Jump to content
zeljeznice.net
Stanley

Carpe Diem: Plaški, 4. srpnja 2019.

Recommended Posts

Kroz Plaški sam se provezao brzim i IC vlakovima puno puta, a najviše pamtim prvu vožnju. Bilo je to početkom srpnja 1965. na putu na izviđački tabor na otoku Prviću. Brzi vlak Zagreb - Šibenik, prastari vagoni i dvije zapregnute lokomotive serije JŽ 642. Posebno mi se urezalo u sjećanje kada smo se nakon oštrog zavoja iza Plaškog počeli penjati uz Malu Kapelu. Vlak je smanjio brzinu na nivo malo živahnije kornjače, lokomotive su zujale i dimile, kotači su cviljeli, a kling-klang od K.u.K. tračnica i danas mi odzvanja u ušima. Bilo je fascinantno penjati se lagano uz brdo i gledati u dolini osvijetljeni Plaški, koji nikako da nestane sa vidika.


Jučer sam putovao do Plaškog isključivo motornim garniturama - dva soma i dva nagibnjaka. Začudo, nije bilo nikakvih nepredviđenih okolnosti, nikakvih pregaženja, kvarova, iskliznuća, pada kontaktne mreže ni supstitucija autobusom. Jedino me nije poslužilo nebo koje je cijelo vrijeme bilo tmurno i prijetilo kišom, a razvedrilo se tek po povratku u Zagreb. Ali sam zato imao dosta sreće s teretnim vlakovima, o čemu opširnije u nastavku.



Nagibnjak na zagrebačkom Glavnom kolodvoru pred polazak:



YLA4Lmg.jpg



Fascinantan je običaj HŽ-a da zakomplicira vlastiti promet. U Plaški smo kasnili petnaestak minuta i to zbog sumnjivih razloga. Najprije nas je podulje držalo na ulaznom signalu kolodvora Draganići jer smo morali čekati ulazak drezine iz suprotnog smjera. Kao da TMD nije mogla pričekati tih nekoliko minuta u Karlovcu. Zatim smo u kolodvoru Zvečaj čekali križanje s teretnim vlakom i onda nas je u kolodvoru Generalski Stol vodilo u skretanje... Tako se gube minute i nakuplja zakašnjenje, a ICN je vlak najvišeg cjenovnog ranga na prugama HŽ-a i trebao bi valjda imati apsolutnu prednost u prometu.



Čekanje u kolodvoru Zvečaj:



zROT9vd.jpg



I evo me u Plaškom, a on ode u brda i visoravni prema Splitu:



I3XdJlc.jpg



Kolodvor



Plaški je međukolodvor na pruzi M604 Oštarije - Knin - Split, na kilometarskom položaju 26+938. Od susjednog kolodvora Josipdol u smjeru Oštarija udaljen je 16,5 km, a od kolodvora Blata u smjeru Knina 10,3 km. Najveća dopuštena duljina vlakova na 2. i 3. kolosijeku je 378 m, a najveća dopuštena brzina kroz kolodvor je 40 km/h.



Kolodvor, službena strana:



NFD4fTr.jpg



Kolodvor, civilna strana:



G45F5wU.jpg



Šef kolodvora nije bio raspoložen za slikanje, ali je prometnik dobio mailom nekoliko njih za uspomenu:



tZ6QVbF.jpg



Antikvitet u prometnom uredu:



cALFlHy.jpg


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

77Tkvtx.jpg

Sličice iz prometnog ureda...

LpASVuB.jpg

c9I1Esv.jpg

... i prostora za putnike:

rgVZjLb.jpg

M3kzrCQ.jpg

VMc8BXF.jpg

2hsWy8n.jpg

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vrijeme je za svježi željeznički zrak:

NwMPOxI.jpg

Najprije sam se uputio prema južnom kraju kolodvora...

BqpjQXZ.jpg

ep9Wu0s.jpg

Hodnju sam privremeno prekinuo jer se ostvario san svakog railfana - živa akcija na pruzi. Pitao sam prometnika hoće li biti kakvih teretnjaka i odgovorio mi je da je jedan upravo prošao Josipdol. U Plaškom će se rastaviti na dvije garniture jer čitav ne bi mogao uz Kapelu. Lokomotiva će se poslije vratiti po preostale vagone.

