Jump to content

Carpe diem: Klanjec i Zelenjak 1. travnja 2019.


Stanley

Recommended Posts

U ponedjeljak 1. travnja godine tekuće bio sam poslom u Zaprešiću, a kako mi je unuka ovaj tjedan prije podne u školi odlučio sam iskoristiti dan i pohoditi prugu Savski Marof - Kumrovec u zoni Klanjec - Zelenjak. Jest da je kolodvor Klanjec s bližom i daljom okolicom već više puta prikazan u putopisima (od kojih su mi seabralovi cipelcug-džunglopisi nenadmašni), no ja ipak najviše volim gledati svijet kroz vlastite naočale.

Kako su vlakovi na kumrovečkoj pruzi daleka prošlost i neizvjesna budućnost bio sam primoran koristiti autobusnu uslugu Meštrović Prijevoza. I naravno da me hvata nostalgija za vlakom jer sam od vožnje lijevo-desno-gore-dolje cestom Zaprešić - Pušća - Dubravica - Klanjec zamalo dobio morsku bolest. Da ne spominjem genocidnu cijenu vozne karte, za te novce bi sa svojom penzićkom povlasticom imao povratni prijevoz željeznicom od Sutle do Moslavačke Gračenice - 96 km.

 

Bilješka o Klanjcu

 

U sâmo naselje Klanjec nisam imao vremena zalaziti već sam izašao iz autobusa na raskrižju cesta nedaleko željezničkog kolodvora. Ipak se držim svojih starih običaja i bilježim ponešto o lokaciji po kojoj kolodvor (u hibernaciji) nosi ime.

Klanjec je jedinica lokalne samouprave sa statusom grada u okviru Krapinsko-zagorske žepanije. Obuhvaća 19 naselja s ukupno 2.915 stanovnika (2011.), od kojih u samom Klanjcu 567.

 

Zastava s grbom Grada Klanjca:

 

IzdbyYC.gif

 

Klanjec na staroj razglednici, snimka sa web stranice kolekcionar.net:

 

EiBWwB9.jpg

 

Unatoč svojoj neznatnoj veličini Klanjec ima bogatu povijest, o kojoj prenosim zapis sa službene web stranice Grada Klanjca:

 

Smješten na brežuljku uz dolinu rijeke Sutle kojom je nekada prolazila rimska cesta, smatra se da je Klanjec nastao kao podgrađe utvrde Cesargrad. Sam Cesargrad izvori prvi puta bilježe 1399. godine, premda je zasigurno znatno stariji, vjerojatno građen kao jedna u nizu obrambenih utvrda 12. ili 13. stoljeća. Klanjec se u povijesnim dokumentima prvi puta javlja 1463.godine, a naziv naselja uvjetovao je položaj njegova smještaja - na ulazu u klanac Zelenjak

Nakon promjene nekolicine vlasnika, godine 1521. Cesargrad dolazi u ruke Tome Bakača Erdödy. Ta će obitelj ostati gospodarem kraja gotovo puna četiri stoljeća. Za seljačke bune 1573. utvrda je prvi puta stradala kada ju je zapovjednik ustaničke vojske Ilija Gregorić zapalio, ali i turski napadi ostavili su traga na njoj.

Krajem 16. stoljeća neudobna utvrda ne zadovoljava potrebe za udobnim i raskošnijim stanovanjem, a i nestalo je turske opasnosti, stoga Erdödy u dolini Sutle grade novi, prostraniji i udobniji dvorac koji dobiva ime Novi Dvori Cesargradski. Cesargrad će uglavnom ostati napušten, premda će se još neke županijske skupštine u 19. stoljeću održavati u njemu.

 

Cesargrad, fotografija sa službene web stranice Grada Klanjca:

 

njs11TX.jpg

 

Novi Dvori su jedan od naznačajnijih dvoraca u cijelom Hrvatskom zagorju i to ne samo zbog njegove arhitektonske vrijednosti, nego i s povijesnog stajališta. Nad glavnim portalom nalazi se grb vlasnika i zabilježena 1603. g. koja označava vrijeme gradnje. Njegova arhitektonska vrijednost očituje se, među ostalim, upravo u toj godini gradnje. Naime, okomita raščlanjenost fasade (nagovještaj baroka) u Bečkom kulturnom krugu se javlja tek oko 1610. g., pa je ovo u nekom smislu i napredna građevina. Sam dvor je zasnovan na renesansni način s četverougaonom osnovom, unutrašnjim dvorištem i cilindričnim kulama na uglovima. Unutrašnje dvorište s ritmom arkada zatvaraju tri krila, a s četvrte strane je samo zid. Cjelinu kompleksa čine gospodarski objekti i stan provizora. Od sredine 19. stoljeća Erdödy su počeli prodaju dijela dvorca i posjeda obitelji Bruckner, ali će ipak ostati dijelom u vlasništvu sve do 1914.godine.

