DB, egérke i Stanley u Karlovcu, 14. svibnja 2017.

[Stanley]

Forumski kolega Darko zvani DB i ja dogovorili smo se još krajem prošle godine da ćemo na proljeće posjetiti Karlovac i proći ciljanom trasom, u kojoj željeznica neće biti u prvom planu. Nismo kanili ponavljati odavno poznate jeremijade i filipike o dobrim starim i lošim novim željezničkim vremenima nego smo odlučili u središte pozornosti staviti sâm grad. A Karlovac svakako zaslužuje da bude pobliže predstavljen (i) na ovom forumu. Ekipa koju smo namjeravali okupiti svela se na trojicu - treći član je bio znameniti putopisac i lovac na neznalice Krešo, ovdje poznatiji kao egérke.

Za putovanje smo odabrali vlak - u odlasku 4000, a u povratku 4001.

 

Moji suputnici na Glavnom kolodvoru u Zagrebu:

 

 

Igromn slučaja istim vlakom je putovala i moja unuka Dina. Išla je s društvom iz škole na razgledanje karlovačkog akvarija, pa nam se na kratko pridružila:

 

 

Evo nas na odredištu:

 

 

Karlovac-Centar, stajalište na magistralnoj pruzi M202 Zagreb - Rijeka, kilometarskom položaju 478+495 km. Od kolodvora Karlovac udaljeno je 1,4 km, a od kolodvora Mrzlo Polje 4,3 km:

 

 

Krećemo prema središtu grada, a ovo je pogled unatrag:

 

 

Bilješka o Karlovcu

 

Grad Karlovac je jedinica lokalne samouprave koja obuhvaća površinu od 402 km2 s 53 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada živi 55.705 stanovnika, od kojih 46.833 u samom Karlovcu. Grad je upravno središte Karlovačke županije.

 

Grb grada Karlovca:

 

 

Evo što o Karlovcu kaže službena web stranica grada:

Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu - nacionalnom svetištu.

Prvu gradsku upravu Karlovac je dobio 1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog kraljevskog grada. Karlovac je primjer grada zasnovanog prema vodećim graditeljskim zamislima svog vremena; renesansni, geometrijski pravilan lik šesterokrake zvijezde. Po obodu tvrđave je, prema urbanom rješenju sa 19. na 20. stoljeće odlučeno podići gradske palače, urediti parkove i perivoje. Tako je Karlovac tada postao i do danas očuvan kao idealni renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrđava s pravokutnim rasterom ulica. Upravo takvim izgledom Karlovac je rijedak u Europi.

Od svog osnutka do danas Karlovac se uvijek razvijao usmjeren cestama što povezuju Europu s jadranskim lukama. Tomu svjedoče i povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana koje su omogućile Karlovcu u prošlosti, ali i danas da postane važno trgovačko odnosno prometno središte. Od Zagreba, glavnog grada Hrvatske, udaljen manje od 50 km, a od glavne hrvatske luke Rijeke 90-ak kilometara. Vrlo povoljan geoprometni položaj o gradu Karlovcu govore i udaljenosti do glavnih gradova šire regije. Ljubljanu i Karlovac povezuje 104 km zračne udaljenosti, do Sarajeva udaljenost iznosi 386 km, a od Budimpešte oko 400 km. Vrlo blizu nalazi se i glavni grad Austrije, Beč na udaljenosti od samo 410 km.

Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko-uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.

 

http://www.karlovac.hr/grad/o-gradu-2728/2728

 

Gradnju utvrde Karlovac, koju su se koruški i kranjski staleži obavezali financirati radi obrane Hrvatske krajine od Turaka Osmanlija, nadzirao je je barun Georg von Khevenhüller (1533.-1587.), austrijski aristokrat i vojni zapovjednik, zemaljski kapetan (landeshauptmann) Koruške i vlasnik dvoraca Hochosterwitz i Wernberg.

 

Prvi poznati tlocrt utvrde Karlovac:

 

 

Georg von Khevenhüller:

 

[Stanley]

Khevenhüllera je počastio veliki knjiiževnik Miroslav Krleža stavljanjem u naslov vjerojatno najpoznatije pjesme iz Balada Petrice Kerempuha:

 

Khevenhiller

SERENISSIMUSA ARCHIDUXA CAROLUSA TABORNJIK GENERALKVARTIRMAJSTER KHEVENHILLER NA TLAKI ZIDA NOVI BANSKI FESTUNG CAROLOSTADIUM

A. D. 1579

 

Nigdar ni tak bilo

da ni nekak bilo,

pak ni vezda nebu

da nam nekak nebu.

