Jump to content
zeljeznice.net
Arno

Okej... nikad više ispod 25000 V po kiši

Recommended Posts

dakle, za 1 cm je potreban napon od najmanje 30 kV.

 

ja sam jednom na glavnom po cirka današnjem vremenu, možda za nijansu oblačnijem gledao iskru od jedno 10-15 cm između pantografa i voda. I to u trajanju jedno 7-8 sekundi :D

 

u jednom momentu je zrak probio, a kod proboja drasticno pada otpor, a time i potrebna jacina elektricnog polja da bi se i dalje odrzavala iskra. naravno, to ne moze ici u beskonacnost :-)

 

EDIT: sad se posavjetovah sa kolegom asistentom s faksa (PMF-Fizicki odsjek). kad je izrazito suh zrak, uzima se vrijednost od kojih 30ak kV/cm. u normalnim uvjetima, probojno polje iznosi oko 15 kV/cm.


Hej haj, bas nas briga,

vozamo se na taljiga!

Share this post


Link to post
Share on other sites
erm..krivo. u suhom zraku, elektricno polje mora biti najmanje 30 kV/cm da bi iskra skocila. dakle, za 1 cm je potreban napon od najmanje 30 kV.

 

Pokušaj se približiti na recimo 5 cm od 110 kv DVa pa ćeš u kratkom trenutku prije smrti shvatiti da si u krivu,po tebi bi 5 cm bilo dovoljno da se nemože stvoriti luk? jer 5*30 kv je 150 kv , krivo ,krivo

 

ovako...ne znam kako si izvukao taj zakljucak. mozda sam se ja krivo izrazio...da bi u zraku iskra skocila (i to u suhom zraku, a zrak je poprilicno los izolator), elektricno polje mora biti jakosti od najmanje 30ak kV/cm. zasto znam da je to tako? na faksu imam jedan homemade teslin transformator koji daje nekakvih 35 kV uz frekvenciju od kojih 100 kHz. i radili smo eksperiment :-P a to se isto tako moze relativno lako vidjeti i kod teslinog induktora. razdaljina na kojoj iskra skace direktno je u vezi sa elektricnim poljem koji vlada medju elektrodama (vidio sam da iskra skace sa udaljenosti od 5-6 cm).

 

ovih 30 kV/cm je iznos pri kojem se dogadja proboj zraka kao izolatora.

 

 

http://en.wikipedia.org/wiki/Dielectric_breakdown

Ja govorim iz iskustva,radim već dugo kao dispečer i deklarirana prob. čvrstoča zraka vrijedi jedino u lab. uvjetima,pogledaj kako se računaju sigurnosni razmaci u postrojenjima,puno je ljudi nastradalo kad su se približili na puno veče udaljenosti od vodiča nago kaj bi to dao izračun po probojnoj čvrstoči zraka kao izolatora.

Probaj jednom ići ispod 400 kv DVa pogledaj oko sebe pa ćeš vidjeti da tu ne raste nijedna biljka,a polje fizički osječaš.Da dođeš rukom,a nemožeš doći,na 20 ak cm od vodiča ,jednostavno bi nestao.to je praksa i to je sigurno tako.

Share this post


Link to post
Share on other sites

ne znam, znam ono sto su me ucili na faksu. osim teorije, radio sam i sa nekoliko visokonaponskih eksperimenata (spomenuti teslin trafo, koji koristim u svakoj demonstraciji svojeg projekta, van de graafov stroj..). polje ces osjecati, tu nema dileme, 70 i nesto posto naseg tijela je od vode, a voda je poznati dipol koji itekako osjeca promjene u elektricnom polju, pa svi oni ioni koje imamo...


Hej haj, bas nas briga,

vozamo se na taljiga!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pogledaj dielektričnu čvrstoću zraka.

I praksa govori drugo.

Koliko je ljudi stradalo hodajući po krovovima vlakova.

Poslje kažu da uopće nisu dodirnuli vodić.

Znači desio se proboj kroz zrak.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Pogledaj dielektričnu čvrstoću zraka.

I praksa govoti drugo.

Koliko je ljudi stradalo hodajući po krovovima vlakova.

Poslje kažu da uopće nisu dodirnuli vodić.

Znači desio se proboj kroz zrak.

 

Pa niti ne moraju dodirnut vodič.Može ubiti već na metar udaljenosti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

25 kv po suhom zraku nebi trebalo da skače 1m.

