Dragi forumaši, forum zeljeznice.net slavi veliki jubilej - 20 godina postojanja i molim vas da odvojite par minuta svog vremena i javite sa na ovu temu.

Jump to content

Carpe Diem: Đurđevac, 31. siječnja 2025.


Stanley

Recommended Posts

Posted

Kod mene izbili prvi jaglaci kao da je početak ožujka, a ne razdoblje propisano za ciču zimu i duboke temperaturne minuse. Ne smeta mi jer snijeg ionako volim vidjeti od Božića do Nove godine i nakon toga daleko mu kuća. Vrijeme je prikladno za kakav ugodan izlet, naravno vlakom, pa sam zavirio na web HŽPP da provjerim kako stoje moje već ranije isplanirane destinacije. Ne izgleda dobro. Gledam u izvještaje o radovima na prugama i pada mi mrak na oči - sve nekakvi zatvori, supstitucije vlakobusevima i ukidanja pojedinih vlakova. Onda sam zapazio da bi se 781 mogao provući taman prije nastupa zatvora pruge i pala je odluka: Đurđevac. Na povratku ću istrpiti presjedanja i posljedično drndanje u autobusu, nije mi prvi put.

U polasku samo koristio vlakove 8009+781, a u povratku 6432+2208+8034. Četiri Soma i jedan Šved koji jako smrdi na dizel gorivo, plus autobus Čazmatransa od Koprivnice do Križevaca.

Valjalo je ustati vrlo rano ako se želi stići u Đurđevac u pristojno vrijeme, a putovanje po voznom redu traje nešto manje od tri sata. Na stajalištu Sutla vrijeme sam kratio uživanjem u čistom zvjezdanom nebu, gušt samo za one koji dobro znaju u što gledaju. A posebno su me radovali prizori koji će se navečer vidjeti tek za nekoliko mjeseci poput mog omiljenog zviježđa Škorpiona, koje upravo izlazi na jugoistočnom obzorju. Tu su i Djevica, Gavran, Boötes, Herkul, Vaga, Zmijonosac.... Radi bih si dio toga snimio, ali moj džepni Oly nije dorastao takvoj zadaći.

 

Za početak ilustracija uz čekanje vlaka - zviježđe Škorpion sa svojom zvijezdom prve prividne veličine, crvenim superdivom Antaresom (taj bi nam mogao doći glave jer je izgledni kandidat za supernovu, a dovoljno je blizu da zbriše sav život na Zemlji). Autor fotografije skinute sa interneta je David Malin:

 

1SkorpionDavidMalin(1024x819).jpg.e6b58ef93fc14be3ca5ff9cb6ad690b4.jpg

 

Nebeske stvari smo riješili pa se možemo spustiti na drugi peron Glavnog kolodvora u Zagrebu. Tamo je čekao 7023-004 na brzom vlaku 781 za Osijek. Meni je garnitura sasvim O.K., ali definitivno nije za tako duga putovanja. Dajte vi Končarevci smislite neki prototip koji će biti bar na razini pokojnog Francuza.

Krenuli smo točno u minutu po voznom redu, a u Đurđevac stigli s preko 20 minuta zakašnjenja. Najprije se u Dugom Selu čekalo križanje s brzim iz suprotnog smjera, a zatim su zaredale lagane vožnje i čudna skretanja s jednog kolosijeka na drugi, s jedne trase na drugu. Gradi se, gradi, posvuda građevinska mehanizacija i ljudi koji se motaju oko pruge. Provezao sam se prvi put preko vijadukta kod Carevdara i djeluje zaista impresivno, a prošao sam i kroz tunel kod Lepavine. Samo jedna stvar mi smeta, a to su oni takozvani bukobrani. Ima ih k'o pljeve, biti će ih i više, a nalaze se često na potpuno besmislenim mjestima gdje su okolo šume i polja, do prvih kuća dva kilometra. Ako su zaista potrebni zašto ih nema u Zagrebu, gdje pruge mjestimice ljudima prolaze ''kroz kuhinju'' ili tvrtkama ''kroz kancelariju''? Sve mi se čini na bi mogli uskoro imati ''putovanja s pogledom'' samo na grafite, a već ih se na bukobranima nakotilo i previše.

Kašnjenje u dolasku u Đurđevac poremetilo mi je neke planove jer mi je vrijeme bilo ograničeno. Volio bih da sam u Đurđevcu boravio dulje i vidio više, no morao sam žuriti natrag u moj Šenkovec da mi bolesna unuka ne ostane predugo sâma.

Zadesio me još jedan peh. Htio sam prometniku u Đurđevcu pokazati na mobitelu dopuštenje za fotografiranje, a onda sam mail poruku HŽ Infrastrukture ničim izazvan obrisao. Čovjek srećom nije pravio probleme. Krenuo sam odmah u akciju.