Vrebao sam ga iz daljine i uvrebao:

yfsz7dH.jpg

Skreće na četvrti kolosijek gdje će ostaviti dio vagona:

UfVCT5r.jpg

hKqfEsV.jpg

mSy5aJT.jpg

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

5MVx8fh.jpg

iPFKW9B.jpg

Vagoni su...

d6zpAdE.jpg

... osim ovog:

Pcqi766.jpg

Manevristi istrčavaju na radni zadatak:

aZ4qoOW.jpg

GYGCxZk.jpg

Moćnog stroja nikada previše:

GSZ7prj.jpg

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vlak će krenuti za petnaestak minuta i ima vremena za obilazak kolodvora. Peroni su odgovarajuće visine, ali su baš mogli asfaltirati površinu:

 

aJXaZCo.jpg

 

Vodonapojnik za ljude. Vode ima, ali žednih putnika slabo:

 

rQLcqz4.jpg

 

Tu se nedavno nešto kopalo:

 

OtOvdg6.jpg

 

Vodotoranj:

 

P7XrApb.jpg

 

Unutrašnjost bivšeg WC-a izgleda spooky, pa je bolje ne ulaziti:

 

9cmIuYC.jpg

 

Jedna od skretnica:

 

8C1bB9H.jpg

 

Idemo prema bivšoj ložioni:

 

lxN4bwi.jpg


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vagon poduzeća Pružne građevine:

cA7Emew.jpg

Pogled prema južnom izlazu iz kolodvora:

aY0njzE.jpg

Nekadašnja ložiona. U Plaškom su svojedobno dežurale lokomotive koje su prije uspona uz Malu Kapelu dodavane kao zaprežne ili potiskivalice:

c9WLJFp.jpg

hIE3agf.jpg

Blok kućica:

ImDGTiq.jpg

Južni ulaz u kolodvor:

UeKZ5CO.jpg

wRUldhQ.jpg

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Iznenada se ukazao još jedan lijep prizor:

YT7kz3E.jpg

CcQpS7q.jpg

Vlak s teretom kalcita iz Gospića:

J1dZPks.jpg

w1nBAje.jpg

Vrijeme je da i onaj prvi krene:

1BqFgn3.jpg

RDeqzpW.jpg

Sretan ti bio uspon do Rudopolja:

bEIx36I.jpg


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Izlazni signal:

YWFnoW4.jpg

Otvorena pruga u smjeru Vrhovina:

vl9bGWu.jpg

Qt9tgDC.jpg

Kolodvor se ispraznio od poželjnih uljeza pa je vrijeme da se obiđe drugi dio. Ostavljena siročad čeka mamu da dođe po njih:

ab2J7iv.jpg

Nije prijelom nivelete nego vrste pragova:

dh38uLX.jpg

Prema sjevernom kraju:

wsRSBJ4.jpg

Još jedan vagon Pružnih građevina:

VZhZMKT.jpg

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Valjalo je krenuti i dalje, a cilj je vidljiv u daljini:

 

LT2QCh3.jpg

 

Pogled unatrag na sjeverni ulaz u kolodvor:

 

O4FXGk2.jpg

 

Sve smo bliže:

 

eKShtTO.jpg

 

0mZO63V.jpg

 

Sve piše...

 

RdTAOzq.jpg

 

... i dobro se vidi:

 

ajT8C8G.jpg

 

Dretulja zaslužuje malo širi osvrt. Premda je nevelika, s duljinom toka od samo 10,4 km i širinom korita do 9 m, stručnjaci je smatraju jednom od najčišćih rijeka na planetu. Izvire na zapadnom obodu Plaščanskog polja u podnožju masiva Male Kapele, oko 2 km zapadno od središta Plaškog, na nadmorskoj visini od 375 m. Protječe Plašćanskom dolinom meandričnim tokom, od Plaškog u smjeru jugoistoka. Kod zaseoka Jakšići ponire u kraško tlo, a njen podzemni tok je jedan od izvora rijeke Mrežnice. Najveća pritoka Dretulje je rječica Vrnjika koja se ulijeva kod Plaškog, a ostale pritoke su potoci Vera, Vinkovac i Komadinski potok.

Dolina Dretulje potvrđeno je stanište 32 biljne vrste koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske odnosno na Crvenom popisu ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Hrvatske. Na području predviđenom za zaštitu zabilježen je i endem dinarskih krških polja - livadski procjepak (Scilla litardierei). Također obiluje životinjskim svijetom, a od ribljih vrsta zastupljeni su potočna pastrva (Salmo trutta), kalifornijska pastrva (Onchorhynchus mykiss), klen (Leuciscus cephalus), pijor (Phoxinus phoxinus), tivuška (Barbatula barbatulus), potočna mrena (Barbus meridionalis) i peš (Cottus gobio).

