Jump to content
zeljeznice.net
tehnika

Zagreb GK

Recommended Posts

Jučer navečer sam zapazio da je putnički vlak krenuo sa Zagreb GK za Zagreb ZK kada je na izlaznom signalu bio signal oprezno (žuto) a patuljasti signal je pokazivao signal slobodnog prolaza. Kada je vlak došao do Studenskog centra tj. prošao skretničku izolaciju na glavnom signalu se upalio signal slobodno (jedno zeleno svjetlo) a patuljasti je pokazivao zatvoren prolaz. Nakon što je vlak došao vjerojatno do Zapadnog kolodvora i oslobodio pružni odsjek na signalu se pojavio signal oprezno (jedno žuto svjetlo) a patuljasti signal je pokazivao zatvoren prolaz.

 

Molim željezničke radnike da paze na pokazivanje signala i porave ga dok nije došlo do nesreće.

 

Pozdrav svima

Share this post


Link to post
Share on other sites

molio bih tehniku da ne baljezga... na glavnom kolodvoru nema žutih izlaznih signala na strani prema zapadu već se signali daju isključivo kombinacijom jednog,dva ili tri zelena svjetla...

 

a vjerojatno se vidi predsignal ulaznog signala koji je jednoznačan i NEMA patuljasti manevarski signal....

i kombinacija boja koju je pokazao je TOČNA, pošto je na tom dijelu pruge kolodvorski razmak i nema APB-a...

a zeleno se pojavilo u trenutku kada je dan ulaz u zapadni kolodvor...

a patuljasti ranžir koji se vidi nema veze sa položajem PREDSIGNALA zapadnog kolodvora već je isključivo u putu vožnje od izlaznog signala do zadnje skretnice zagreb glavnog kolodvora...

Share this post


Link to post
Share on other sites

desno je izlazni signal s 4 perona 1kolosijeka

iza mađara (6111) vidi se predsignal zapadnog kolodvora

a ispod, vjerujte mi, nema patuljastih signala već se iz daljine vidi ovaj na slici koji je ispred, te se u mraku neiskusno oko lako izgubi....

 

 

img1011gd1.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne znam jel se s GK-a vidi predsignal ZK-a, no čitajući ovo tehnika je očito vidio predsignal ZK-a koji je pokazivao "očekuj stoj". Dok je vlak došao do ulaznog signala ZK-a predsignal se prebacio na "očekuj slobodno" jer je vlak u međuvremenu dobio ulaz u ZK.

Share this post


Link to post
Share on other sites

ma naravno cooper, ali radi se o ovome citatu:

Molim željezničke radnike da paze na pokazivanje signala i porave ga dok nije došlo do nesreće.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Čak i ja znam da izlazni signali na GK (prema zapadu) daju samo zeleno svjetlo, a da žutop može pokazivati samo predsignal ulaznog signala na ZK :kul

 

Premda već idem u Signalna pitanja, ipak ću pitati: kako to da je tako kratki razmak između GK izlaznog i predsignla? Ista je sitaucija i kad se kreća sa ZK: jedva više od 100 metri dijeli izlazni signal od predsignala :?


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites

razmak je mali jel ljudi brkaju jednoznačne signale.... :mrgreen:

 

predsignal pretpokazuje signalne znake ulaznog signala,

izlazni signali nemaju veze sa predsignalima...

važno je da između predsignala i ulaznog signala postoji zaustavni put...

Share this post


Link to post
Share on other sites
molio bih tehniku da ne baljezga... na glavnom kolodvoru nema žutih izlaznih signala na strani prema zapadu već se signali daju isključivo kombinacijom jednog,dva ili tri zelena svjetla...

 

a vjerojatno se vidi predsignal ulaznog signala koji je jednoznačan i NEMA patuljasti manevarski signal....

i kombinacija boja koju je pokazao je TOČNA, pošto je na tom dijelu pruge kolodvorski razmak i nema APB-a...

a zeleno se pojavilo u trenutku kada je dan ulaz u zapadni kolodvor...

a patuljasti ranžir koji se vidi nema veze sa položajem PREDSIGNALA zapadnog kolodvora već je isključivo u putu vožnje od izlaznog signala do zadnje skretnice zagreb glavnog kolodvora...

 

Žao mi je ali znam razliku između predsignala i izlaznog signala, a također nisam ni daltonist da ne razlikujem boje.