Jedna od prekretnica u razvoju mjesta bila je izgradnja franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije koje su dali su podići Sigismund i Nikola Erdody.

Gradnja najstarijeg samostanskog krila, podno kapelice sv. Leonarda i tadašnjeg groblja, započela je 1632. godine i dovršena je 1661. Na to će se krilo nadovezati ono bočno, čija će gradnja trajati do 1667. godine. Istovremeno s gradnjom samostana započela je i gradnja današnje crkve. Samostanska crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu posvećena je 19. rujna 1655., a posvetio ju je i izvorni dokument izdao zagrebački biskup Petar Petratić.

Monumentlno zdanje franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Marijina bilo je podignuto sredstvima obitelji Erdödy, koji su izdašno pomagali ne samo gradnju nego su omogućili franjevcima nezavisnost obdarivši samostan posjedima. Samostan se sa svojim sadržajima i organizacijom unutrašnjeg prostora uspio razviti u snažno franjevačko središte Zagorja, gospodarsko i kulturno, s velikim brojem redovnika i gvardijanom na čelu zajednice. Nakon dovršetka gradnje, 1686. godine, franjevci se odriču svojih posjeda, osim najnužnije okućnice, kako bi ispunili zavjet siromaštva sv. Franje. U 17. stoljeću u samostanu djeluje velik broj redovnika, mladomisnika i braće laika, uglavnom majstora stolara i kovača, potrebnih za uređenje prostora.

Status trgovišta Klanjec stječe 1598. i zadržat će ga još i u 19. stoljeću.

Međutim, nisu samo grofovi Erdödy bili oni koji su utjecali na način života mještana. Veliki utjecaj zasigurno je imalo i brojno sitno plemstvo. Povijesni izvori krajem 16. stoljeća bilježe postojanje čak 36 plemićkih kurja na širem području Klanjca, od kojih danas nije sačuvana niti jedna.

Najveći zamah u razvoju Klanjec će doživjeti u 19. stoljeću.

U sastavu Varaždinske županije, od 1851. postaje sjedištem podžupanije, a od 1854. kotara. Krajem stoljeća Klanjec broji nešto manje od 700 stanovnika, ima status trgovišta, i dalje je sjedište kotarske oblasti, kotarskog suda, tu djeluje općinski ured, oružnička postaja, kraljevski poštanski ured.

Struktura stanovništva toga doba bila je pretežito poljodjeljska, ali su i obrti bili dobro zastupljeni. Izvori spominju zidare, mesare, krojače, bravare, postolare, lončare, bačvare, krznare, pa čak i draguljara. Izuzetno dobro je bilo razvijeno kožarstvo. Pored toga, Klanjec već u prvoj polovici 19. st. ima svog advokata, suca i ''zemljomernike''.

Literatura kao prvu spomen škole navodi podatak da je 1629. u blizini crkve i prebendarske kuće u kući Reta Bare djelovala škola. Školska spomenica navodi postojanje privatne škole oko 1830. u kući Janka Pavunca, a koju je polazio i Antun pl. Rubido. Godine 1841. u Franjevačkom samostanu je otvorena prva javna škola, a prvi učitelj je bio o. Fortunat Horvat. Slijedećih godina škola će se seliti po brojnim privatnim kućama, da bi 1888. g. bila svečano otvorena nova školska zgrada koju su posjetili ban i župan Radoslav pl. Rubido.

U listopadu 1886. zalaganjem Alberta pl. Jakopovića, kotarskog suca, osnovana je u Klanjcu Čitaonica. Djelovat će do 1907. godine kada će se osnovati Čitaonica Hrvatskog sokola, potom Čitaonica Hrvatskog sokola i napretka, a 30-tih godina Hrvatska čitaonica.

