Od danas je aktivan https://mapper.zeljeznice.net zahvaljujući forumašu DWProski.

 

Jump to content

Kolodvor i grad Križevci, 9. lipnja 2017.


Stanley
 Share

Recommended Posts

Lutalačko-izviđački duh odveo me ovaj put u Križevce, naselje u kojem su neko vrijeme živjeli moji deda i baka. Nisam prvi koji je putopisno obradio ovo mjesto, to je već učinio forumski kolega ICE-3M (ne javlja se još od listopada 2015.) i svoje dojmove je objavio OVDJE. Uz komplimente mom prethodniku za vrlo solidan i zanimljiv putopis ja ipak preferiram vlastiti pristup, pa će i moje viđenje Križevaca biti nešto drukčije i kompletnije.

Putovanje je obavljeno vlakom, uz vožnju zamjenskim autobusom zbog poznatih nam radova na pruzi. Ali me ovaj put poslužila sreća - u polasku sam koristio 783 koji je još vozio na cijeloj relaciji, a u povratku sam u Vrbovcu sjeo u Soma koji je glumio brzog iz Budimpešte i tako prištedio nešto vremena. No krenimo redom.

 

Pogled iz vlaka na dionici Repinec - Križevci:

 

295xQvO.jpg

 

Brzi 783 je posljednji koji će proći prije zatvora pruge:

 

u1TkDQa.jpg

 

Kolodvor

 

Vhs0xCz.jpg

 

Kolodvor Križevci je međukolodvor na magistralnoj pruzi M201 državna granica - Botovo - Dugo Selo i odvojni kolodvor za prugu L203 Križevci - Bjelovar - Kloštar, na kilometarskom položaju 481+081. Od susjednog kolodvora Lepavina u smjeru Botova udaljen je 16,5 km, a od kolodvora Vrbovec u smjeru Dugog Sela 20 km. Kolodvor ima 7 kolosijeka ne računajući slijepe i industrijske, najveća dopuštena duljina vlakova na 3. i 4. kolosijeku je 769-786 m, a najveća dopuštena brzina vlakova kroz kolodvor je 50 km/h.

 

Po dolasku sam se javio najstarijem po činu (i najmlađem po godinama) - šefu kolodvora. Gospodin se nije htio slikati pa iz njegovog ureda slijedi samo jedan foto zapis:

 

cUUiaBs.jpg

 

Javio sam se i prometnom uredu, gdje sam zatekao dvoje prometnika u službi. Dama se također nije htjela slikati, a ovo je gospodin Đuro:

 

udt05Vt.jpg

 

Nekoliko detalja iz prometnog ureda:

 

wwBbBKb.jpg

 

g44IA3C.jpg

 

7X36RAP.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

JRZuMa3.jpg



Eh, da mi je bilo raditi u ovom ''parnom'' ambijentu:



OAbvRVn.jpg



Dvije lokomotive koje su radile u Križevcima vrijedi posebno istaći. Bila je i treća (JŽ 01), ali je slika navodno pala sa zida.



Legendarna JŽ 11 ili MAV 424, koja je vukla brze, ubrzane, putničke i teretne vlakove na pruzi Dugo Selo - Koprivnica - Gyékényes:



eLVCQvy.jpg



JŽ 51 koja je vukla vlakove iz Križevaca za Bjelovar, Kloštar, Garešnicu i Bastaje:



Wyn7qoN.jpg



Ulaz sa perona u putnički dio kolodvora:



G9v8EkU.jpg



Nekoliko fotografija putničkog dijela:



cEUpGi6.jpg



CerzMGN.jpg



R2JA43S.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Kolodvor Križevci ima i vlastitu mehanu:



bq7aCeM.jpg



Očevidom i osobnim bavljenjem utvrđeno je da institucija zadovoljava kriterije:



ZKOF5F3.jpg



Vodonapojnik za ljude koji funkcionira:



leeNQUg.jpg



Idemo malo u podzemlje:



mRCm44c.jpg



Da je u Zagrebu bilo bi odavno usvinjeno, ali ovdje izgleda vlada viši civilizacijski stupanj (ili nema dućana koji prodaju sprej):



r9GzXgd.jpg



Dobro, nađe se i tu poneki manijak, ali bar zidove ne diraju:



ovn6zCl.jpg



AXBOIUZ.jpg



Drugi peron:



NVkXswL.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Vodonapojnik na drugom peronu, koji ne radi:



bf2firs.jpg



Na trećem peronu stoji Macosa za Bjelovar...