 

Kolodvor

 

P1010001.JPG.a100b5eb51a9ead2207c26dee785cb11.JPG

 

Đurđevac je međukolodvor na pruzi R202 Varaždin - Dalj, na kilometarskom položaju 180+533. Od susjednog kolodvora Virje u smjeru Varaždina udaljen je 6,7 km, a od kolodvora Kloštar u smjeru Dalja 7,8 km. Prema Izvješću o mreži za 2025. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 3. i 4. kolosijeku iznosi, ovisno o smjeru vožnje, 614-620 m, a dopuštena brzina kroz kolodvor je 50 km/h.

 

Civilna strana:

 

P1010001a(1024x768).jpg.ba3c9c5234f5eb4e7f8039e8295e8efa.jpg

 

P1010001b(1024x768).jpg.9a1e944c32824f22da7a8dfce5ff64d5.jpg

 

Ured šefa kolodvora:

 

P1010001c(768x1024).jpg.067986cee0635c8875ecf3985e2115fc.jpg

 

Prometni ured:

 

P1010005(1024x768).jpg.214adb9c6c185dbd62533d5c119193f3.jpg

 

Vozni red:

 

P1010007(1024x768).jpg.99c670b2ef1b9511a0257fb15c7e6377.jpg

 

Starinske klupe pred zgradom:

 

P1010007a(1024x768).jpg.e5fe0c8bc83e818cfc98594f7c063600.jpg

  • Like 6

Serija 05 je zakon!

Posted

Ostaci iz nekih boljih željezničkih vremena:

 

P1010007b(1024x768).jpg.633ba9997bdec8df0fbcd626fbf716dc.jpg

 

Zavirio sam i u prostor za putnike. Ne služi na čast Hrvatskim željeznicama:

 

P1010009(1024x768).jpg.3ab84ada5827e3276e1594ce2f45e758.jpg

 

P1010010(1024x768).jpg.339dc3ea5d0f363ace2b655e5f73be29.jpg

 

P1010011(1024x768).jpg.cf427461ed1abd157c33e6850d1752be.jpg

 

Izlazak na svježi zrak:

 

P1010011a(1024x768)(2).jpg.16c2972b901945b02e0614fa973170b1.jpg

 

P1010012(1024x768).jpg.3f5baca73c684fe8f3d02c3e763886fa.jpg

 

Zgrada iz drugog kuta:

 

P1010013(1024x768).jpg.f7e790baf7e0ba5c579e699a6f624e6c.jpg

 

Ovaj peron je izgrađen, koliko pamtim, krajem sedamdesetih godina:

 

P1010014(1024x768).jpg.b7afc4bd1610a130925b59f29a48f469.jpg

  • Like 6
  • Sad 1

Serija 05 je zakon!

Posted

Najprije sam se uputio u smjeru zapadnog kraja kolodvora, a ovo je nekadašnje robno skladište:

 

P1010015(1024x768).jpg.fe5ad5424a254e21dcfb77be2c6e2930.jpg

 

I šija i vrat:

 

P1010016(1024x768).jpg.6f47258e531caccacc700f657719da45.jpg

 

Ovo bi moglo biti nekadašnje veliko skladište u stilu MAV, rekonstruirano za potrebe tvrtke koja danas u njemu posluje. Ili je zgrada izgrađena potpuno nova? Možda netko zna nešto više:

 

P1010017(1024x768).jpg.f1593467958a939467586749ceeed53d.jpg

 

Naprijed za nosom preko prvog kolosijeka:

 

P1010018(1024x768).jpg.5e83b8fcce913a8cf00b5d4754047e95.jpg

 

Izlazni signali. Ja se sjećam da su kolodvori na Podravskoj pruzi imali samo ulazne signale i predsignale i to likovne. Ovo je očito nešto novije. Usput, u Virju ili Bregima sam primijetio otvoren likovni ulazni signal. Možda netko zna više i o tome:

 

P1010019(1024x768).jpg.ab2dd167e54212c58923bcb34edbae40.jpg

 

P1010019a(1024x768).jpg.9d23d0045f3620738813260b7e7c5be9.jpg

 

Dvije skretnice. Na prvom (manipulativnom) kolosijeku su na ho-ruk, a na ostalima na električni pogon:

 

P1010020(1024x768).jpg.6dfa8111b1c88ff35bea7994581de89d.jpg

 

P1010022(1024x768).jpg.830a4374bc7f9a91dfe59be7a64e4c1f.jpg

  • Like 6

Serija 05 je zakon!