Ostalo nemam namjeru komentirati.

 

Pozdrav svima

Share this post


Link to post
Share on other sites

neznam kako da drugačije onda to nazovem...

ali opet ponavljam... NEMA ŽUTOG na izlaznim signalima prema zapadnom kolodvoru i svaka daljnja rasprava je suvišna...

Share this post


Link to post
Share on other sites

ajde tehnika, reci na kojem peronu si gledao taj signal? jel izlazni signali na gk su postavljeni na kraju svakog perona....

Share this post


Link to post
Share on other sites
razmak je mali jel ljudi brkaju jednoznačne signale.... :mrgreen:

 

Na GK (za zapad) izlazni jest jednoznačni, ali i na ZK izlazni jest višeznačni. Doduše, on ima i strelicu za desno, moguće se onda odnosi na teretni kolosijek kaj ide prema Ciboni.


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dva predsignala su jedino gledajući sa GK prema zapadu na pruzi prema Sisku i Karlovcu.

Možda se nešto krivo vidjelo, bez uvrede


Jedino me zora, ko najvjernija žena, svako jutro čeka raširenih ruku...

Share this post


Link to post
Share on other sites

o kud smo sad zašli... signali sa strelicom... :roll:

 

a vidim ja da treba napraviti malu školu signalizacije.... :mrgreen:

 

 

na jednu od ovih predsignalnih ploča je victor mislio...

 

ploča 107 se ugrađuje na sve predsignale

a ploče 108 i 109 su samo i isključivo za dvoznačne signale

dakle 108 i 109 nemožete nači na likovnim i jednoznačnim signalima...

catscopyqj7.png

 

iz zapadnog prema zagrebu postoje posebani predsignali i ponavljač predsignala ulaznog signala u glavni kolodvor..

a molio bi da sve koji ništa nisu shvatili da ponovno pogledaju filmove

zagreb-dobova i dobova-zagreb... :wink:

Share this post


Link to post
Share on other sites

vratimo se na temu...

 

ovako izgledaju izlazni signali na glavnom kolodvoru postavljeni na zapadnoj strani... i gdje je mogla svjetlit žuta lanterna ???

to sam upravo išao slikat....

 

sigbd7.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

položaj većine izlaznih signala na glavnom kolodvoru... zapadna strana

 

u ove dvije slike jedino nisam obuhvatio signale na 9 i 10 teretnom kolosijeku...

img8762xw8.jpg

img8761jt7.jpg

 

i napomena, na drugoj slici jedini "grupni signal" na glavnom kolodvoru prekrila je djelomično nadstrešnica a radi se o signalu sa IV perona 2 kol i V perona....

 

i dajem vam 2 video uratka

 

izlazak mađara za dobovu...

http://www.zeljeznice.net/download/video/izlaz.avi

 

i izlazak zagorca...

http://www.zeljeznice.net/download/video/izlaz2.avi

 

filmici su 13tak mb...

 

eto, nadam se da smo sada završili sve dileme oko signaliziranja izlaznih signala na glavnom kolodvoru...

i ako bi na jednom od ovih signala gorila žuta... vjerujte mi radilo bi se o TEŠKOM kvaru i prekršaju koji bi se

kosio sa "Člankom 54" signalnog pravilnika 1 koji kaže...

 

 

catsut0.png

 

eto toliko od mene.... :mrgreen:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Bormeč se naš profač potrudil :P

 

:D :) :lol:

 

Bravo, bravo :jup :jup

 

BTW: po broju zelenih nadmašili smo i Japance i Nijemce, oni imaju tek po dva. I samo malo brže pruge :kul


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Viuš, viš...a predsignal se ne deaktivira po prolasku mađara, nego tek kad ovaj doge do ulaznog na onom nadvožnjaku u Jukićevoj? :shock: :shock: :shock:


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites
Viuš, viš...a predsignal se ne deaktivira po prolasku mađara, nego tek kad ovaj doge do ulaznog na onom nadvožnjaku u Jukićevoj? :shock: :shock: :shock:

 

a $%&$%#"$%$#" :mrgreen:

 

pa nema apb-a, nema telekomande... to je jednoznačni PREDSIGNAL i ovisan je o pokazivanju ONOG signala u Jukičevoj, a i u koju boju bi se trebao promjeniti kad prođe vlak? u crvenu? crvenog svjetla na njemu NEMA zato je predsignal, a ne glavni signal....

i promjeni boju u onom trenutku kada se signal u jukićevoj prebaci na crveno....

predsignal kaže:

1. očekuj slobodno - zelena mirna

2. očekuj stoj - žuta mirna

3. očekuj ograničenje brzine - zelena trepčuča...

