Jump to content
zeljeznice.net
sumski

Drveni zeljeznicki pragovi u vrtu

Recommended Posts

Pragovi se ne smiju prodavati,ali odakle ih onda ima na svakom koraku.

Ako si baš navalio za pragovima,raspitaj se u najbliže Nadzorništvo Zop-a,pa dogovori sa šefom nadzorništva,možda imaju otpisanih.Iako,ne bih ti preporučio korištenje pragova,oni su stari,natruli,istrošeni,što znači da ti neće dugo služiti,što znači ponovna nabavka.

Koliko ćeš potrošiti za njih,"zahvalu" pomagaćima,bilo bi bolje uzeti malo matrijala ili kamena,te podzidati to što trebaš.

 

Pragova ima oduvijek - iz vremena kad su se smjeli prodavati, odnosno kad su se dodjeljivali zaposlenicima željeznice, pa do sadašnjeg vremena, kad je prodaja ponovno legalizirana.

Jedno vrijeme je stvarno bila zabranjena svaka prodaja, ali se uspjelo ishoditi dozvole u Ministarstvu zaštite okoliša da se rabljeni mogu koristiti baš u svrhe iz ove teme. Nisam siguran za cijenu, al mi se čini da sam svojedobno načul o 10 kn/kom.

Uglavnom, kom treba, može se obratiti najbližem Nadzornom središtu (Zagreb, Varaždin, Koprivnica, Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Ogulin, Rijeka, Pula i Split) ... vjerojatno treba napisati nekakvu molbu, pa se dobi predračun ... i treba potpisati Izjavu da će se koristiti u skladu sa zakonskim odredbama (vulgo: nema loženja! a045.gif).

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pragovi su hrastovina kuhana u smoli. Predviđeni vijek trajanja ugrađenih pragova je 120 g. ukoliko prije toga ne puknu!

Prodaja pragova-šlipera je zabranjena, iz ekoloških razloga.

Po novome HŽ mora pragove dati uništiti na "ekološki prihvatljiv način" i za to još i platiti!!??

A da skoro sam zaboravio. Kod prijeviza pazite da stranice kamiona budu višlje, da se ne vidi šta vozite!

Kajgod!

Predviđeni vijek drvenih pragova je 20-30 godina.

I nije to hrastovina "kuhana u smoli", nego bukovi ili hrastovi pragovi prisilno sušeni, a zatim impregnirani pod visokim tlakom kombinacijom ekološki prihvatljivih (uljnih) smjesa. Kreozot se ne koristi već preko 20 godina.

Uništavanje, odnosno ekološko zbrinjavanje, kaj je zapravo izgaranje na vrlo visokim temperaturama se plaća. Zato je prodaja daleko prihvatljivija solucija. :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

DB, ovo je odlična informacija. Hvala. Sad još samo moram doznati da li će mi dostaviti pun vagon ako položim prugu od kolodvora Lokve...
Ložiti? Bog budi s tobom. Pa kojoj bi budali to palo napamet. Isto k'o i telegrafski stupovi...


"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hrastovi pragovi se koriste samo za skretnice. Preskupi su...

 

I za mosnu građu.

Share this post


Link to post
Share on other sites

DB, ovo je odlična informacija. Hvala. Sad još samo moram doznati da li će mi dostaviti pun vagon ako položim prugu od kolodvora Lokve...

Ložiti? Bog budi s tobom. Pa kojoj bi budali to palo napamet. Isto k'o i telegrafski stupovi...

Vjerojatno da je i sa telegrafštangama ista priča.

A ložilo se ... saaamooo, trebalo bi pitat kakvog penzioniranog dimnjačara, na kaj je ličil rafnik. f039.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne bi se baš složio. Za skretnice DA koriste se posebno birani šlipri dupljaci od hrastovine radi čvrstoče i trajnosti da bi se na skretnici izbjegla ljuljana elektre i tako izletavanje pantografa. ...

Dupljaci su ugrađeni još samo na nezavarenim skretnicama.

