Jump to content
zeljeznice.net
diogen151

Smisao izgradnje nove žičare Sljeme - rasprava

Recommended Posts

Na Pohorju u Sloveniji između Velike i Male Kope postojala je (možda još uvijek postoji ?) skijaška vučnica Pahernik koja je na polovici trase skretala kutnim stupom. Kotači su bili pod određenim kutem , a sam kut skretanja od približno 35 st. nas je kod prve vožnje pomalo iznenadio no ništa posebno se nije dešavalo.

Može se vidjeti na ovoj slici desno gore.

 

Da, skretanje je moguće za vučnice (sidro i "gumbek"), a često se izvodi tako da cjelokupna trasa ide u trokut, odnosno da skreće samo trasa uzbrdo, a silazna trasa ide ravno po hipotenuzi.

 

Rjeđe skreće i silazna trasa, iz razloga što je tehnički zahtjevno izvesti skretanje pod unutarnjim kutom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ovdje se piše jako puno gluposti. Neki bi se mogli suzdržati od ovog načina komentiranja gdje iznose stvari kao da su činjenice, a ne njihovo (krivo) uvjerenje o nekoj tehnologiji.

 

Kutna postaja je jednako zahtjevna, bio kut 1°ili 90°. U svakom slučaju se kabina skida s nosive sajle te skreće po tračnici koliko je potrebno.

 

 

Sry, ali na koga mislimo s ovim "gluposti"?

 

Što se mene tiče "zahtjevna postaja", gdje piše da sam mislio obavezno unutra neshvatljiva tehnologija? Ne mora biti svemirska tehnologija da jednostavno kažemo da je nešto skuplje i kompliciranije ako ima dodatni element koji se možda konstruira kao i drugi dio istog sustava, ali očito košta više dok ničim ne poboljšava funkcionalnost.

 

Prvo, sigurno je da ovdje ispada kompliciranija građevina nego bi bio još jedan stup, drugo, da je i odlučeno da se kut mora zakrenuti pitam se zašto je zgrada na ovom mjestu dok je sama ogromna i na oštrijem kutu još mora sadržavati sigurno barem više istih elemenata koji zakreću trasu ako je kut veći (nije odgovoreno ništa onog pitanja koje sam postavio o mogućoj prije razmatranoj lokaciji); ali i održavanje će isto definitivno biti skuplje s jednom postajom više koja god da je tehnologija u pitanju. Ako je netko drugi pretjerao u priči s "habanjem", nije niti potpuno pogrešno postaviti pitanje koliko to više košta što se tiče operativnih troškova jer ne mogu biti isti i nezanemarivi. Odgovor nije da su pitanja glupa i da je to sve isto.

 

 

No ukratko da se vratim na svoje pitanje, "skreće koliko je potrebno" nije odgovor. Jednostavno je činjenica da ako je kut zakretanja manji, onda je i zavoj s istim promjerom kraći, to je jednostavna geometrija. Nemoguće je da dužina zavoja za 4° mora biti velika kao i za 30° ako imaju isti minimalni promjer zavoja. Čak i da je osnovna tehnika za manji kut identična, zgrada ne bi bila dok ovdje imamo ovu grdosiju koja košta tko zna koliko.

 

Postoji sigurno minimalni polumjer kojim se svaki određeni tip žičare može zakrenuti kao i većina bilo kakve tehnike (uvjetno rečeno vozila) koja su konstruirana da se kreću primarno na pravcu, i on sigurno nije nula ničega, tako da pod većim kutem zakretna postaja mora biti duža a onda i skuplja, a ispada da je na ovom terenu građevina i duga i užasno visoka. Čak i da je postojala jaka potreba za zakretanjem (a sad vidimo da je livada za prvobitnu postaju ipak u procesu preuzimanja i potpuno sigurno je i da je postrojenje još jedne postaje čak i da je tehnika identična krajnjim postajama vrlo skupa investicija neusporediva s ravnom trasom, no nvm sad), nevjerojatno je da nije moglo biti nađeno jednostavnije rješenje.

