna, neka napiše.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Za daljnju raspravu o tome što je bolje; peglanje stare, ili izgradnja nove trase, nužno bi bilo znati koliko se tom prugom prevozi domaćih, a koliko stranih roba. I, koliko bi se moglo, u jednoj i drugoj varijanti.

Ako netko to zna, neka napiše.

 

Bitna je količina a ne čija je roba. Kakve veze sa kapacitetom ima vlasništvo robe? Mislim da nikada nije do kraja popunjen ni kapacitet postojeće pruge.

Share this post


Link to post
Share on other sites

... a zašto nije popunjen ni sadašnji kapacitet pruge .... jel iz tehničkih ili organizacionih razloga?

Isplati li se više voziti robu vlakom do Kopra ili Trsta, ili stotinama kamiona do Rijeke.

Share this post


Link to post
Share on other sites

... a zašto nije popunjen ni sadašnji kapacitet pruge .... jel iz tehničkih ili organizacionih razloga?

Isplati li se više voziti robu vlakom do Kopra ili Trsta, ili stotinama kamiona do Rijeke.

 

Zato jer je kapacitet luke pri kraju.

Riječka luka jednostavno nije prilagođena vremenu - njihov osnovni teret su bile vreće, a toga više nema, za kontejnere nemaju kapacitete i gube bitku s Koprom, pa i Trstom.

S druge strane, ak hoćeš povećat kapacitet, nužna je i nova pruga. To je ko pitanje kaj je bilo prije, kokoš ili jaje? Pa onda dolazimo na salomonski odgovor: prije je bilo svega. :mrgreen:

Mislim da je krajnji rok da se aktualna vlada izjasni - želi(mo) li riječku luku unaprijediti za suvremene terete - ili ju možda pretvoriti u mandrač za luksuzne jahte i pristajanje pokojeg kruzera?

U prvom slučaju, treba proširiti luku i izgraditi novu prugu.

U drugom slučaju, ne treba poduzimati ništa, nego samo mijenjati uhljebe u lučkoj upravi. s030.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Cinjenica da drzava gradi novi kontejnerski terminal (Zagrebacka obala) te da ga odmah daje u koncesiju (na koju se do sada nitko nije javio) dovoljno govori o namjerama drzave - brigo moja pređi na drugoga.

 

Slazem se da je tu kokos ili jaje problem (tj pruga ili luka), ali ocigledno drzava nema volje ni zelje malo jace zagristi u investicije u luku I prugu.

Zato ne ocekujem da ce se krenuti u novu nizinsku trasu.

 

Samo nisam siguran sto ce biti sa dionicom Karlovac Ostarije. Hoce li se graditi nova trasa na Skradnik, ili ce se tu doci do zakljucka da je bolje modernizirati postojecu prugu?

Bez obzira sto su politicari vise puta najavili da tu ide nova trasa, dok ne vidim natjecaj nista ne vjerujem.

Share this post


Link to post
Share on other sites

...

 

Samo nisam siguran sto ce biti sa dionicom Karlovac Ostarije. ...

 

Iza svega ovoga stoje i upitnici - a čemu se onda udvaja kolosjek od Dugog Sela do Botova? Zbog Zagreba?

:vidiga:

OK, ima tu nekaj prometa iz smjera Ljubljane, al to samo po sebi nije dosta.

I kaj dalje? Jel Mađari smjeraju išta udvojiti, il bu Koprivnica postala hot-spot?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nemaju Mađari 2 pruge?

 

2 jednokolosječne.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

2 jednokolosječne.

 

Pa da... dakle kapacitet im zasad nije toliki problem.

 

S tim da je pruga kraj Balatona u dobroj mjeri udvokolosiječena zadnjih godina.

Share this post


Link to post
Share on other sites

S obzirom na količinu tereta nama su postojeće pruge i više nego dovoljne. Ono što je kod nas problem su pruge koje nisu u projektiranom stanju, loša organizacija rada na željeznici i prijevozna sredstva. Recimo da se liberalizacijom ovaj problem sa prijevoznim sredstvima riješio.

Ostaje loše stanje pruga i loša organizacija posla na željeznici. Možeš ti napraviti duple kolosjeke no i dalje ti ostaje problem da vlak stane pred prijelazom i trubi ili da mora stati na signalu jer netko spava.

Iskreno mi ne znamo kako prevesti 8 miliona tona iz Rijeke iako je to navodno kapacitet pruge.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Temeljem nekih podataka do kojih sam uspio doći za područje riječke operative ( dionica Šapjane dg-Rijeka-Ogulin, uključujući pruge za Brajdicu i Bakar; u Istri ionako nema tereta ) i to na bazi 1 mjeseca ( 01.08. do 30.08.2018. ), situacija je otprilike ovakva:

 

