Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net
Stanley

Divlji prijelazi preko pruge

Recommended Posts

Nisam primijetio da imamo ovakvu temu, a dobro bi došla jer diljem hrvatske željezničke mreže, kao i u susjednim zemljama, ima mnoštvo ilegalnih cestovnih i pješačkih prijelaza. Ono ''cestovnih'' valja shvatiti uvjetno jer je riječ o kojekakvim putinama i puteljcima izvan svih kategorija. A i na našem forumu spominju se divlji prijelazi, nathodnici i pothodnici u raznim temama.

 

U današnjoj jutarnjoj šetnji zapeo mi je za oko ovaj divlji pješački prijelaz preko pruge u Vrapču, između stajališta Vrapče i mosta na potoku Vrapčak i na otprilike pola puta između dva pothodnika. Domoroci su ga popločali kako ne bi, nedajbože, zablatili cipele:

 

4fK3a48.jpg

 

Memento mori! (Vidi gore desno):

 

hg8MuvG.jpg


Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nisam primijetio da imamo ovakvu temu, a dobro bi došla jer diljem hrvatske željezničke mreže, kao i u susjednim zemljama, ima mnoštvo ilegalnih cestovnih i pješačkih prijelaza. Ono ''cestovnih'' valja shvatiti uvjetno jer je riječ o kojekakvim putinama i puteljcima izvan svih kategorija. A i na našem forumu spominju se divlji prijelazi, nathodnici i pothodnici u raznim temama.

...

Memento mori! (Vidi gore desno):

 

Iako se u izvještajima o pregaženjima pojavljuju samo stacionaže koje ne govore mnogo i znače nešto više tek nadzornicima pruga, čini mi se da ti divlji prijelazi nisu ključni u broju nesreća. Da, svijeća ukazuje na mjesto pogibije, ali ne razjašnjava uzrok (nepažnju ili samoubojstvo). Sigurno je da je jedan takav u Koprivnici lani "presudio" starcu, sjećam se da je prije nekoliko godina na nasipu kraj Trnskog vlak naletio na biciklista (!) - no ono kaj predstavlja problem s tim divljim prijelazima, generalno spada u - infrastrukturu.

 

Naime, na gotovo svakom divljem prijelazu (a pogotovo na onima gdje su strmi prilazi, uske bankine ili ih uopće nema, a tucanička prizma razmjerno visoka) se pojavljuje razgrtanje i odron tucanika na rubovima prizme, i vjerovao ti ili ne, ali takav "neznatan" defekt se reflektira na stabilnost (i geometriju) kolosjeka - ili vulgo: osjeti se u vožnji kao kratki trzaj, uvala ili zabacivanje.

 

Ne tvrdim naravno, da time ugrožavaju sigurnost prometa, jer do te razine ipak ne bi došlo zaslugom ZOP-a, no predstavljaju neugodan problem u održavanju, jer se radi o malim količinama materijala, ali na jako puno mjesta, pri čemu nikakvo održavanje ne prekida loše domorodačke navike ... i SIC TRANSIT GLORIA MUNDI.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pozdrav svima,

 

Evo da i ja pridonesem malo ovoj temi sa jednim divljim prijelazom.

Lokacija: Izlaz kolodvora Metković smjer Čapljina

40053991692_9ac7abc8f9_b.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pozdrav svima,

 

Evo da i ja pridonesem malo ovoj temi sa jednim divljim prijelazom.

Lokacija: Izlaz kolodvora Metković smjer Čapljina

https://farm5.staticflickr.com/4711/40053991692_9ac7abc8f9_b.jpg

Na tom mjestu drž sirenu nepuštaj Edited by seabral
fotke se ne citiraju

Share this post


Link to post
Share on other sites

Koliko je ovakvih na Duvratu ili u Kominu ili u Strugama? :kul

Ja sam izdvojio ovaj pošto mi se cini najveci i najcesce upotrebljavan.

A posto nisam odatle pa neznam kako i gdje lokalci prelaze i obitavaju ;)

Struge su prica za sebe tamo je legalni cestovni prelaz opasniji od ostalog :lol

 

Pozz ;)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Struge su prica za sebe tamo je legalni cestovni prelaz opasniji od ostalog :lol

 

Pozz :wink:

To je prijelaz prije mosta kad ideš od Gabele? Zar nije osiguran svetlosnim signalima?