Posted

Slijepi nastavak prvog kolosijeka završava prsobranom, vulgo bikom:

 

P1010023(1024x768).jpg.606089cf39762ec24d1fd5811b90a5fb.jpg

 

Đurđevac ima i jednu ''englezericu'' koju je skretničar upravo podmazivao. Nije se htio slikati ali je bio ugodan sugovornik:

 

P1010024(1024x768).jpg.3fb19cdbd75cb921a91e14debb9a9d68.jpg

 

P1010024a(1024x768).jpg.a2ee6dd0d1aa2096691f65d8d77aa9d0.jpg

 

P1010025(1024x768).jpg.0df02ac3f37b0ca02d7800eeb9fe49d3.jpg

 

Blok kućica nije trajno zaposjednuta, ali se povremeno koristi (utvrđeno očevidom izvana prema unutra):

 

P1010026(1024x768).jpg.b8691188200706af786e1c3c5a367f54.jpg

 

Da se zna gdje smo:

 

P1010028(1024x768).jpg.4787d4325b2159ddd51ee2150f98ae63.jpg

 

Ima i jedan ŽCPR:

 

P1010029(1024x768).jpg.3f52f75f3e44f2d2b3e203bf006fe570.jpg

 

Preko ''englezerice'' se odvaja koloplet slijepih kolosijeka pa idemo vidjeti čemu služe:

 

P1010030(1024x768).jpg.0555ba6e81746c51097c658e62e8182c.jpg

  • Like 5

Serija 05 je zakon!

Posted

Kolosijeci nisu u bajnom stanju, a nekako su i pozelenjeli:

 

P1010031(1024x768).jpg.b6aeb38068c370bec4160b8fc9160ce6.jpg

 

Ovdje ću desno:

 

P1010032(1024x768).jpg.d36deb34ffc7e8765015253b7bda6f00.jpg

 

Tko zna kada se ova sirotica preklopila na drugu stranu:

 

P1010033(1024x768).jpg.049dd9882560afd53170eeff52980c24.jpg

 

Najprije iskliznica...

 

P1010034(1024x768).jpg.445f190dd44e131bddfbcfd785494145.jpg

 

... i onda savana. Kolosijek ipak vodi sve do bika u daljini:

 

P1010035(1024x768).jpg.8585d04ec87c76a11fd8ffa94500a108.jpg

 

Nemojte nikome reći što ovdje piše:

 

P1010037(1024x768).jpg.c0b9fc0132aae90e348557f749e72c29.jpg

 

Sva tri kolosijeka su podulja i završavaju bikom. Pitao sam željezničare ima li ovdje kakvog pretovara, a rekli su mi da se tu uglavnom parkiraju vagoni:

 

P1010039(1024x768).jpg.d242b7aeed632efb24f959d267987689.jpg

 

Otvorena pruga u smjeru Virja:

 

P1010040(1024x768).jpg.3fe817c1e1842927c226240c93ff62e6.jpg

  • Like 6

Serija 05 je zakon!

Posted

Valja mi krenuti na drugu stranu kolodvora i prolazim uz zgradu u kojoj je neka tvrtka:

 

P1010041(1024x768).jpg.ffab72c4171b4b5d6a7ccc628bae0a6a.jpg

 

P1010042(1024x768).jpg.0e0228155d37bdb7a145812363fb3ef0.jpg

 

Ograda iz K.u.K. vremena:

 

P1010043(1024x768).jpg.5a0d24844ede16621ca69cb36159e641.jpg

 

Ispred civilne strane je iskopana velika jama. Vjerojatno je riječ o nekom komunalnom zahvatu, a ovo bi moglo pripadati radilištu:

 

P1010044(1024x768).jpg.97e14343d1f790d6c63157ce0a1bd9de.jpg

 

Na drugom kolosijeku je parkirana dugačka garnitura vagona Taads-z HŽ Carga. Pitao sam prometnika je li bilo kakvog pretovara, no odgovor je bio prozaičniji - vagoni su samo deponirani i rečeno je da će ih maknuti za petnaest dana. Otada je prošlo više od mjesec dana:

 

P1010047(1024x768).jpg.67e83e7a6f2bf5b8e5ddc96a0dd2ac61.jpg

 

Idemo premo istočnoj strani gdje također ima štošta zanimljivog:

 

P1010048(768x1024).jpg.c590f7aabb03a5e45cd90f8ca9f51455.jpg

 

Recimo, zrna pšenice na željezničkom pragu:

 

P1010050(1024x768).jpg.80f7bd935e289b75b1833bb00a52c5dd.jpg

 

Na kolodvoru se nalazi veliki silos, danas u vlasništvu Osatina Grupe. Ukupni kapacitet ovog monstruma je 22.000 tona. U njemu se skladište razne vrste ratarskih kultura sa vlastitih polja ili iz otkupa sa područja šire okolice:

 

P1010050a(1024x768).jpg.d8b33bf214427575734931297fc54607.jpg

  • Like 5

Serija 05 je zakon!

Posted

Industrijski kolosijek:

 

P1010051(1024x768).jpg.a4d27d410454166195c848d8e32a57be.jpg

 

U sklopu silosa je i tvornica stočne hrane kapaciteta 100 tona dnevno:

 

P1010051a(1024x768).jpg.603a10add0f005842b4f8eed1450f6a4.jpg

 

A jesi golem, nikako da te uhvatim:

 

P1010052(768x1024).jpg.5ce8d7d9a23825c9bcfc57306e894367.jpg

 

Hmmm, a kako bi bilo da...