U trafostanicama nije puno veči sigurnosni razmak a napon je 110 kv

Share this post


Link to post
Share on other sites
25 kv po suhom zraku nebi trebalo da skače 1m.

U trafostanicama nije puno veči sigurnosni razmak a napon je 110 kv

 

Ključni dio.

 

Ali skače.

 

I nitko nema higrometar kraj sebe, a i sumnjam da je netko iole normalan da se penje na vagone.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Penju se klinci iz zabave

Najvjerovatnije ne preskače preko pola metra

 

Napisao sam "iole normalan".Klinci koji to rade nisu normalni.Kao niti roditelji koji im to dopuštaju.

 

Da ne preskače preko pola metra, onda ne bi bilo upozorenja na vagonima.

 

Ako ne vjeruješ nemoj, ali nemoj niti provjeravati. ;)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Piše upozorenje i na tramvajskim krovnim limovima,a napon je samo 600 V

To je za one koji se namjeravaju penjat,ali nigdje nemaš uputstva

dokle možeš,a i možda je tako i bolje.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ljudi nije to tako jednostavno. Kada dođe do preskoka onda može doći i do elektronske lavine. Otpor nije tada linearna veličina i onda može doći i do preskoka na većim udaljenostima. Primjer je pantograf. Kada dođe do spuštanja pantografa pri opterećenju (isto je i kod rastavljača) onda će se el. luk održavati. Tu se javlja i plazma i eto ti belaja. Fizika plazme je slabo poznata širokim masama, ali je bitno kazati da kada dođe do proboja u zraku, nije više lako prekinuti el. luk. To su dinamički i vrlo složeni nelinearni procesi. Bitno je za ovu temu da za ljude na zemlji nema opasnosti od kontaktne mreže.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Scan iz priručnika 227a ŽS (verovatno nešto slično postoji i na HŽ-u).

str097nc9.jpg

str101uh8.jpg

 

Pozdrav.


"That's all Folks!"

Share this post


Link to post
Share on other sites

Prvo: kod rada sa visokim naponom ZABRANJENO JE NOSITI SINTETIKU RADI VODLJIVOSTI

Drugo: kod projektiranja visokonaponskih postrojenja postoje sigurnosni koeficijenti.

Zašto izolatori na KM nisu kraći, jer se uzima da je diel. čvrstoča zraka 1cm/Kv pa X25Kv pa loši vremenski uvjeti i td.

U postrojenjima su izolatori nešto manji jer nisu izloženi atmosferskim utjecajima, a logično je i to da im djeca i ostale budale nemaju pristupa nego samo školovano osoblje sa iskustvom (NIKADA MANJE OD DVOJICE)

Jel vam sad jasno zašto se sporite oko diel. probojnosti zraka?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ovo moram posebno napisati jer vjerujem da će nekoga interesirat.

U EVP (elektro-vučne -podstanice) na 25Kv postoje tzv. ADMITANTNI releji.

To su pametni releji koji u slučaju da KM dođe u dodir sa zemljom na udaljenosti 15-25km od EVP, obična zaštita radi uobičajeno velikih opterečenja to ne registrira kao kratki spoj ili spoj sa zemljom, tada taj relej uspoređuje određene parametre i po otkrivanju greške reagira i iskljućuje napon.

Znam da zvuči mako komplicirano, ali na HŽ postoje posebno školovani ljudi koji se bave samo tim relejima.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Ovo moram posebno napisati jer vjerujem da će nekoga interesirat.

U EVP (elektro-vučne -podstanice) na 25Kv postoje tzv. ADMITANTNI releji.

To su pametni releji koji u slučaju da KM dođe u dodir sa zemljom na udaljenosti 15-25km od EVP, obična zaštita radi uobičajeno velikih opterečenja to ne registrira kao kratki spoj ili spoj sa zemljom, tada taj relej uspoređuje određene parametre i po otkrivanju greške reagira i iskljućuje napon.

Znam da zvuči mako komplicirano, ali na HŽ postoje posebno školovani ljudi koji se bave samo tim relejima.

