Stanley Posted Saturday at 04:30 Posted Saturday at 04:30 Kod mene izbili prvi jaglaci kao da je početak ožujka, a ne razdoblje propisano za ciču zimu i duboke temperaturne minuse. Ne smeta mi jer snijeg ionako volim vidjeti od Božića do Nove godine i nakon toga daleko mu kuća. Vrijeme je prikladno za kakav ugodan izlet, naravno vlakom, pa sam zavirio na web HŽPP da provjerim kako stoje moje već ranije isplanirane destinacije. Ne izgleda dobro. Gledam u izvještaje o radovima na prugama i pada mi mrak na oči - sve nekakvi zatvori, supstitucije vlakobusevima i ukidanja pojedinih vlakova. Onda sam zapazio da bi se 781 mogao provući taman prije nastupa zatvora pruge i pala je odluka: Đurđevac. Na povratku ću istrpiti presjedanja i posljedično drndanje u autobusu, nije mi prvi put. U polasku samo koristio vlakove 8009+781, a u povratku 6432+2208+8034. Četiri Soma i jedan Šved koji jako smrdi na dizel gorivo, plus autobus Čazmatransa od Koprivnice do Križevaca. Valjalo je ustati vrlo rano ako se želi stići u Đurđevac u pristojno vrijeme, a putovanje po voznom redu traje nešto manje od tri sata. Na stajalištu Sutla vrijeme sam kratio uživanjem u čistom zvjezdanom nebu, gušt samo za one koji dobro znaju u što gledaju. A posebno su me radovali prizori koji će se navečer vidjeti tek za nekoliko mjeseci poput mog omiljenog zviježđa Škorpiona, koje upravo izlazi na jugoistočnom obzorju. Tu su i Djevica, Gavran, Boötes, Herkul, Vaga, Zmijonosac.... Radi bih si dio toga snimio, ali moj džepni Oly nije dorastao takvoj zadaći. Za početak ilustracija uz čekanje vlaka - zviježđe Škorpion sa svojom zvijezdom prve prividne veličine, crvenim superdivom Antaresom (taj bi nam mogao doći glave jer je izgledni kandidat za supernovu, a dovoljno je blizu da zbriše sav život na Zemlji). Autor fotografije skinute sa interneta je David Malin: Nebeske stvari smo riješili pa se možemo spustiti na drugi peron Glavnog kolodvora u Zagrebu. Tamo je čekao 7023-004 na brzom vlaku 781 za Osijek. Meni je garnitura sasvim O.K., ali definitivno nije za tako duga putovanja. Dajte vi Končarevci smislite neki prototip koji će biti bar na razini pokojnog Francuza. Krenuli smo točno u minutu po voznom redu, a u Đurđevac stigli s preko 20 minuta zakašnjenja. Najprije se u Dugom Selu čekalo križanje s brzim iz suprotnog smjera, a zatim su zaredale lagane vožnje i čudna skretanja s jednog kolosijeka na drugi, s jedne trase na drugu. Gradi se, gradi, posvuda građevinska mehanizacija i ljudi koji se motaju oko pruge. Provezao sam se prvi put preko vijadukta kod Carevdara i djeluje zaista impresivno, a prošao sam i kroz tunel kod Lepavine. Samo jedna stvar mi smeta, a to su oni takozvani bukobrani. Ima ih k'o pljeve, biti će ih i više, a nalaze se često na potpuno besmislenim mjestima gdje su okolo šume i polja, do prvih kuća dva kilometra. Ako su zaista potrebni zašto ih nema u Zagrebu, gdje pruge mjestimice ljudima prolaze ''kroz kuhinju'' ili tvrtkama ''kroz kancelariju''? Sve mi se čini na bi mogli uskoro imati ''putovanja s pogledom'' samo na grafite, a već ih se na bukobranima nakotilo i previše. Kašnjenje u dolasku u Đurđevac poremetilo mi je neke planove jer mi je vrijeme bilo ograničeno. Volio bih da sam u Đurđevcu boravio dulje i vidio više, no morao sam žuriti natrag u moj Šenkovec da mi