AqE0K7a.jpg



... a ide li i kamo dalje ne bih znao reći:



UJKFtok.jpg



Ajd' se ti već jednom odluči:



BOjMuyJ.jpg



JpJuFYN.jpg



Vrijeme je da se obiđe kolodvor, a ovo je ŽCPR na industrijskom kolosijeku koji vodi u silos. Njega nisam slikao jer mi je bio točno ispod sunca:



p89uny0.jpg



tr6Xeja.jpg



Idem niz sedmi kolosijek:



kQeLD7R.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Odvajanje industrijskog kolosijeka za silos:



GmWdoex.jpg



Idemo dalje:



tYy209x.jpg



Evo i njega - Inter City vlak iz Bjelovara, Klokočevca, Rovišća, Cirkvene, Svetog Ivana Žabna, Brezovljana i Poljanke dolazi na treći peron:



0tEmYAa.jpg



Odvajanje pruge za Bjelovar - Kloštar:



7zmDYku.jpg



tcKYUjb.jpg



Blok kućica:



nLU19cQ.jpg



Most preko potoka...



fyCP9il.jpg



MQpFHE1.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

... za koji pretpostavljam da se zove Koruška i izgleda prilično gadno:



n5g4SIA.jpg



Izlaz iz kolodvora u smjeru Vrbovca:



B0HtJ2r.jpg



nkcj8AL.jpg



Idemo pogledati slijepi kolosijek, valjda izvlačnjak...



iFLM4qO.jpg



... po kojem se, po svemu sudeći, već dugo nije ništa kotrljalo:



7hTMXzD.jpg



Jedan pogled unatrag. Upravo je stigao Somulj-aga iz Koprivnice i brzo će natrag:



4eljutU.jpg



Idemo prema kraju izvlačnjaka:



qKKMj11.jpg



Kasno je da se kandidiram za strojovođu i ne da mi se tražiti signalni pravilnik, pa ću nagađati - ovo je znak opoziva prethodne naredbe:



fQQtlHI.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

A naredba bi bila ova - ograničenje brzine kroz kolodvor:



A2dzxxH.jpg



Kilometarski stupić:



CeZe79r.jpg



Stigosmo do samog kraja, sve bježeći od početka:



r4WBWNV.jpg



Jedan zarasli slijepi kolosijek...



bETuHoq.jpg



... koji završava ovdje. Kladio bih se da se na ovom mjestu obavljao pretovar vojnih vozila:



Ch5iYsv.jpg



Da ne zaboravimo gdje smo:



GEETXd2.jpg



Stari i novi pragovi:



Vd2F24t.jpg



rswom2n.jpg


Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Manipulativni kolosijek i navoz:



jekP6d8.jpg



ew5I61n.jpg



AO1uSMA.jpg



Čini se da je i ovdje bio kolosijek:



4i2yAJR.jpg



Ode onaj neodlučni za Bjelovar, Kloštar, Osijek Donji Grad... wherever, sretan mu put:



sJAeGSr.jpg



Robni magazin:



YvGnHvF.jpg



Nekad bilo:



UIIz68L.jpg



Sudeći po izgledu ovo bi se moglo otvoriti samo autogenim rezanjem, vulgo švajsaparatom:



lLInkZO.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Vrijeme je da se krene na drugu stranu kolodvora, a ovakva upozorenja u pravilu bilježim. Naročito jer ih malo tko poštuje:



6ISAwtF.jpg



Tračak svjetlosti u magli gustoj:



iVHxFeU.jpg



Vrijeme je za posjet drugoj strani kolodvora:



fPyRh4m.jpg



Mosna vaga u pristojnom stanju:



vCFnif8.jpg



tWrOPfx.jpg



Izlaz iz kolodvora u smjeru Lepavine:



dB1CKKp.jpg



Dva bika uboga:



noWgOSh.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Ulaz u kolodvor iz smjera Lepavine:



rkFVEnV.jpg



Bik na ''bjelovarskom'' kolosijeku:



ZyYZUui.jpg



ŽCPR s polubrkljom:



cbSHfI4.jpg



Oho!



zhLtJnX.jpg



Nema majci preko pruge...