 

vožnju prugom prema zapadnom zabranjuju ili dozvoljavaju "IZLAZNI SIGNALI"...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hm..pa u žutu...kaj će mu onda baliza :oops: :oops: :mrgreen: :kul

 

Ma pusti, bezndan sam slučaj :oops: :kul Stalno zaboravljam da je tu u igri međukolodvorski razmak. Jedva sam skužio APB i sad opet još i ovo :mrgreen:

 

Imal si vrašku sreću da je ulaz u ZK bio zeleno. Ja nemam takvih iskustava...kad idem mađarom stojim u Jukićevoj u 60 % slučajeva :?


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites
ajde tehnika, reci na kojem peronu si gledao taj signal? jel izlazni signali na gk su postavljeni na kraju svakog perona....

 

Bio sam na prvom i u 10 navečer pa su mi se poklopili signali. Priznam pogrešku.

 

Pozdrav svima

Share this post


Link to post
Share on other sites
Priznam pogrešku.

 

Pozdrav svima

 

e sad ćeš dobit jedan veliki plus... prvi put da tehnika prizna pogrešku.... :wink:

Share this post


Link to post
Share on other sites
Hm..pa u žutu...kaj će mu onda baliza :oops: :oops: :mrgreen: :kul

 

 

baliza je tu da potvrdiš uređaju da si razumio znaćenje signala...

jer ako nisi razumio znaćenje, ili nisi vidio signal uređaj će zakočiti vlak, a zakočit će ga u svim slučajevima osim mirnog zelenog...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pitanje na spada baš u infrastrukturu ali je u vezi GK pa će valjda proć.

Prije nekih pola godine sam u NSB-u čitao knjigu o povijesti GK-a, i u njoj su bili neki nacrti predlaganja željezničkog čvora u ZG-u, konkretno bili su nacrti kako bi izgledala želj mreža u ZG-u kad bi GK bio ČEONI kolodvor...

 

Dali možda imate te slike, ili možda kopiju knjige u pdf-u?


Down around the corner, half a mile from here

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kao ovlašteni arhitekt, iz urbanističkih razloga moram komentirati, da bi čeoni kolodvor u Zagrebu bio velika glupost. U vrijeme izgradnje željezničke mreže u ovom dijelu Europe Zagreb nije bio jako političko ili trgovačko čvorište, da bi dobio čeoni kolodvor. U drugu ruku, izgradnja prolaznih kolodvora omogućila je urastanje željezničke pruge u samo središte grada, tako da Zagreb kasnije nije imao problema sa spajanjem raznih čeonih kolodvora, kao npr. Bruxelles. Međutim, ono što nije u Zagrebu učinjeno jest podizanje Glavnog kolodvora na stupove, kao na primjer u Skopju, čime bi željeznički promet bio konačno integriran sa ostalim vrstama prometa (tramvajski, automobilski) u samom središtu grada.

Inače, početkom tridesetih godina 20. stoljeća postojali su planovi da se Glavni kolodvor preuredi u čeoni, sa polascima prema istoku, ali budući da bi za takvo rješenje, osim izgradnje spojne pruge Borongaj-Klara, što je kasnije i učinjeno, trebalo porušiti pola Trnja ili Trešnjevke (mislim da je pruga trebala ići uglavnom na mjestu današnje Slavonske avenije), od toga se odustalo i odlučeno je, da se Glavni kolodvor i pristupne pruge podignu (nadvožnjaci na takozvanom trianglu 1929., nasip i novi Savski most 1937., istočni nadvožnjak mislim 1968.). Međutim, kolodvor nije nikada podignut, i zato imate uspone prema Zapadnom kod Runjaninove, prema Borongaju kod bivše Uljare i prema Savi kod Koturaške, kao i one lift kućice na a-kolosijecima u nivou Glavne pošte (to su trebali biti liftovi na podignute perone).