bolesna unuka ne ostane predugo sâma. Zadesio me još jedan peh. Htio sam prometniku u Đurđevcu pokazati na mobitelu dopuštenje za fotografiranje, a onda sam mail poruku HŽ Infrastrukture ničim izazvan obrisao. Čovjek srećom nije pravio probleme. Krenuo sam odmah u akciju. Kolodvor Đurđevac je međukolodvor na pruzi R202 Varaždin - Dalj, na kilometarskom položaju 180+533. Od susjednog kolodvora Virje u smjeru Varaždina udaljen je 6,7 km, a od kolodvora Kloštar u smjeru Dalja 7,8 km. Prema Izvješću o mreži za 2025. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 3. i 4. kolosijeku iznosi, ovisno o smjeru vožnje, 614-620 m, a dopuštena brzina kroz kolodvor je 50 km/h. Civilna strana: Ured šefa kolodvora: Prometni ured: Vozni red: Starinske klupe pred zgradom: 6 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 04:50 Author Posted Saturday at 04:50 Ostaci iz nekih boljih željezničkih vremena: Zavirio sam i u prostor za putnike. Ne služi na čast Hrvatskim željeznicama: Izlazak na svježi zrak: Zgrada iz drugog kuta: Ovaj peron je izgrađen, koliko pamtim, krajem sedamdesetih godina: 6 1 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 05:08 Author Posted Saturday at 05:08 Najprije sam se uputio u smjeru zapadnog kraja kolodvora, a ovo je nekadašnje robno skladište: I šija i vrat: Ovo bi moglo biti nekadašnje veliko skladište u stilu MAV, rekonstruirano za potrebe tvrtke koja danas u njemu posluje. Ili je zgrada izgrađena potpuno nova? Možda netko zna nešto više: Naprijed za nosom preko prvog kolosijeka: Izlazni signali. Ja se sjećam da su kolodvori na Podravskoj pruzi imali samo ulazne signale i predsignale i to likovne. Ovo je očito nešto novije. Usput, u Virju ili Bregima sam primijetio otvoren likovni ulazni signal. Možda netko zna više i o tome: Dvije skretnice. Na prvom (manipulativnom) kolosijeku su na ho-ruk, a na ostalima na električni pogon: 6 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 05:21 Author Posted Saturday at 05:21 Slijepi nastavak prvog kolosijeka završava prsobranom, vulgo bikom: Đurđevac ima i jednu ''englezericu'' koju je skretničar upravo podmazivao. Nije se htio slikati ali je bio ugodan sugovornik: Blok kućica nije trajno zaposjednuta, ali se povremeno koristi (utvrđeno očevidom izvana prema unutra): Da se zna gdje smo: Ima i jedan ŽCPR: Preko ''englezerice'' se odvaja koloplet slijepih kolosijeka pa idemo vidjeti čemu služe: 5 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 05:39 Author Posted Saturday at 05:39 Kolosijeci nisu u bajnom stanju, a nekako su i pozelenjeli: Ovdje ću desno: Tko zna kada se ova sirotica preklopila na drugu stranu: Najprije iskliznica... ... i onda savana. Kolosijek ipak vodi sve do bika u daljini: Nemojte nikome reći što ovdje piše: Sva tri kolosijeka su podulja i završavaju bikom. Pitao sam željezničare ima li ovdje kakvog pretovara, a rekli su mi da se tu uglavnom parkiraju vagoni: Otvorena pruga u smjeru Virja: 6 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 06:00 Author Posted Saturday at 06:00 Valja mi krenuti na drugu stranu kolodvora i prolazim uz zgradu u kojoj je neka tvrtka: Ograda iz K.u.K. vremena: Ispred civilne strane je iskopana velika jama. Vjerojatno je riječ o nekom komunalnom zahvatu, a ovo bi moglo pripadati radilištu: Na drugom kolosijeku je parkirana