Share this post


Link to post
Share on other sites

To je prijelaz prije mosta kad ideš od Gabele? Zar nije osiguran svetlosnim signalima?

I signalima i polu branicima.

Share this post


Link to post
Share on other sites

I signalima i polu branicima.

Nekad je na tom mjestu i uskotračna pruga bila tako osigurana. To je tada (početak sedamdesetih) bio jedini cestovni prijelaz na uskotračnim prugama osiguran na najsuvremeniji način. To je sve rađeno u sklopu ugradnje telekomande.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja sam izdvojio ovaj pošto mi se cini najveci i najcesce upotrebljavan.

A posto nisam odatle pa neznam kako i gdje lokalci prelaze i obitavaju :wink:

Struge su prica za sebe tamo je legalni cestovni prelaz opasniji od ostalog :lol

 

Pozz :wink:

Nekada je on bio često upotrebljavan dok su poslovale firme s desne strane (na slici). Sad je tamo uglavnom (nažalost) pustoš i nema tu velika prijelaza (nema razloga za prijelaz). Na Duvratu, bolje rečeno Jerkovcu imaš igralište preko pruge (cca 1 km prije ulaska u kolodvor Metković), pa ribičke "nastambe",... Što se tiče BH strane, od Struga je još opasniji prijelaz u Gabeli na kojem je bila stavljena oprema ali dugo nije bila u funkciji (ili je bila u funkciji pa u kvaru, ne znam). Prije par godina na njemu je bio smrtni slučaj. Poginuo je čovjek koju je tuda svaki dan automobilom prelazio idući na posao. Struge i dalje prema Čapljini je priča za sebe. Tu su "prijelazi" bili oduvijek...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mali OT. Kod tog prijelaza u Strugama bilo je uskotračno stajalište negdje do kraja šezdesetih ili možda prvih godina sedamdesetih. Stajalište je prije ovoga u Strugama bilo u istom selu ali možda između nekih 500-1000m iza mosta prema Čapljini. Tamo je bila nekad birtija. Izmješteno je u prvoj polovicu šezdesetih. Normalnotračno stajalište u Strugama bilo je iza mosta prema Čapljini nekih 50-100m sa desne strane kod 1 drveta. Uskotračno stajalište je bilo sa lijeve strane na obje lokacije. Na normalnotračnom stajalištu ako se dobro sjećam stajao je samo 1 par vlakova i to radi željezničara. Tamo se vlakovi ne bi zadržavali da nije bilo konstantnog povlačenja pomoćnih kočnica. Kad je 1966. uskotračna radionica ZOKIL (Zajednički opravak kola i lokomotiva) iz Mostara preseljen u Čapljinu (Struge) prešli su i radnici. Radionice su bile sa lijeve strane i sad se vide. Ujutro lokalom kojim su dolazili iz Mostara na posao silazili su u Čapljini. Trebalo je još oko 2-2.5 km ići još pješice. Onada su znali pitati strojovođu da im stane u visini hala. I velika većina je stala. Ali kako su se brzinomjerne trake redovito očitavale nakon skidanja primjećeno je stajanje koje nije bilo evidentirano kako u putnom listu tako i u mašinskom listu. Počele su stizati prijave strojovođama i ovi su prestali stajati. Ali sad su ti željezničari redovito potezali pomoćne kočnice ili špricali na štoku. Za neupućene koji nisu željezničari da objasnim ovo špricanje. Na svim vagonima sa svake čeone strane postoje slavine od zračnog voda na koje se dalje nastavljaju crijeva. Kada se vagoni slažu u kompoziciju (putnički i teretni) najprije se međusobno zakvače, zatim se spajaju crijeva od zračnog voda i potom otvaraju slavine na svim vagonima. Na posljednjem vagonu u vlaku je otvorena samo prva slavina koja je spojena sa susjednim vagonom. Slavina na kraju mora biti zatvorena. Pritisak u zračnom vodu i crijevima je 5 bara. Strojovođa kada želi kočiti postupno na kočniku lokomotive ispušta zrak i vlak polagano smanjuje brzinu. Znači pritisak postupno pada ispod 5 bara. Ukoliko otvori kočnik odmah do kraja ili se aktivira pomoćna kočnica dolazi do naglog kočenja vlaka. U slučaju opasnosti to je dobro ali drugačije može doći do stvaranja ravnih ploha na kotaču vagona ili lokomotive a može i svašta drugog biti. Tada se kotači ne vrte nego klize po tračnicama. To najbolje čujete kada sejedite u vagonu ili kad vlak prolazi pokraj vas pa se čuje tak, tak, tak, tak, ...... Tada bi trebalo po dolasku lokomotive u matični depo a i vagone otpremiti na tokarenje. I tako bi željezničari otvorili na zadnjem vagonu vrata i nogom pritisnuli i otvorili slavinu. Da ne mislite da su ovi bili specijalci. Zagorci su po tom pitanju bili dipling, mr, dr, profesor primarijus. I tako jedanput je 1 strojovođa u Čapljini zatvorio slavinu na službenom vagonu. I kad je vlak bio u Strugama ovi povlače pomoćne kočnice, špricaju na štoku ali vlak ne staje. I tako odoše oni u Metković (možda su i u Gabeli izašli). Uglavnom kada su u Sarajevu vidjeli što se dešava a i pisane su peticije onda je vlak kojim su išli na posao ujutro i popodene kad su išli sa posla stajao u Strugama. Čini mi se da čak u putničkom VR nije nigdje bilo prikazano stajanje vlakova za putujući svijet.