Dretulja je nekada bila jedna od najzagađenijih rijeka u Hrvatskoj, a zagađivala je i Mrežnicu, Koranu i Kupu. Uzroćnik je bila Tvornica sulfatne celuloze i papira, odavno zatvorena, koja je posljednji put proizvela papir 22. srpnja 1991. Nekada je proizvodila 36.000 tona celuloze i 40.000 tona papira i zapošljavala 800 radnika, a među kupcima su bile tvornice ''Kartonažna tovarna'' iz Ljubljane, ''Ivica Lovinčić'' iz Zagreba, ''Avala'' iz Beograda, ''Belišće'' iz Belišća, ''Bilokalnik'' iz Koprivnice, ''Fopa'' iz Vladičinog Hana, ''Lepenka'' iz Novog Kneževca, ''Istragrafika'' iz Rovinja, ''Imgrad'' iz Ljutomera i ''Stanoje Aksić'' iz Lipljana.

 

Ostaci Tvornice sulfatne celuloze i papira:

 

PPkOmFf.jpg


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mislio sam da je ovo ušće Vrnjike, ali sam kasnije shvatio da sam se prevario. Riječ je o sutoku dva kraka Dretulje:

 

oCjtp59.jpg

 

Pogled na otvorenu prugu u smjeru Oštarija...

 

yCSUjzX.jpg

 

... i na Plaški kroz traverze mosta:

 

VxXSywA.jpg

 

Došlo je vrijeme da prošećem do naselja.

 

Plaški

 

Plaški je naselje u sastavu Karlovačke županije. Sjedište je općine sa osam naselja - Plaški, Janja Gora, Latin, Lapat, Pothum Plaščanski, Međeđak, Kunić i dio naselja Jezero I. Na popisu stanovništva 2011. godine općina Plaški je imala 2.090 stanovnika, od čega u samom Plaškom 1.281.

 

Plaški s okolicom, satelitska snimka:

 

I8L21IX.jpg

 

Danas je Plaški grad duhova bez ikakve privrede i 90% stanovništva živi od socijalne pomoći i mirovina. Mali broj zaposlenih radi uglavnom u nekoliko trgovina i kafića, te u komunalnom poduzeću. U Plaškom ima nekoliko privatnih obrta za sječu šuma i prijevoz, te nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ali zato ne osudijeva u crkvama, ima ih čak četri - pravoslavna, katolička, adventistička i baptistička.

 

Zapis o povijesti Plaškog i okolice citiram sa interneta u skraćenom obliku:

 

Godine 33-35. g. prije Krista Rimljani predvođeni budućim carem Oktavijanom Augustom pobijedili u bici s Japodima koja se je vodila ili na brdu Trojvrhu istočno od Plaškog ili na lokalitetu Čakovca u susjednoj općine Josipdol. U Plaškom su pronađeni ostaci antičkog novca, što upućuje na nesumnnjivu nastanjenost ovog kraja još u antici.

Ime Plaški prvi put se u sačuvanim dokumentima spominje sredinom 1163. u dokumentima Splitske nadbiskupije. Drugi spomen datira iz 1185. prigodom osnutka nove, Krbavske biskupije kojoj je pripala plaščanska župa. Do 1193. plaščanska je županija (comitatus Plazy) bila posebna upravna oblast, a tada je postala dijelom županije modruške te dospjela pod vlast plemenitaške obitelji Frankopana. Stari Plaški nalazio se u podnožju Plaške glave, a sagrađen je krajem 12. ili početkom 13. stoljeća kao frankopanska utvrda. U ime Frankopana Plaščanskom su dolinom upravljali plemići Zebići (po kojima se do danas zove jedan dio Plaškoga), njihovi vjerni vazali. U ispravi kneza Bernardina Frankopana iz 1500. godine Plaški se spominje kao protuturska utvrda podložna njegovoj vlasti. Isti status imala je i Lička Jesenica, koja danas pripada susjednoj općini Saborsko.

Status Plaškog kao obrambene utvrde ponavlja se i u dokumentu iz 1551. godine. Ogulin se u tom dokumentu navodi kao jedno od četiriju središta Hrvatske Vojne Krajine, a Plaški kao njemu pripadajuća utvrda.

