Carpe diem: Sunja, 4. kolovoza 2024.

[Stanley]

Prestali smo disati na škrge i ukazala se prilika za novo putovanje, a odredište je bio kolodvor Sunja. To mi je jedino odgovaralo s obzirom na nedjeljno-praznično-ljetni vozni red. Za prijevoz sam koristio vlakove 8021+5105 u odlasku, a 5004+2174 u povratku.

Primijetio sam da je brzina na dionici Zagreb - Sisak smanjena na maksimalnih 120 km/h, uz podosta laganih vožnji. Također se osjetilo da vlak pri vožnji od 100 km/h ili više ima dosta jako poprečno ''bacanje'', što izaziva laganu nelagodu. A je li problem u pruzi ili u Somu ne bih nagađao.

 

Som za Harmicu je kasnio nekoliko minuta. Brzo će se spustiti natrag, taman da ulovi vozni red:

 

 

Odjednom je postalo vrlo živahno...

 

 

... i opet se na stajalište Sutla spustila tišina:

 

 

Dolazi 8021:

 

 

U Zagrebu sam imao dosta vremena da prošećem Starčevićevim trgom i uhvatim poneki gradski motiv, poput ovog pekinezera:

 

 

Tunel strave i užasa:

 

 

Moj 5105 na trećem peronu:

 

 

[Stanley]

Sredina je neradnog trodnevlja i putuje samo idiot, onaj tko mora i poneki railfan:

 

 

Ja stigoh u Sunju, a on će dalje u Volinju:

 

 

Kolodvor

 

 

Sunja je međukolodvor na pruzi M502 Zagreb Glavni kolodvor - Sisak - Novska, na kilometarskom položaju 351+712. Ujedno je i odvojni kolodvor za prugu R102 Sunja - Volinja - državna granica. Od susjednog kolodvora Blinjski Kut u smjeru Zagreba udaljen je 10,2 km, od kolodvora Šaš u smjeru Novske 12,3 km i od kolodvora Majur u smjeru Volinje 11,6 km. Prema Izvješću o mreži za 2025. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 3. i 4. kolosijeku iznosi 686 m, a najveća dopuštena brzina kroz kolodvor je 40 km/h.

 

Kolodvor Sunja na Google Earthu:

 

 

Razglednica iz vremena Austro-Ugarske:

 

 

Tri fotografije vlakova u kolodvoru Sunja iz 1966. godine:

 

 

 

 

 

[Stanley]

Lokomotiva serije JŽ 38 u kolodvoru Sunja, 1968. godina:

 

 

Kolodvor danas, civilna strana:

 

 

S prometnikom sam uspostavio dobre diplomatske odnose jer sam mu se odmah po dolasku javio - clara pacta boni amici. Uz njega su u kolodvoru još dva skretničara, svaki u svojoj blok kućici. Moram priznati da me začudilo da ovako velik i značajan kolodvor, na tako važnim prugama, nema ni ulazne ni izlazne signale, a sve skretnice su mu ''na žgance'' ili na hoo-ruk.

 

Gospodin prometnik se nije želio slikati, ali je tu nekoliko sličica iz prometnog ureda:

 

 

 

 

 

[Stanley]

Zgrada kolodvora je nova i prostrana, a prostorije (i nusprostorije) za putnike blistaju od čistoće:

 

 

 

 

 

 

 

Na kolodvor je naslonjena i mehana koja začudo radi:

 

 

[Stanley]

Vrijeme je za obilazak kolodvora. Izgubio je nekadašnji značaj, ali ne i veličinu. Najprije krećem prema istočnoj strani:

 

 

Ovaj međugradski Som ima dulje bavljenje u kolodvoru. Nije se micao čitavo vrijeme mog boravka:

 

 

Ima i žute mehanizacije;

 

 

 

U toku je remont pruge prema Novskoj i stari pragovi tvore brda:

 

 

A oni čekaju ugradnju:

 

 

Dvije skretnice:

 

 

Čini mi se da ovaj ficlek vodi prema mosnoj vagi(?):

 

[Stanley]

Pogled unatrag:

 

 

Još malo i stižem do kraja kolodvora:

 

 

 

