Carpe Diem: Duga Resa, 6. lipnja 2024.

[Stanley]

Kada čovjek ima priliku putovati bez da ga to košta i jedan eurocent onda je valja i koristiti dok se HŽPP, čitaj Vlada, ne predomisli. Dok penzićki kolega STIB popunjava evidenciju Somova kojima se vozio ja slažem kolodvore. Na Riječkoj pruzi sastavio sam lijepi niz kolodvora između Zagreba i Ogulina koje sam obišao - Hrvatski Leskovac, Jastrebarsko, Draganići, Mrzlo Polje, Zvečaj, Generalski Stol, Kukača, Oštarije i Ogulin.  Karlovac je usput prikazan u više putopisa, iako ne temeljito pa će i on doći na red. Preostali su Horvati, Zdenčina, Duga Resa i Gornje Dubrave. Jučer sam odabrao grad pamučne industrije iz jednostavnog razloga - tako mi je vremenski odgovaralo. Putovalo se udobno i u klimatiziranim vozilima, a čak me zapala i jedna klasična garnitura na vlaku 4000 za Rijeku. Sjeo sam u jedan Beet, u kojem ne bih rado putovao pet sati i 229 km, ali za starkelju koji se davnih dana vozio u prastarim drvenjacima sve do Šibenika bilo je sasvim prihvatljivo. Na Riječkoj pruzi, točnije između Zagreba i Duge Rese, nije srećom bilo nikakvih radova pa su kašnjenja bila zanemariva.

Kroz Dugu Resu sam prolazio puno puta vlakom, autobusom i osobnim automobilom, ali se ni jedan jedini put nisam zadržavao. Pa da vidimo ima li što zanimljivo u tom gradu.

 

Kolodvor (1)

 

 

Duga Resa je međukolodvor na pruzi M202 Zagreb - Rijeka, na kilometarskom položaju 488+336. Od susjednog kolodvora Mrzlo Polje u smjeru Zagreba udaljen je 5,2 km, a od kolodvora Zvečaj u smjeru Rijeke 9,6 km. Prema Izvješću o mreži za 2025. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 2 .i 3. kolosijeku ovisno o smjeru vožnje iznosi 538-552 m, a dopuštena brzina kroz kolodvor je 70 km/h.

 

Civilna strana:

 

 

Nadmorska visina:

 

 

Prometni ured:

 

 

 

Putnički prostor:

 

 

 

[Stanley]

Krećem u obilazak kolodvora, a ovo je pogled u smjeru Zvečaja:

 

 

Pogled u smjeru Mrzlog Polja:

 

 

Krećem prema južnom kraju kolodvora, u smjeru Zvečaja, a ovo je nekadašnje robno skladište:

 

 

Manipulativni kolosijek je obrastao vegetacijom:

 

 

Sjetih se bakine makovnjače:

 

 

Kanalica za nekadašnji žicovod, pretpostavljam:

 

 

Kolodvor je dijelom u zavoju pa ima ponavljače predsignaliziranja:

 

[Stanley]

Stari nosači kontaktne mreže biti će zamijenjeni novim konzolama:

 

 

Izlaz iz kolodvora je u zavoju:

 

 

 

Odvajanje slijepog kolosijeka...

 

 

Koji završava bikom (hrvatski = prsobran):

 

 

Pragovi:

 

 

[Stanley]

Pogled unatrag:

 

 

Ulazno-izlazna skretnica:

 

 

Još jedan zahrđali entitet u kolodvoru Duga Resa:

 

 

Otvorena pruga u smjeru Zvečaja:

 

 

Tu sam privremeno prekinuo bavljenje na kolodvoru i odlučio iskoristiti jednu od brojnih ''staza slonova'' koje su domorici utabali preko kolosijeka, te sam se spustio na obližnju ulicu. Htio sam obići bar manji dio grada, koliko mi je vrijeme dopuštalo.

 

Grad

 

Po upravno-političkom statusu Duga Resa je grad u sastavu Karlovačke županije koji obuhvaća 29 naselja s 10.212 stanovnika (2021.), od kojih 5.380 u naselju Duga Resa. I ovdje je zabilježen pad broja stanovnika u odnosu na popis iz 2011. godine - na području Grada za 10%, u naselju Duga Resa za 9%.