Pred naletima i pljačkanjima turske vojske krajem 15. stoljeća, i neposredno pred Krbavsku bitku 1492. godine, Plaški biva opljačkan od Jakub-paše. Mjesto ostaje pusto poput poznatije utvrde Modruš.

Odlukom Ratnog vijeća u Grazu, dopušta se pravoslavnim Srbima naseljavanje na ovaj prostor iz krajeva današnje Srbije. Srbi se nastanjuju na područje Plaškog organizirano u tri navrata, godina 1609., 1639. i 1666. dok Ličku Jesenicu nastanjuju 1690. godine. Srbi su povijesti i kulturnom životu Plaškog dali neizbrisiv pečat, posebice nakon osnivanja Gornjokarlovačke eparhije.

Obrambena kula u Plaškom, uz koju se razvijalo staro naselje zvano Plasi (Plasy, Plazy) sagrađena je 1663. godine.

 

Projekt utvrđivanja plaške kule, crtež M. Clausa iz 1713. godine:

 

jUUxdAZ.jpg

 

Plaška kula, crtež Matije Antuna Weissa:

 

qYeeZWC.jpg

 

U sklopu ogulinske pješačke pukovnije od sredine 18. stoljeća djeluje i Plaščanska, uz Tounjsku i Ogulinsku kapetaniju. Plaščanski doseljeni Srbi nazivani još i Vlasima i Rašanima, pravoslavne odnosno grkonesjedinjene vjere, imali su vojničku obvezu i bili su vojna snaga u Vojnoj krajini.

Pravoslavna Gornjokarlovačka eparhija osnovana je 1711. godine. Prvo sjedište bio joj je manastir Gomirje kod Ogulina, a od 1721. do 1941., dakle punih 220 godina, Plaški. Prva pravoslavna eparhija osnovana je oko 1700. godine, a srpsko-pravoslavna crkvena općina u Plaškom djeluje i danas. Sabornu crkvu odnosno katedralu Vavedenja Presvete Bogorodice izgradio je vladika, odnosno episkop, Danilo Jakšić, od 1756. do 1763. godine. Vladikin dvor izgrađen 1784. je zapaljen u doba NDH, a ruševine do kraja srušene 1970-ih odlukom komunističkih vlasti.

Katolička kapelanija osnovana je 1769. pod nazivom sv. Antun Padovanskog. Zbog malog broja katolika brigu je isprva o katolicima Plaškog vodio župnik Saborskog. Katolička crkvica sv. Ane zamijenila je onu sv. Antuna Padovanskog oko 1835. koja služi kao župna crkva i danas.

Od 1744. godine u Plaškom djeluje pravoslavna crkvena škola, a osnova se i crkveni sud. 1773. godine, kad je izišla naredba o osnivanju škola u Vojnoj krajini Plaški je već imao školu.

Godine 1881., nakon ostavke bana Ivana Mažuranića, Vojna krajina se razvojačuje i priključuje Banskoj Hrvatskoj. Tada Ogulin postaje glavnim gradom Modruško-riječke županije, a Plaški jedna od devet općina ogulinskog kotara te županije.

 

Plaški 1899. godine:

 

THvIE8j.jpg

 

Ogulinci su 23. listopada 1918. na ulicama izvikivali parole za ujedinjenje Južnih Slavena. Država Slovenaca, Hrvata i Srba osnovana je šest dana kasnije, a 1. prosinca 1918. ujedinjena sa Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. (...)

Povijesni važan događaj za Plaški dogodio se 12 - 15. listopada 1943., kada je u Domu kulture, nekada Domu ZAVNOH-a, održano II. zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Predsjedao mu je pjesnik, i antifašist Vladimir Nazor. Na tom su povijesnom zasjedanju potvrđene odluke o priključenju nepravedno oduzetih 1920., 1924. i 1941. hrvatskih krajeva Dalmacije, Istre, i grada Zadra. (...)

Plaški danas ima šest kafića, četiri prodavaonice prehrane i kućnih potrepština, dva kineska dućana, knjižnicu i čitaonicu, pravoslavnu i rimokatoličku župu, nogometni klub, osnovnu školu i 2000 stanovnika.

 

Izvor:

 

https://blog.dnevnik.hr/plaski-croatia/2010/04/1627402751/povijest.html?page=blog&id=1627402751&subpage=0&subdomain=plaski-croatia

 

Najpoznatija osoba rodom iz plašćanskog kraja je Omer-paša Latas (1806.-1871.), a njegov životopis je toliko zanimljiv da mu je Ivo Andrić posvetio roman.