dugačka garnitura vagona Taads-z HŽ Carga. Pitao sam prometnika je li bilo kakvog pretovara, no odgovor je bio prozaičniji - vagoni su samo deponirani i rečeno je da će ih maknuti za petnaest dana. Otada je prošlo više od mjesec dana: Idemo premo istočnoj strani gdje također ima štošta zanimljivog: Recimo, zrna pšenice na željezničkom pragu: Na kolodvoru se nalazi veliki silos, danas u vlasništvu Osatina Grupe. Ukupni kapacitet ovog monstruma je 22.000 tona. U njemu se skladište razne vrste ratarskih kultura sa vlastitih polja ili iz otkupa sa područja šire okolice: 5 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 06:11 Author Posted Saturday at 06:11 Industrijski kolosijek: U sklopu silosa je i tvornica stočne hrane kapaciteta 100 tona dnevno: A jesi golem, nikako da te uhvatim: Hmmm, a kako bi bilo da... ... probam odavde: Nešto bolje: Najbolje: Sunce je visjelo nisko i točno u osi kolodvora pa izlazne signale snimam odvojeno: 6 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 06:27 Author Posted Saturday at 06:27 Sestre bliznakinje: Pogled unatrag: Slijepi kolosijek se odvaja od drugog kolosijeka i u daljini završava bikom: Instant blok kućica džepnog formata. Nije zaposjednuta i izgleda napušteno. Skretničar mi je rekao da uglavnom boravi u prometnom uredu, a na zapadni i istočni kraj kolodvora odlazi prema potrebi: Izlaz iz kolodvora i otvorena pruga u smjeru Kloštra: Time je razgledavanje kolodvora Đurđevac bilo okončano. Uputio sam se u kratko razgledavanjem grada, u opakom vremenskom škripcu jer sam na raspolaganju imao samo pola sata. Stoga sam rastegnuo krake koliko sam mogao, a vidio sam više nego sam se nadao. 7 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 06:43 Author Posted Saturday at 06:43 Grad Đurđevac je jedinica lokalne samouprave sa statusom grada u Koprivničko-križevačkoj županiji. Obuhvaća 9 naselja s ukupno 7.378 stanovnika (2021.), od kojih u samom Đurđevcu 5.834. Đurđevac je smješten u podravskoj nizini između sjevernih obronaka Bilogore i rijeke Drave, uz Podravsku magistralu koja povezuje Varaždin i Koprivnicu s Osijekom. Ujedno je čvorište ceste prema Bjelovaru i Zagrebu. Područno je središte ovog dijela Podravine s ispostavom državne uprave, srednjim školama, medicinskim ustanovama, te brojnim tvrtkama u trgovini, obrtu i industriji. Zastava s grbom Grada Đurđevca: Đurđevac, snimka iz satelita: Stara razglednica Đurđevca: Od poznatih osoba vezanih uz Đurđevac najznačajniji je poduzetnik i industrijalac Emanuel Braun (1845.-1937.), koji je doselio doselio u Đurđevec iz Vespréma u Mađarskoj. Smatra se da je dao najveći doprinos razvitku industrije u gradu. U početku se bavio prikupljanjem otpadnih sirovina i trgovanjem drvom, a zatim je kupio Nöthigov paromlin u središtu Đurđevca i kasnije je pokrenuo mlinarsku industriju od Kloštra preko Novigrada Podravskog do Koprivnice. Također je izgradio uljaru u Koprivnici, a bio je i koncesionar dva ugljenokopa u okolici Koprivnice. Bio je osnivač Prve podravske štedionice d.d. i član nadzornog odbora Zadruge za uzajamnu pomoć u Đurđevcu, a jedno vrijeme i županijski zastupnik. Emanuel Braun je bio najugledniji i najimućniji Đurđevčan. Nakon njegove smrti poslove su vodili sinovi Šandor i Ludwig da bi 1943. kao Židovi stradali u logoru Auschwitz. Emanuel