 

P1010054(1024x768).jpg.52e30d8a7591c98605c3c5073b29a28e.jpg

 

... probam odavde:

 

P1010055(768x1024).jpg.3d291e12c7c1ede11131118519d33ab1.jpg

 

Nešto bolje:

 

P1010056(768x1024).jpg.4113709755b65387d8b20eaaf3eccfae.jpg

 

Najbolje:

 

P1010058(1024x768).jpg.052ad6d5ad304d95a43ed1d212e615e8.jpg

 

Sunce je visjelo nisko i točno u osi kolodvora pa izlazne signale snimam odvojeno:

 

P1010059(1024x768).jpg.569f04d2217609dc3a7a69e8892d7fa7.jpg

  • Like 6

Serija 05 je zakon!

Posted

P1010060(768x1024).jpg.bbb9a1311d7916fd949ed07bd6e23e8f.jpg

 

Sestre bliznakinje:

 

P1010061(1024x768).jpg.503a604793b5bcbbda0babf0e80d48fe.jpg

 

Pogled unatrag:

 

P1010062(1024x768).jpg.e5b1b19048ff1ef433b88e7e75a920ab.jpg

 

Slijepi kolosijek se odvaja od drugog kolosijeka i u daljini završava bikom:

 

P1010063(1024x768).jpg.6606f233a9c6e34c88ad88007954f011.jpg

 

P1010064(1024x768).jpg.185032a5068525b84ddfc728e276b851.jpg

 

P1010065(1024x768).jpg.9ff5ede1b4b86e8e4c7791ac9457c4a6.jpg

 

Instant blok kućica džepnog formata. Nije zaposjednuta i izgleda napušteno. Skretničar mi je rekao da uglavnom boravi u prometnom uredu, a na zapadni i istočni kraj kolodvora odlazi prema potrebi:

 

P1010067(1024x768).jpg.21b1b7e4cac1515c9d5a3e49a85375fb.jpg

 

Izlaz iz kolodvora i otvorena pruga u smjeru Kloštra:

 

P1010068(1024x768).jpg.5663e056bac64b9db68e68733aa09a93.jpg

 

Time je razgledavanje kolodvora Đurđevac bilo okončano. Uputio sam se u kratko razgledavanjem grada, u opakom vremenskom škripcu jer sam na raspolaganju imao samo pola sata. Stoga sam rastegnuo krake koliko sam mogao, a vidio sam više nego sam se nadao.

  • Like 7

Serija 05 je zakon!

Posted

Grad

 

Đurđevac je jedinica lokalne samouprave sa statusom grada u Koprivničko-križevačkoj županiji. Obuhvaća 9 naselja s ukupno 7.378 stanovnika (2021.), od kojih u samom Đurđevcu 5.834. Đurđevac je smješten u podravskoj nizini između sjevernih obronaka Bilogore i rijeke Drave, uz Podravsku magistralu koja povezuje Varaždin i Koprivnicu s Osijekom. Ujedno je čvorište ceste prema Bjelovaru i Zagrebu. Područno je središte ovog dijela Podravine s ispostavom državne uprave, srednjim školama, medicinskim ustanovama, te brojnim tvrtkama u trgovini, obrtu i industriji.

 

Zastava s grbom Grada Đurđevca:

 

1Zastava(2).jpg.13282c5e2196033dd4f416a032abe539.jpg

 

Đurđevac, snimka iz satelita:

 

2urevacGoogle.jpg.a40d67ea07fbeabb1a71ebc1d8586ec9.jpg

 

Stara razglednica Đurđevca:

 

3Stara1.jpg.5730165981c5fdfe6fd94ca9a5069eda.jpg

 

Od poznatih osoba vezanih uz Đurđevac najznačajniji je poduzetnik i industrijalac Emanuel Braun (1845.-1937.), koji je doselio doselio u Đurđevec iz Vespréma u Mađarskoj. Smatra se da je dao najveći doprinos razvitku industrije u gradu. U početku se bavio prikupljanjem otpadnih sirovina i trgovanjem drvom, a zatim je kupio Nöthigov paromlin u središtu Đurđevca i kasnije je pokrenuo mlinarsku industriju od Kloštra preko Novigrada Podravskog do Koprivnice. Također je izgradio uljaru u Koprivnici, a bio je i koncesionar dva ugljenokopa u okolici Koprivnice. Bio je osnivač Prve podravske štedionice d.d. i član nadzornog odbora Zadruge za uzajamnu pomoć u Đurđevcu, a jedno vrijeme i županijski zastupnik. Emanuel Braun je bio najugledniji i najimućniji Đurđevčan. Nakon njegove smrti poslove su vodili sinovi Šandor i Ludwig da bi 1943. kao Židovi stradali u logoru Auschwitz.