Jedna od brojnih skretnica:

 

 

Blok kućica:

 

 

Istočni ŽCPR. Koliko se sjećam vozačkog ispita Andrijin križ bi trebao biti dvostruk:

 

 

Da se zna gdje smo:

 

 

Ovdje se odlučuje kamo ćeš:

 

[Stanley]

 

Ovo sam naciljao još u pripremi putovanja:

 

 

Konstrukcija premošćuje rijeku koja se također zove Sunja:

 

 

 

 

Rijeka Sunja je desna pritoka Save duljine 76 km. Izvire u Zrinskoj gori ispod Čavić brda, a u Savu utječe nasuprot sela Puska:

 

Rijeka Sunja kod sela Donji Kukuruzari, foto Vedran Vrhovac:

 

 

Još jedan pogled na most. Kanio sam spustiti se do obale da ga snimim bočno, ali sam odustao - prilaz je previše strm i zarastao u gustu vegetaciju:

 

 

U Drugom svjetskom ratu štitio ga je ovaj blokhauz. Ruševan je i zarastao, ali se lako prepoznaje:

 

[Stanley]

Lijevo za Šaš u smjeru Novske, desno za Majur u smjeru Volinje i državne granice:

 

 

Vrijeme je za West Side Story pa se vraćam:

 

 

 

Ima i ovdje žutog voznog parka:

 

 

Za promjenu, krećem se južnom stranom kolodvora:

 

 

Korov čini pravu Maginot liniju između kolosijeka. Isti prizor u još gušćoj varijanti vidio sam prije nekoliko godina u kolodvoru Generalski Stol. Meni izgleda kao Ambrosia artemisiifolia, ali nisam siguran. Možda na forumu imamo nekog intelektualca poljoprivrednog tipa da nam objasni o kojoj biljci je riječ:

 

 

Mosna konstrukcija ukrašena vegetacijom:

 

 

U kolodvoru stoji teretni vlak s lokomotivom u hladnom stanju. Iza lokomotive su košare za žitarice:

 

[Stanley]

Idemo bliže vlaku:

 

 

Lokomotiva se zove...

 

 

Kolosijek iza pun je žutih vozila, ali je toliko obrastao da mi ne pada na pamet ići tamo. Stoga samo jedna slika kroz ''špijunku'':

 

 

Alejom korova ipak je udobnije:

 

 

Som i dalje ne pokazuje namjeru kretanja:

 

 

Još jedno žuto namjensko prometalo:

 

 

I ova sirotica dugo pamti:

 

 

Nekadašnji vodotoranj, ukrašen povodom državnog praznika:

 

[Stanley]

Napredujemo prema zapadnom kraju kolodvora:

 

 

U dnu slike je lokacija koja me posebno zanima - bivša ložiona:

 

 

Napušten stari vagon s četiri osovine, nekada u sastavu tko zna koliko i kojih brzih vlakova:

 

 

Sudeći po prozorima riječ je o AB varijanti:

 

 

Ulazak u nekadašnju ložionu bio je nemoguća misija. To je toliko obraslo vegetacijom da ne bi pomogla ni mačeta, nego bi se moglo ući jedino oklopnim transporterom:

 

 

 

 

 

[Stanley]

Još jedan pogled unatrag:

 

 

Nekoliko detalja sa zapadnog ulaza u kolodvor:

 

 

 

 

 

 

Blok kućica:

 

[Stanley]

Otvorena pruga u smjeru Blinjskog Kuta:

 

 

Ovdje je ŽCPR koji je zaštićen svjetlosnim signalima i polubrkljom:

 

 

 

Iz kolodvora Sunja i dvije slike novih tračnica:

 

 

 

Usputnica o naselju

 

Nisam imao vremena za šetnju Sunjom, ali ipak slijedi kratak osvrt na mjesto koje je udomilo kolodvor.

Sunja je sjedište istoimene općine u sastavu Sisačko-moslavačke županije s 4.124 stanovnika u 40 naselja (popis iz 2021.). U samom naselju Sunja zabilježeno je 1.170 stanovnika. Broj stanovnika općine u odnosu na popis iz 2011. smanjio se gotovo za trećinu.