 

Omer-paša Latas:

 

Jxx1ZgF.jpg

 

Rođen je u selu Janja Gora u plašćanskoj dolini kao Mihajlo Latas. Otac Sofronije je bio časnik austrijske vojske u Vojnoj Krajini pa je i Mihajlo otišao u kadetsku školu u Zadar i kao kadet-narednik služio je u očevoj Ogulinskoj pukovniji. Prijelom u životu mladog Mihajla zbio se 1823. godine kada mu je otac, inače poznat kao kockar i ženskar, bio optužen za potkradanje vojne blagajne. Obojica su prebjegla u Bosnu, tada u sastavu Turskog imperija. U Banja Luci jedan trgovac je Mihajlu ponudio posao pod uvjetom da prijeđe na islam. U džamiji Ferhadiji izgovorio je 1827. kao 21-godišnjak šerhadet i uzeo ime Omer.

Dvije godine kasnije stigao je u bugarski Vidin gdje je počeo raditi kao sluga (hizmećar) tamošnjih turskih vojnika u gradskoj posadi. Zapovjednik tvrđave Ibrahim-paša primijetio je njegovu darovitost i najprije ga je uzeo za učitelja crtanja svojoj djeci, a zatim ga poslao u Istanbul s najboljim preporukama. Dalje se njegova karijera razvijala munjevitom brzinom - najprije je bio profesor tehničkog crtanja, a zatim je postao privatni učitelj prijestolonasljednika Abdulmedžida čime je postigao ulazak u visoko društvo tadašnjeg Istanbula. Oženio se bogatom nasljednicom Advije Hanim, kćeri Hafiz-paše Čerkeza, a nakon stupanja Abdulmedžida na prijestolje unaprijeđen je u čin pukovnika, dobio zvanje paše i imenovan vojnim upraviteljem Istanbula. Kasnije je vodio vojsku u Siriji, Albaniji, Kurdistanu, Moldaviji, Vlaškoj i Bosni gdje je skršio moć bosanskog begovata. U međuvremenu je unaprijeđen u čin maršala, a tokom Krimskog rata postao je vrhovni zapovjednik (Serdar-ı Ekrem) cjelokupne turske vojske i od 1869. ministar rata. Preminuo je 1871. godine u Istanbulu.

Omer-paša Latas upamćen je kao strog i nepopustljiv vojnik, a prema protivnicima okrutan. Njegove pobjede nad begovima u Bosni prouzročile su mržnju među dijelom lokalnog stanovništva jer u u njemu gledali starog ''kaurina'' koji prolijeva krv ''pravovjernih'' bez milosti. U stvarnosti je slamanjem begovata okončao Srednji vijek u Bosni, jer je u velikoj mjeri dokrajčio stare feudalne tradicije.


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pravoslavna Saborna crkva Vavedenje Presvete Bogorodice iz 1763. godine, restaurirana 1907. po projektu zagrebačkog arhitekta Janka Holjca:

PGowYlA.jpg

Pomalo asocira na forticu:

O2qER2o.jpg

Nekadašnja škola:

SWvkiQJ.jpg

BKuDLS9.jpg

Da vidimo što vrijedi vidjeti ovdje:

37GMRFw.jpg

Ovo:

CNYAxwH.jpg

Spomenik prvom predsjedniku Republike Hrvatske:

rqGzVJh.jpg

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Spustio sam se do cestovnog mosta preko Dretulje i vidio ovo:

JaLQJrj.jpg

Sutok kod željezničkog mosta dakle nije ušće Vrnjike nego spajanje dva kraka Dretulje. Ovo je jedan od njih:

VkQl9qB.jpg

Ovo izgleda kao ribnjak:

i7QXByV.jpg

Da imam automobil možda bih uzeo par komada:

3V1n6UJ.jpg

Odlučio sam svakako potražiti tu Vrnjiku, a na pravo mjestu su me uputili mještani. Nije bilo daleko, a usput sam prešao jedan potok:

ZgimBss.jpg

Vrnjika:

Gaiqzzi.jpg

lLqMKP0.jpg

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ponovo na pruzi

Raspoloživo vrijeme mi je dopuštalo da se uputim u sasvim drugom smjeru, prema onom zavoju na pruzi koji nije poznat po mojim uspomenama nego po tome što ovdje počinje uspon od 18 promila. I po iskliznuću vagona teretnog vlaka 2000. godine.