EMD je moja strast /EMD is my passion :ljubav:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Iz svoje disertacije prenosim poglavlje u kojem se opisuju prilike u Zagrebu u vrijeme dolaska željeznice u grad:

Društveni i politički rubni uvjeti u razdoblju od 1849. do 1867. godine.

Ujedinjenje povijesnih jezgri Zagreba i okolnih naselja u jedan grad 1850. godine bilo je dijelom plana modernizacije Austrijske carevine i njene konverzije u modernu europsku državu prema Oktroiranom ustavu iz 1849. godine, u razdoblju vlade kneza Schwarzen-berga, a nakon njegove smrti ministra unutarnjih poslova Bacha. U paradigmi centralizirane države sastavljene od provincija sa određenom upravnom i kulturnom autonomijom gradovi su bili svrstani u tri razine. Na najvišoj je bio glavni grad carevine Beč (Haupt- und Residenzstadt Wien). Na srednjoj su bili gradovi sjedišta zemalja ili zemaljski glavni gradovi (Landeshauptstadt) koje su bile određene da budu sastavni dijelovi carevine. [Npr. Budimpešta, Prag, Brno, Krakow, Graz, Zagreb, Alba Iulia. Naziv krunovina (Kronland) bio je izabran zato, da se u isti rang stave zemlje koje su u carevinu ušle sa različitim stupnjem srednjovjekovne upravne hijerarhije (kraljevina, kneževina, vojvodina, grofovija). Povijesnu evoluciju ovoga sustava predstavljaju današnji upravni sustavi saveznih zemalja (Bundesländer) u Njemačkoj (Bundesrepublik Deutschland) i Austriji (Republik Österreich).] Na nižoj razini bili su ostali gradovi sa upravnom autonomijom. [Npr. Bratislava, Lavov, Split, Rijeka.] Prioritet obnove dat je prometnom povezivanju carevine, te je među prvim željezničkim prugama bila sagrađena dvokolosiječna pruga od Beča do Trsta, sa jednokolosiječnim odvojkom od Zidanoga Mosta do Siska, odnosno od Pragerskog do Budimpešte, preko Kotoribe. U Beču su bile srušene srednjevjekovne utvrde i maknut glacis, a tako dobiveno zemljište većim je dijelom bilo urbanizirano pravokutnim blokovima, u kojima su parcele prodavane privatnim poduzetnicima. Na manjem dijelu toga zahvata bio je sagrađen čitav niz upravnih, sudskih, visokoškolskih, kao i kulturnih javnih zgrada. Bachov apsolutizam ukinut je 1860. godine kao posljedica gubitka Lombardije nakon poraza u ratu, a politička kriza bila je riješena 1867. godine Austro-ugarskom nagodbom, kojom je u okviru monarhije stvorena kraljevina Ugarska kao samostalna cjelina, sa autonomnim zemljama Hrvatskom, Erdeljom i Rijekom. Rezultat ove nagodbe bila je zasebna Ugarsko-hrvatska nagodba 1868. godine, kojom je Hrvatska sačuvala upravnu autonomiju, ali je u vanjskim poslovima bila ovisna o vladi kraljevine Ugarske u Budimpešti, a ne više o carskoj vladi u Beču.

Već 1855. godine zemaljska je vlada (Landesregierung) odobrila građevinski pravilnik (Bauordnung, Red gradjenja, Građevni red), koji je stupio na snagu 1. siječnja 1857. godine. Budući da je propisivanje i regulacija građevinskog pravnog sustava prema srednjevjekovnom pravu spadalo u vladarske ingerencije, namjera je carske vlade bila jednoobrazno uređenje svih zemaljskih glavnih gradova prema modelu Beča. Zato se ovaj pravni akt nije bavio planiranjem grada, već je propisao minimalne nužne rubne uvjete za pretvorbu malenog provincijskog gradića u carevinsku, a potom i u europsku metropolu. Sa urbanističkoga aspekta bili su propisani pravokutni blokovi sa zadanom minimalnom, odnosno maksimalnom visinom kuća prema broju katova. Postojeći sustav ulica u ravnici rijeke Save trebao je biti prilagođen pravokutnom rasteru novoplaniranih ulica. Bila je zatražena izrada regulacionog plana, koji je bio izrađen i odobren nakon više od osam godina. Sa higijenskoga aspekta dat je prioritet zaštiti od požara. Rezultat higijenskih odredbi ovog pravilnika bio je grad nasipanih ulica koje su omogućile poprečno provjetravanje podrumskih etaža, sa zidanim kućama od pečene opeke ili kamena, sa krovištima razdvojenima od stropa posljednjeg kata, koja su bila pokrivena krovnim pokrovom od pečenih ili metalnih elemenata te sa propisno izvedenim dimnjacima. Prema današnjim parametrima bila je propisana raskošna minimalna površina sobe od 14,5 m2. Estetskim odredbama bila je zatražena klasicistička jednostavnost uravnoteženih pročelja svijetlih skladnih tonova, bez suvišnog šarenila, sa prozorskim osima jednakoga međusobnog razmaka. Svoju visoku estetsku kvalitetu pojedinih ambijenata zagrebački Donji grad može zahvaliti upravo ovom Građevinskom pravilniku.