 

Zastava općine Sunja. U sredini je grb Sunje s pet srebrnih kotača:

 

 

Na području Sunje pronađeni su pretpovijesni keramički ostaci ribarskog naselja, što govori i davnoj naseljenosti međurječja rijeke Save i Sunje. Nakon što je rimski car Oktavijan pokorio ilirska plemena 27. godine p.n.e. proslavio je pobjedu velikim trijumfom. Rimljani su izgradili dvije strateški važne ceste, od koji je jedna povezivala Sisciu (Sisak) sa Sirmiumom (Srijemskom Mitrovicom), a druga Sisciu sa Salonom (Solin). Obje ceste su prolazile područjem današnje Sunje.

 

Oktavijan August:

 

[Stanley]

Godine 1334. u popisu župa Zagrebačke nadbiskupije, kojeg je sastavio đakon Ivan, navodi se sjedište župe u Sunjskoj Gredi Ecclesia Sancti Nicolai de Greda. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. darovao je 1526., prije pogibije u bici kod Mohača, posjede župe Greda grofu Petru Kegleviću. Godine 1556. nakon pada Kostajnice kraj je pao pod Turke i bio opustošen. Dio stanovništva je izginuo, dio je odveden u tursko roblje, a dio se iselio u austrijsko Gradišće (Burgenland).

 

Ludovik II. Jagelović:

 

 

Petar Keglević:

 

 

U Austrijsko-turskom ratu (1683.-1699.) oslobođen je prostor do rijeke Une, koja je Karlovačkim mirom utvrđena kao granica s Turskom. U opustošeni kraj naselile su se uglavnom obitelji iz Bosne. U vrijeme carice Marije Terezije Sunja je dobila status slobodnog kraljevskog mjesta čime je počeo razvoj i organizacija Sunje kao trgovačkog naselja. Godine 1803. spominje se škola u Sunji, koja nakon kraćeg prekida djeluje od 1827. do danas. Uspostavom željezničkog prometa 1881. godine nastavljen je razvoj Sunje kao lokalnog administrativnog, upravnog i trgovačkog središta s jakim obrtima.

 

Marija Terezija:

 

 

Od Sunjana su istaknuti Lothar von Berks (1850.-1920.), nekadašnji okružni načelnik u Bihaću i osnivač prvog planinarskog društva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, te Mladen Jagušt (1924.), dirigent Simfonijskog orkestar RTV Beograd.

 

Lothar von Berks:

 

 

Mladen Jagušt:

 

 

Panorama Sunje, na Facebooku objavio Mato Adamović:

 

 

I za kraj fotografija iz vlaka za povratak. Adio Sunja do nekog drugog susreta:

 

[Crna Guja]

On 04. 08. 2024. at 16:21, Stanley said:

Primijetio sam da je brzina na dionici Zagreb - Sisak smanjena na maksimalnih 120 km/h

Krivo, samo dionica Velika Gorica - Turopolje…

[Crna Guja]

9 sati, Stanley said:

novih tračnica:

Skretnica…

[Fox]

Vrlo ugodan slikoviti putopis.Sve pohvale.Ako autor dospusti nadpunio bi putopis svojim slikama od prošle godine kada ložijona nije bila zarasla.

[Stanley]

6 sati, Fox said:

Ako autor dospusti nadpunio bi putopis svojim slikama od prošle godine kada ložijona nije bila zarasla.

 

Naravno, samo sipaj.

[Fox]

Hvala autoru na dopuštenju.

 

Prvo motiv bivšeg vodenog toranja.Sudbina Sunje je sudbina cijelog HŽ-a.Nekada važan i bitan kolodvor samo se sjena nekadašnjeg značaja i količne prometa.Iako sama kolodovrska zgrada je solidna kolodvor je veliki površinom i samim time dosta loše održavan.Pruga se već dugo remonira.Dionica Sunja - Sisak je obnovljena a trenutno se radi od Novske do Sunje.Ta dionica je vrlo rijetko otovorna za promet i velikom većinom voze autobusi.Remot traje iznimno dugo i jako se sporo radi što se samo dio problema.Ovdje se može vidjeti srž problema HŽ-a.Obnavljaju se pruge i koldvori što je naravno super ali vozni red vlakova je kriminalan.Od Sunje do Novske (koja je na koridoru) samo je nekoliko vlakova dnevno.Izazivam vas da probate na bilo koji dan doći u neko smisleno vrijeme od recimo Vinkovaca so Sunje (sa presjedanjem naravno).I to dolazimo do srži, ako će vozni redovi ostati takvi nema smisla nabavljati vlakove i obnavljati pruge.Željeznica će jednostavno izumrjeti.Nikako da na HŽ dođe ekipa koja razumije nešto.Ovakva obnova kakva se provodi ovdje je samo čisto bacanje novaca.