Braun: Zapis o povijesti Đurđevca prenosim sa službene web stranice Grada: Đurđevac (pravilno bi bilo Đurđevec) se spominje od 1237. godine. U 15. stoljeću se razvio u gradsko naselje - trgovište. U 16. stoljeću je sjedište Đurđevačke kapetanije, a u 18. st. jedno vrijeme sjedište Đurđevačke pukovnije. Danas je mali gradić i središte đurđevačke Podravine. Godine 1532. Sulejman I. Veličanstveni se vraća u Carigrad, poslije neuspjeha kod Kisega. Prolazi Podravinom i pljačka đurđevački prostor. Oko đurđevačkog kaštela je podignut obrambeni zid, ispred ulazne kule ograđen je prostor, na završecima zidova sagrađene su manje obrambene kule. Između kula je ulazni most, a od tog mosta, preko širokog pojasa močvare je dugi hrastov most koji vodi do naseljenog mjesta. Vlasnik grada tada je posljednji član obitelji Ernušt, Gašpar. Sulejman Veličanstveni: Nakon Gašparove smrti posjed i utvrda, nakon političkih previranja, dolaze u ruke kralja Ferdinanda I. koji Đurđevac, kao i utvrde Koprivnica i Prodavić (Virje) predaje u ruke kapetanu Luki Sekelju radi organiziranja obrane Podravine. Godine 1549. Sekelj će od kralja dobiti podatke o stanju utvrde: ''Usred đurđevačke utvrde središnja je kula, koja ima tri kata, jedan iznad drugoga, ali nema krova, te je odmah potrebno podići krović. Na toj pokrivenoj kuli mogla bi se ubuduće održavati stalna straža, koj bi odatle mogla nadgledati cijelo polje uokolo utvrde i na vrijeme uočiti kretanje neprijatelja. Ta ista kula bi bila i najprikladnije mjesto za čuvanje barutnog praha, jer je suha i čvrsto je građena. Sada se barut čuva u prostorijama unutar utvrde, što je opasno, jer bi se moglo dogoditi, da u kakvom nesretnom slučaju, cijela utvrda bude rastepena od eksplozije''….Utvrda posjeduje tada još dva krilna zida, dvije okrugle kule, bez ikakvog naoružanja. Zbog relativno lošeg stanja utvrde došlo je do popravaka i pripremanja utvrde za tadašnji moderni način ratovanja. Godine 1552. Virovitica je 2. kolovoza predana Ulama-begu. Slijedi brzi napad prema zapadu, ali Ulama-beg ne uspjeva osvojiti Prodavić (utvrdu u Virju), 8. kolovoza u velikom jurišu napada Đurđevac. U brzoj i krvavoj opsadi pogiba nekoliko turskih aga, a Ulama-beg se povukao. Spomenuti Ulama-beg s dobro opremeljenom vojskom brzo se povlači prema Kraljevoj Velikoj i Gradiški, preko Dubrave i Čazme zato što mu Petar Erdödy i knez Juraj Frankopan Slunjski dolaze niz Savu. Ulama-beg pokušava im doći iza leđa. Hrvatska vojska spalila je Gradišku i Kraljevu Veliku. Brzina ovog taktičkog manevra Ulama-bega stvorila je među braniteljima đurđevačke utvrde legendu o lukavstvu i pečenom picoku, što je bilo donekle logično objašnjenje za iznenadno povlačenje turske vojske. Sve do mira na Žitvi 1606. Podravina i đurđevačka utvrda poprište su krvavih obračuna između Hrvata s jedne strane i turske vojske, akindžija i Vlaha s druge strane. Ulama-beg: Đurđevačka utvrda je i svjedok jedne junačke epizode, najvećeg od najvećih u ratnoj vještini, Nikole Šubića Zrinskog. Ban Nikola Zrinski 23. kolovoza 1554. s pratnjom dolazi u Đurđevac da bi se ogledao u viteškom dvoboju s bosanskim sandžakbegom Sofi Mehmed-pašom. Mehmed je tražio od bana da pusti na slobodu nekoga zarobljenog turskog vojvodu Murata, ovaj to nije htio učiniti dok mu Osmanlije ne povrate zarobljene kršćanske