 

I da, ako je ova građevina tako duga, ja bih laički pitao po čemu je tako sigurno da je za kutnu građevinu odabrana tehnologija identična krajnjim postajama gdje se žičara skida sa sajle? One okreću žičare na drastično manjem polumjeru... Ako je, zašto je toliko duga? Onda je novac bezveze bačen? Ili postoje konkretne potrebe što se tiče brzine, udobnosti s putnicima itd? Kad su svi toliko upućeni neka odgovore na pošteno postavljena pitanja.

 

 

I usput, ako je sasvim svejedno koji je kapacitet, zašto je itko birao manji broj manjih kabina (ili ponekad i puno manji broj još većih kabina) dok većina žičara nema ovakav kapacitet? Koje su razlike u cijeni? Ne bi škodilo malo konkretnosti.

Žao mi je da zvučim konfliktno jer znam da nisi često na forumu, ali ovo se ne bi trebao svoditi na to da su sugovornici potpuno nekompetetni išta shvatiti i da im treba na konkretno pitanje očitat bukvicu kako postoje različite teško shvatljive stvari oko kojih za laike nema puno razlike.

Share this post


Link to post
Share on other sites

@tram4, Mislio sam na natječaje kao prvo natječaje za opći projekt žičare s promijenjenim smjerom, kao drugo za ovo arhitektonsko rješenje donje postaje. Ne za gradnju i nabavu opreme.

Uglavnom za prethodni projekt s velikom donjom postajom to je bilo barem za donju postaju detaljno odrađeno samo par mjeseci prije ubacivanja kutne izmišljotine.

Ali to ne funkcionira tako. Prvi je problem što se ne izražavaš precizno i točno. Razgovori o tehničkim pitanjima traže preciznost i konkretnost. Dakle, što po tebi znači opći projekt žičare? Što bi on uključivao? Zna se kako ide tijek od ideje do konačne odluke pri gradnji bilo čega. Dakle od idejnog rješenja do izvedbenog projekta. Ne znam što bi značio opći projekt žičare, to ne postoji.

Ovim natječajem za opremu je upravo definirana i trasa te svi elementi potrebni za gradnju. U natječaj je priložen idejni projekt na temelju kojeg se radi (razvija) glavni kad je već odabran izvođač i proizvođač postojenja. A drugi natječaj je za samu izradu izvedbenog i glavnog projekta. Što ti više treba od toga?

Za promjenu same trase naravno da ne postoji nikakav natječaj jer je to odluka gradske uprave.

 

Što se tiče kutne građevine (to nije postaja). Točno je da za veći okret treba više kotačića. Isto tako za veći kut treba logično i dulja tračnica, sve jasno. Nisam shvatio baš što je sporno? Međutim bilo je riječi o "zahtjevnoj tehnologiji", ne o tome koliko gdje treba kotačića. Kutna građevina nije zahtjevna tehnologija, već ista ona koja se koristi u donjoj i gornjoj stanici ali korištena u manjoj količini pojedinačnih elemenata koji se koristi za ubrzanje i usporenje kabina te za odvajanje kabina od sajle.

 

I da, ako je ova građevina tako duga, ja bih laički pitao po čemu je tako sigurno da je za kutnu građevinu odabrana tehnologija identična krajnjim postajama gdje se žičara skida sa sajle? One okreću žičare na drastično manjem polumjeru... Ako je, zašto je toliko duga? Onda je novac bezveze bačen? Ili postoje konkretne potrebe što se tiče brzine, udobnosti s putnicima itd? Kad su svi toliko upućeni neka odgovore na pošteno postavljena pitanja.