6VRPROq.jpg



... dok on ne prođe:



rIp1jJQ.jpg



Na povratku hodnja uz civilnu stranu kolodvora:



h3ZbeVc.jpg



A ja ću smjerom ovog putokaza. Naročito me zanima ono prvo što piše:



ML3aq8s.jpg



Od kolodvora do grada ima cca 3 km. Moram priznati da sam se prevario u predviđanju - nadao sam se kakvoj aleji i hladovini, a hodao sam po pržini gdje nije bilo ni grma. Uz cestu, koja se inače zove Ulica Nikole Tesle, niče poduzetnička zona s brojnim novim gospodarskim objektima. Lijepo je da se napreduje, ali mene zanima gradski ambijent. Na kraju ću do njega i stići.

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Grad

 

U teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske Križevci imaju status grada, s površinom od 264 km2 i 60 naselja. Na popisu stanovništva 2011. godine Grad je imao 21.122 stanovnika, od čega u samim Križevcima 11.231.

 

Grb Grada Križevci:

 

zJG53Wv.png

 

O povijesti svog grada valjda najviše znaju sami Križevčani, pa prenosim tekst sa službene web stranice Grada:

Križevci su jedan od najstarijih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tako će nam povijesna vrela posvjedočiti o pisanoj povijesti Križevaca već od 12. stoljeća kao županijskog središta, a od polovine 13. stoljeća, točnije od 1252., kao privilegiranog banskog, pa potom kraljevskog grada. I župnu crkvu svetog Križa vrela potvrđuju zarana, već 1232. godine, kao jednu od najstarijih crkvi u regiji. No ranija povijesna vrela izgubljena su, te bi se mogao steći dojam da na ovom mjestu naselje datira tek otkada ga povijest potvrđuje. Da nije tako ne svjedoče samo mnogoborojni arheološki nalazi, koji dokazuju kontinuitet života pod Kalnikom i uz križevačke potoke Korušku, Trstenik, Vrtlin i Glogovnicu; kroz tisuće godina, tu je važno križanje cesta, od kojih su neke nesumnjivo rimske, kao na primjer ona od Varaždinskih Toplica prema Sisku. No tu je i tradicija, legende i pučke predaje o nastanku mjesta, o imenu mjesta, neprovjereni, ali utemeljeni podaci o povijesnim događajima koji su se možda ovdje dogodili.

Tako najpoznatija predaja, ona o čudu svetog Križa koju je zapisao Kvirin Vidačić, govori da su u 6. stoljeću, tek doseljeni Hrvati, još pogani, baš na ovom mjestu, trpeći žestoku žeđ, doživjeli viziju križa nad bunarom koji ih je sve okrijepio. Čim primiše Vjeru, nastane ovdje crkva, na mjestu gdje crkva istog titulara stoji i danas. Druga predaja, koju ne možemo dokazati, ali niti osporiti, govori o vremenu kralja Kolomana, te da su se predstavnici hrvatskog i mađarskog naroda susreli baš ovdje, kad ugovarahu uvjete mira i dinastički savez pod krunom svetg Stjepana. Neobično žilavo i živo predaja nam ocrtava Križevce kao najznatnije mjesto srednjovjekovne Slavonije, a ako sve i nije bilo točno kao što narod prenosi s naraštaja na naraštaj, opet je pažnje vrijedan svaki podatak predaje, tamo gdje nedostaju vrela. Da su Križevci bili od prvih zabilježenih plemenskih županija, činjenica je, jednako kao i da su u 14. stoljeću sjedište najveće županije, koja je površinom i življem veća od zagrebačke i varaždinske zajedno.