 

Kajti: kak bi bilo da nebi nekak bilo,

nebi bilo nikak, ni tak kak je bilo.

 

Ar je navek bilo da je nekak bilo,

kaj je bilo, a je ne, kaj neje nikak bilo.

 

Tak i vezda bude da nekak vre bude

kak biti bude bilo da bi biti bilo.

 

Ar nigdar ni bilo da ni nišče bilo,

pak nigdar ni nebu da niščega nebu.

 

Kak je tak je, tak je navek bilo,

kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu!

 

(...)

 

Uz Karlovac su rođenjem ili djelovanjem vezani brojni istaknuti ljudi. Među rođenim Karlovčanima spomenimo samo neka poznata imena: zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, slikari Vjekoslav Karas i Josip Vaništa, povjesničar Radoslav Lopašić, književnici Dragojla Jarnević, Slavko Mihalić i Oto Šolc, filozof Gajo Petrović, arhitekt Milan Lenuci, istraživači Mirko i Stjepan Seljan, književni teoretičar i povjesničar Stanko Lasić, operna pjevačica Ivanka Boljkovac...

 

Biskup Maksimilijan Vrhovac:

 

 

Vjekoslav Karas, Djevojka s lutnjom:

 

 

Braća Mirko i Stjepan Seljan:

 

 

Prva šetnja gradom

 

Prvo odredište bilo je povijesno središte grada, znamenita karlovačka Zvijezda. Evo što o Zvijezdi piše na web stranici Turističke zajednice grada Karlovca:

Karlovačka povijesna jezgra koju Karlovčani zovu Zvijezda okružena je dubokim šančevima u koje se za opasnosti puštala voda iz obližnje rijeke Kupe. Središnji Trg Josipa bana Jelačića tada je bio najvažnije okupljalište i mjesto svih značajnih zbivanja. Bunar koji se nalazio u geometrijskom središtu trga zamjenila je česma ukrašena alegorijskim prikazima rijeka, koja je crpila vodu sa borlinskih zdenaca. Na trgu se nalaze crkva Presvetog Trojstva i franjevački samostan. Crkva, najstarija građevina Karlovca i prva civilna zgrada, izgrađena je u isto vrijeme kad i tvrđava. Izgorjela je 1692., a na istom mjestu izdignuta je nova crkva sa zvonikom visokim 44 metra. Arhitektonska cjelina crkve i pripadajućeg franjevačkog samostana s muzejom sakralne umjetnosti nacionalni je spomenik kulture.

Na trgu se također nalaze parohijska crkva Svetog Nikole iz 1787. godine, učenički dom, kao i zgrada gradskog Poglavarstva te dvije vojarne. Najstarija zgrada koja datira iz 1630. je kurija karlovačkog generala Vuka Frankopana na Strossmayerovom trgu, gdje su se vjenčali Katarina Frankopan i Petar Zrinski, kasnije ban Hrvatske. Danas je ovdje smješten gradski muzej sa bogatim fundusom od 18.000 vrijednih predmeta. U blizini je i najstarija glazbena škola u Hrvatskoj, koja je otvorena davne 1804. godine.

 

http://www.karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/objekti/karlovacka-zvijezda

 

Karlovačka Zvijezda snimljena iz zraka:

 

 

Ulazak u povijesnu jezgru grada:

 

 

 

Kišobrančići:

 

 

Zgrada s druge strane kišobrana čeka obnovu:

 

[Stanley]

U Zvijezdi smo zatekli veliki broj zanimljivih zgrada, ali su mnoge nažalost zapuštene pa i ruševne. Također se na brojnim fasadama još vide rupe od krhotina granata, tragovi rata koji je okončan prije 22 godine:

Crkva Presvetog Trojstva, najstarija građevina Karlovca podignuta istovremeno s tvrđavom. Uz crkvu je franjevački samostan:

Pravoslavna crkva Svetog Oca Nikolaja iz 1787. godine, obnovljena 2007. godine:

Stari zdenac:

Bivša vojarna:

Zgrada Gradskog poglavarstva:

[Stanley]

Dva motiva iz stare gradske jezgre:

Ostaci kapele Svetog Josipa, koju je u XVII. stoljeću dao izgraditi general Josip Herberstein, srušene 1833. godine:

Gradski muzej:

Gradski Muzej i galerija ''Vjekoslav Karas''

Jedno od ciljanih odredišta u Karlovcu bio je Gradski muzej, s bogatom stalnom postavom kojom je predstavljena prošlost ovog područja od miocena preko kamenog i brončanog doba, Rimljana i Srednjeg vijeka do nedavne prošlosti. Putnicima-namjernicima svakako preporučamo razgledanje karlovačkog muzeja, a jednokratna ulaznica po simboličnoj cijeni od 10 kuna (za učenike, studente i umirovljenike 5 kuna) omogućuje pristup i u galeriju ''Vjekoslav Karas'' te u stari grad Dubovac.