Ne znam baš koliko je to vezano za ovu temu. Jeste možda djelimično, ali tim relejima se postiže selektivnost pri isključenju bolesnog (neispravnog) dijela mreže. Evo kako to radi. Relej tzv admitantne ili distantne zaštite registruje napon i struju i njihove fazne stavove. Kada se desi neki kvar (zemljospoj) omjer napona i struje (to je impedansa) poprima vrijednosti koje se detektiraju relejom kao nenormalne (istovremeno se "gleda" i fazni stav) i relej to registruje i daje nalog prekidaču za isključenje. Da bi se ova relejna zaštita ispravno podesila potrebno je znati otpor petlje odnosno otpor povratnog voda i otpor mreže. Današnji numerički releji su toliko sofisticirani, da na displeju mogu da prikažu i udaljenost mjesta kvara (zemljospoja) od EVP-a. E da bi to bilo moguće i dobile se ispravne vrijednosti u kilometrima treba znati vrijednost otpora povratnog voda.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Prvo: kod rada sa visokim naponom ZABRANJENO JE NOSITI SINTETIKU RADI VODLJIVOSTI

Drugo: kod projektiranja visokonaponskih postrojenja postoje sigurnosni koeficijenti.

Zašto izolatori na KM nisu kraći, jer se uzima da je diel. čvrstoča zraka 1cm/Kv pa X25Kv pa loši vremenski uvjeti i td.

U postrojenjima su izolatori nešto manji jer nisu izloženi atmosferskim utjecajima, a logično je i to da im djeca i ostale budale nemaju pristupa nego samo školovano osoblje sa iskustvom (NIKADA MANJE OD DVOJICE)

Jel vam sad jasno zašto se sporite oko diel. probojnosti zraka?

To za sintetiku nisam baš siguran. Nisam nikada čuo ni pročitao to. Moraju se ljudi zaštititi HTZ opremom. Dielektrična čvrstoča zraka nema bilo kakve veze sa sintetičkom odjećom. Sigurno.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ovdje se ne radi o diel. čvrstoči zraka, nego sintetika kao takva sama po sebi od trenja dobije statički elektricitet i puno lakše napon preskoči na sintetiku nego na pamuk koji nije provodljiv.

U nesretnim situacijama u postrjenjima radnici koji su nosili sintetiku prolazili su sa težim opekotinama, jer bi sintetika izgorila i zaljepila se za kožu.

Inače po HTZ propisima potplat električarskih cipela mora biti od bjele gume, ne od crne jer u crnoj gumi ima grafita.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Ovdje se ne radi o diel. čvrstoči zraka, nego sintetika kao takva sama po sebi od trenja dobije statički elektricitet i puno lakše napon preskoči na sintetiku nego na pamuk koji nije provodljiv.

U nesretnim situacijama u postrjenjima radnici koji su nosili sintetiku prolazili su sa težim opekotinama, jer bi sintetika izgorila i zaljepila se za kožu.

Inače po HTZ propisima potplat električarskih cipela mora biti od bjele gume, ne od crne jer u crnoj gumi ima grafita.

To ti je kao kod motociklista. Nije preporučljiv skaj, već prava koža ili neki drugi materijal koji se ne topi pod trenjem. Da se na zalijepi na kožu. Ali nisam još vidio u propisima bilo šta o sintetici kao nedozvoljenom materijalu za odjeću.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Naime, danas (ilegalno :mrgreen:) prelazim prugu u Zagrebu iznad Selske s kišobranom koji je premazan nekom folijom, ali mislim da nije vodič. I kad ono dok prelazim začujem zujanje, i to iz mojeg kišobrana, a što je najbolje na onom metalnom dijelu ("bravi") za otvaranje kišobrana frcaju male plave iskre... E da ste me vidjeli kako sam poletio od straha... :) Drška je na svu sreću bila od plastike... Sumnjam da bi mi nešto bilo da sam dirao metalni dio, ali ne želim to ponovo doživjeti... A sad pitanje, je li to normalno? Jednom mi se slično dogodilo dok sam (po suhom) prolazio biciklom ispod dalekovoda.

 