 

Emanuel Braun:

 

4EmanuelBraun.jpg.bad39e20dc04108a625f3cc522ed58ee.jpg

 

Zapis o povijesti Đurđevca prenosim sa službene web stranice Grada:

 

Đurđevac (pravilno bi bilo Đurđevec) se spominje od 1237. godine. U 15. stoljeću se razvio u gradsko naselje - trgovište. U 16. stoljeću je sjedište Đurđevačke kapetanije, a u 18. st. jedno vrijeme sjedište Đurđevačke pukovnije. Danas je mali gradić i središte đurđevačke Podravine. Godine 1532. Sulejman I. Veličanstveni se vraća u Carigrad, poslije neuspjeha kod Kisega. Prolazi Podravinom i pljačka đurđevački prostor. Oko đurđevačkog kaštela je podignut obrambeni zid, ispred ulazne kule ograđen je prostor, na završecima zidova sagrađene su manje obrambene kule. Između kula je ulazni most, a od tog mosta, preko širokog pojasa močvare je dugi hrastov most koji vodi do naseljenog mjesta. Vlasnik grada tada je posljednji član obitelji Ernušt, Gašpar.

 

Sulejman Veličanstveni:

 

5SulejmanI.Velianstveni.jpg.38b9c8fee0270d9d425ba6bd17faeac8.jpg

 

Nakon Gašparove smrti posjed i utvrda, nakon političkih previranja, dolaze u ruke kralja Ferdinanda I. koji Đurđevac, kao i utvrde Koprivnica i Prodavić (Virje) predaje u ruke kapetanu Luki Sekelju radi organiziranja obrane Podravine. Godine 1549. Sekelj će od kralja dobiti podatke o stanju utvrde: ''Usred đurđevačke utvrde središnja je kula, koja ima tri kata, jedan iznad drugoga, ali nema krova, te je odmah potrebno podići krović. Na toj pokrivenoj kuli mogla bi se ubuduće održavati stalna straža, koj bi odatle mogla nadgledati cijelo polje uokolo utvrde i na vrijeme uočiti kretanje neprijatelja. Ta ista kula bi bila i najprikladnije mjesto za čuvanje barutnog praha, jer je suha i čvrsto je građena. Sada se barut čuva u prostorijama unutar utvrde, što je opasno, jer bi se moglo dogoditi, da u kakvom nesretnom slučaju, cijela utvrda bude rastepena od eksplozije''….Utvrda posjeduje tada još dva krilna zida, dvije okrugle kule, bez ikakvog naoružanja.

Zbog relativno lošeg stanja utvrde došlo je do popravaka i pripremanja utvrde za tadašnji moderni način ratovanja. Godine 1552. Virovitica je 2. kolovoza predana Ulama-begu. Slijedi brzi napad prema zapadu, ali Ulama-beg ne uspjeva osvojiti Prodavić (utvrdu u Virju), 8. kolovoza u velikom jurišu napada Đurđevac. U brzoj i krvavoj opsadi pogiba nekoliko turskih aga, a Ulama-beg se povukao. Spomenuti Ulama-beg s dobro opremeljenom vojskom brzo se povlači prema Kraljevoj Velikoj i Gradiški, preko Dubrave i Čazme zato što mu Petar Erdödy i knez Juraj Frankopan Slunjski dolaze niz Savu. Ulama-beg pokušava im doći iza leđa. Hrvatska vojska spalila je Gradišku i Kraljevu Veliku. Brzina ovog taktičkog manevra Ulama-bega stvorila je među braniteljima đurđevačke utvrde legendu o lukavstvu i pečenom picoku, što je bilo donekle logično objašnjenje za iznenadno povlačenje turske vojske.

Sve do mira na Žitvi 1606. Podravina i đurđevačka utvrda poprište su krvavih obračuna između Hrvata s jedne strane i turske vojske, akindžija i Vlaha s druge strane.

 

Ulama-beg:

 

6Ulamabeg.jpg.6b3ed515fa45c8bc17a3f739e83afbf1.jpg

 

Đurđevačka utvrda je i svjedok jedne junačke epizode, najvećeg od najvećih u ratnoj vještini, Nikole Šubića Zrinskog. Ban Nikola Zrinski 23. kolovoza 1554. s pratnjom dolazi u Đurđevac da bi se ogledao u viteškom dvoboju s bosanskim sandžakbegom Sofi Mehmed-pašom. Mehmed je tražio od bana da pusti na slobodu nekoga zarobljenog turskog vojvodu Murata, ovaj to nije htio učiniti dok mu Osmanlije ne povrate zarobljene kršćanske sužnje. Ne zna se je li ban pozvao sandžaka na dvoboj ili obratno.

Prvih dana srpnja 1554. znalo se već po Hrvatskom Kraljevstvu da će se Zrinski ogledati s bosanskim sandžakom na junačkom mejdanu. Ban Nikola je dvoboj dogovorio 24. kolovoza na otvorenom polju kod grada Đurđevca, onamo neka dođe sandžak, pa će ''koplja lomiti''. Skupljali su se pred Đurđevcom različiti kapetani iz Ugarske i Hrvatske sa svojim postrojbama, kao Krsto Nadaždi, Luka Sekelj, Ivan Alapić, Franjo Tahi, Pavao Ratkay i drugi. Na rečeni dan nije bilo vidjeti ni Mehmed-paše ni drugih Turaka. Paša boravi blizu Banja Luke.

