Sisak Caprag-Petrinja-Glina-Gvozd-Vojnić-Skakavac...(SLIKE)

[Zeus]

Baš si mi uljepšao dan.

 

Hvala Stankec.

[Brunoh]

Izgleda tako realno, kak da je jučer slikano

[Stanley]

Meni je posebno zanimljivo vidjeti teretne vlakove, koji nisu bili baš kratki.

[krkan1]

Ni sam siguran da li se na ovoj slici gdje pruga ide preko livade vidi drvo, ili lokomotiva kako gura teretni voz, tj. dim. To se inače koristilo na dijelu pruge preko Hrastovičke Gore, Meni su neki stariji rođaci pričali da je jednom tako došlo do nesreće, u Grabovcu valjda, kad je lokomotiva u povratku sa guranja na pružnom prelazu ubila konja i kočijaša.

[Pfaff]

Ni sam siguran da li se na ovoj slici gdje pruga ide preko livade vidi drvo, ili lokomotiva kako gura teretni voz, tj. dim. To se inače koristilo na dijelu pruge preko Hrastovičke Gore, Meni su neki stariji rođaci pričali da je jednom tako došlo do nesreće, u Grabovcu valjda, kad je lokomotiva u povratku sa guranja na pružnom prelazu ubila konja i kočijaša.

Ne kužim?

[ghpacer]

Ni sam siguran da li se na ovoj slici gdje pruga ide preko livade vidi drvo, ili lokomotiva kako gura teretni voz, tj. dim. To se inače koristilo na dijelu pruge preko Hrastovičke Gore.

Ne kužim?

Zar se i Tebi to katkada dogodi?

Nego, što je umjetnik htio reći? Pretpostavljam:

 

Mislim da je dilema u tome, da li tamna mrlja na kraju kompozicije predstavlja dim rivalice ili primjerak flore. Meni mi se čini da je to stavblo s malo obimnijom krošnjom. Upotreba doprege inače nije sporna; u putopisu je već spomenuta.

[ghpacer]

... autor je Colin Garratt. Izvor (web stranica) se vidi na fotografijama.

Potražio sam i našao stranicu, no nisam baš pretjerano oduševljen. Našao sam i nešto slika iz naših krajeva, no jako mi smeta (»ide na šifce«) ono railphotolibrary preko najzanimljivijih djelova slike. Osim toga, opisi znaju biti katastrofalni: slika JŽ 33, opis JŽ 62! Šteta.

[Stanley]

jako mi smeta (»ide na šifce«) ono railphotolibrary preko najzanimljivijih djelova slike

Da, taj natpis svakako nagrđuje slike.

Međutim, za mene je važnije da su ovo - bar koliko ja znam - na forumu prve i do sada jedine fotografije ''živog'' prometa na pruzi Sisak - Topusko - Karlovac.

[Brunoh]

Kolko se na toj slici da primjetiti, vidim da je drugi vagon mađarski, i da pruga nije imala samo lokalni robni rad..

[Stanley]

Vučna i vozna sredstva u novije doba činile su parne lokomotive serije JŽ 51 i šinobusi serije JŽ 812, te putnički vagoni Baat. Lokomotive i šinobusi pripadali su, vjerojatno, VV Karlovac.

Nakon ukidanja parne vuče u putničkom prometu ostali su samo šinobusi, a o vuči teretnih vlakova za sada nema pouzdanih podataka. Svojedobno je negdje objavljeno da se vuča obavljala lokomotivama JŽ 732 (HŽ 2132), što bi bilo logično zbog dopuštenog osovinskog pritiska od samo 14 t/os... Jedna JŽ 732 ostala je ''zarobljena'' na pruzi za vrijeme rata, a teško je pretpostaviti da je tamo obavljala manevarski rad. Moguće je da su ipak prometovale i lokomotive JŽ 642 (HŽ 2041), ali to treba provjeriti

Za dodatne informacije i pojašnjenja nikada nije kasno. Evo što je na forumu railserbia.net napisao forumaš cvijic, koji je svojedobno bio prometnik u Sisku:

 

velik broj radnika je sa područja od Siska do Gline svakodnevno putovao na posao u Sisak… Tom prugom je do 1984. saobraćao samo sabirno-manipulativni voz i putnički vozovi Sisak - Karlovac sa parnom 51 serijom. Od 1984. sabirni je vukla dizlok. 732, a putničke šinobus 812… Dosta je teretnog bruta za vreme SFRJ išlo za Petrinju… Taj deo je bio remontovan pa su krajem 80.-tih bruto za Petrinju vukle dizllok. 664

[hadzibane]

Gde sve M.Cvijić nije radio...Počeo na ZG GK 1974,pa po celom ZG i SI čvoru,pa u ratu na ŽRS,pa posle u Srbiji u Makišu i negde u okolini Kraljeva.Penzionisao se 2001 i zapalio za USofA,gde sad radi nešto sasvim stoto.