Godine 1252. osnovao je Ban Stjepan Gornji grad kao kolonizatorsko naselje, odmah ga obdarivši širokom gradskim povlasticama, no prema predaji gradom je Križevce proglasio još Koloman stoljeće i pol ranije. Sljedećih će pet stoljeća povijest Križevaca biti povijest dva bliska, ali odvojena grada, Gornjeg i Donjeg te ta podjela i danas živi u svijesti građana, koji se, ne bez ponosa kako na zajedničku tako i na povijest svakog od ovih gradskih entiteta dijele na 'Gornjograđane' i 'Donjograđane'. Ako je pak istina da je prva izgubljena povlastica još Kolomanova, onda su Križevci doista jedan od najstarijih gradova između Save i Drave.

Razvoju grada pogoduje dobar položaj na križanju trgovačkih i vojničkih cesta, i široke gradske slobode koje uključuju pravo sajma, veliku razinu lokalne uprave, blagonaklonost kraljeva, stalno prisustvo podbana, sjedište kraljevskig suda itd.

Povijest nas tijekom srednjovjekovnih stoljeća izvještava o važnom administrativnom i civilnom središtu, gradu koji je nesumnjivo ukrašen lijepim crkvama, samostanima, , utvrdom te bogatim trgovačkim i obrtničkim kućama. Od toga je nažalost malo očuvano, pored već spominjane crkve Sv. Križa, tu je samostan u Gornjem gradu, isprva augustinski, potom franjevački, da bi danas bio sjedište grkokatoliške biskupije. Povijest bilježi slavonske i hrvatske sabore, od kojih je neslavnu reputaciju stekao onaj kojeg pamtimo kao 'Krvavi sabor križevački'. Malo znamo o tom događaju, obračunu kralja i protudvorskog pokreta hrvatskih i ugarskih velikaša, koji se, kako tradicija hoće, možda doista dogodio u crkvi Sv. Križa dana 27. veljače 1397. godine. Nedugo nakon ovog nemilog događaja kralj Sigismund svojom povlasticom još proširi gradske privilegije, te odobri podizanje bedema oko Donjeg grada. Ovom se važnom povlasticom Križevci ponovo u rangu izjednače s ostalim gradovima u okolici, Koprivnicom, Varaždinom itd., za kojima su, mada najstariji među njima, tijekom stoljeća malo zaostali u ovlastima samouprave.

Nažalost, tužna stoljeća turskih ratova, koja ne samo iz čitavog križevačkog kraja, učine mrtvu pograničnu zonu spaljene zemlje, znatno oslabe ekonomsku bazu ovog bogatog trgovišta, velik dio Križevačke županije našao se iza granice turskog osvajanja, drugi dio opustošen i popaljen, tako da od velike bogate županije ostane tek nešto više nego ništa. Porezni dimovi svedeni na desetinu broja iz 15. stoljeća, više nisu mogli nositi ekonomski razvoj grada, koji, djelomice višekratno popaljen od Turaka, zaostane, te mu razvoj bude sasvim podređen vojnim obrambenim potrebama. Ipak, i u tim se vremenima Križevci žilavo odupiru uvijek sanjajući ljepšu budućnost i veće mogućnosti. U 17. stoljeću u grad dolaze pavlini, najobrazovaniji i najvredniji crkveni red u Hrvatskoj, moćni feudalci, ali i velika gospoda, koja su mnogo zaslužna da se u teškim vremenima 'Reliquiae reliquiarum' u Hrvatskoj nikad ne ugasi luč znanosti i prosvjete. Pavlinski samostan u Križevcima jedan je od posljednjih osnovanih u Hrvatskoj, a jedan Križevčanin, Nikola Benger, baš kroz palvinski red doživi najviše počasti, te postane najpoznatiji kroničar pavlinskog reda. Svoju je veliku ljubav za rodni grad pretočio 1730. godine u redove knjige 'Regina Martyrum', koja zbog živih i opširnih opisa Križevaca treba biti smatrana pretečom svih turističkih vodiča u Hrvatskoj. Pavlinski red doveo je ovamo i velikog Ivana Rangera, koji je upravo u gradu Križevcima ostavio svoja prva rijetka štafelajna djela koja je napravio po dolasku u Hrvatsku.