Poštar je li predugačak tekst? :hombre

Share this post


Link to post
Share on other sites

Lijepo objasnjeno.

No danas jos uvijek postoji kucica/kontenjer u strugama gdje je nekad bilo stajalište. (Barem su meni lokalci tako objasnili)

 

No idemo dalje

Kao za ljude tako i za životinje postoje prijelazi, tako ima jedna krava. Da da KRAVA koja se nastanila kraj pruge između Komina i Opuzena par puta sam ju vec uocio kako po pola noci tumara kraj pruge.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kao za ljude tako i za životinje postoje prijelazi, tako ima jedna krava. Da da KRAVA koja se nastanila kraj pruge između Komina i Opuzena par puta sam ju vec uocio kako po pola noci tumara kraj pruge.

Rekoh ti ja da toga ima još. :mrgreen:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mali OT. Kod tog prijelaza u Strugama bilo je uskotračno stajalište negdje do kraja šezdesetih ili možda prvih godina sedamdesetih. Stajalište je prije ovoga u Strugama bilo u istom selu ali možda između nekih 500-1000m iza mosta prema Čapljini. Tamo je bila nekad birtija. Izmješteno je u prvoj polovicu šezdesetih. Normalnotračno stajalište u Strugama bilo je iza mosta prema Čapljini nekih 50-100m sa desne strane kod 1 drveta. Uskotračno stajalište je bilo sa lijeve strane na obje lokacije. Na normalnotračnom stajalištu ako se dobro sjećam stajao je samo 1 par vlakova i to radi željezničara. Tamo se vlakovi ne bi zadržavali da nije bilo konstantnog povlačenja pomoćnih kočnica. Kad je 1966. uskotračna radionica ZOKIL (Zajednički opravak kola i lokomotiva) iz Mostara preseljen u Čapljinu (Struge) prešli su i radnici. Radionice su bile sa lijeve strane i sad se vide. Ujutro lokalom kojim su dolazili iz Mostara na posao silazili su u Čapljini. Trebalo je još oko 2-2.5 km ići još pješice. Onada su znali pitati strojovođu da im stane u visini hala. I velika većina je stala. Ali kako su se brzinomjerne trake redovito očitavale nakon skidanja primjećeno je stajanje koje nije bilo evidentirano kako u putnom listu tako i u mašinskom listu. Počele su stizati prijave strojovođama i ovi su prestali stajati. Ali sad su ti željezničari redovito potezali pomoćne kočnice ili špricali na štoku. Za neupućene koji nisu željezničari da objasnim ovo špricanje. Na svim vagonima sa svake čeone strane postoje slavine od zračnog voda na koje se dalje nastavljaju crijeva. Kada se vagoni slažu u kompoziciju (putnički i teretni) najprije se međusobno zakvače, zatim se spajaju crijeva od zračnog voda i potom otvaraju slavine na svim vagonima. Na posljednjem vagonu u vlaku je otvorena samo prva slavina koja je spojena sa susjednim vagonom. Slavina na kraju mora biti zatvorena. Pritisak u zračnom vodu i crijevima je 5 bara. Strojovođa kada želi kočiti postupno na kočniku lokomotive ispušta zrak i vlak polagano smanjuje brzinu. Znači pritisak postupno pada ispod 5 bara. Ukoliko