 

Sorry na OT!

[krkan1]

Za dodatne informacije i pojašnjenja nikada nije kasno. Evo što je na forumu railserbia.net napisao forumaš cvijic, koji je svojedobno bio prometnik u Sisku:

...velik broj radnika je sa područja od Siska do Gline svakodnevno putovao na posao u Sisak...

Kad su izgrađene željezara/rafinerija u Sisku, to su bile jedine velike tvornice u kojima su radnici mogli raditi u to doba. Autobuski saobraćaj još nije bio toliko razvijen (cesta Glina-Dvor je asvaltirana sredinom šezdesetih), ili je bio skup. Pojedinci su na posao vozom išli čak iz sela na bosanskoj granici (Brubanj, Žirovac...). Oni bi između ponoći i dva sata ujutro pješke/biciklima krenuli do najbliže željezničke stanice Maja (do Maje je iz Šamarice vodila i šumska pruga, kokom su se ljudi i vozili; pitanje je da li je vozila u gluvo doba noći), iz koje bi u cik zore krenuli vozom za Sisak. U povratku sve obrnuto. Oni najudaljeniji kod kuće su bukvalno samo spavali...

 

Postoje brojne legende i doskočice vezane za brzinu putničkih vozova na Baniji. Evo nekih:

 

Kolodvor Sisak. Spiker sa razglasa najavljuje voz: "Ekspresni voz za Karlovac stoji na prvom peronu, odmah pored klozeta. Kasni u polasku sat i TRISTA minuta!"

 

Kako se u banijskom šinobusu obavlja nužda dok je voz u pokretu? Sjednete u prvi vagon, ako/kad bude gusto, iziđete van, obavite potrebno (živica pored pruge zamijeniće ćenifu, a suva trava toalet-papir), i vratite se u drugi vagon.

 

Banija je mješovito nacionalno područje; pritom, svi Srbi su štokavci, a veći dio Hrvata (a i oni ispreko Kupe) kajkavci. Poznato je da kajkavci ne prave razliku između glasova Ć i Č, preferirajući upotrebu ovog prvog. Elem, ide voz iz Petrinje, a u njemu jedna baka iz Bačuge. Kondukter u vozu, kajkavac, otvara vrata i uzvikuje: "Evo je BAĆUGA, se skida ko?", što bi u "prevodu" na štokavštinu imalo značiti "Bačuga, ko silazi?". Baka, čuvši šta ovaj kaže, pomisli u sebi: kad će ovaj tako, ode ja do Grabovca! (poslje je morala pješačiti nekoliko kilometara).

 

Za kraj, jedna saobraćajna nesreća! Željeznički prelaz u Petrinji. Rampa je spuštena, a čekaju jedna zaprežna kola, jedan auto iza njih i pješak koji vodi kozu. Voz nikako ne nailazi. Uto na prelaz dolazi motociklista, koji pretiče i auto i zapregu, i sad je on prvi do prelaza. Voza i dalje nema, a motociklista, bijesan, poče da turira u mjestu. Konji se uplaše, stuknu nazad i zaprega razbije nešto na autu. Nastane svađa između tri strane, na kraju pozovu miliciju. Voza i dalje nema. Kako je jedini nezavisni očevidac bio pješak, milicija odluči da od njega uzme iskaz. Pošto voza ionako nema, kozu privežu za rampu dok ovaj razgovara sa vlašću. U međuvremeno se voz konačno pojavi, a rampa se digne i objesi kozu. Kako su na kraju ispetljali, ne zna se...