Raskošno uređene, mada veličinom skromne, križevačke barkone crkve i kapele svjedoče o nikad izgubljenoj vjeri i želji da se nadiđe teška stvarnost. Raspoređene na prilazima, tvoreći oko grada križ, i ove crkve namjerno ili slučajno potvrđuju višestruko rimovanje imena grada s njegovim geografskim položajem i crkvenim patronom. Na požare i kužne pošasti koji su vjerno obilazili grad u najtežim stoljećima podsjećaju nas crkvice sv. Roka i sv. Florijana, na sajam koji se na gornjegradskom trgu održava još od vremena Arpadovića podsjeća crkva sv. Ladislava, koja kasnije patronat podijeli s trećim hrvatskim svecem, sv. Markom Križevčaninom, a na mnoga čuda koja su se dogodila po zagovoru Gospinu, podsjeća najljepša križevačka crkva, Majka Božja Koruška. Od civilnih građevina iz baroka su nam sačuvane raskošna županijska palača (danas Gradsko poglavarstvo), nekadašnja pavlinska apoteka u kojoj je danas Gradski muzej, te zgrada koju žitelji po tradiciji zovu Sabornicom (danas Likovna galerija). Zauvijek su izgubljene sve one karakteristične obrtničko trgovačke kuće u Gornjem gradu uglavnom s tri prozora, koje su mu davale onaj posebni seosko-gradski ugođaj o kojem svjedoči još pokoja stara fotografija. Mnoge stare zgrade uzornom su brigom vlasnika obnavljane i modernizirane, te im je danas teško prepoznati stariju jezgru, kao na primjer grkokatolička biskupija, u čijim zidovima leži blizu jednog tisućljeća, a danas je krasna kompilacija dvaju prvaka hrvatske arhitekture 19. stoljeća, Felbingera i Bollea. I najstarija zgrada u gradu, crkva Sv. Križa obnovljena je početkom 20. stoljeća u nastojanju da joj se obnovom vrati smisao koji je izgubila premještanjem sjedišta župe. U duhu moderne novo ruho dao joj je arhitekt Stjepan Podhorski, isti koji je gradu podario i krasnu zgradu Hrvatskoga doma.

Razdvojena povijest Gornjeg i Donjeg grada bila je u ranijim stoljećima poticaj razvoja, jer su se naselja, svako svojim posebnim povlasticama i prednostima nadmetale u razvoju i napretku. Ali u težim stoljećima, kad je život stisnut iza malog obzidanog područja 'unutarnjeg grada', te daljim razvojem i promjenom strukture države, staro ustrojstvo postalo je neprimjereno. Stoga, točno pola tisućljeća nakon Stjepanove povlastice, uslijed reforme starih županija, kraljica Marija Terezija proglasi godine 1752. ujedinjenje grada, te novim Križevcima podijeli grb koji je bio sjedinjen stari grb Gornjeg i Donjeg grada. Spomen na odvojenu povijest oba grada blizanca ostao je, osim u ujednjenom grbu koji je i danas grb grada, u dobronamjernim susjedskim šalama 'Gorjanaca' i 'Donjegrađana', te u pluralnom imenu 'Križevci'.

U devetnaestom stoljeću Križevci, kao i čitava Hrvatska, doživljavaju brojne promjene. Sam grad se mijenja u svom vanjskom izgledu. Stare gradske zidine i ostaci tvrđave srušeni su uglavnom do sredine stoljeća pa grad sve više dobiva izgled modernog naselja čemu pridonosi i urbanistički plan iz 1861. godine. Ulice se popločavaju, izrađuju se šetnice i parkovi.

Znatan je i porast stanovništva. Dok početkom stoljeća grad ima samo 1199 stanovnika, godine 1910. ih je 4886. Sve je veći broj Židova koji u svoje ruke preuzimaju trgovinu te se aktivno uključuju u sve tokove privrednog života grada, a 1895. podižu i sinagogu.