Ploča na ulazu u muzej:

Geološki nalazi:

Kost mamuta:

Rimski reljef:

[Stanley]

Srednjevjekovni burgovi:

Oružje:

Namještaj:

Vjekoslav Karas - portret Karla Petrovića i gospođe Petrović rođene Dasović, 1856. godina:

[Stanley]

Prometna zona:

Vatrogasna zona:

Narodna nošnja:

Lončarija:

I moji suputnici su pažljivo razgledali muzejski postav:

[Stanley]

Nakon posjeta Gradskom muzeju uputili smo se u galeriju ''Vjekoslav Karas''. Bili smo u vremenskoj stisci jer se galerija nalazi u novom dijelu grada, a nedjeljom je otvorena samo do 12 sati. Ipak smo stigli na vrijeme i bez lutanja zahvaljujući uputi jednog mještanina, kao i Darkovom dobrom snalaženju na mapi grada:

Umjesto stalnog postava nailazimo na tematsku izložbu:

Izložbeni prostor:

Od mnoštva zanimljivih autoportreta mene je posebno privukao Tomislav Krizman (1882.-1955.):

Razlog je što ime velikog umjetnika nosi zagrebačka ulica u kojoj stanujem:

Na kraju smo dobili i lijepe male poklone - olovku, ogledalce i razglednicu s autoportretom Vjekoslava Karasa:

I evo nas ponovo na svježem zraku, a krećemo se u općem smjeru onog kumulusa:

[Stanley]

Iduće odredište je bio stari grad Dubovac. Zahvaljujući planu grada i uputama nekoliko susretljivih Karlovčana nije bilo lutanja - uspjeli smo pronaći najkraći put i laganim tempom stići do cilja.

Smjer kretanja je bio Marmontovom ulicom, u kojoj se prodaje ova stara kuća:

Čukunbaba svih platana, danas panj kao spomenik hortikulture:

Sada smo već blizu, na planinarskom putu...

... koji nosi ovo ime:

Crkva - Nacionalno svetište Svetog Josipa:

Križni put:

I evo nas na cilju:

[Stanley]

Dubovac

Grad Dubovac je najstarija građevina na području Karlovca i jedan je od najljepših i najbolje očuvanih spomenika feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj. Izgrađen je na brijegu na nadmorskoj visini 185 m/nm prije XII. stoljeća, a najstariji zapisi o njemu datiraju iz 1339. godine. Današnji izgled renesansnog kaštela s gotičkim elementima potječe iz vremena plemićke obitelji Frankopan, a osim nje Dubovcem su vladali Zrinski, Zudari i zapovjedništvo karlovačke vojske. Grad su osvojili i razorili Turci 1578. godine, nakon čega je obnovljen. Danas je turističko odredište sa stalnom muzejskom izložbom na najvišoj kuli.

Po dolasku smo uzeli zasluženi predah uz odgovarajuće osvježenje:

Dok su moji suputnici odlučili napuniti želuce lokalnom ugostiteljskom ponudom ja sam se uputio na kratku šetnju oko starog grada. Ovo je branič-kula:

Pogled prema vijaduktu na autocesti Zagreb - Rijeka:

Napokon sam ga uspio uhvatiti u cijelosti:

Pogled izdaleka na Karlovac i Kupu:

Oštrije oko primijetiti će kolodvor Karlovac:

Dobar im tek:

Jedina prijevara koju smo doživjeli na putu - izložba i vidikovac na vrhu branič-kule bili su zatvoreni, iako bi prema informacijama na internetu trebali biti dostupni posjetiteljima. Također je recepcija bila zaključana. Šteta, ali biti će valjda još prilike:

[Stanley]

Druga šetnja gradom

Do polaska vlaka za povratak ostalo je više nego dovoljno vremena da se vratimo u grad i posjetimo lokacije koje u prvoj rundi nismo stigli. Odlučili smo obići Zvijezdu po vanjskim rubovima, a usput navratiti i do jedne od četiri karlovačke rijeke.