Nije ti to zbog "kiše" nego zbog električnog polja olujnog oblaka iznad.Prosječna jakost električnog polja za vrijeme i neposredno prije oluje moze narasti i preko 10 000 V/m na površini tla.To polje je vrlo sporo promjenjivo .Zovemo ga kvazistatično polje.Na vrhu kišobrana i ostalim povišenim šiljatim predmetima dolazi do konvergencije polja i ono je na tim mjestima lokalno znatno jače nego prosječno polje u okolici.Dolazi do ionizacije zraka ,i u statičkim uvjetima tihog odvođenja iona u prostor.To je tzv. tihi koronarni izboj (rijetko kad ćeš čuti ili vidjeti iskre/pucketanje iz tako kratkog vodiča kao kišobran ispod polja blaka).E sad,kad dođeš ispod željezničkog dalekovoda 25 kV @ 50 Hz,tom kvazistatičnom polju superponira se utjecaj izmjeničnog polja kontaktne mreže (a i sama konfiguracija polja se promjeni).Inače tihi odvod iona postaje pucketav i vidljiv jer ga remeti i "cima" polje mreže u ritmu 50 Hz.Sve dok munja ne kresne u vod ili neposrednu blizinu voda ništa ti se neće dogoditi.Ali kad kresne,to ti onda ruski rulet.Netrebam mislim naglašavati da je bolje držati se podalje od dalekovoda za vrijeme nevremena.Pametno si učinio što si brzo pobjegao. :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

jednom sam po gustoj magli po noci pjesacio po cesti sa jos par ljudi po nepoznatom terenu (...), polako se pocinjalo cuti zujanje - pomislio sam da se priblizavano nekoj trafo-stanici, kako smo se jos priblizavali culo se i pucketanje koje dolazi od iznad nas - prolazili smo ispod dalekovoda, magla je bila toliko gusta da nisam vidio kablove, niti znam kojeg je napona bio, ali mi se u glavi samo bila pomisao da sto prije odemo dalje...


Chuck Norris vozi elektru bez žice. :mrgreen:

Share this post


Link to post
Share on other sites
nemojte se previše bojat... radi se o magnetskoj indukciji i ta struja koja se inducira u kišbranu putuje kišobranom, "trešnja" se osjeti samo ukoliko je ruka napravila prespajanje metalnih dijelova.

zujanje je posljedica istog tog magnetskog polja i kada se inducira napon u kišobranu žbice se trzaju u frekvenciji od 50Hz a kupola kišobrana pojačava zvuk...

Magnetska polja i njihova brzina promjene pri 50 Hz su daleko premala ispod željezničkog voda da bi inducirala ikakav znatniji porast napona.

Za ilustraciju procjenimo nabrzinu koliko može biti taj utjecaj sa strujom voda od 250 A frekvencije 50 Hz.Na udaljenosti od r=0.5 metra od vodiča jakost polja je:B=2*10^-7 * I/r = 10^-4 T = 0.1 mT

 

Pretpostavimo da covjek prelazi na pružnom prijelazu držeći okomito na silnice tanki metalni okvir (recimo okvir za kakav veliki pano).Neka je na jednom mjestu okvir prerezan.Neka je okvir dimenzija S=4*4=16 m^2.Pitanje je koliki se napon inducira između krajeva procjepa?

Odgovor (Faradejev zakon elekromagnetske indukcije):

 

U=d(B*S)/dt = 2*pi*f*S*B=2*3,14*50*16*0,0001=0,5 V

 

Ovo bi bila vrijednost napona inducirana od vodiča iznad.No ,ne treba zaboraviti da tračnicom ispod prolazi ista povratna struja ,ali u suprotnom smjeru i inducira u pretpostavimo simetricnoj geometriji napon istog iznosa.To bi ukupno dalo sve skupa 1 V.Ali sa druge strane ta struja ,obično teče i djelom kroz zemlju kao povratnim vodičem (iako bi trebala kroz tračnicu) pa je utjecaj od povratne struje manji.Osim toga kako polje opada sa 1/r ,polje nije homogeno i ukupan obuhvaćeni tok je nesto manji nego uz pretpostavljenu jakost svuda od 0.1 militesla.

Zaključak je da vrijednost magnetski induciranog napona manja od 1 V ,vjerojatno manja i od 0,5 V.To je kap u moru ako to uspoređujemo sa nazivnim naponom kontaktnog voda od 25 000 V.

 

Radi se dakle isključivo o fenomenima indukcije električnim poljima i električnoj influenciji naboja.

 

 

 

da bi elektricna iskra preskocila udaljenost od 1 cm, elektricno polje u normalnim uvjetima treba biti oko 30ak kV/cm, a sad si vi racunajte koliko treba biti polje da preskoci udaljenost od najmanje 5 metara u svakom slucaju, kao sto barney rece, poprilicno ste sigurni

Po suhom vremenu zrak drži 1kv/cm
sad se posavjetovah sa kolegom asistentom s faksa (PMF-Fizicki odsjek). kad je izrazito suh zrak, uzima se vrijednost od kojih 30ak kV/cm. u normalnim uvjetima, probojno polje iznosi oko 15 kV/cm.