Baš zato što se na donjim postajama okreću na manjem promjeru (za 180 stupnjeva) treba veća građevina, logika mi ne štima. Dakle, kutna građevina je manja (ne veća) od donje postaje zato što je manji kut, upravo je njena veličina razmjerna namjeni ako uspoređujemo sa donjom postajom. Ne shvaćam kako na pamet možeš reći da je kutna građevina prevelika a ni sam ne znaš zasigurno mora li uopće postojati i kako ista funkcionira. Ali glavno da je preduga ovako od oka. :grin:

Ljudi moji, pa ne možemo o inženjerstvu kao na placu licitirati, a čak i tamo postoje vage.

U natječaju se može pronaći da će imati ubrzivače i usporivače, što imaju i krajnje postaje, a zna se da će se skidati sa sajle jer je kut loma trase veći od 3,5 stupnjeva. Ovisi o proizvođaču kako će to riješiti ali zna se općenito iz prakse kako se rade takva rješenja.

 

PS. ja sam sad ponovio dobar dio posta gdje sam pisao o tome još prije od Arna. Očito se ignoriraju odgovori ili se desio previd. Inače, Arno je napisao "skreće koliko treba" jer je jasno na što misli. U kontekstu da nije problem savladati bilo koji kut (razuman, ne npr. veći od 180 stupnjeva) pogotovo sa 1S tehnologijom gdje nema komplikacija sa drugim sajlama. Koristi se svugdje klasična tehnologija sa ubrzivačima i tračnicama.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sry ali svi glumite da znate sve napamet bez pravih podataka dok pričate s ljudima koji ipak znaju nešto.

 

Ako hoćete argumentirano odgovoriti potrudite se umjesto da se ponašate kao da pričate s nepismenima.

 

Ovo je došlo već do stvarno neugodnog tona.

 

 

Kutna građevina bit će duga otprilike koliko i početna ili krajnja postaja zajedno sa svim ostalim stadržajima, ne samom tehnikom potrebnom za žičaru.

 

I dalje stoji pitanje zašto je sâm zavoj od 30° rađen da je toliko dug i blaži od punog okreta ako se radi o tehnici identičnoj onoj na krajnjim postajama (a nitko nije na kraju naveo o kojoj se tehnologiji točno radi). Da je rađena samo kao okretna postaja to bi bilo daleko kraće, no pitanje je kakva bi bila brzina s putnicima itd.

Da je potpuno ista priča kao s krajnjim postajama onda ne bi imala blagi zavoj jer bi na ovakvom zavoju okret 180° bio dug nekoliko stotina metara a ne 10-ak m kako je normalno s krajnjim postajama.

 

Ako kažem da to košta više nego obični stup žičare u pravu sam sigurno, a ako pitam koliko košta ili odgovorite ili nemojte. Ako pitam koja se tehnologija koristi i je li mogla biti građena postaja kod bivšeg stupa trebam onda odgovor od nekoga tko eventualno zna zašto je stara ideja (ne jako elaborirana ali postojala je) napuštena, a ne odgovor da kutne građevine nisu nečuvene, da su sve zapravo iste i da nema nikakve veze ni gdje su građene, a svi koji pitaju za njih seljaci.

 

Dakle ne treba mi spekulacija nego odgovor o kojoj se tehnici radi, objašnjenje za idiote kako svako rješenje postoji i da je to potpuno logično zadržite za sebe jer sam skoro sve što ste naveli znao, nego ako znate odgovorite koja je izvedba odabrana i zašto.

 

 

 

Što se tiče provedbe projekta, na netu se može naći "Projektni zadatak za izradu Projekta uklanjanja stare Žičare Sljeme, izradu idejnog rješenja i idejnog projekta nove Žičare Sljeme - Zagreb", i zatim natječaji za nabavu koje stalno ponavljaš, dok je za bivše rješenje projekti zadatak formiran negdje godinu dana nakon zatvaranje stare, oko donje postaje postojao još i vrlo kvalitetan natječaj za arhitektonsko rješenje (dakle ne odabir firme koja gradi nego nagrađen arhitektonski tim) kratko prije mijenjanja plana, bilo je uneseno i urbanističko rješenje u UPU, i još neki detalji koji su se formirali godinama, dok se ovdje od promijenjenog zadatka za izradu idejnog rješenja do nabave došlo u otprilike 1 g. dok se ostali natječaji ne mogu naći. Ne kažem da ne postoje, ali volio bih ih vidjeti ako postoje.