U Klanjcu kao središtu ovoga kraja će se tijekom 19. st. osnivati i djelovati brojne društvene i kulturne organizacije:1847. podružnica Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, 1881. Matica hrvatska, 1890. Kulturno vijeće, 1889. Dobrovoljno vatrogasno društvo, pjevačko društvo Vila cesargradska, a od 1891. Klanjec je imao i Hrvatsku štedionicu.

Veliku ulogu u razvoju mjesta odigralo je postojanje sajmišta u samom središtu , na Trgu.

Sajmišno pravo, kao jedna od feudalnih povlastica, bilo je vezano uz cesargradsko tj. novodvorsko vlastelinstvo. Tradicionalni sajmovi su se od postanka sve do kraja 19. st. održavali na Trgu, a potom su premješteni na prostor gdje se danas nalazi Općinski sud, Dom zdravlja i sjedište Gradske uprave. Odmah potom pristupilo se i uređenju Trga. Dovozi se šljunak i nasipava cesta, oko šetališta su posađene ruže, postavljene klupe, ''a raszvjeta miesta sa 4 nove liepe i elegantne lampe je uvećana''. Na Trgu i danas dominiraju dvije masivne kurije iz druge polovice 18. st. čiju gradnju imamo takođe zahvaliti feudalnim gospodarima - Erdödyjevima. Jedna od njih (tzv. ''Stahuljakova kuća'' nazvana prema posljednjim vlasnicima) bila je i stan za vlastelinske službenike. Druga kurija, u kojoj je bilo i sjedište cesargradske oružane straže, krajem 19.st. prelazi u ruke mještana.

Kuće staroga Klanjca su pretežito bile drvene. Već krajem 18. st. započinje zamjena drvenih građevina zidanicama, a najstarije su građena od kamena sa Cesargrada. Osim kurija, izgled Trga će se definirati tijekom 19. st. i nizom drugih većih zidanica. Jedna od njih je velika uglovnica trgovca Broza, koja je u posljednjih nekoliko godina adaptirana i u njoj je danas smještena Gradska knjižnica. Postavljanjem spomenika Antunu Mihanoviću na središtu Trga (Mihanović je posljednje godine života proveo u Novim Dvorima gdje je i umro te pokopan na starom groblju u Klanjcu) godine 1910. mjesto je dobilo još jedan element koji ga čini pitoresknim srednjoeuropskim gradićem.

Iz svega rečenoga vidljivo je da je Klanjec kroz svoju dugu povijest zaista bio i jedno kulturno središte kraja. Stoga niti ne začuđuje da su u njemu rođene brojne ličnosti čiji doprinos hrvatskoj kulturi, umjetnosti, znanosti je neizbrisiv. Navedimo samo neke od njih: Ivan Broz (jezikoslovac i tvorac prvog hrvatskog rječnika sa F. Ivekovićem), Franjo Iveković (filolog, zagrebački kanonik), Oton Iveković (slikar, takođe pokopan na starom groblju u Klanjcu), Ćiril Metod Iveković (arhitekt i arheolog), Josip Canić (muzikolog i glazbenik), Antun Augustinčić (kipar, poklonio sva svoja djela rodnom mjestu, a koje je izgradilo Galeriju Antuna Augustinčića), Kvirin Broz (pčelar) i brojni drugi.

dr. sc. Marina Krpan Smiljanec

 

http://www.klanjec.hr/o-nama/povijest/

 

Antun Mihanović:

 

iYNP9iB.jpg

 

Oton Iveković:

 

zFyu2FO.jpg

 

Antun Augustinčić:

 

sMvdMiw.png

 

Ivan Broz:

 

Ux3qMSx.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Od cestovnog raskrižja gdje sam izašao iz autobusa do kolodvora ima nekoliko minuta hoda. Odmah sam ga naciljao:

5Mo606d.jpg

Kolodvor

Xk5uADa.jpg

a04EZiY.jpg

Za divno čudo pruga L102 Savski Marof - Kumrovec - državna granica još se nalazi u Izvješću o mreži za 2019. godinu. Prema ovom službenom dokumentu Klanjec je međukolodvor na kilometarskom položaju 24+494. Od kolodvora Savski Marof udaljen je 24 km, a od kolodvora Kumrovec u smjeru državne granice 6,7 km. U bolja željeznička vremena susjedni kolodvor u smjeru Savskog Marofa bio je Prosinec (9,3 km). Dionica pruge od Harmice do državne granice zatvorena je za promet, stoga nema podataka o najvećoj dopuštenoj brzini i duljini vlakova. Odokativno bi 2. i 3. kolosijek mogli primiti cca 100 osovina.