 

Nikola Zrinski:

 

7NikolaZrinski.jpg.a30a4048f555cbe97d6bf228eb0fbb26.jpg

 

Nakon 1632. prestaju značajnije provale Osmanlija u Podravinu, stanovništvo jača pa je tako utvrda uspješno obavila svoju povijesnu ulogu obrane. Godine 1657. opis i sliku tadašnje utvrde daje poznati kraljevski inženjer i graditelj Martin Stier. Stier je dao procjenu preuređenja utvrde u visini 6.555 forinti. Utvrda nikada nije obnovljena prema Stierovom planu pa je tako i dalje ostala - Ernuštov kaštel. Značaj utvrde opada, glavne vojne operacije sele se na Istok, izostale su vojne fortifikacije 17. i 18. st. pa nam je renesansni wasserburg ostao do današnjih dana.

Utvrda ni u sustavu Vojne krajine nikada nije imala status strateške utvrde nego samo taktičke utvrde manjeg značaja. Ipak u samom Đurđevcu je sjedište pukovnije koja se nazvala Đuroki, pod brojem 6, do osnutka grada Bjelovara. Nakon toga, do dokinuća Vojne krajine, u Đurđevcu se nalazi sjedište kapetanije broj 7. Prvi zapovjednik utvrde bio je, već spomenuti Luka Sekelj, barun od Fridaua, a zadnji Franjo Vilim, grof Hohenembs. Prvi zapovjednik regimente Đuroka (Đurđevačke pukovnije) 1746. postao je barun Nikola Kengyel, a posljednji je 1869. postao Ivan Vasilio.

Vojna krajina je 1871. ukinuta. U tom razdoblju ističe se zapovjednik regimente (od 1852.) Vatroslav Čivić, pl. Rohr koji je rukovodio iskopom kanala što je omogućilo isušivanje močvarnog područja. Taj najduži kanal u Đurđevcu, njemu u čast, naziva se Čivićevac. Godine 1859. Čivić, pl. Rohr postaje brigadni general. Župnik Franjo Milinković 1825. u Spomenici župe opisuje Stari grad koji je u njegovo vrijeme na katu imao dvije velike palače (dvorane), četiri sobe i dvije kuhinje. U donjem dijelu nalazili su se golemi podrumi i velika staja pod boltom. 1892. do 1909. u Starom gradu smještena je Djevojačka đurđevačka škola koju vode Sestre Milosrdnice. Krajem 18. i poč. 19. st. u okolici Đurđevca sadio se bijeli dud za uzgoj dudovog svilca. Spomenuti župnik Milinković zapisao je 1824. da se u dvorištu Starog grada nalazila zidana zgrada (predionica) u kojoj su se svake godine iz svilčevih čahura vadile svilene niti i slale u Osijek na tkanje. Đurđevac je, ponajprije zahvaljujući nalazištima plina u okolici, doživio značajnu modernizaciju u 20. stoljeću.

 

https://djurdjevac.hr/o-durdevcu/povijest/

 

Vraćamo se u sadašnjost. Ova zgrada je dušu dala za okolokolodvorsku mehanu, ali je u njoj poljoprivredna ljekarna:

 

P1010073(1024x768).jpg.a41ac57808f3c6b4f3c3f8c5cf1faf7c.jpg

  • Like 4

Serija 05 je zakon!

Posted

Krenuo sam ulicom koja se zove, naravno, Kolodvorska:

 

P1010074(1024x768).jpg.70561eb643406052e34893da627074c7.jpg

 

A eno još jednog kolodvora:

 

P1010075(1024x768).jpg.794c69d48062cc113516b57ee67409d8.jpg

 

Trebalo je prijeći vrlo prometnu Podravsku magistralu:

 

P1010076(1024x768).jpg.0597f413c7e38fc16a9b06415fbc1730.jpg

 

P1010077(1024x768).jpg.f84c900d07c1f5ae26fbc1b4b06c1da6.jpg

 

Da priđemo bliže:

 

P1010079(1024x768).jpg.f0636d32f5cc2129671c7eda06b8c3e3.jpg

 

Tko je rekao da nema mehane? Radi, nisam ulazio:

 

P1010080(1024x768).jpg.b923ab46738e69aa00c0e6a51d0f239a.jpg

 

P1010081(1024x768).jpg.bc40ba8898a11b1105b1af99399587b2.jpg

 

Idemo do kažiputa:

 

P1010082(1024x768).jpg.0edc294e61c1a8cbc09f8032aea074b9.jpg

  • Like 5

Serija 05 je zakon!