Osjeća se sve jači zamah u privrednom životu. U gradu postoji pivnica, dvije tiskare, pivovara, paromlin, nekoliko hotela ili svratišta, a 1872. osniva se Štedionica. Otvaranje Gospodarskog i šumarskog učilišta 10. listopada 1860, prvog takve vrste na jugoistoku Evrope, u mnogome je pridonijelo napretku poljoprivrede, ne samo u Križevcima, već u čitavoj sjevernoj Hrvatskoj. Nedaleko grada prošla je 1870. i željeznica, na putu od Budimpešte preko Zagreba do Rijeke, no ona nije ispunila očekivanja Križevčana da će bolja prometna povezanost doprinijeti daljnjem napretku grada.

Tokom cijelog devetnaestog stoljeća u gradu kraće ili duže vrijeme borave i rade razni znameniti Hrvati: Tituš Brezovački, Antun Nemčić, Mirko Bogović, Dragojlo Kušlan, Ljudevit Vukotinović, Josip Schlosser, Mojsije Baltić, Milutin Cihlar Nehajev, Gustav Bohutinsky, Fran Gudrum Oriovčanin, Oton Frangeš, Julije Drohobecky, da spomenemo samo neke. Mnogi od njih bili su predavači na Učilištu.

Svakako najvažniji kulturni događaj u gradu sredinom stoljeća bilo je osnivanje Ilirske čitaonice 1838. godine, koja porijeklo vuče iz Narodnog kasina. U pedesetima će, za Bachova apsolutizma, njen rad privremeno prestati da bi ponovo započeo 1862. po imenom Narodne čitaonice. Privatna glazbena škola djeluje u Križevcima na samom početku XIX stoljeća, već od 1813. Pjevačko društvo "Zvono" postoji od 1863, a kasnije mu se, u glazbenom životu grada, pridružuje i "Slavuj", koji okuplja slušatelje Gospodarskog učilišta. Postoji i amaterska kazališna družina sa dvadesetak članova.

 

http://www.krizevci.hr/index.php/ogradu/povijest-krizevaca

 

Jedna povijesna epizoda zaslužuje širi osvrt, a riječ je o takozvanom Krvavom saboru u Križevcima 1397. godine. Prema popularnoj i općenito prihvaćenoj verziji Hrvati su bili nezadovoljni vladanjem ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda (Sigismund Luksemburški). Nakon što je Žigmund doživio poraz od turske vojske u bici kod Nikopolja 1396. godine nije se znalo je li uopće živ, pa je hrvatsko plemstvo za novog kralja izabralo Ladislava Napuljskog. Time je stvorena Hrvatska liga koju je predvodio ban Stjepan Lacković.

Kralj Žigmund je, međutim, preživio bitku s Turcima i želio je pomirbu s hrvatskim velikašima. U tu svrhu je sazvao sabor u Križevcima 27. veljače 1397. godine, navodno u crkvi Svetog Križa. Ban Lacković se odazvao pozivu pa je, budući da je dobio jamstvo kraljeve zaštite, s plemićima ostavio oružje ispred mjesta održavanja sabora, a vojsku izvan grada. Uslijedila je burna rasprava tokom koje je ban Lacković optužen za izdaju u posljednjoj bici s Turcima. Uslijedio je obračun u kojem su kraljevi vazali pobili hrvatsko plemstvo uključivo i Lackovića.

 

Žigmund (Sigismund) Luksemburški:

 

48weIWa.jpg

 

Na vijest o pogibiji bana i plemića hrvatska vojska je požurila u Križevce i započela je bitka sa Žigmundovim pristašama. Žigmund je uspio pobjeći u Ugarsku, a sve posjede bana Lackovića darovao je svojim podanicima. Vijest o zbivanjima na saboru u Križevcima odjeknula je hrvatskim zemljama, a i danas se taj događaj naziva ''krvavi križevački sabor''. Ban Stjepan Lacković je stekao ugled i status mučenika u zaštiti hrvatskih interesa.