Inače, nema tog drvenog praga koji se s vremenom ne ulegne na srcu.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Na forumu je prije nekog vremena bila diskusija o drvenim i betonskim pragovima pa se javljam u vezi toga. Pre mnogo godina pitao sam jednog željezničara zašto sve (ili većinu) drvenih pregova ne zamene betonskim. On mi je objasnio da su drveni mnogo pogodniji u slučaju iskliznuća nekog vagona teretnog vlaka u toku vožnje. Ako je duga kompozicija dešava se da mašinovođa i ne zna da je jedan vagon iskliznuo i nastavlja vožnju. Ukoliko su u pitanju betonski pragovi oni će biti u dužini od nekoliko kilometara polomljeni i uništeni. Kod drvenih pragova koji su elastični oštećenja su minimalna i ti pragovi se mogu ponovo upotrebiti. Ja sam apsolutno pristalica betonskih pragova koji su prihvaćeni u celom svijetu. Sve pristalice drvenih prewgova neka pomisle samo koliko hektara bukovih ili hrastovih šuma mora biti uništeno za napr. samo 50 km. pruge. Na jugu Srbije otvorena je nova fabrika betonskih pragova što me je mnogo obradovalo. Oni će biti sigurno iskorišćeni za koridor X

 

Događalo se da i ne skuži iskliznuće na betoncima.

Inače, nema govora o uništavanju šuma - sječa drva je planirana, a s njom i obnova drvnog fonda (naravno, gdje je tako).

Drvenjaci su još uvijek nazamjenjivi na teškim terenima i osobito manje opterećenim prugama, jer betonci zahtijevaju daleko kvalitetniju podlogu ("donji ustroj") i isključivo strojno održavanje.

Share this post


Link to post
Share on other sites

A ložilo se ... saaamooo, trebalo bi pitat kakvog penzioniranog dimnjačara, na kaj je ličil rafnik. f039.gif

A i priprema za loženje je gadna jer su šliperi tako puni sitnog balasta da lanac začas ode u penziju. To niko pametan ne pili. Onomad sam imao ideju da ću si pod u garaži napraviti od drvenih kocaka u bitumenu, ali su mi u selu brzo objasnili da to nitko neće piliti!


"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pozdrav svima

slucajno naletih na ovaj vas forum, trazeci po internetu informacije o pragovima.

Imam neke stare ko zna koliko stare pragove stoje u dvoristu sigurno 15-20godina, pa sam mislio da napravim od njih neku vrstu police koju bih izlakirao u nekoliko slojeva.

sad citajuci ovu temu vidim kancerogeni i jos stosta, pa me zanima da li je ovo uopste pametno raditi. Krenuo sam da ih cistim tj. skidam trule slojeve drveta, pa da li da nastavljam ili ne.

Pragovi su cini mi se oko 2.5m.

Hvala unaprijed na pomoci

Share this post


Link to post
Share on other sites

Iskreno? Skuriti u nekoj peći za centralno grijanje ili ih ekološki zbrinuti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

...

Imam neke stare ko zna koliko stare pragove stoje u dvoristu sigurno 15-20godina, pa sam mislio da napravim od njih neku vrstu police koju bih izlakirao u nekoliko slojeva.

sad citajuci ovu temu vidim kancerogeni i jos stosta, pa me zanima da li je ovo uopste pametno raditi. Krenuo sam da ih cistim tj. skidam trule slojeve drveta, pa da li da nastavljam ili ne.

...

 

Obzirom na duljinu luftanja, vjerojatno je dobar dio aromata ishlapil. Osobno, ne bi nikad upotrijebil ni dio za zatvorene prostore, osobito u onima u kojima borave ljudi (pa i životinje). Kak se pak ponaša takvo drvo ako je prelakirano, potpuna mi je nepoznanica, tak za tak nekaj nemam savjet niti za, niti protiv.

No ak je za otvoreni prostor - pili, reži, lakiraj ili ne - mislim da nema nikakve opasnosti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...