  • HŽ Cargo - ukupno 587 vlakova; 227.462 neto tona prevezenog tereta, 4876 natovarenih vagona, 4212 praznih vagona; prosječna masa tereta po vlaku 388 t; prosječna komercijalna brzina vlaka 13,44 km/h:
  • PPD - ukupno 14 vlakova; 5.780 neto tona prevezenog tereta, 120 natovarenih vagona, 109 praznih vagona; prosječna masa tereta po vlaku 413 t; prosječna komercijalna brzina vlaka 26,66 km/h:
  • RCCC - ukupno 8 vlakova; 4.460 neto tona prevezenog tereta, 82 natovarenih vagona, 36 praznih vagona; prosječna masa tereta po vlaku 557 t; prosječna komercijalna brzina vlaka 35,19 km/h:
  • H-THM - ukupno 149 vlakova; 68.298 neto tona prevezenog tereta, 1565 natovarenih vagona, 828 praznih vagona; prosječna masa tereta po vlaku 458 t; prosječna komercijalna brzina vlaka 21,47 km/h:
  • Transagent - ukupno 46 vlakova; 15.433 neto tona prevezenog tereta, 271 natovarenih vagona, 437 praznih vagona; prosječna masa tereta po vlaku 336 t; prosječna komercijalna brzina vlaka 22,38 km/h:
  • SVI ZAJEDNO: ukupno 804 vlakova; 321.433 neto tona prevezenog tereta, 6914 natovarenih vagona, 5622 praznih vagona; prosječna masa tereta po vlaku 430 t; prosječna komercijalna brzina vlaka 23,83 km/h

Znači, ako se u mjesec dana preveze 321.433 neto tona, to je godišnje oko 3.857.196 tona tereta.

 

Zaključak da li je potrebna nova pruga ( ravnanje, novi kolosijeci, dvokolosiječna ravničarska i sl. ) donesite sami.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Naravno da nije potrebna. Pogotovo ako bi se istom večinom vozili tereti za druge zemlje. Takvim projektom zadužili bi i svoju unučad, a zarada od te usluge je, u najmanju ruku, u odnosu na ulaganje, minorna .

Sad opalite po meni...………..

Share this post


Link to post
Share on other sites

Naravno da nije potrebna. Pogotovo ako bi se istom večinom vozili tereti za druge zemlje. Takvim projektom zadužili bi i svoju unučad, a zarada od te usluge je, u najmanju ruku, u odnosu na ulaganje, minorna .

Sad opalite po meni...………..

Ove tvrdnje da bi zarada bila minorna u odnosu na ulaganje mozes potkrijepiti necime, ili je to tek eto tako tvoj dojam?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jednokosiječna Malmbanan izvuče (doduše spusti jer teret uglavnom ide ‘nizbrdo’) oko 35 miliona tona godišnje.


zvon & mir

Share this post


Link to post
Share on other sites

Rok za projekt nizinske pruge do Rijeke davno istekao: Hrvatska mora vratiti milijune eura!

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Rok-za-projekt-nizinske-pruge-do-Rijeke-davno-istekao-Hrvatska-mora-vratiti-milijune-eura?fbclid=IwAR32IhRWBnUBHoToS-3R51XnaN2LiIRZDJJwrAcBxjovPode32rRqt5PsdY



Rok za projekt nizinske pruge do Rijeke davno istekao: Hrvatska mora vratiti milijune eura!

 

S obzirom na izvor financiranja projekta te činjenicu da je povlačenje sredstava »zatvoreno«, a projekt je, očito još u izradi, Hrvatska će teško izbjeći vraćanje sredstava, odnosno plaćanje »penala« za kašnjenje. Riječ je, pretpostavlja se, o najmanje tri milijuna eura


ZAGREB Hrvatska bi zbog kašnjenja projekta, na pomalo ukletoj nizinskoj pruzi od Zagreba do Rijeke, u europski proračun mogla vratiti više milijuna eura. Naime, punih šest i pol godina prošlo je od kada je sklopljen ugovor za izgradnju projektne dokumentacije za novu dvokolosiječnu prugu na dionici Goljak-Skradnik, jednu od dionica na prometnom pravcu Zagreb-Rijeka. Opsežan posao izrade projektne dokumentacije trebao je biti zgotovljen u roku od 3,5 godine, odnosno do siječnja 2016. godine. Za koji mjesec napunit će se tri godine od isteka roka za izradu projekta kojeg još nema i koji je financiran iz predpristupnog IPA instrumenta.

Kako projekta nema, tako bi i sredstva dodijeljena za njega trebala biti vraćena. Prema neslužbenim informacijama, riječ je o najmanje tri milijuna eura koje valja vratiti.
Što se s tim infrastrukturnim projektom dogodilo, međutim, niti u HŽ Infrastrukturi, a niti u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture ne odgovaraju. Dva tjedna su prošla od kada smo i HŽ Infrastrukturu, kao naručitelja posla, i resorno ministarstvo upitali o sudbini projekta pripreme izrade pruge Goljak – Skradnik. Odgovore niti nakon podsjetnika nismo dobili.