Posted

Ništa, idem prema sjeveru pa što bude:

 

P1010083(1024x768).jpg.e2892b8ad448e122e08d9ad15964c8a5.jpg

 

Ovdje sam slučajno naišao na čovjeka koji mi je bar djelomice spasio dan. Otvarao je vrata svog automobila, ja sam mu prišao, ispričao se zbog smetanja i upitao ga kako bih mogao doći do Starog grada. Rekao mi je da upravo kreće u tom smjeru i ponudio mi je prijevoz. Iskrcao me na kružnom toku u središtu grada i otišao svojim putem, a ja sam mu zahvalio na susretljivosti. Ljubazni gospodin i njegov automobil vide se iza stupa u daljini:

 

P1010084(1024x768).jpg.2efb257e628da24e7bfebe51bc1a965c.jpg

 

Mjesto gdje sam izašao iz automobila:

 

P1010085(1024x768).jpg.b4fd1c7c02a342be7744c16a8101dc4b.jpg

 

Eno Starog grada, povijesne znamenitosti Đurđevca:

 

P1010086(1024x768).jpg.e9f51b9c989ea66ec161dbe66393cd13.jpg

 

Izračunao sam da ni uz najbolju volju ne stignem otići do Starog grada radi fotografiranja, jer će mi u tom slučaju pobjeći vlak i tko zna kada ide drugi. Stoga prenosim dvije fotografije sa službene web stranice Grada Đurđevca:

 

P1010086a.jpg.2113c5c5a39216d007f5ab0791aec1b4.jpg

 

P1010086b.jpg.b935f72ef1efb372dcc5e4b1216d3f06.jpg

 

U spomen na legendarnu epizodu iz rata s Turcima u Đurđevcu se od 1968. godine krajem lipnja održava tradicionalna kulturno-turistička manifestacija pod imenom ''Picokijada'':

 

P1010086c.jpg.ce92bb710b58d69dfa938af0826b5482.jpg

 

Župna crkva svetog Jurja, sagrađena 1928. godine po projektu inženjera Stjepana Podhorskog. Prva je crkva u Hrvatskoj koja je dobila električna zvona (1967.):.

 

P1010086d(1024x768).jpg.e2df6ea3c80f6a3deb45b9b6e76b1756.jpg

  • Like 6

Serija 05 je zakon!

Posted

Nekoliko fotografija iz središta Đurđevca:

 

1P1010091(1024x768).jpg.acd89af5ba746cee3e23bb40fc5019d2.jpg

 

2P1010090(1024x768).jpg.7836fc07c26982ddbb2a4c966fdda31a.jpg

 

3P1010092(1024x768).jpg.50fdc58e066c204960dac6d332738f9f.jpg

 

4P1010094(1024x768).jpg.f52b9f15681523d6790043de87dbbda0.jpg

 

5P1010098(1024x768).jpg.ca3ac831001b46cdc04e29fcb711758c.jpg

 

6P1010099(1024x768).jpg.f2385881a074d5be452778496f2fc24f.jpg

 

7P1010087(768x1024).jpg.79cf2c0435017a90702f9837f9b4c304.jpg

 

Mala korekcija povijesti:

 

8P1010088(1024x768).jpg.26df4ab38137f79267531b85028313ed.jpg

  • Like 6

Serija 05 je zakon!

Posted

P1010097(1024x768).jpg.8ca1a4ccc3f821b702219331ed723f1c.jpg

 

P1010100(1024x768).jpg.29f036bb0efe51e5fc3f3edd234e462f.jpg

 

Digresija: Đurđevački pijesci

 

Jedna od najvažnijih znamenitosti Đurđevca i šire okolice su takozvani ''Đurđevaćki pijesci''. Nisam ih nažalost stigao obići, a svakako ih vrijedi spomenuti. O Đurđevačkim pijescima govori tekst koji prenosim sa web stranice Turističke zajednice Grada Đurđevca:

 

Usporedno s desnom obalom rijeke Drave prostire se cjelovit pojas niskog zatalasanog pjeskovitog humlja. Taj osebujan geomorfološki fenomen u okolici Molvi, Đurđevca, Kalinovca i Kloštara Podravskog predstavlja najveće i najviše naslage eolskih pijesaka u Hrvatskoj najčešće nazivanih ''Đurđevački pijesci''. Tijekom zadnje pleistocenske oledbe ledenjaci su glacijalnim procesima erodirali stjenovitu alpsku podlogu i akumulirali materijal na nižim područjima. Prijelazom u holocen, alpski ledenjaci se tope i tadašnja neusporedivo veća i snažnija Paleo - Drava tijekom transporta dodatno usitnjava glacijalne sedimente. Nad tadašnjom stepskom Podravinom pušu puno snažniji vjetrovi koji riječne nanose raznose i akumuliraju upravo na područje današnjih Pijesaka pritom oblikujući pustinjske reljefne oblike - dine.

Dio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevaca 1963. godine proglašen je posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivo i jedinstveno stanište u kojem se isprepliču pontski, aralo kaspijski, borealni, srednjeeuropski, atlantski, submediteranski florni elementi s psamofitskom vegetacijom i velikim brojem endemskih vrsta.