Otvorena pruga i ulazni signal kolodvora Plaški:

e0U6NPU.jpg

Egzotična cestovna signalizacija najavljuje da ću brzo do pruge:

QNRKIWw.jpg

yOwaBZc.jpg

ŽCPR:

Pc8nLRW.jpg

Pogled u smjeru kolodvora Plaški...

H207AYh.jpg

... i u smjeru Vrhovina:

oV9hMw0.jpg

Eno zavoja, a u njemu je i predsignal kolodvora Plaški:

6pTNgIb.jpg


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vratio sam se na kolodvor gdje me zateklo novo ugodno iznenađenje:

guXVQzV.jpg

DYOAs61.jpg

Ide u Gospić po kalcit:

88aPx4c.jpg

Pričekati ćeš dok ja ne odem:

ycgFKoe.jpg

Evo mi nagibnjaka iz Splita, vjerovali ili ne tri minute ranije od voznog reda. Naravno da je do Zagreba opet nakupio nešto zakašnjenja:

PpU3uNB.jpg

jb2wfOJ.jpg

I za kraj pozdrav od vašeg izvjestitelja:

PigvEl1.jpg

 


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Odlično.

Hrabar si kad si se uputio na tako dalek put u kraj gdje ovisiš o pouzdanosti nagibnog vlaka.

A i poprilično je vruće za bilo kakve pješačke obilaske.

Ali ne daš se ti...tako treba!


Dinamika vozila i Okretna postolja

KONČAR – Električna vozila d.d.

Share this post


Link to post
Share on other sites

...

Fascinantan je običaj HŽ-a da zakomplicira vlastiti promet. U Plaški smo kasnili petnaestak minuta i to zbog sumnjivih razloga. Najprije nas je podulje držalo na ulaznom signalu kolodvora Draganići jer smo morali čekati ulazak drezine iz suprotnog smjera. Kao da TMD nije mogla pričekati tih nekoliko minuta u Karlovcu. Zatim smo u kolodvoru Zvečaj čekali križanje s teretnim vlakom i onda nas je u kolodvoru Generalski Stol vodilo u skretanje... Tako se gube minute i nakuplja zakašnjenje, a ICN je vlak najvišeg cjenovnog ranga na prugama HŽ-a i trebao bi valjda imati apsolutnu prednost u prometu.

...

 

04.07.2019. vlak 521 - zakašnjenje 0 minuta. a020.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

2 kineska dućana? Pa što tamo prodaju i tko kupuje?

Share this post


Link to post
Share on other sites

@ DB - Naravno, jer su mu rastegli vozni red kroz Liku i Dalmaciju. U Plaški je kasnio desetak minuta.

@ mali.paja - Pitam se odakle ljudima lova da piju po kafićima kada malo tko radi. Plaški je u vrijeme kada sam bio tamo bio prilično pust.


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zanimljivo da 2062 ide sa 7 vagona a ovaj R&S može cijelu kompoziciju odvući uz Kapelu...

Inače, lijep putopis. Zna li netko je li tvornica celuloze imala tvornički kolosijek ili se tovarilo u kolodvoru?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Praznina za Gospić


mismotunavek

Share this post


Link to post
Share on other sites

Došao je on i sa više od 7 punih iz Gospića.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zna li netko je li tvornica celuloze imala tvornički kolosijek ili se tovarilo u kolodvoru?

 

Sudeći po kolosječnoj situaciji izgleda da je imala:

hgjSwNl.jpg


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites
Zanimljivo da 2062 ide sa 7 vagona a ovaj R&S može cijelu kompoziciju odvući uz Kapelu..

 

R&S iz Gospića dovuče vlak do Vrhovina, zatim dignu pola kompozicije u Rudopolje i onda se vraća u Vrhovine po drugu polovicu.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zanimljivo da 2062 ide sa 7 vagona a ovaj R&S može cijelu kompoziciju odvući uz Kapelu...

Inače, lijep putopis. Zna li netko je li tvornica celuloze imala tvornički kolosijek ili se tovarilo u kolodvoru?

Pitanje je da li je sve išlo uz kapelu? Ako me sjećanje dobro služi za 1 lokomotivu 2062 je opterećenje nekih 600-650t. Prvi dio vlaka je otišao sa nekih 500t dok je ostalo malo ispod 500t (-službeni vagon). Na istim parametrima pruge 2062 može izvući više od Hekulesa. Ipak ona ima pogon na 6 osovina za razliku od 4 kod Herkulesa.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...