 

Brojne nepoznanice

 

Još u srpnju 2012. godine sklopljen je IPA ugovor s poljskom tvrtkom URS Polska u konzorciju s tvrtkom URS Infrastructure and Evnivornment UK Limited za posao ukupne vrijednosti 9,1 milijun eura, pri čemu se 85 posto tog troška ili 7,735 milijuna eura financira iz predpristupnog instrumenta IPA, a preostalih 15 posto iz nacionalnog proračuna. U rujnu te 2012. godine započeo je rad na projektu, a u periodu od 42 mjeseca koliko je po ugovoru trebao trajati, valjalo je izraditi – idejni projekt za izgradnju nove dvokolosiječne pruge Goljak-Skradnik, povezivanje željezničke pruge Karlovac-Belaj i povezivanje kolodvora Skradnik s postojećim prugama kao i glavni projekt, ishoditi građevinsku dozvolu za igradnju nove dvokolosiječne pruge te izraditi studiju izvedivosti, analizu troškova i koristi, izvještaj o utjecaju na okoliš, nacrt prijave za kapitalne projekte i nacrt natječajne dokumentacije. Dakle, do početka 2016. godine posao je trebao biti obavljen i dostavljen. Upravo je to i zadnja godina u kojoj su sredstva iz predpristupog programa IPA mogla biti iskorištena.

Je li poljsko-britanski konzorcij, koji je u međuvremenu promijenio ime u AECOM Infrastructure and Environmental UK Limited, taj posao obavio te dokumentaciju dostavio naručitelju HŽ Infrastrukturi, samo su neka od pitanja na koja ni HŽ Infrastruktura ni resorno ministarstvo nisu odgovorili. Kao što nisu odgovorili i je li konzorciju posao plaćen i u kojem iznosu.

 

Nije jedini

 

No, projekt Goljak-Skradnik dugo je figurirao na listi infrastrukturnih projekata HŽ Infrastrukture, ali je prije nekog vremena naprosto nestao. Danas se ta buduća pruga na korporativnim stranicama tvrtke spominje samo u jednom razgovoru kao posao za koji se priprema projektna dokumentacija. Međutim, prema ugovoru sklopljenom prije šet i pol godina, ta je projektna dokumentacija odavno trebala biti dovršena i dostavljena naručitelju. S obzirom na izvor financiranja projekta te činjenicu da je povlačenje sredstava »zatvoreno«, a projekt je, očito još u izradi, Hrvatska će teško izbjeći vraćanje sredstava, odnosno plaćanje »penala« za kašnjenje. U kojem iznosu, službenog odgovora nema.

Projekt Goljak-Skradnik, međutim nije jedini na kojem se mogu očekivati penali, odnosno umanjenje europskog dijela sufinanciranja posla. Kašnjenja, što zbog kraha podizvođača, a što drugih razloga, odavno su evidentirana na projektu Dugo Selo-Križevci, a zbog kašnjenja tog velikog infrastrukturnog projekta niti pruga Sv. Ivan Žabno – Gradec, koja je izgrađena i na kojoj se ispravljaju tehnički problemi, neće biti u punom pogonu, već će putnici dok god se ne dovrši dionica Dugo Selo-Križevci presjedati.

Edited by seabral
ubačen citat članka, u skladu s pravilima foruma

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mislim da ovo spada ovdje:

 

Kinezi zainteresirani za prugu Rijeka-Zagreb, terminal u riječkoj luci, ali i za Uljanik!

Kineski premijer Li Keqiang pozvao je u srijedu Hrvatsku da pripremi što više turističkih i poljoprivrednih proizvoda za kinesko tržište, ističući spremnost Pekinga da uravnoteži trgovinsku razmjenu s Hrvatskom. Dvije zemlje potpisale su šest sporazuma o suradnji u infrastrukturi, poljoprivredi, digitalnim tehnologijama, turizmu, znanosti i gospodarstvu.

Li je susret s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem ocijenio 'plodonosnim', a Plenković 'prekretničkim'. Doznali smo još neke detalje razgovora hrvatskog i kineskog izaslanstva. Naime, kineska strana je za vrijeme sastanka u Banskim dvorima, kako neslužbeno saznajemo, izrazila interes za čak četiri gospodarska segmenta suradnje s Hrvatskom.

Zainteresirani su za koncesiju za izgradnju i upravljanje nizinskom prugom na trasi Rijeka - Zagreb, a koncesija bi navodno mogla biti na čak 50 godina. Također saznajemo, više kineskih kompanija namjerava se prijaviti iskazom interesa za koncesiju za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u luci Rijeka. Taj je natječaj otvoren do 3. svibnja, također se nudi koncesija na 50 godina.

Kako saznajemo, u Zagrebu su Kinezi izrazili interes i da budu strateški partner Uljanik grupe, o čemu će 16. travnja u Zagrebu voditi razgovore predstavnici kineskog brodogradilišta CSIC China Shipbuilding Industry Corporation, kako nam je rekao ministar gospodarstva Darko Horvat. Na sastancima je također najavljeno da će uz izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, oko čega je već potpisan protokol, početi procedura za omogućavanje izvoza hrvatskog mesa i mesnih proizvoda u Kinu.

 

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/kinezi-zainteresirani-za-prugu-rijeka-zagreb-terminal-u-rijeckoj-luci-ali-i-za-uljanik/8715821/

 

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

E da mi je kuna za svaki članak koji počinje s "Kinezi zainteresirani..." :roll:

Mislio sam da se s tobom nikada neću složiti, ali... Lol

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...