I takvi projekti nemaju uvijek isti tehnički naziv, to nekad ni nije strogo definirano ni po koracima, ali sigurno je da je staro rješenje imalo puno koraka koji su kvalitetno zamišljeni a novije verzije toga su ili ignorirane ili odrađene kao formalnost. Nemoj se praviti da sve kužiš oko građevine i urbanizma ako misliš samo opet ponoviti da postoje natječaji za nabavu i gradnju na NN.

 

 

Na kraju mi je očajno da iskreno pitam da netko tko ima detaljnije podatke o projektu dobavi ih i stavi u kontekst, a dobijem lekcije o tome kako postoje puno pametniji ljudi koji znaju o čemu pričaju bez ijedne konkretne nove informacije.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ivan, konkretno sam mislio na Forumasa i pretjerano dramatiziranje, logici da kut određuje veličinu postaje, habanje sajle itd. Čovjek iznosi stvari kao da radi za Doppelmayr, a čini se da ne razumije ništa o tehnologiji.

Nema veze.

 

Uglavnom, minimalni je radijus isti onaj kojeg vidiš na donjoj postaji. Tamo se kabine okreću za 180° - pogledaj donju postaju.

Kutna građevina treba biti toliko velika da se kabine uspore, zakrenu i opet ubrzaju. Isto kao da razvučeš donju postaju (iz slova "U" u slovo "I"). Biti će vjerojatno i nešto kraća od ove na slici iznad (jer ova gore ima ulaz/izlaz putnika).

 

Dakle, duljina kutne postaje je ista za 1°ili za 90°, samo jedna izgleda kao slovo L, a druga kao slovo I.

 

Građevina je velika (odnosno visoka) zato što treba dovesti sajlu na isti nivo na ulazu i na izlazu iz postaje. Ako pogledaš postaju s gornje strane, vidjet ćeš da je tamo skoro u ravnini zemlje - zbog pada terena je visoka s druge strane. Prije postaje će još vjerojatno biti dvostruki stup da kut sajle dovede s relativno velikog nagoba (od donje postaje do kutne postaje) na nagib 0°.

 

Činjenica jest da je glupo da se gradi kutna postaja, ako se donja postaja mogla izgraditi tamo gdje će biti parking jer je to idelana pozicija (u ravnini trase).

Ja samo želim reći da kutna postaja (koja se obično gradi s izlazom/ulazom putnika) nije nikakva posebna tehnologija.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nestrpljivo čekamo da Forumaš presudi o ovoj prepiski između Ivan_T-101 i tram4 !

 

@Arno: nije lijepo da toliko znaš o sustavima žičara, kod nas se svako znanje uzima kao otegotna okolnost !


comments > /dev/null , pogotovo 2>&1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sry ali svi glumite da znate sve napamet bez pravih podataka dok pričate s ljudima koji ipak znaju nešto.

 

Ako hoćete argumentirano odgovoriti potrudite se umjesto da se ponašate kao da pričate s nepismenima.

 

Ovo je došlo već do stvarno neugodnog tona.

 

 

Kutna građevina bit će duga otprilike koliko i početna ili krajnja postaja zajedno sa svim ostalim stadržajima, ne samom tehnikom potrebnom za žičaru.

 

I dalje stoji pitanje zašto je sâm zavoj od 30° rađen da je toliko dug i blaži od punog okreta ako se radi o tehnici identičnoj onoj na krajnjim postajama (a nitko nije na kraju naveo o kojoj se tehnologiji točno radi). Da je rađena samo kao okretna postaja to bi bilo daleko kraće, no pitanje je kakva bi bila brzina s putnicima itd.