Jedna lijepa vila:

Baš si mi dobro naletio:

Spomenik Jozefinskoj cesti i udaljenosti u austrijskim miljama:

Zorin dom je jedna od najpoznatijih zgrada u gradu Karlovcu. Izgrađena je u neorenesansnom stilu 1892. godine kao društveno okupljalište građanstva na inicijativu pjevačkog društva ''Zore'', a temeljito je obnovljena u razdoblju od 1987. do 2001. godine. Danas Gradsko kazalište ''Zorin dom'' organizira gostovanja kazališnih predstava, koncerata, likovnih manifestacija i ostalih događanja u cilju zadovoljavanja kulturnih potreba stanovnika grada i županije. U sklopu ustanove organizirani su Dramski studio, Baletni studio, Kazališni kotao, te Prvo hrvatsko pjevačko društvo ''Zora'' i ''Zorica'':

Paviljon u parku:

I Zvijezda sa vanjske strane:

[Stanley]

Nastavljamo kruženje oko Zvijezde:

S desne strane opkopa vide se ostaci nekadašnjeg bastiona:

Jedna od bivših vojarni, danas studentski dom:

Sve dok vidimo šanac na pravom smo putu:

Svašta čovjek nađe u tom Karlovcu:

I tako stigosmo do Korane rijeke:

[Stanley]

Miris rijeke naprosto mami na slikanje:

Krešo i biljna ptičurina:

Još jedan predah:

[Stanley]

Nakon bavljenja na Korani ponovo smo se vratili Zvijezdi, a vodila nas je profesionalna znatiželja našeg građevinca Darka:

 

 

 

 

 

 

 

 

Falen budi Jezuš Kristuš,

lubim Jim rukice, Poglaviti,

sluga sem pokoren,

kaj smem k Njimi priti?:

 

[Stanley]

Došlo je vrijeme da se polako krene prema željezničkom stajalištu, a ovo su tri usputne impresije:

Darko je preporučio strateško pozicioniranje u kafiću iz kojeg se do platforme stajališta stigne za dvije-tri minute. Tu smo se ponovo osvježili, a i zaslužili smo još jedan odmor nakon toliko pješačenja.

Odmor je trajao dulje od planiranog. Krešo je na maperu otkrio da je vlak 4001 još uvijek u kolodvoru Gornje Dubrave, iako je po voznom redu već trebao biti negdje oko Duge Rese. Kašnjenje = 26 minuta. To nas nije čudilo jer smo na putovanju u Karlovac čuli od konduktera za zatvor pruge između Gornjih Dubrava i Kukače. I tako je vlak bio ''predvidivo'' u Generalskom Stolu, pa u Zvečaju, pa u Belavićima, pa u Dugoj Resi... Sve u svemu kasnio je pola sata, a mi mrknuli još jednu rundu.

Što se mora nije teško:

Na stajalištu je gužva manja od očekivane:

Dok smo čekali naš vlak projurio je brzi za Rijeku:

I evo našeg 4001. Do Zagreba je majstor dobro nagario, a otpalo je križanje u Draganićima, pa je kašnjenje smanjeno na dvadesetak minuta:

Što reći na kraju? Plan obilaska Karlovca smo ispunili, vidjeli smo mnogo toga zanimljivog i za nas novog, a poslužilo nas je i vrijeme. Sve u svemu ugodno proveden dan.

[Kupljenec]

Super putopis i ljepo opisani Karlovac,i super ste se prošpancirali,a vrijeme vas je odlično poslužilo.

 

Poslano sa mog D6603 koristeći Tapatalk

 

 

[mali.paja]

Mali prigovor :ne zna: ? Trebao si pobliže slikati da vidim čime su se pogostili ?

Koliko ja znam Nacionalno svetište svetog Josipa je novija građevina. Tamo sam bio par puta negdje '79, '80.

[DB]

Forumski kolega Darko zvani DB i ja dogovorili smo se još krajem prošle godine da ćemo na proljeće posjetiti Karlovac i proći ciljanom trasom, u kojoj željeznica neće biti u prvom planu. ...

 

 

Sve je zapravo počelo koji dan prije ove najave, ovim sjajnim dokumentarcem, na kojeg sam, moglo bi se reći, nabasal nakon odgledanih večernjih dnevnika i uobičajenih pregledavanja pošte i foruma na Interpletu.

Predložil sam Stanleyu suradnju, on je preuzel organizaciju i dok veliš "izviđač", bilo nas je 6.

Naknadno se je pojavil i sedmi, al kad je se javil onaj vjesnik proljeća s betonskom mješalicom, neki su se sjetili vikendica ... i tak smo nas tri ugovorili vlak na sabajle (onaj sljedeći je u 20 do 12).