Kao zemaljski glavni grad, Zagreb je dobio željezničku vezu na magistralnu prugu Južnih željeznica Beč – Trst. Ova veza izvorno je bila zamišljena kao dio kombiniranog međunarodnog magistralnog puta: željezničkog puta do Siska, a od Siska plovnog puta do ušća Dunava u Crno more, radi čega je u Zagrebu bio sagrađen prolazni kolodvor, današnji Zapadni kolodvor, koji je zbog važnosti Zagreba kao zemaljskoga glavnog grada bio približen gradu koliko god je bilo moguće, uvažavajući tadašnje vozne uvjete. Tako je nastao zavoj željezničke pruge koji je odvojio područje buduće Trešnjevke od ostatka grada, no budući da je zbog osiguranja nesmetanog odvijanja prometa za vrijeme poplave željeznička pruga bila vođena na nasipu, zemljište odvojeno od poplavne ravnice moglo je biti urbanizirano i izgrađeno uz relativno povoljne financijske uvjete. [Početak kasnije potegnute željezničke veze sa tada važnom vojnom utvrdom Karlovcem trasiran je sa južne strane rijeke Save da se izbjegne gradnja novog željezničkog mosta. Posljedica toga bio je zajednički promet na dijelu pruge od Zapadnog kolodvora do odvojka za Karlovac, nakon što je Ugarska sagradila željezničku vezu od Karlovca do Rijeke i od Zapadnog kolodvora do Kanjiže, kao dijelove magistralne pruge Budimpešta - Rijeka. Ovaj problem riješen je 1938. godine gradnjom novog dvokolosiječnog mosta preko rijeke Save.] Ova činjenica bila je uočena kada se povela rasprava o pravcu magistralne željezničke pruge Budimpešta – Rijeka, koja je bila aktualizirana čim se stvorila ideja o formiranju ugarskog dijela monarhije. Mađari su tražili najkraći pravac kroz upravno područje grada, [Prema najkraćem smjeru trasa je trebala ići nastavkom pravca Podsused – Zapadni kolodvor do današnjeg hotela Sheraton, gdje bi blagim zavojem okretala na produžetak pravca Borongaj – Sesvete, čime bi za izgradnju bili izgubljeni svi blokovi južno od Klaićeve, Hebrangove, Mrazovićeve ulice i Ulice Kralja Zvonimira.] ali su neposredno prije proglašenja kraljevine Ugarske hrvatski aristokrati uspjeli na tada još postojećem carskom ministarstvu za Hrvatsku (Hrvatska dvorska kancelarija) u Beču 1865. godine potvrditi regulacioni plan (Plan uredjenja i poliepšanja zemljišta gradskoga, Slika 16.) kao dopunu građevinskog pravilnika, u kojem je nacrtan današnji pravac željezničke pruge Zapadni kolodvor – Kanjiža. [Dokaz ove intervencije su u odobrenom planu ucrtani varijantni smjerovi pravca Zapadni kolodvor – Kanjiža, od kojih najnepovoljnija varijanta duboko zasijeca u blokove Donjega grada (Slika 16.).] Ovim regulacionim planom željeznički je nasip osigurao od poplave dovoljno velik dio gradskoga zemljišta, na kojem je kasnije bio sagrađen novi grad koji je predstavljao hrvatsku metropolu. Može se tvrditi da su za genezu današnjeg Donjega grada kao cjeline bili presudni upravo prometni razlozi.


EMD je moja strast /EMD is my passion :ljubav:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...