otvori kočnik odmah do kraja ili se aktivira pomoćna kočnica dolazi do naglog kočenja vlaka. U slučaju opasnosti to je dobro ali drugačije može doći do stvaranja ravnih ploha na kotaču vagona ili lokomotive a može i svašta drugog biti. Tada se kotači ne vrte nego klize po tračnicama. To najbolje čujete kada sejedite u vagonu ili kad vlak prolazi pokraj vas pa se čuje tak, tak, tak, tak, ...... Tada bi trebalo po dolasku lokomotive u matični depo a i vagone otpremiti na tokarenje. I tako bi željezničari otvorili na zadnjem vagonu vrata i nogom pritisnuli i otvorili slavinu. Da ne mislite da su ovi bili specijalci. Zagorci su po tom pitanju bili dipling, mr, dr, profesor primarijus. I tako jedanput je 1 strojovođa u Čapljini zatvorio slavinu na službenom vagonu. I kad je vlak bio u Strugama ovi povlače pomoćne kočnice, špricaju na štoku ali vlak ne staje. I tako odoše oni u Metković (možda su i u Gabeli izašli). Uglavnom kada su u Sarajevu vidjeli što se dešava a i pisane su peticije onda je vlak kojim su išli na posao ujutro i popodene kad su išli sa posla stajao u Strugama. Čini mi se da čak u putničkom VR nije nigdje bilo prikazano stajanje vlakova za putujući svijet.

Poštar je li predugačak tekst? :hombre

Bilo je sličnih događaja na ulazu u Metković od Gabele, iako je na signalu bilo zeleno. :mrgreen:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Lijepo objasnjeno.

No danas jos uvijek postoji kucica/kontenjer u strugama gdje je nekad bilo stajalište. (Barem su meni lokalci tako objasnili)

 

U moje vrijeme nije bilo nikakvog kontejnera/kućicu. Ne znam kad ću dolje pa da se raspitam. Ovi stari koji bi to znali su pomrli a madi ne znaju?

Share this post


Link to post
Share on other sites

U moje vrijeme nije bilo nikakvog kontejnera/kućicu. Ne znam kad ću dolje pa da se raspitam. Ovi stari koji bi to znali su pomrli a madi ne znaju?

Kazu da je to nekad bila kućica stajališta. Pa sad neznam.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kazu da je to nekad bila kućica stajališta. Pa sad neznam.

Na uskotračnoj na obje lokacije nije nikad bilo nikakve kućice ili sličnog objekta za zaštitu. Za normalnu prugu sam prije napisao.

Share this post


Link to post
Share on other sites
On 2/9/2018 at 11:40 PM, mali.paja said:

Na uskotračnoj na obje lokacije nije nikad bilo nikakve kućice ili sličnog objekta za zaštitu. Za normalnu prugu sam prije napisao.

Kod ŽCP-a u Strugama, tj.10ak metara niže od prijelaza nalazi se nikad dovršena kućica stajališta, od betonskih blokova, pričao mi je djed bio da je to trebalo biti stajalište i za uskotračnu i za normalnotračnu prugu,no nikad nije dovršeno.😊

Share this post


Link to post
Share on other sites

Na koju stranu od prijelaza, južno ili sjeverno?. Kućica o kojoj pišeš najvjerovatnije je od čuvara putnog prijelaza.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...