 

Zastava s grbom Grada Duga Resa:

 

 

Panorama grada (izvor Facebook):

 

 

Duga Resa, Google Earth:

 

[Stanley]

Duga Resa na starim razglednicama:

 

 

 

Zapis o povijesti Duge Rese prenosim sa službene web stranice Grada:

 

Duga Resa je grad u Karlovačkoj županiji, desetak kilometara jugozapadno od Karlovca. Prvi se puta spominje kao maleno mjesto 1380. godine iako ovaj kraj sadrži arheološke nalaze i dokaze neprestane naseljenosti još od prapovijesnog doba. Lokalitet Sveti Petar Mrežnički važno je arheološko nalazište iz antičkih i rimskih vremena, a dolaskom Hrvata ovo područje postaje važan dio srednjovjekovne hrvatske države, poglavito u kasnijim protuturskim ratovima. U to su vrijeme u dugoreškoj okolici izgrađene brojne manje ili veće utvrde i uporišta za obranu.

Gospodarski razvoj i preobrazba u suvremeni grad započinje nakon izgradnje pruge Karlovac - Rijeka 1873. godine te osnivanjem Pamučne industrije 1884. godine. Zanimljivo je da je vjerni opis tadašnje Duge Rese dao upravo znameniti hrvatski književnik August Šenoa koji je putovao prvim vlakom na ovoj relaciji. Općinsko središte postaje 1896., a 1993. godine, nakon uspostave suvremene hrvatske države, konačno dobiva i službeni status grada.

 

August Šenoa:

 

 

Zaštitnik Duge Rese je sveti Petar, a Dan grada se slavi na Petrovu 29. lipnja. Uz svetog Petra, u Dugoj Resi se još posebno štuje i sveti Juraj.

O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja:

* prema jednom ime je nastalo prema riječi “resa” koja se javlja na narodnoj nošnji

* drugi vežu postanak imena uz kopnenu biljku “resu” kojom je bio pokriven ovaj kraj

* treći izvode ime iz biljke “resine” koja raste u vodi

* neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.

Zemljopisno je Duga Resa smještena na prijelazu iz panonske u gorsku Hrvatsku što dugoreško i šire karlovačko područje čini izuzetno bitnim u prometnom i komunikacijskom smislu. Dokaz tome su brojne prometnice, od kojih su najpoznatije povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana koje su odigrale vrlo važnu ulogu u gospodarskom povezivanju primorske s unutrašnjom Hrvatskom.

Najpoznatiji simbol Duge Rese je zasigurno živopisna rijeka Mrežnica koja je danas jedna od najposjećenijih turističkih destinacija kontinentalne Hrvatske, prepoznata i kod stranih posjetitelja. Upravo zahvaljujući Mrežnici, žili kucavici ovoga kraja, te očuvanoj prirodi gradske okolice, Duga Resa je poznata kao mjesto aktivnog života i odmora.

Jedinstvene prirodne ljepote, bogatstvo nematerijalne baštine stanovništva, kulturno-povijesne znamenitosti te urbano industrijsko naslijeđe čine osnovicu današnje dugoreške turističke ponude. Jedna od posebnosti Duge Rese je zasigurno i sačuvani dugoreški dijalekt s jedinstvenim dugoreškim naglaskom. Riječ je o izvornom čakavskom narječju izmiješanom s brojnim kajkavskim i štokavskim elementima.

Kao grad aktivnog odmora, Duga Resa je prepoznata i kao grad sporta. Brojna poznata imena poput nogometaša Željka Perušića i Dragutina Drvodelića, nogometašice Marije Matuzić, stolnotenisača Antuna Stipančića i košarkaša Željka Drakšića proslavila su Dugu Resu u Hrvatskoj i diljem Europe. Stolni tenis, odbojka, borilačke vještine, nogomet, rukomet, košarka, streljaštvo neki su od sportova koji iz godine u godinu privlače brojnu dugorešku mladež u svoje redove.