[ivog]

Za kraj, jedna saobraćajna nesreća! Željeznički prelaz u Petrinji. Rampa je spuštena, a čekaju jedna zaprežna kola, jedan auto iza njih i pješak koji vodi kozu. Voz nikako ne nailazi. Uto na prelaz dolazi motociklista, koji pretiče i auto i zapregu, i sad je on prvi do prelaza. Voza i dalje nema, a motociklista, bijesan, poče da turira u mjestu. Konji se uplaše, stuknu nazad i zaprega razbije nešto na autu. Nastane svađa između tri strane, na kraju pozovu miliciju. Voza i dalje nema. Kako je jedini nezavisni očevidac bio pješak, milicija odluči da od njega uzme iskaz. Pošto voza ionako nema, kozu privežu za rampu dok ovaj razgovara sa vlašću. U međuvremeno se voz konačno pojavi, a rampa se digne i objesi kozu. Kako su na kraju ispetljali, ne zna se...

 

Aaaaa, zakon..

 

Da mi je to bilo vidjeti..

[Pfaff]

Inače, Maja je danas gotovo isključivo cigansko naselje (vjerovatno su ih tamo naselili da pomognu u demontaži, je li...)

[nbucic]

 

Za kraj, jedna saobraćajna nesreća! Željeznički prelaz u Petrinji. Rampa je spuštena, a čekaju jedna zaprežna kola, jedan auto iza njih i pješak koji vodi kozu. Voz nikako ne nailazi. Uto na prelaz dolazi motociklista, koji pretiče i auto i zapregu, i sad je on prvi do prelaza. Voza i dalje nema, a motociklista, bijesan, poče da turira u mjestu. Konji se uplaše, stuknu nazad i zaprega razbije nešto na autu. Nastane svađa između tri strane, na kraju pozovu miliciju. Voza i dalje nema. Kako je jedini nezavisni očevidac bio pješak, milicija odluči da od njega uzme iskaz. Pošto voza ionako nema, kozu privežu za rampu dok ovaj razgovara sa vlašću. U međuvremeno se voz konačno pojavi, a rampa se digne i objesi kozu. Kako su na kraju ispetljali, ne zna se...

 

Inače je to priča koju ima svaki pružni prelaz u Jugoslaviji. Radnje prije dolaska vlaka se razlikuju ali na kraju uvijek koza ode u nebo s rampom

[krkan1]

Inače, Maja je danas gotovo isključivo cigansko naselje (vjerovatno su ih tamo naselili da pomognu u demontaži, je li...)

Ne, to su autohtoni stanovnici. Samo selo Maja je (najveći dio sela) uz cestu, ali prema Dvoru (vi bi sa pozicije tzv. Lagera - kako lokalno stanovništvo zove stanicu i predio oko nje u Maji - možda i mogli da vidite zgradu škole, i red kuća, koji se nalaze oko kilometar na jugozapad). Maja je uglavnom naseljena Hrvatima. Kad je počela obnova kuća poslje rata, iste su obnavljane u kvadraturi sukladnoj broju članova domaćinstva, a pošto su romske porodice brojne, dobili su i najveće kuće.

 

 

Inače je to priča koju ima svaki pružni prelaz u Jugoslaviji. Radnje prije dolaska vlaka se razlikuju ali na kraju uvijek koza ode u nebo s rampom

 

Šta mislite da su radili oni koji su se čitavu noć klackali na posao, ili nazad, nego smišljali ovakve priče... Dodatni je fazon ako je prelaz bio upravljan ručno...(Uzgred, držanje koza koje ste usput sreli je postalo masovnije na Baniji tek poslje rata u Hrvatskoj, dolaskom izbjeglica iz Bosne).

 

Inače, na ovom potezu od Maje do Siska, bilo je nekoliko prelaza, od kojih su tri bila sa rampom: jedan u blizini ovog kolodvora Maja, jedan negdje u šumi iznad Hrastovice, jedan na ulazu u Petrinju. Sjećam se par "juriša" kolima kroz Zelenu dolinu, ukoliko bi opazili/sreli voz oko Grabovca, da dođemo na rampu prije nego li se zatvori. Inače je taj prelaz bio vrlo nezgodan, voz izranja pravo niotkuda, krivina, nepregledno...

Zanimljivost je i da je jedan od pružnih radnika - rukovaoc rampom - tih godina navodno bio i neki lokalni harmonikaš-amater, koji je, opet navodno, po čitavu noć "rastezao" čekajući vozove...