Uz ''krvavi križevački sabor'' vezane su i neke povijesne kontroverze. Nema nikakve sumnje da se sabor u Križevcima zaista dogodio, da se ban Stjepan Lacković nakon njega više ne spominje među živima i da su njegova imanja razdijeljena kraljevim dekretom. No taj čovjek nije bio nikakav hrvatski junak i borac za hrvatske interese već mađarski velikaš pravim imenom Lackfi István, koji je pod novim kraljem Žigmundom nastojao zadržati posjede i privilegije dobivene od kraljice Elizabete, supruge Ludovika Anžuvinca. Kada mu to nije pošlo za rukom započeo je vlastitu političku igru u kojoj je vjerojatno izgubio glavu, a njegovi nasljednici posjede. Sporni su, bolje rečeno izmišljeni, i neki detalji vezani uz događaj koji je Baltazar Adam Krčelić prvi nazvao ''krvavim saborom križevačkim''. Navodno je Lackovićevo tijelo bačeno preko gradskih zidina koje su izgrađene deset godina kasnije; navodno je Lacković sahranjen templarskim pogrebom u Glogovnici, a posljednji templar je spaljen na lomači osamdeset godina ranije; navodno je sabor održan u crkvi Svetog Križa, koja je u ono vrijeme bila obična kapelica. I na kraju, pedesetogodišnja vladavina kralja Žigmunda u objektivnoj valorizaciji povijesti dobija puno pozitivniju ocjenu od one koja se nameće u popularnoj verziji.

Bilo kako bilo, legenda o Krvavom saboru križevačkom traje i danas.

 

Oton Iveković, Krvavi sabor u Križevcima 1397., crkva Svetog Križa:

 

yxOZsHc.jpg

 

Lackfi István, alias Stjepan Lacković:

 

irOT5nn.jpg

 

Križevci su poznati i po jednom šaljivom dokumentu, vinsko-pajdaškim regulama pod imenom ''Križevački štatuti''. Po nekim izvorima korijen im potječe iz XIV. stoljeća kada su se pomirili do tada zavađeni Križevčani i kalnički plemići-šljivari, a cjelovito izdanje ''štatuta'' sabrao je i izdao 1912. godine Zvonimir Pužar.

Dva su osnovna pravila kojih se drže ''Štatuti''. Prvo kaže da je ''živa istina kako vince razblažuje i razveseljuje čovjeka, da iz njega čini društvenjaka i veseljaka, a mnoge brige mu umanjuje i uljepšava''. Ali drugo kaže ''da vino i svako žestoko piće ako se troši nerazumijevanjem i prekomjernošću ne samo truje i razara cio naš život, nego čini čovjeka nečovjekom i dovodi do mnogoga duševnoga i tjelesnoga zla. Stoga, kaže se dalje, budimo prijatelji vesele pobratimske društvenosti, učvrščujmo staru hrvatsku gostoljubivost, ne tuđimo se od čestitoga i trijeznoga domaćega pajdaštva, ali bježimo kao od kuge od svake prekomjernosti koja ubija ozbiljan polet i zanos, a prouzrokuje mnogo zla. Kao glasna truba neka nam se u svakoj društvenoj zgodi neprestano oglasuju riječi pjesnikove:

Uživaj vino, al pameću većom,

Umjerenost sama rađa ti srećom!''

 

XxgiBbU.jpg

 

Među znamenitim Križevčanima, koji su rođeni ili živjeli i djelovali u gradu, između ostalih su katolički svetac Sveti Marko Križevčanin, prirodoslovac i ilirac Ljudevit Vukotinović, protonotar Ivan Zakmardi Dijankovečki, književnici Zvonimir Balog, Franjo Marković i Antun Nemčić, slikari Marijan Detoni i Marijan Kolesar, arhitekt i akademik Andre Mohorovičić, skladatelj Dubravko Detoni, dirigent Vladimir Kranjčević i prvi hrvatski pilot Dragutin Novak.