 

cca 30 kV/cm je točno pri standardnim uvjetima tlaka i temperature,samo ukoliko je polje HOMOGENO,ili mu je faktor homogenosti visok.

U realnim situacijma rijetko imate homogeno polje kod takvih preskoka.

Ono je zapravo prilično nehomogeno.Najslabija dielektričnu čvrstoću za preskog imamo kod dugih šiljatih iskrišta.Pri tjemenom naponu od 40 kV između šiljate uzemljene elektrode i druge šiljate pod naponom proboj nastaje na razmaku od kojih 8 cm.Šiljata iskrišta su inače osjetljivija na vlažnost zraka nego primjerice kuglasta ,ali brojni eksperimenti pokazuju da rasipanja ne prelaze 10%.

Za nazivni (efektivni) napon monofazne mreže 25 kV ,tjemeni napon je U=1.414*25=35.4 kV.

Ako uzmemo toleranciju da je napon zbog (povoljnih!) pogonskih prilika malo i povišen ,što je moguće ako dionica nije opterećena,maksimalni napon voda svejedno nebi smio prelaziti 40 kV (propisi su tu strogi).

Dakle prosječna jakost polja je ,ako baš inzistirate na tom podatku,oko E~ 40/8=5 kV/cm (prema tablicama,za duge "špic" elektrode ,u standardnim uvjetima).

Kako utječe vlaga?To je zanimljivo pitanje.Za šiljate elektrode pri povećanoj vlazi probojna čvrstoća je veća (suprotno općem vjerovanju da uz obe šiljate elektrode preskog je lakši pri većoj vlazi).Ali ,ako imamo neke druge,glađe elektrode,povećana vlaga ,ako je stvarno zrak blizu zasićenja, utječe kako intuicija nalaže.Tako na primjer kod kuglastih iskrišta visok postotak vlage u zraku znači i manji probojni napon za isti razmak kugli.Razlog je tim pojavama veća mogućnost kondenziranja sitnih kapljica vode na površini elektroda.To kod glatkih površina ,kakve su kugle,stvara neravnomjernost polja i stvara mini-špiceve.

Kod šiljatih elektroda već imamo špiceve,pa voda koja je izolator ,kad se kondenzira na vrhu ,zapravo otežava proboj.

Kako je u razmatranim slučajevima jedna elektroda cilindrični vodič,a recimo druga neka bude kakav špic ,za 40 kV ja bi tu dao probojni razmak dao 4...6 cm .Znači kritično prosječno polje je negdje između 5...10 kV/cm.Inače uzrok da dalekovodi iskre pri jako sparnom vremenu i kiši su upravo kapljice na površini vodiča koje povećavaju kritično lokalno polje na iznad 30 kV/cm i tako nastaje korona.

 

Treba napomenuti da su sve ovo orjentacioni proračuni za napon voda oko propisima danog (nominalnog=25 kV).No,tu i tamo dogode se na željezničkoj mreži i prelazne pojave ,recimo isklopni prenaponi,koji traju mali dijelić sekunde,ili u najgorem slučaju atmosferski prenaponi.Tada mogu zbog povišenog napona nastati proboji na većim udaljenostima.

No to su izuzetno rijetke situacije,o kojima se vodi računa u konstrukcijama elekromotornih pogona ,kao i o elektromagnetskoj kompatibilnosti i sigurnosti mreža elektrovuče sa suvremenom nadstrujnom i prenaponskom zaštitom u vidu ventilnih odvodnika instaliranim pri podstanicama. :kul

 

25 kv po suhom zraku nebi trebalo da skače 1m.

U trafostanicama nije puno veči sigurnosni razmak a napon je 110 kv

 

Ključni dio.

 

Ali skače.

 

I nitko nema higrometar kraj sebe

 

Pa dakle, ovo je daleko najveća glupost koju sam ovdje pročitao... .

Mogu i ja skočiti 5m u vis i napraviti 100 sklekova u jednom dahu.