Da je potpuno ista priča kao s krajnjim postajama onda ne bi imala blagi zavoj jer bi na ovakvom zavoju okret 180° bio dug nekoliko stotina metara a ne 10-ak m kako je normalno s krajnjim postajama.

 

Ako kažem da to košta više nego obični stup žičare u pravu sam sigurno, a ako pitam koliko košta ili odgovorite ili nemojte. Ako pitam koja se tehnologija koristi i je li mogla biti građena postaja kod bivšeg stupa trebam onda odgovor od nekoga tko eventualno zna zašto je stara ideja (ne jako elaborirana ali postojala je) napuštena, a ne odgovor da kutne građevine nisu nečuvene, da su sve zapravo iste i da nema nikakve veze ni gdje su građene, a svi koji pitaju za njih seljaci.

 

Dakle ne treba mi spekulacija nego odgovor o kojoj se tehnici radi, objašnjenje za idiote kako svako rješenje postoji i da je to potpuno logično zadržite za sebe jer sam skoro sve što ste naveli znao, nego ako znate odgovorite koja je izvedba odabrana i zašto.

 

 

 

Što se tiče provedbe projekta, na netu se može naći "Projektni zadatak za izradu Projekta uklanjanja stare Žičare Sljeme, izradu idejnog rješenja i idejnog projekta nove Žičare Sljeme - Zagreb", i zatim natječaji za nabavu koje stalno ponavljaš, dok je za bivše rješenje projekti zadatak formiran negdje godinu dana nakon zatvaranje stare, oko donje postaje postojao još i vrlo kvalitetan natječaj za arhitektonsko rješenje (dakle ne odabir firme koja gradi nego nagrađen arhitektonski tim) kratko prije mijenjanja plana, bilo je uneseno i urbanističko rješenje u UPU, i još neki detalji koji su se formirali godinama, dok se ovdje od promijenjenog zadatka za izradu idejnog rješenja do nabave došlo u otprilike 1 g. dok se ostali natječaji ne mogu naći. Ne kažem da ne postoje, ali volio bih ih vidjeti ako postoje.

I takvi projekti nemaju uvijek isti tehnički naziv, to nekad ni nije strogo definirano ni po koracima, ali sigurno je da je staro rješenje imalo puno koraka koji su kvalitetno zamišljeni a novije verzije toga su ili ignorirane ili odrađene kao formalnost. Nemoj se praviti da sve kužiš oko građevine i urbanizma ako misliš samo opet ponoviti da postoje natječaji za nabavu i gradnju na NN.

 

 

Na kraju mi je očajno da iskreno pitam da netko tko ima detaljnije podatke o projektu dobavi ih i stavi u kontekst, a dobijem lekcije o tome kako postoje puno pametniji ljudi koji znaju o čemu pričaju bez ijedne konkretne nove informacije.

 

 

Da još jednom ponovim, mislim da nije baš jasno.

Kutna postaja je ista tehnologija kao i početna/zadnja postaja, isto kao i međupostaja. Naravno da poskupljuje projekt više od običnog stupa, to je neupitno.

Tehnologija je takva da se žičara skida sa sajle, usporava, vozi kroz postaju (svejedno je ravno ili skreće, to samo ovisi o "tračnici" po kojoj se vozi) i opet ubrzava i kači na sajlu.

 

Međupostaja će se razlikovati po tome što će na njoj vjerojatno biti i ulaz/izlaz (što je doslovce samo platforma uz kabinu i tračnica koja mehanički otvara vrata na kabinama), ali i što će na njoj biti vučni motor(i) za sajlu.

Na kutnoj postaji toga neće biti, sajla će samo proći kroz nju paralelno s kabinama.