 

Vagon koji je Stanley već opisao.Slike su nastale 1.5.2023. i ovdje možemo vidjeti koliko je sve zaraslo za malo više od godinu dana.

 

 

Pogled od ložione do prema kolodvoru

 

Ložiona 

 

 

Vagon iz blizine

 

 

 

 

Okretnica

 

 

Kućica na okretnici

 

 

Kolosjeci ispred ložione

 

 

Kao scena iz horor filma

 

 

Pogled unutar ložione

 

 

 

 

 

 

Krov nije u bajnom stanju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Malo igre sa svjetlom

 

 

 

 

Pogled ispred ložione

 

 

Cijela ložiona.Vidi se da je nekada bila monumentalna zgrada.Sada nažalost samo ruševina.

 

 

 

 

Malo modrenih končarevaca za kraj u prolazu

 

 

 

i jedan teretni vagon

 

[reakt0r]

On 04. 08. 2024. at 16:59, Stanley said:

Moram priznati da me začudilo da ovako velik i značajan kolodvor, na tako važnim prugama, nema ni ulazne ni izlazne signale,

 

Kasnim tjedan dana, no nema veze. Cijela pruga Zagreb-Sisak-Novska je imala APB sve do rata, no od rata APB je samo do Siska Capraga. Trenutno je u nekoj pre-produkciji ugradnja međukolodvorske ovisnosti (iliti MO) Sisak Caprag - Novska, što će biti sasvim dovoljno, pogotovo kad lonjska pruga preuzme još veći postotak prometa.

[vlv]

Zar nije MO minimum, tj da on funkcionira telefonski kad ne postoji neka od varijanti sigurnosnih sustava? Kako to onda trenutno funkcionira?

[Toni SK]

On 21. 08. 2024. at 23:22, vlv said:

Zar nije MO minimum, tj da on funkcionira telefonski kad ne postoji neka od varijanti sigurnosnih sustava? Kako to onda trenutno funkcionira?

 

Ne. To je kolodvorski razmak koji je kao takav ovisan o čovjeku i najmanji u stupnju sigurnosti. 

 

Postoje za sada 4 tipa osiguranja između kolodvora: 

 

1. Kolodvorski razmak - promet vlakova se vrši tako da prometnici između dva kolodvora moraju telefonski davati najave, dozvole i odjave za sve vlakove i između kolodvora smije prometovati samo jedan vlak. U najčešćem slučaju u kolodvorima radi skretničar koji okreće skretnice i postavlja put vožnje u/kroz kolodvor, što ne mora nužno značiti. 

Na prugama koje su opremljene APB ili MO, ukoliko se dogodi kakav kvar, promet vlakova se automatski svodi na kolodvorski razmak

 

2. Međukolodvorska ovisnost (MO) - između kolodvora isto smije prometovati samo jedan vlak, ali su kolodvori automatizirani, u međusobnoj su ovisnosti, imaju signale, te je ne moguće pustit vlak na vlak, barem što se tiče paljenja izlaza (što se teoretski može dogoditi ljudskom greškom u kolodvorskom razmaku, dok ovdje uređaj štiti na neki način). 

 

Imamo još APB i TK koje mislim da ne moram posebno objašnjavati. 

 

Od Siska Capraga do Novske trenutno funkcionira kolodvorski razmak, dok je planirana ugradnja MO i TK te bi se time riješili kolodvori koji su nezaposjednuti.

[vlv]

Hvala ti! Čitao sam nekoć davno o SS i očito su mi se Kolodviraki razmak i MO stopili u jedno!