Samo zaboravih napomenuti da se skače uvis na površini Mjeseca,a da sklekove radim pod kutem od 45°. :lol:

Za 1 metar udaljenosti u standardnim uvjetima tlaka i temperature (vlaga u zraku minimalno utječe) ,trebate sa šiljatim elektrodama oko 400 000 V tjemenog udarnog napona.Osim toga ,da ne vjerujete ni jednu riječ koju sam ovdje napisao,pogledajte koliko su dugački izolatori između dijelova pod naponom i uzemljenog stupa.Negdje oko 35 cm ,ako se ne varam.Čak i da nastupi prenaponski poremećaj od kojih 200 000 V (recimo udar munje u blizini) i da sva prenaponska zaštita mreže ne stigne reagirati, proboj će nastati na najbližem stupu ,putem luka, preko izolatora na uzemljenje i napon odmah padne.A koliko netko mora biti glup/lud i još uz to pehista da se sve ovo dogodi ,a da ipak preskoči na njega 1 m daleko umjesto na metalnu konstrukciju stupa manje od pola metra daleko, vjerojatno graniči sa šansama da dobiješ na lotu jack pot dva put zaredom.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

Literatura

 

1.V.Bego :Mjerenja u elektrotehnici,Tehnička knjiga,Zagreb 1990.

 

2.I.Uglešić:Tehnika visokog napona,Skripta FER,Zagreb 2002.

 

3.Gavrilovic S. Branislav: Stabilna postrojenja elektricne vuce, Visoka

Željeznička Škola Strukovnih Studija, Beograd 2008.

 

4.Koller,OrsAg,GrOinger:

http://www.medbc.com/annals/review/vol_7/num_2/text/vol7n2p91.htm

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dalekovodi i utjecaj atmosferskih (ne)prilika na proboj zraka su baš aktualna tema jer ovih dana u HR se zaredaše jaka olujna nevremena.

Nadam se da željeznička infrastruktura i vozila nisu pretrpila znatne štete.

Zanimljive informacije ovdje.

Npr. ja sam mislio da u svim situacijama uvijek vrijedi veća vlaga = veća opasnost od visokog napona.

I skoro sam siguran da sam jednom pročitao u novinama da je stradao neki geodeta približivši vrh svog štapa na cirka pola metra od 25 kV kontaktnog voda.

Hmm...


'Truth is outta there'

Share this post


Link to post
Share on other sites

Npr. ja sam mislio da u svim situacijama uvijek vrijedi veća vlaga = veća opasnost od visokog napona.

I skoro sam siguran da sam jednom pročitao u novinama da je stradao neki geodeta približivši vrh svog štapa na cirka pola metra od 25 kV kontaktnog voda.

 

"Veća vlaga = Veća opasnost od VN-a " obično vrijedi kao točno,ali ne za probojno najslabije geometrije ako je proboj samo kroz zrak.Primjer takvih kritičnih iskrišta su dugi tanki štap-ploča ili štap-kratki šiljak-ploča i baš ta pokazuju da je vrlo suh zrak najbolji ako se hoće sa što manjim naponom premostiti što veći razmak.Vlaga djeluje na procese odvoda naboja i rano formiranje korone,blizu vrhova elektroda,što dovodi do odlaska takvih naboja u međuelektrodni prostor (zasjenjenje).Zbog toga se nehomogenost polja ublažuje i potrebno je malo povisiti napon da dođe do proboja.Kod dosta homogenih polja,recimo manji razmak između kuglastih iskrišta,relativna vlažnost gotovo da i nema utjecaj sve dok nije stvarno velika ,pa može doći do orošenja površine elektroda ,što narušava homogenost,pa lakše dolazi do proboja.No i uz svu vlagu takva konfiguracija se u pogledu probojne slabosti ne može mjeriti sa špičastim konfiguracijama elektroda.

Ako se pak radi o preskoku po površini izolatora,tada veća vlaga znači uvijek veća opasnost od preskoka ili kako kažete VN-a.

Površina izolatora je redovito kontaminirana sa više ili manje vodljivim česticama,tako da više vlage stvara bolju "juhu" za puzajuća pražnjenja između elektroda odvojenih krutim izolatorom.

 

Što se tiče geodete i njegovih pol metra zračnog razmaka od 25 kV-oltnog voda to nije vjerojatno istina (pogledajte prethodni post i skan u post-u tks-a gdje je jasno šrafirano područje u radiusu 30 cm od dijelova pod naponom).Ja sam više puta vidio da novinari mješaju i u naslovu i u tekstu kilovate i kilovolte (Sjećam se jednog tragikomičnog naslova :"Ubio ga električni luk od 25 KILOVATA").Nebi se stoga začudio da neki od njih mješaju centimetre i metre i pišu koješta.Moj savjet je da poslušate struku.Ali isto tako se MORA naglasiti da je kao pojava električni proboj kroz plin STOHASTIČKE prirode.Tako da ima smisla govoriti o samo najvjerojatnijem probojnom naponu za određenu elektrodnu konfiguraciju , razmak i uvjete.Ako bi napravili niz pokusa za špica-ploča konfiguraciju pri kojih 10 cm razmaka vidjeli bi da jednom probije na 50 kV ,drugi put za 60 kV,treći na 55 kV ,četvrti na 53 kV itd.