 

 

 

Što se tiče kapaciteta, nisam shvatio tvoju opasku. Po čemu misliš da je ova žičara većeg kapaciteta od drugih 1S gondola? Velim, danas nema smisla naručivati kabinu ispod 10 sjedala. Jedino što još može utjecati na kapacitet je:

 

a) brzina žičare

b ) broj kabina

 

A činjenice su:

 

a) Isto za sve moderne žičare, maksimalno moguće (ne utječe na cijenu)

b ) Ne znamo koliko kabina je naručeno, ali vjerojatno standardno (maksimalno) moguće za trasu. Po potrebi se može voziti više ili manje kabina, ovisno o potražjni u tom danu.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Imat će 86 kabina.

 

Kutna građevina neće biti niti I ni L nego dugi luk od 30-35°, bar što se tiče donje strane. Gore je građevina ugrubo s jedne strane nekog kutnog oblika ali ne L a srldrige strane ravnija, no to je stvar arhitekture. Postoji projektna dokumentacija a donji dugi betonski dio je već i uživo vidljiv.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Imat će 86 kabina.

 

Kutna građevina neće biti niti I ni L nego dugi luk od 30-35°, bar što se tiče donje strane. Gore je građevina ugrubo s jedne strane nekog kutnog oblika ali ne L a srldrige strane ravnija, no to je stvar arhitekture. Postoji projektna dokumentacija a donji dugi betonski dio je već i uživo vidljiv.

Pa to i kažem, I bi bilo 0, a L 90 stupnjeva. Ova će biti nešto između, dakle 30-35, koliko je već skretanje. Dakle konstrukcija će biti izdužena, s kutom.

 

Betonska konstrukcija je samo podloga na koju će Doppelmayr montirati mehanizam/stanicu. Sve skupa vjerojatno neće biti zatvorena građevina.

 

Sto se tiče kabina, teško mi je procijeniti, to je 43 kabine na ukupnu duljinu trase. Koliko je trasa, 5 km? Ako je, to je 116 metara između svake kabine, što je dosta rijetko (u usporedbi s drugim 1S sustavima).

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa to i kažem, I bi bilo 0, a L 90 stupnjeva. Ova će biti nešto između, dakle 30-35, koliko je već skretanje. Dakle konstrukcija će biti izdužena, s kutom.

 

Betonska konstrukcija je samo podloga na koju će Doppelmayr montirati mehanizam/stanicu. Sve skupa vjerojatno neće biti zatvorena građevina.

 

Evo, vjerojatno će izgledati poput ovoga:

 

5365_Mittelstation.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

EDIT: počeo sam pisati post 2h prije postanja pa nisam vidio što je Arno napisao. Dakle moj post niti nije potrebno čitati jer sam ponovio sve što je on napisao. Ali tim više znači da očito ne pišem gluposti.

 

Sry ali svi glumite da znate sve napamet bez pravih podataka dok pričate s ljudima koji ipak znaju nešto.

 

Ako hoćete argumentirano odgovoriti potrudite se umjesto da se ponašate kao da pričate s nepismenima.

 

Ovo je došlo već do stvarno neugodnog tona.

Ne znam za koga se to odnosi. Ne osjećam se prozvanim jer ja tako ne komuniciram.

 

Kutna građevina bit će duga otprilike koliko i početna ili krajnja postaja zajedno sa svim ostalim stadržajima, ne samom tehnikom potrebnom za žičaru.

Evo preciznije i konkretno o dimenzijama da se ne natežemo oko duljine jer duljina ovdje nije varijabla koja je uopće bitna, ali dobro. Kutna građevina sastoji se od pet armirano-betonskih stupova na koje dolazi armirano-betonska ploča. Na nju se montira čelična konstrukcija na koju idu svi tehnički elementi kojima se savladava kut između promjene smjerova trase žičare. Koriste se ubrzivači i usporivači kabina (vjerojatno pneumatski kotači), oprema za transport kabina (recimo to tako tračnice) te oprema za stezanje i otpuštanje kabina na pogonsko/nosivo uže. Armirano betonska ploča na koju ide sva ta oprema dimenzija je 43,11 x 21,55m. Na cijeli taj sklop dolazi još krovna konstrukcija. Najviša visina kutne građevine (visina najvišeg stupa pa do krova) iznosi oko 24m. Unutra u tom sklop koliko sam shvatio na toj platformi nalazi se servisno-upravljačka prostorija.