sužnje. Ne zna se je li ban pozvao sandžaka na dvoboj ili obratno. Prvih dana srpnja 1554. znalo se već po Hrvatskom Kraljevstvu da će se Zrinski ogledati s bosanskim sandžakom na junačkom mejdanu. Ban Nikola je dvoboj dogovorio 24. kolovoza na otvorenom polju kod grada Đurđevca, onamo neka dođe sandžak, pa će ''koplja lomiti''. Skupljali su se pred Đurđevcom različiti kapetani iz Ugarske i Hrvatske sa svojim postrojbama, kao Krsto Nadaždi, Luka Sekelj, Ivan Alapić, Franjo Tahi, Pavao Ratkay i drugi. Na rečeni dan nije bilo vidjeti ni Mehmed-paše ni drugih Turaka. Paša boravi blizu Banja Luke. Nikola Zrinski: Nakon 1632. prestaju značajnije provale Osmanlija u Podravinu, stanovništvo jača pa je tako utvrda uspješno obavila svoju povijesnu ulogu obrane. Godine 1657. opis i sliku tadašnje utvrde daje poznati kraljevski inženjer i graditelj Martin Stier. Stier je dao procjenu preuređenja utvrde u visini 6.555 forinti. Utvrda nikada nije obnovljena prema Stierovom planu pa je tako i dalje ostala - Ernuštov kaštel. Značaj utvrde opada, glavne vojne operacije sele se na Istok, izostale su vojne fortifikacije 17. i 18. st. pa nam je renesansni wasserburg ostao do današnjih dana. Utvrda ni u sustavu Vojne krajine nikada nije imala status strateške utvrde nego samo taktičke utvrde manjeg značaja. Ipak u samom Đurđevcu je sjedište pukovnije koja se nazvala Đuroki, pod brojem 6, do osnutka grada Bjelovara. Nakon toga, do dokinuća Vojne krajine, u Đurđevcu se nalazi sjedište kapetanije broj 7. Prvi zapovjednik utvrde bio je, već spomenuti Luka Sekelj, barun od Fridaua, a zadnji Franjo Vilim, grof Hohenembs. Prvi zapovjednik regimente Đuroka (Đurđevačke pukovnije) 1746. postao je barun Nikola Kengyel, a posljednji je 1869. postao Ivan Vasilio. Vojna krajina je 1871. ukinuta. U tom razdoblju ističe se zapovjednik regimente (od 1852.) Vatroslav Čivić, pl. Rohr koji je rukovodio iskopom kanala što je omogućilo isušivanje močvarnog područja. Taj najduži kanal u Đurđevcu, njemu u čast, naziva se Čivićevac. Godine 1859. Čivić, pl. Rohr postaje brigadni general. Župnik Franjo Milinković 1825. u Spomenici župe opisuje Stari grad koji je u njegovo vrijeme na katu imao dvije velike palače (dvorane), četiri sobe i dvije kuhinje. U donjem dijelu nalazili su se golemi podrumi i velika staja pod boltom. 1892. do 1909. u Starom gradu smještena je Djevojačka đurđevačka škola koju vode Sestre Milosrdnice. Krajem 18. i poč. 19. st. u okolici Đurđevca sadio se bijeli dud za uzgoj dudovog svilca. Spomenuti župnik Milinković zapisao je 1824. da se u dvorištu Starog grada nalazila zidana zgrada (predionica) u kojoj su se svake godine iz svilčevih čahura vadile svilene niti i slale u Osijek na tkanje. Đurđevac je, ponajprije zahvaljujući nalazištima plina u okolici, doživio značajnu modernizaciju u 20. stoljeću. https://djurdjevac.hr/o-durdevcu/povijest/ Vraćamo se u sadašnjost. Ova zgrada je dušu dala za okolokolodvorsku mehanu, ali je u njoj poljoprivredna ljekarna: 4 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 06:50 Author Posted Saturday at 06:50 Krenuo sam ulicom koja se zove, naravno, Kolodvorska: A eno još jednog kolodvora: Trebalo je prijeći vrlo prometnu Podravsku magistralu: Da priđemo bliže: Tko je rekao da nema mehane? Radi, nisam ulazio: Idemo do kažiputa: 5 