Takvi rezultati mjerenja se onda tretiraju metodama matematičke statistike.A baš proboj kroz plin kao prirodna pojava dobro podliježe Gaussovoj normaloj statističkoj razdiobi.To su ljudi utvrdili nizom pokusa ,pri različitim atmosferskim uvjetima ,pri svim mogućim i nemogućim elektrodama.I tako su utvrdili i standardnu devijaciju kao mjeru rasipanja u ovim pokusima.I utvrdili su da ona nije velika.

Ako je za 10 cm razmaka potrebno recimo oko 55 kV tjemenog napona u smislu 50-postotnog probojnog napona , tek će jedan u bilijun pokusa probiti 10 cm sa 20 kV napona.Ali imamo li kakvih vanjskih dodatnih polja u prirodi ,kao električno polje oblaka,tada se situacija mijenja i bolje se držati podalje od dalekovoda jer se može dogoditi da ih ne pogoni generator/transformator koje je čovjek za tu svrhu napravio nego Sveti Ilija-gromovnik :mrgreen:

 

Isto tako ja definitivno znam za jedan slučaj kad je stradao lovac za vrijeme lijepog vremena prolazeći ispod 10 kV dalekovoda na više od 2 metra razmaka od vodova!Za to postoji i očevidac,njegov prijatelj koji je hodao iza njega ,isto bio udaren strujom,ali je preživio da kazuje što se dogodilo:u vrh lovčeve puške udarila munja iz dalekovoda.Forenzika i uviđaj naravno ništa nije mogla utvrditi zašto se nesreća dogodila.Ja bi osobno vjerovao da zrak između lovčeve puške i dalekovoda nije bio "prazan".Nešto je vjerovatno moralo premostiti tako velik razmak za koji bi inače trebalo blizu milion volti da se zatvori.A koliko znamo recimo o prirodnim vlaknima?Recimo niti paučine su ljudskom oku jedva vidljive.Paučina bi trebala biti dobar izolator,ali što ako je takva jedna nit bila u "pepelu" i priljepila na sebe dobro vodljive čestice,pokupio ju lovac i kad došao do dalekovoda ,dalekovod :puc ?

Da li bi to bilo dovoljno da se krug zatvori?Ja ne znam.Ostaje u "zakonu velikih brojeva".

nego sintetika kao takva sama po sebi od trenja dobije statički elektricitet i puno lakše napon preskoči na sintetiku nego na pamuk koji nije provodljiv.

Ja se raspisao ,a ovo mi promaklo.

Premda sintetika općenito označava način proizvodnje,kad je riječ o odjeći tada je sintetička odjeća koja se izrađuje na bazi polimera (mislim propilena) i vrlo je dobar izolator.Dakle nije osobito provodljiva.Točno je da proizvodi statički elektricititet .Ali slučajno sam jednom pročitao studiju mjerenja u EE postrojenjima koja su pokazala da čovjeka ne možete nabiti na više od kojih 30 kV takvim načinom,kakvu god on obuću i odjeću nosio i po kakvoj god podlozi hodao.Mislim da je veća opasnost od "faktora iznenađenja".Kad čovjek dodatkne kakav uzemljeni dio,statičko pražnjenje ga može iznenaditi pa on može izgubiti ili ravnotežu ili u panici odskočiti na dio postrojenja koji je energeniziran i tako u dva poteza nastradati.Inače nisam čuo za neku drugu posebnu opasnost od nošenja sintetike.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Uuuuu.. kakav odgovor cc.Svaka čast.Moram sadržaj još dobro prožvakati,a onda eventualno postaviti još koje pitanjce.Očigledno ovdje imamo stručnjake iz raznih područja :) .Čitajući nezgodu s lovcem pitam se koliko su sigurni na pružnim prijelazima .Ako je lovca nekako ucmekalo s 2.5 m samo 10 kV,a na 3 metra iznad prolaznika je 25 kV...


'Truth is outta there'

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...