 

Evo i jednog, po pričama mog učitelja, istinitog događaja:

Nedugo poslje rata, gimnazija, valjda sisačka, nabavila je jedan drndavi autobus kojim su đaci putovali. Bio je jako star i često se kvario. Jednom, dok je prelazio preko pružnog prelaza (čini mi se baš ovog u Petrinji), ugasi se motor baš na prelazu - i nikako da upali! U autobusu nastane panika, i đaci krenu da iskaču kroz prozore, razbijajući ih pritom. To je bio i kraj ovom sokoćalu. Nama je priča ispričana kao ilustracija panike, jer voza, tj. neposredne opasnosti, nije bilo vjerovatno kilometrima.

[swen]

(sa malim zakašnjnjem, ali bolje ikad nego nikad) odličan putopis ... odrastao sam u Glini, ali se nikada nisam usudio prilaziti pruzi (osim na dva ili tri mjesta) ... svaka čast

Edited April 22, 2011 by swen

[Stanley]

(sa malim zakašnjnjem, ali bolje ikad nego nikad) odličan putopis

Nikada nije kasno.

Usput (budi ubilježeno u povijest), ovo je - koliko ja znam - prvi ''masovni'' putopis tj. ekspedicija s većim brojem sudionika otkako postoji ovaj forum.

[Portos]

Usput (budi ubilježeno u povijest), ovo je - koliko ja znam - prvi ''masovni'' putopis tj. ekspedicija s većim brojem sudionika otkako postoji ovaj forum.

Zapravo je "Samoborček, 25 godina poslije" bio prvi putopis sa većim brojem sudionika, ali ako računaš da smo na ovaj išli nas osmorica sa 3 auta onda je ovo doista bila prva velika ekspedicija.

[Stanley]

Zapravo je "Samoborček, 25 godina poslije" bio prvi putopis sa većim brojem sudionika, ali ako računaš da smo na ovaj išli nas osmorica sa 3 auta onda je ovo doista bila prva velika ekspedicija.

Otprilike je tako. Na trasi Samoborčeka bili smo četvorica i to svi iz Zagreba (osim nâs dvojice još seabral i Toma), a na ovoj ekspediciji imali smo gosta iz susjedne i prijateljske Dežele (gomulka) i susjednog i prijateljskog Zagorja (bubimir).

[Medo]

 

Dobro, znam da kasnim skoro godinu dana (daleko je Australija) ali hvala, vrlo lijep putopis.

Maglovita sjećanja se bude jer sam se vozio nekoliko puta putničkim od Karlovca do Vrgimosta ali još davnih 60 tih. Jednom smo išli do Siska. Jedino se sjećam da je bilo sporo, da nas je vukla parnjača koja je punila vodu u Vrginmostu i da je vlak uvijek bio pun kad smo tamo išli ili se vraćali u Karlovac pa nastavljali za Zg. U stanici je uvijek bilo nekoliko teretnih vagona čekajući utovar/istovar. Prijatelji mojih roditelja su imali vikendicu iznad Blatuše jer to nekad bilo lijepo lovno područje, šume pune kestenja, a i toplice nisu bile daleko.

 

Medo

[Stanley]

Dobro, znam da kasnim skoro godinu dana (daleko je Australija) ali hvala, vrlo lijep putopis.

Nije godina dana već je 4 (četiri) godine, ali nikada nije kasno.

[Medo]

Nije godina dana već je 4 (četiri) godine, ali nikada nije kasno.

 

 

e onda je vrijeme za update stanja pruge i usput vidjeti što je s kozom.

 

Medo

[swen]

... i usput vidjeti što je s kozom.

 

koza ili je uginula od starosti ili su je nekoliko puta okre nuli na ražnju ... :mrgreen:

[Portos]

U subotu 31.ožujka 2007.

 

Stajalište KRALJEVČANI

 

Pruga između stajališta HRASTOVICA i KRALJEVČANI vozi kroz šumu i ukopana je u obronke brda pokraj ceste. No Stanley je točno znao gdje se stajalište nalazi...

 

 

Desno od ovog pružnog prijelaza nalazi se motokros staza

 

 

U subotu 15.svibnja 2011.

 

 

 

 

 

 

 

Ispred stajališne zgrade

 

 

 

Prema Banskom Grabovcu, Glini

 

 

Kolosiječni pribor je dijelom pokraden, tračnice su doduše još tu...