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 07:51 Author Posted Saturday at 07:51 Ništa, idem prema sjeveru pa što bude: Ovdje sam slučajno naišao na čovjeka koji mi je bar djelomice spasio dan. Otvarao je vrata svog automobila, ja sam mu prišao, ispričao se zbog smetanja i upitao ga kako bih mogao doći do Starog grada. Rekao mi je da upravo kreće u tom smjeru i ponudio mi je prijevoz. Iskrcao me na kružnom toku u središtu grada i otišao svojim putem, a ja sam mu zahvalio na susretljivosti. Ljubazni gospodin i njegov automobil vide se iza stupa u daljini: Mjesto gdje sam izašao iz automobila: Eno Starog grada, povijesne znamenitosti Đurđevca: Izračunao sam da ni uz najbolju volju ne stignem otići do Starog grada radi fotografiranja, jer će mi u tom slučaju pobjeći vlak i tko zna kada ide drugi. Stoga prenosim dvije fotografije sa službene web stranice Grada Đurđevca: U spomen na legendarnu epizodu iz rata s Turcima u Đurđevcu se od 1968. godine krajem lipnja održava tradicionalna kulturno-turistička manifestacija pod imenom ''Picokijada'': Župna crkva svetog Jurja, sagrađena 1928. godine po projektu inženjera Stjepana Podhorskog. Prva je crkva u Hrvatskoj koja je dobila električna zvona (1967.):. 6 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 08:02 Author Posted Saturday at 08:02 Nekoliko fotografija iz središta Đurđevca: Mala korekcija povijesti: 6 Quote Serija 05 je zakon!
Stanley Posted Saturday at 08:58 Author Posted Saturday at 08:58 Digresija: Đurđevački pijesci Jedna od najvažnijih znamenitosti Đurđevca i šire okolice su takozvani ''Đurđevaćki pijesci''. Nisam ih nažalost stigao obići, a svakako ih vrijedi spomenuti. O Đurđevačkim pijescima govori tekst koji prenosim sa web stranice Turističke zajednice Grada Đurđevca: Usporedno s desnom obalom rijeke Drave prostire se cjelovit pojas niskog zatalasanog pjeskovitog humlja. Taj osebujan geomorfološki fenomen u okolici Molvi, Đurđevca, Kalinovca i Kloštara Podravskog predstavlja najveće i najviše naslage eolskih pijesaka u Hrvatskoj najčešće nazivanih ''Đurđevački pijesci''. Tijekom zadnje pleistocenske oledbe ledenjaci su glacijalnim procesima erodirali stjenovitu alpsku podlogu i akumulirali materijal na nižim područjima. Prijelazom u holocen, alpski ledenjaci se tope i tadašnja neusporedivo veća i snažnija Paleo - Drava tijekom transporta dodatno usitnjava glacijalne sedimente. Nad tadašnjom stepskom Podravinom pušu puno snažniji vjetrovi koji riječne nanose raznose i akumuliraju upravo na područje današnjih Pijesaka pritom oblikujući pustinjske reljefne oblike - dine. Dio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevaca 1963. godine proglašen je posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivo i jedinstveno stanište u kojem se isprepliču pontski, aralo kaspijski, borealni, srednjeeuropski, atlantski, submediteranski florni elementi s psamofitskom vegetacijom i velikim brojem endemskih vrsta. S naznočnošću pijesaka vezani su danas već pomalo zaboravljeni izrazi ''Hrvatska Sahara'' i ''Krvavi peski'' koji su nastali u narodu ovog kraja kao metafora za nekadašnji saharski izgled i tešku borbu seljaka ratara s pokretnim, ''živim'' pijeskom koji je zasipao dijelove naselja i poljoprivrednih površina. Postupnim, mukotrpnim i dugotrajnim pošumljavanjem mirisnom