Što se tiče dijela donje postaje koji se može usporediti sa kutnom postajom što se tiče tehnologije prihvata kabina i manipulacije s njima (dakle isključivo konstrukcija s tehničkom opremom), biti će duga 27m i bit će dvostuko široka od kutne dakle oko 40 do 50m. Javno dostupna dokumentacija je aljkava i nema izmjere širine.

Ono što je glavna stvar i ono što određuje cijenu jest opremljenost donje postaje odnosno kutne građevine. Donja postaja je daleko skuplja jer ima više pogonske opreme i opreme za savladavanje kuta (180 stupnjeva), plus ostala oprema koje nema na kutnoj građevini.

 

I dalje stoji pitanje zašto je sâm zavoj od 30° rađen da je toliko dug i blaži od punog okreta ako se radi o tehnici identičnoj onoj na krajnjim postajama (a nitko nije na kraju naveo o kojoj se tehnologiji točno radi). Da je rađena samo kao okretna postaja to bi bilo daleko kraće, no pitanje je kakva bi bila brzina s putnicima itd.

Da je potpuno ista priča kao s krajnjim postajama onda ne bi imala blagi zavoj jer bi na ovakvom zavoju okret 180° bio dug nekoliko stotina metara a ne 10-ak m kako je normalno s krajnjim postajama.

Zašto je rađena baš u toj duljini ne znam. Mislim li da je mogla biti kraća? Ne mislim, jer takvo nešto rade inženjeri građevine i strojarstva koji su očito s razlogom postaviti takve dimenzije, iako to je dobro pitanje i ja bih volio znati taj odgovor. Međutim ne mogu tvrditi da je mogla biti kraća jer nemam na osnovu čega to tvrditi. Ono što ja kao laik u tom području mogu reći (pošto nisam inženjer strojarstva nego prometa i nisam upoznat s točnim dimenzijama pogona i s točnom izvedbom) da je potrebna duljina na kojoj kabina se odvaja od užeta te postupno usporava na nešto nižu brzinu te ponovno prilikom savladavanja tog loma trase ponovno ubrzava na brzinu izlaznog užeta. Pretpostavljam da se u manjoj duljini to postupno smanjenje i povećanje brzine ne može izvesti, odnosno da bi kabina usporila s prevelikim ubrzanjem i obrnuto (kao što si i sam rekao). Osim toga negdje mora stati taj mehanizam za prihvat i odvajanje kabine te skretne užnice.

Sad se otvara pitanje, jeli moguće imati pogon preko kotača koji se vrti istom brzinom kao ulazno i izlazno uže pa da kabina ne gubi brzinu? Odgovor ne znam ali i u tom slučaju je potreban blag radijus radi centrifugalne sile i uopće tehničke mogućnosti savladavanja takvog kuta bez promjene brzine.

 

 

 

Ako kažem da to košta više nego obični stup žičare u pravu sam sigurno, a ako pitam koliko košta ili odgovorite ili nemojte. Ako pitam koja se tehnologija koristi i je li mogla biti građena postaja kod bivšeg stupa trebam onda odgovor od nekoga tko eventualno zna zašto je stara ideja (ne jako elaborirana ali postojala je) napuštena, a ne odgovor da kutne građevine nisu nečuvene, da su sve zapravo iste i da nema nikakve veze ni gdje su građene, a svi koji pitaju za njih seljaci.

 

Dakle ne treba mi spekulacija nego odgovor o kojoj se tehnici radi, objašnjenje za idiote kako svako rješenje postoji i da je to potpuno logično zadržite za sebe jer sam skoro sve što ste naveli znao, nego ako znate odgovorite koja je izvedba odabrana i zašto.

Naravno da ne košta kao obični stup žičare. Ne znam tko to je dosad to tvrdio?