Hrvatski slikar i grafičar Miroslav Šutej, dizajner suvremenog hrvatskog grba, hrvatskih novčanica kuna kao i prvog dresa hrvatske nogometne reprezentacije također je rođeni Dugorešan.

 

https://dugaresa.hr/povijest-grada/

 

Zaštitni znak, alfa i omega Duge Rese je nadaleko čuvena tvornica ''Pamučna industrija Duga Resa''. Već devet godina ne radi, a danas je u vlasništvu tri tvrtke - Aquaestil, Mare Pro i Ljevaonica Duga Resa d.o.o.. O značenju ovog industrijskog objekta govorio je u rujnu prošle godine na web portalu trend.com.hr gradonačelnik Duge Rese Tomislav Boljar: ''Da nije bilo rijeke Mrežnice i pruge, ne bi bilo Pamučne industrije. A da nije Pamučne industrije, ne bi bilo grada Duge Rese. Mi smo grad koji je prošao priču od trnja ka zvijezdama, to je zlatni period od 1884. do 1984. To je nekih 100 godina rasta i razvoja gdje se grad razvija. Zahvaljujući Pamučnoj industriji imamo najstariji vrtić u Hrvatskoj koji u kontinuitetu radi na području Hrvatske. Imamo obdanište, kupalište, bolnicu, radnička naselja, sve zbog Pamučne''.

Dugorešane je užasnula najava mogućeg rušenja tvorničkih zgrada i tražili su da se kompleks sačuva kao spomenik kulture. Srećom je jedan od vlasnika, tvrtka Mare Pro, pokrenuo energetsku obnovu objekata (pod nadzorom konzervatora) uz planiranu investiciju od 7 milijuna eura.

 

Pamučna industrija Duga Resa iz nekih starih i boljih dana:

 

 

Grupa zaposlenika Pamučne industrije, fotografija iz 1952. godine:

 

 

Miroslav Šutej (1936.-2005.):

 

 

Željko Perušić (1936.-2017.):

 

[Stanley]

Antun Stipančić (1949.-1991.):

 

 

Duga Resa ne obiluje kulturno-povijesnim znamenitostima. Svakako najvrijedniji arhitektonski spomenik je crkva Svetog Petra, koja se spominje prvi puta 1334. godine. Temeljito je obnovljena 1726. Ova barokna crkva građena je na mjestu gdje je u rimsko doba bio grad. U samu crkvu uzidani su reljefi iz rimskog doba, pretpostavlja se da je crkva građena od kamenja iz ruševina nekadašnjeg rimskog grada čiji ostaci se naziru u riječnom koritu. Crkva je okružena zidom, starim kao i ona sama. Ispred crkve je stablo lipe koje je staro kao i crkva. Nažalost nisam imao vremena otići do nje jer je dosta udaljena od kolodvora, stoga koristim fotografiju sa interneta:

 

 

Staza koja me povela sa kolodvora izbija izravno na ovu građevinu. Župna crkva sv. Antuna Padovanskog u Dugoj Resi, izgrađena 1934. godine na mjestu starije kapele:

 

 

 

Kažiput:

 

 

Dvije fotografije gradskog područja, tek toliko da se nađe:

 

 

[Stanley]

Možda nekome dobro dođe:

 

 

A ovdje ćemo se malo zadržati:

 

 

Šetalište uz rijeku:

 

 

Splav:

 

 

 

Kraška ljepotica naprosto mami poglede:

 

 

[Stanley]

Iz rijeke vire stupovi nekadašnjeg mosta:

 

 

 

Neka stara građevina:

 

 

Mrežnica uzvodno:

 

 

 

Siva čaplja vreba plijen:

 

 

Vrijeme je da se vratimo na nultu točku...