Usput rečeno kilometraža, bolje rečeno metraža, navedena je precizno u Izvješću o mreži za sve dionice pruge koje usput prelaze državnu granicu. Tako od kolodvora Klanjec do prve granice (most na Sutli) udaljenost iznosi 1.332 m. Slijedi dionica kroz Sloveniju (uključivo tunel Zelenjak) u duljini od 272 m, pa 750 m kroz Hrvatsku do nove granice (most na Sutli), pa nova dionica kroz Sloveniju u duljini 3.721 m...

Ove dvije fotografije iz travnja 1968. godine već su bile objavljene, ali ih je pojeo Imageshack. Na prvoj slici je putnički vlak Celje - Klanjec s lokomotivom serije JŽ 53 između Kumrovca i stajališta Zelenjak:

VLEJ6sB.jpg

Isti vlak spreman za povratak u kolodvoru Klanjec, snimljeno sa nekadašnje planinarske staze za Cesargrad (u međuvremenu je pojedena od kamenoloma):

eidBTNX.jpg

Da vidimo jad i bijedu što je ostala od kolodvora u koji su nekada dolazili vlakovi iz Celja, a kroz njega prolazili i izvanredni brzi vlakovi iz raznih krajeva bivše Jugoslavije.

Čim sam skrenuo sa ceste prema kolodvorskoj zgradi predamnom se stvorila ova povelika beštija. Cucak me najprije pronjuškao, a onda mi počeo grickati nogavice hlača. Valjda je tražio kobasicu. U jednom trenutku je počeo lajati i morao sam mu priznati da jesam poštarčina, ali sam već dugo u mirovini:

qPepD5M.jpg

Shvatio je da nema ništa od klope pa je pitomo legao i dalje me nije doživljavao:

jcjVbOg.jpg

 

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Slijede fotografije nekih detalja iz džunglodvora Klanjec, a ovo je pogled u smjeru Savskog Marofa:

C1MMO2e.jpg

Tračnice su O.K. (20 t/os), ali se pragovi raspadaju:

Cn3okec.jpg

Dvije slike bez komentara:

k2fux3O.jpg

cOTCsJQ.jpg

Prvi ili manipulativni kolosijek je potpuno nestao ispod travuljine:

c6rzgrM.jpg

Malo detalja iz zgrade:

mIWwmtj.jpg

FMirwrc.jpg

 

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Tamo ti je i mjesto:

X8upAhY.jpg

Nekadašnji prostor za pretovar tereta danas ima drugu namjenu:

p0gTfjr.jpg

Idem prema zapadnom izlazu iz kolodvora, izgleda da je trasa prohodna:

L0Zi0mO.jpg

Iskliznica na manipulativnom kolosijeku:

BCTgoAm.jpg

5R2XTIr.jpg

Pogled unatrag:

nYCQyFO.jpg

Izlaz iz kolodvora u smjeru Kumrovca:

TOkiS3c.jpg

 

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Skretnice:

dgCwx2n.jpg

KpvNeFb.jpg

XY4GXN1.jpg

ŽCPR:

qAHlmpD.jpg

Putokaz kojeg ću slijediti kasnije:

jzyl2R9.jpg

Čini se da je ovdje nešto nelogično:

ZyZD1G6.jpg

Otvorena pruga u smjeru Kumrovca je čista i prohodna:

cOUHjgl.jpg

 

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Svaka čast pruzi, ali cestom je udobnije. Valja dobro paziti jer je promet intenzivan uz velike brzine:

uezJNDT.jpg

Naprijed kroz zaštićeni krajobraz:

mYtjVuC.jpg

Pragovi su ovdje betonski:

u2uihnO.jpg

Ulazni signal djeluje pomalo ambiciozno s toliko svjetiljki. Bivših:

fCR8xdf.jpg

nT5FHB2.jpg

Kilometarski stupić:

6zl3L6N.jpg

Ovaj je pojeo moju nekadašnju omiljenu planinarsku stazu:

QLZUD4f.jpg

 

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Potporni zid iznad rijeke Sutle:

EOK1qzC.jpg

Vodomjerna stanica:

IFv3VTg.jpg

Jedan od propusta:

fNFqFbc.jpg

Predsignal:

Itay4Z5.jpg

Evo me pred drugim ciljem današnjeg pohoda:

x0HaDJn.jpg

WVZX5ri.jpg

Tunel Zelenjak, L = 174 m. U travnju 1968. prošao sam pješice kroz njega (prijatelj Branimir i ja prehodali smo prugu od Kumrovca do Klanjca):

ybvc3ZI.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Zelenjak

Zelenjak nije naselje već je zemljopisni lokalitet u sutjesci rijeke Sutle, ispod Cesarske i Risvičke gore. Zaštićeni je prirodni krajobraz i vrlo ugodno izletište.

Bio bi grijeh ne iskoristiti ove stube...

0PQSsCJ.jpg

... i uživati u ljepotama rijeke Sutle:

GyxmWjV.jpg

RUHSe1N.jpg

cg8HFhm.jpg

Y393KuG.jpg

Tl7iBrK.jpg

eMCGoAK.jpg

 

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Najpoznatija ikona Zelenjaka - spomenik Mihanovićevoj pjesmi i hrvatskoj himni ''Lijepa naša domovino'':

 

TMuBJYN.jpg

 

sja8b5v.jpg

 

Pjesma je prvi put objavljena 14. ožujka 1835. godine u časopisu Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka pod naslovom ''Horvatska domovina'':

 

7qA1p6T.jpg

 

Pjesmu ''Horvatska domovina'' uglazbio je 1848. godine u Glini austrougarski oficir Josif Runjanin (Vinkovci 1821. - Novi Sad 1878.), koji se kod nas pogrešno imenuje kao Josip. Bio je srpskog porijekla i pravoslavne vjere. Godine 1891. ''Horvatska domovina'' proglašena je hrvatskom himnom pod naslovom ''Lijepa naša domovino''.

 

Josif Runjanin:

 

PMhEtLF.jpg

 

Stariju povijest smo dakle apsolvirali, pa slijedi nešto iz novije povijesti. Zelenjak sam posjećivao puno puta, uglavnom nakon spuštanja sa Cesargrada. Ovo je slika sa izviđačkog izleta u rujnu 1972. godine:

 

4alNEbI.jpg

 

Načičkali smo se duž ceste kao golubovi na električnoj žici:

 

UQhHxCC.jpg

 

Ako se netko pita ima'l tu mlađahni Stanley:

 

A8cHkQ4.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Ovaj objekt se zove Villa Zelenjak - Ventek:

 

tmuQ9Xr.jpg

 

Nešto za priku Portosa:

 

NYGthsT.jpg

 

Konačni cilj današnjeg pohoda - željezničko stajalište Zelenjak:

 

jycn2nT.jpg

 

rfAxqhB.jpg

 

Dalje ne bih išao:

 

LeqUTEJ.jpg

 

Iz daljine bdije starina Cesargrad:

 

SfSIG81.jpg

 

kswefUD.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Vrijeme je za povratak:

wKR0EQ0.jpg

Most u punoj veličini:

HFia9dp.jpg

Nakon runde izbjegavanja teških kamiona na cesti eto me opet pred ulazom u kolodvor Klanjec:

ATqo7Pl.jpg

Zaintrigiralo me ono šetalište Antuna Mihanovića, a umjesto šetnice našao sam ovo:

nxBRWTJ.jpg

Izgleda da i Klanjec spada u kolodvore koji nose krivo ime:

6tOjzEI.jpg

Prilika da se uhvati i civilna strana:

xMeBWh8.jpg

Do istočnog kraja kroz kolodvor nisam mogao prugom zbog raslinja, no čini se da je ovdje očišćeno:

7X0wNmB.jpg

 

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

sVJK6Sn.jpg

ŽCPR na cesti prema graničnom prijelazu:

n9Jcqk3.jpg

So4RT0h.jpg

Pogled na istočni ulaz u kolodvor Klanjec:

dDeY49B.jpg

Udaljenost od Savskog Marofa:

8J0cWRN.jpg

Zavoj u smjeru Savskog Marofa. Koliko sam vidio iz autobusa trasa pruge je uglavnom očišćena od raslinja:

U5xviQP.jpg

I za kraj:

k8hxLwR.jpg

 

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...