Gdje vidiš spekulacije? Napisano je više puta (od više forumaša) koja se tehnologija koristi po onome što se može iščitati iz dokumentacije i uz saznanje što se inače koristi u takvim slučajevima. Dakle ako je to spekulacija onda u redu ali nitko od nas nema detaljnija saznanja od toga. Dakle kabina se odvaja od užeta, prelazi na kotače, s postupnim usporenjem te potom ubrzanjem te opet prelazi na uže. Samo uže prelazi preko sustava skretnih užnica i nastavlja dalje.

 

Što se tiče provedbe projekta, na netu se može naći "Projektni zadatak za izradu Projekta uklanjanja stare Žičare Sljeme, izradu idejnog rješenja i idejnog projekta nove Žičare Sljeme - Zagreb", i zatim natječaji za nabavu koje stalno ponavljaš, dok je za bivše rješenje projekti zadatak formiran negdje godinu dana nakon zatvaranje stare, oko donje postaje postojao još i vrlo kvalitetan natječaj za arhitektonsko rješenje (dakle ne odabir firme koja gradi nego nagrađen arhitektonski tim) kratko prije mijenjanja plana, bilo je uneseno i urbanističko rješenje u UPU, i još neki detalji koji su se formirali godinama, dok se ovdje od promijenjenog zadatka za izradu idejnog rješenja do nabave došlo u otprilike 1 g. dok se ostali natječaji ne mogu naći. Ne kažem da ne postoje, ali volio bih ih vidjeti ako postoje.

I takvi projekti nemaju uvijek isti tehnički naziv, to nekad ni nije strogo definirano ni po koracima, ali sigurno je da je staro rješenje imalo puno koraka koji su kvalitetno zamišljeni a novije verzije toga su ili ignorirane ili odrađene kao formalnost. Nemoj se praviti da sve kužiš oko građevine i urbanizma ako misliš samo opet ponoviti da postoje natječaji za nabavu i gradnju na NN.

 

 

Na kraju mi je očajno da iskreno pitam da netko tko ima detaljnije podatke o projektu dobavi ih i stavi u kontekst, a dobijem lekcije o tome kako postoje puno pametniji ljudi koji znaju o čemu pričaju bez ijedne konkretne nove informacije.

To da projekti nemaju uvijek isti tehnički naziv nije točno. Znači želiš reći da sam ja u krivu kad tebi kažem da nešto poput "Natječaj za opći projekt žičare" ne postoji? Opet te molim da jasno kažeš što nije definirano i što fali? Ja ne razumijem što fali. Po mom mišljenju sve što treba je tu.

Fali arhitektonski i urbanistički natječaj za donju postaju?

Isto tako, jedno je kako je nešto odrađeno a drugo ima li natječaj ili nema. Ne znam što je odrađeno kao formalnost. Onda nas upoznaj precizno s time što je odrađeno kao formalnost ovdje za razliku od starog projekta donje stanice. Ja takva saznanja nemam niti stvarno znam na što ciljaš.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dodao bih da je vjerojatno na donjoj postaji i (automatsko) spremište kabina.

Iskreno, po meni je glavni nedostatak postojanja kutne postaje buka koju će ona proizvoditi, zbog okolnih kuća.

 

Osim ako se baš iz tog razloga ne bude gradila građevina oko nje - što mi se zasad čini da nije slučaj.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Koga zanima tehnika, može pogledati:

 

https://www.youtube.com/watch?v=yVcQkm4isyE

 

Odlično objašnjeno. Pretpostavljam da na sljemenskoj kutnoj neće trebati kotači za usporavanje jer nitko neće ulaziti niti izlaziti, treba samo odvojiti od sajle na ulazu onda ponovo zakvačiti na izlazu

Share this post


Link to post
Share on other sites

Trebat će usporavanje, jer nije moguće kabinu zakrenuti u punoj brzini. Treba je usporiti, zakrenuti i ubrzati.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...