Sveti Marko Križevčanin:

 

Xw69u10.jpg

 

Marijan Detoni, Pijana kočija:

 

GoBqW8I.jpg

 

Moj uvaženi profesor muzičke umjetnosti i zborovođa u Prvoj zagrebačkoj gimnaziji Vladimir Kranjčević:

 

pRBrhaB.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Tesla je izumio izmjeničnu struju, ali nije hladovinu:



no20Ca3.jpg



Postoji li i Sprijedatrans?



ogAoIxs.jpg



Sveudilj hodajući po pržini tražio sam na obzorju crkvene tornjeve jer su najbolji vizualni orijentir. Ovome sam se obradovao k'o picek glisti:



kkMu29d.jpg



Konačno stižem u nešto što liči na naselje:



P0S3jsG.jpg



Čola dolazi na Picokijadu:



rWsKoEb.jpg



Opet sam prešao preko onog zagađenog potoka:



QZskJK0.jpg



Kapelica:



wbEIjpv.jpg



Oni tornjevi koje sam vidio pripadaju crkvi Majke Božje Koruške izgrađenoj 1715. godine:



Wai4wF8.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

PW0ODfl.jpg



I eto me blizu cilja - stare gradske jezgre:



xipvgG9.jpg



Kapela Svetog Florijana:



7LMg26S.jpg



7fgCwF6.jpg



Kad si mi već na putu...



T1bGC1s.jpg



Konačno malo hlada:



IijKbxl.jpg



Hrvatski dom:



4NLnMu4.jpg



YerKu3d.jpg

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

JfWpk5Y.jpg



H3ij0oe.jpg



Spomenik pjesniku Antunu Nemčiću:



CniI52o.jpg



Crkva Svete Ane, ranobarokna građevina obnovljena prema nacrtima arhitekta Hermanna Bolléa:



ydPpgPc.jpg



Crkva Svetog Križa iz kraja XV. stoljeća, konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije. U vrijeme ''krvavog sabora križevačkog'' na tom mjestu je bila kapela:



pvutAzz.jpg



uFc8HLY.jpg



Jedan od sakralnih objekata koje sam svakako želio vidjeti je grkokatolička katedralna crkva Presvetog Trojstva, rekonstruirana 1895.-1897. godine u neogotičkom stilu po nacrtima Hermanna Bolléa. Nažalost je do nje trebalo dodatno pješačiti još 2+2 km, a za to nisam imao vremena. Stoga stavljam fotografiju sa interneta:



yqJRmSz.jpg


Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Nekoliko slika iz stare gradske jezgre:



m3In80Y.jpg



xkSLHlj.jpg



EMdzQc7.jpg



P3LV2AL.jpg



I za kraj četiri sličice sa povratka. Najprije gužva na peronu u iščekivanju vlaka za Koprivnicu (i dalje):



2vT8P7r.jpg



Upravo stiže vlak iz Budimpešte:



IQfHUkm.jpg



Autobusi za Vrbovec su spremni:



BQeg2eQ.jpg



U Vrbovcu su nas čekala dva Somulj-age. Ja sam ušao u jedan od njih i slikao kroz prozor onog drugog:



3nTIu3Y.jpg



Bio sam uvjeren da se nalazim u putničkom vlaku, a u tom uvjerenju me učvrstila najava ''uskoro stižemo na stajalište Božjakovina''. Kroz koje smo prozujali sa 139 km/h (tako je pisalo na displeju). Glas i displej su i dalje uredno najavljivali stajališta i kolodvor Sesvete, a mi stali samo u Dugom Selu. Ali se na takve zbunjole ne tužim - naprotiv.

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Jako lijep putopis, sviđa mi se. :palac: U pravo vrijeme ste bili u Križevcima, od 9. do 11. lipnja se održava 50. Križevačko spravišće. Zbog toga se postavljaju one klupe kod crkve Svetog Križa i štandovi nasred ceste.

Link to comment
Share on other sites

U pravo vrijeme ste bili u Križevcima, od 9. do 11. lipnja se održava 50. Križevačko spravišće. Zbog toga se postavljaju one klupe kod crkve Svetog Križa i štandovi nasred ceste.

 

Aha, zato su meni mirisali pečenjari, zato je pol Križevčana bilo po kafićima, a druga polovica u šetnji. Još sam se pitao ima li u tom gradu netko zaposlen. :mrgreen:

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

 Share

×
×
  • Create New...