S naznočnošću pijesaka vezani su danas već pomalo zaboravljeni izrazi ''Hrvatska Sahara'' i ''Krvavi peski'' koji su nastali u narodu ovog kraja kao metafora za nekadašnji saharski izgled i tešku borbu seljaka ratara s pokretnim, ''živim'' pijeskom koji je zasipao dijelove naselja i poljoprivrednih površina. Postupnim, mukotrpnim i dugotrajnim pošumljavanjem mirisnom borovom šumom, akacijom i grmovima zečjaka vrijedni su Đurđevčani uspjeli ukrotiti ''peske'', kako ih ovdje nazivaju.

 

https://visitdjurdjevac.hr/durdevacki-peski/

 

Đurđevački pijesci, snimke sa web stranice Turističke zajednice Grada Đurđevca:

 

Z0Turistikazajednica.jpg.2e210b5493b781c61d455ccb52eb15a8.jpg

 

Z1Peskiwebgrad.jpg.d75101efa6ceb39e31f27969bb61f7f8.jpg

 

Slijede tri slike flore i faune Đurđevačkih pijesaka sa web stranice ''Priroda Hrvatske'', a na prvoj je trava gladica (Corynephorus canescens😞

 

Z2TravagladicaPrirodaHrvatske.jpg.54f42c55481ca11878d8c5a2ed94d292.jpg

 

Majčina dušica pješčarka (Thymus serpyllum😞

 

Z3Majinaduicapjearka.jpg.0ab6de89d486ff2e01e5aa6c8b8ccbb6.jpg

 

Plavokrilni pješčarski skakavac (Sphingonotus caerulans 😞

 

Z4PLavokrilnipjearskiskakavac.jpg.9f5c32ffc2a4f169229db49419b132ba.jpg

 

I tako smo počeli od zvjezdanog neba i stigli do pustinje. Sve preko Đurđevca. Zaista bih se volio vratiti u ovaj lijep gradić i obići njegove zanimljivosti u laganoj šetnji i bez žurbe.

A od lagane šetnje natrag do kolodvora nije bilo ni L, žurio sam kao sumanut, čak dobrim dijelom rute i trčao. Stigao sam nekoliko minuta prije polaska vlaka po voznom redu, sav uspuhan, a prometnik mi je blago i taktično otkrio da sam idiot. Zaboravio sam, naime, kako na trasi do Kloštra vozi autobus umjesto vlaka i da 6532 kasni desetak minuta.

 

Šved na 6432 u dolasku u kolodvor Kloštar:

 

Z5P1010101(1024x768).jpg.f6974cd1a3792af54b6a2dd9fe8b4184.jpg

 

Unatoč kašnjenju u Koprivnici su nas uredno čekala dva autobusa Čazmatransa. Uvjerio sam se da je zamjenski prijevoz vrlo dobro organiziran. Suprotno mojim predrasudama vožnja je bila udobna - sjedio sam u prvom redu sjedala, a bus je glatko klizio cestom Koprivnica - Križevci. Prošli smo kroz sva predviđena stajališta (Reka, Velika Mučna, Sokolovac, Lepavina, Carevdar, Vojakovački Kloštar, Majurec) bez zaustavljanja jer nitko nije čekao ni izlazio, pa je vožnja protekla brzo. U Križevcima je već stajao spreman Som, iz kojeg sam izašao u Dugom Selu jer sam tu imao vlak izravno do Harmice. Kod kuće sam bio točno u planirano vrijeme i zatekao moju Dinu u stanju bez povišene temperature.

Sve u svemu, još jedan ugodno proveden dan.

  • Like 9
  • Thanks 2

Serija 05 je zakon!

Posted
15 sati, Stanley said:

...

Tko zna kada se ova sirotica preklopila na drugu stranu:

...

 

Nadzornik pruge. Odnosno "voditelj nadzorne grupe" (ak se ne varam kak se sad naziva).

'Sporedne' skretnice mora pregledati i izmjeriti 4 puta godišnje, pa ak nije prebacivana vrlo nedavno, sigurno je bar 3-4 mjeseca unatrag.

  • Thanks 1
Posted

Hvala na putopisu, čita se, kao i svi ostali, u jednom dahu.

 

Inače, u Starom gradu postoji super restoran (doduše, bio sam samo jednom), pa eto preporuka za sljedeći put, možda se isplati pričekati i sljedeći vlak :D

 

 

Posted

Hvala na upoznavanju s dijelom Lijepe naše koji nisam još dotaknuo, na žalost.

Poučno, zanimljivo i nadasve slikovito, s komentarima koji su poodavno dio šarma zbog kojeg je ovaj forum jedinstven.

Posted
On 01. 02. 2025. at 6:08, Stanley said:

Izlazni signali. Ja se sjećam da su kolodvori na Podravskoj pruzi imali samo ulazne signale i predsignale i to likovne. Ovo je očito nešto novije. Usput, u Virju ili Bregima sam primijetio otvoren likovni ulazni signal. Možda netko zna više i o tome:

Kolodvori Virje, Đurđevac i Kloštar imaju ulazne i izlazne svjetlosne signale. + dionica Virje-Đurđevac je osigurana uređajem međukolodvorske ovisnosti (MO).

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...