borovom šumom, akacijom i grmovima zečjaka vrijedni su Đurđevčani uspjeli ukrotiti ''peske'', kako ih ovdje nazivaju. https://visitdjurdjevac.hr/durdevacki-peski/ Đurđevački pijesci, snimke sa web stranice Turističke zajednice Grada Đurđevca: Slijede tri slike flore i faune Đurđevačkih pijesaka sa web stranice ''Priroda Hrvatske'', a na prvoj je trava gladica (Corynephorus canescens😞 Majčina dušica pješčarka (Thymus serpyllum😞 Plavokrilni pješčarski skakavac (Sphingonotus caerulans 😞 I tako smo počeli od zvjezdanog neba i stigli do pustinje. Sve preko Đurđevca. Zaista bih se volio vratiti u ovaj lijep gradić i obići njegove zanimljivosti u laganoj šetnji i bez žurbe. A od lagane šetnje natrag do kolodvora nije bilo ni L, žurio sam kao sumanut, čak dobrim dijelom rute i trčao. Stigao sam nekoliko minuta prije polaska vlaka po voznom redu, sav uspuhan, a prometnik mi je blago i taktično otkrio da sam idiot. Zaboravio sam, naime, kako na trasi do Kloštra vozi autobus umjesto vlaka i da 6532 kasni desetak minuta. Šved na 6432 u dolasku u kolodvor Kloštar: Unatoč kašnjenju u Koprivnici su nas uredno čekala dva autobusa Čazmatransa. Uvjerio sam se da je zamjenski prijevoz vrlo dobro organiziran. Suprotno mojim predrasudama vožnja je bila udobna - sjedio sam u prvom redu sjedala, a bus je glatko klizio cestom Koprivnica - Križevci. Prošli smo kroz sva predviđena stajališta (Reka, Velika Mučna, Sokolovac, Lepavina, Carevdar, Vojakovački Kloštar, Majurec) bez zaustavljanja jer nitko nije čekao ni izlazio, pa je vožnja protekla brzo. U Križevcima je već stajao spreman Som, iz kojeg sam izašao u Dugom Selu jer sam tu imao vlak izravno do Harmice. Kod kuće sam bio točno u planirano vrijeme i zatekao moju Dinu u stanju bez povišene temperature. Sve u svemu, još jedan ugodno proveden dan. 9 2 Quote Serija 05 je zakon!
DB Posted Saturday at 21:18 Posted Saturday at 21:18 15 sati, Stanley said: ... Tko zna kada se ova sirotica preklopila na drugu stranu: ... Nadzornik pruge. Odnosno "voditelj nadzorne grupe" (ak se ne varam kak se sad naziva). 'Sporedne' skretnice mora pregledati i izmjeriti 4 puta godišnje, pa ak nije prebacivana vrlo nedavno, sigurno je bar 3-4 mjeseca unatrag. 1 Quote
nodlehs Posted Monday at 06:41 Posted Monday at 06:41 Hvala na putopisu, čita se, kao i svi ostali, u jednom dahu. Inače, u Starom gradu postoji super restoran (doduše, bio sam samo jednom), pa eto preporuka za sljedeći put, možda se isplati pričekati i sljedeći vlak Quote
Ferata Posted Monday at 13:01 Posted Monday at 13:01 Hvala na upoznavanju s dijelom Lijepe naše koji nisam još dotaknuo, na žalost. Poučno, zanimljivo i nadasve slikovito, s komentarima koji su poodavno dio šarma zbog kojeg je ovaj forum jedinstven. Quote
Macosa 7121 Posted Tuesday at 10:31 Posted Tuesday at 10:31 On 01. 02. 2025. at 6:08, Stanley said: Izlazni signali. Ja se sjećam da su kolodvori na Podravskoj pruzi imali samo ulazne signale i predsignale i to likovne. Ovo je očito nešto novije. Usput, u Virju ili Bregima sam primijetio otvoren likovni ulazni signal. Možda netko zna više i o tome: Kolodvori Virje, Đurđevac i Kloštar imaju ulazne i izlazne svjetlosne signale. + dionica Virje-Đurđevac je osigurana uređajem međukolodvorske ovisnosti (MO). Quote
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.