 

 

... i uputimo se prema sjevernoj strani kolodvora, a tamo ima nešto žuto:

 

[Stanley]

Kolodvor (2)

 

 

 

 

 

Stara željeznička zgrada:

 

 

Izlaz iz kolodvora u smjeru Mrzlog Polja:

 

 

Som za Ogulin mi je zamalo utekao. Došuljao se u kolodvor dok sam imao kratko bavljenje u prostoriji za naročite namjene pa sam ga ulovio tek na odlasku:

 

[Stanley]

Na željeznici je puno toga izgubilo nekadašnju svrhu, pa i ovi prijelazi koji su služili kolicima za pretovar brzovozne robe:

 

 

Nadao sam se da ću uhvatiti bar jedan teretnjak jer sam ih u putovanju prema Dugoj Resi vidio sijaset - tri u kolodvoru Hrvatski Leskovac, dva u Zdenčini, jednog u Jastrebarskom i jednog u Draganićima. Želju mi je u zadnji čas ispunio ovaj kojeg smo pretekli u Hrvatskom Leskovcu. Smjestio se na četvrtom kolosijeku i čeka križanje:

 

 

 

 

 

 

I za kraj evo mi Soma za povratak:

 

[reakt0r]

Eh, da. Ovaj kolodvor će jednog dana (nadajmo se - unutar 10 godina) postati šturc, dok će vlakovi s druge strane Mrežnice maršrutom prema Rijeci, bez opsluživanja ikoga ili ičega između.

 

Inače, zanimljivo da se grad iz kojeg vučem gene nije pohvalio da je njihov čovjek i sportski novinar Anton Samovojska.

[mgalic2]

@Stanley, ja se nadam da Vlada neće ukinuti povlastice, samo zbog tebe i tvojih putopisa koje uvijek s guštom pogledam i pročitam. Kao i uvijek - bravo. 

[BornaZ]

3 sati, reakt0r said:

Eh, da. Ovaj kolodvor će jednog dana (nadajmo se - unutar 10 godina) postati šturc...

Mene jede znatiželja kako će to izgledati. Hoće li povaditi prugu i rasprodati zemljište? Hoće li sve ostati netaknuto...? Vrijeme će kazati, no ako u navedenom periodu bude nešto od mene, imam ideju za tu prugu, no o tome u nekoj drugoj temi.

 

Negdje u ovom putopisu lebdi duh industrijskog kolosijeka za Pamučnu od kojeg je, kao što sam već negdje naveo, ostala samo lokomotiva.

[mladen_lucky]

5 hours ago, reakt0r said:

Eh, da. Ovaj kolodvor će jednog dana (nadajmo se - unutar 10 godina) postati šturc, dok će vlakovi s druge strane Mrežnice maršrutom prema Rijeci, bez opsluživanja ikoga ili ičega između.

S obzirom da je kolodvor Duga Resa međukolodvor na Riječkoj pruzi, znači li to da bi se u tom slučaju dotična pruga napustila, a posljedično tome Gorski Kotar bio bi doveden u totalnu prometnu izolaciju, barem kada je javni prijevoz u pitanju.
Međugradskih autobusnih linija po staroj cesti više nema, sve je otišlo na A6.

[DB]

4 sati, BornaZ said:

Mene jede znatiželja kako će to izgledati. Hoće li povaditi prugu ...

 

Nesumnjivo.

38 kilometara kolko-tolko solidnog kolosjeka i preko 3 i pol hiljade tona upotrebljivog šinskog materijala.

 

5 sati, BornaZ said:

... i rasprodati zemljište? ...

 

A ko bi to kupil? 

[DB]

2 sati, mladen_lucky said:

S obzirom da je kolodvor Duga Resa međukolodvor na Riječkoj pruzi, znači li to da bi se u tom slučaju dotična pruga napustila, a posljedično tome Gorski Kotar bio bi doveden u totalnu prometnu izolaciju, barem kada je javni prijevoz u pitanju.
...

 

Ne znači.

Nikad nije bila u pitanju pruga kroz Gorski Kotar. Radi se o ukidanju dionice između kolodvora Duga Resa i Oštarije (ili tu negdje, ovisno o budućim projektima nove pruge).

[Stanley]

13 sati, mgalic2 said:

@Stanley, ja se nadam da Vlada neće ukinuti povlastice

 

Nadam se i ja, iako sam blago skeptičan. Iduće godine nema nikakvih izbora, osim predsjedničkih koji su za ovu temu irelevantni.