 

Tematska pjesma:

 

 

U 8019 u 7:30 stiže čovjek iz Vrapča:

 

(nažalost, i dalje mi Tinipkčz zaokreće zaokrenute fotke, pa bum ih moral izbjegavati ).

 

Za početak tolko, vreme je za spavanje pred jutarnju smjenu ...

[DB]

Za početak nastavka, da izravnam Stanleya:

 

 

No da vidimo malo bolje o kojem je tu trgu riječ:

 

 

I napokon u Zvijezdi:

 

 

Na ćošku:

 

 

 

Na jednu stranu:

 

 

- i na drugu:

 

 

Još jedna dalje:

 

 

 

Pa pogled niz tu:

 

 

- i na suprotnu stranu:

 

 

Aha, već viđeni kišobrani, ali pažljivijima nebu promakla ona oveća šalica u sjeni - bilo je vrijeme za prvi predah (inače se veli pišpauza, al bili bumo politički korektni).

[DB]

Stanley još tu nije skužil zakaj mu je toplo:

 

 

Ovaj pospanac me je setil Seabrala, al nije bil impresioniran unatoč mom interesu za njega - ostal je i dalje pol u hladu, pol na suncu:

 

 

Pogled niz Mažuranićevu:

 

 

- i na suprotnu stranu:

 

 

Njom smo došli do glavnog trga - Jelačićevog (a i kojeg bi drugog?).

 

Glavna crkva (tu se ne vidi, al u njoj su baš redili male bijele fratre):

 

 

 

Par zelenih kadrova (ne onih ispalih s kraja Velikoga rata) na i oko glavnog placa:

 

 

 

 

 

 

 

S tim crkvenim tornjevima je uvek problem ugurat ih s podnožjem u istu fotku - jedno od mogućih rješenja:

 

 

 

Kaleto moja mala:

 

 

I (još) izrešetana fasada:

 

 

Bliski ćošak:

 

 

Na kraju ove sesije, pogled preko centralnog zdenca:

 

 

Unutra, nažalost nema vode (al zato ima smeća). :ne zna:

[DB]

Natpis (kaj na njemu piše, ostavil sam za ovu priliku - tam je bilo presunčano):

 

 

Ovde je gradonačelnik:

 

 

No, da ne bi bilo tak jednostavno - i ovde je gradonačelnik(!):

 

 

Pogled niz Banjavčićevu:

 

 

- i suprotno:

 

 

I došli smo do ostataka Svetog Josipa:

 

 

 

Ak neko misli da mu je tu neko od familije, slobodno može potražit:

 

 

Prvi cilj je dostignut - muzej:

 

 

Da vidimo kaj piše:

 

[seabral]

Ovdje sam se osjetio prozvanim:

al kad je se javil onaj vjesnik proljeća s betonskom mješalicom, neki su se sjetili vikendica ...

... a ovdje je taj osjećaj još puno, puno jači:

Ovaj pospanac me je setil Seabrala, al nije bil impresioniran unatoč mom interesu za njega - ostal je i dalje pol u hladu, pol na suncu:

http://i66.tinypic.com/kc1cf7.jpg

Moram priznati da ne mogu povezati ovog cucka sa sobom, ali ti valjda znaš na šta si mislio

A vikendica ... ti radovi su bili dogovoreni još prošle godine. Bilo kako bilo, drago mi je da vam je bilo lijepo, da ste se lijepo nahodali, našetali, nagledali ... da je vlak kasnio, pa ste još i neplanirane dodatne pive stigli popiti. Jedino ne znam zašto niste išli u akvarij. Kaj nije i to bilo u planu ?

[Stanley]

Jedino ne znam zašto niste išli u akvarij. Kaj nije i to bilo u planu?

 

Točno, nije bio u planu. DB ga je uostalom već posjetio (i kaže da nije ništa posebno), a meni nije bilo na kraj pameti plaćati genocidnu cijenu ulaznice od 60 kuna. Za te novce mogu otići do Rijeke i vidjeti ribe u pravom moru.

Uostalom, poslao sam delegata - moja unuka je išla s društvom iz škole upravo u razgledanje akvarija.

[thomcro]

... mogu otići do Rijeke i vidjeti ribe u pravom moru.

... ne samo videt nego i povraz u vodu i štagod izvuć van i nosit doma

[DB]

...

Moram priznati da ne mogu povezati ovog cucka sa sobom, ali ti valjda znaš na šta si mislio

...

 

Pa tebi se na svakom pohodu prikrpa jedan lajavac!

Možda je ovaj i očekival tebe, pa ostal razočaran ...

[DB]

... genocidnu cijenu ulaznice ...

 

... reče penzić i uđe u legendu.