Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net
Sign in to follow this  
wulfy

Laka komercijalna vozila iz Jugoslavije

Recommended Posts

Volkswagen Caddy

iz Jugoslavije u Evropu

 

Za početak malo o mjestu proizvodnje, naravno složeno hronološki.

 

1948 god. - osnovan Pretis (PREduzeće TIto Sarajevo) u Vogošći (okolina Sarajeva) koji se bavio namjenskom industrijom.

 

1963 god. - potpisan ugovor o tehničkoj saradnji sa kompanijom NSU iz Zapadne Njemačke. Od tada taj dio kompanije zadužen za automobile i motocikle se zove NSU Pretis.

 

1964 god. - izlazi prvi automobil NSU Pretis 1000, slijedi NSU Pretis 110, te NSU Pretis 1200, kao i motocikli i skuteri NSU Pretis Prima, NSU Pretis Maxi... Da pomenem da se Prinz nije pravio u Pretisu, već se lokalno model 1000 zvao Princ (naravno po NSU originalu) te otud česta zabluda.

 

1968 god. - osnovan UNIS (Udružena Namjenska Industrija Sarajeva) od strane četri kompanije: ,,Pretis'' - Vogošća, ,,Pobjeda'' - Goražde, ,,Igman'' - Konjic i ,,Slavko Rodić'' - Bugojno.

 

1969 god. - prestao da postoji NSU (zbog velikog gubitka preuzeo ga Folksvagen koji ga pripaja Audiju) te se i u Pretisu prestaje proizvoditi automobilski (napravljeno oko 15.000 NSU automobila) i motociklistički program. Folksvagen je u Jugoslaviji prodavao od 1.000 do 2.000 vozila godišnje (Inex - Beograd). UNIS im nudi mogućnost da prodaju 10.000 vozila s' tim da se brzo poveća na 20.000. Uslov je bio da Folksvagen mora da otkupi 50% djelova koji bi se proizveli u sistemu UNIS-a ili uopšte u Jugoslaviji. Počela saradnja sa Folksvagenom tako što UNIS i Folksvagen (Volkswagen) osnivaju TAS (Tvornica Automobila Sarajevo) đe UNIS ima 51%, a Folksvagen 49% vlasništva.

 

1970 god. - počinje montaža ,,bube'' TAS-u, a paralelno osvajaju tehnologiju proizvodnje.

 

1972 god. - od 1970 do ove godine montirano 4.907 Folksvagenovih ,,buba'' čime je završeno sa tim djelom procesa. Kreće se u proizvodnju.

 

1973 god. - startuje proizvodnja modela Volkswagen 1200 J (oznaka J znači Jugoslavija). Proizvedeno je 232 ,,Folcike''. Kasnije se ovom modelu pridružuju 1300 J i 1303 J.

 

1974 god. - proizvodnja se povećava na 6.669 primjeraka.

 

1975 god. - sa 10.987 primjeraka dostignut je godišnji maksimum što se tiče ,,bube''.

 

1976 god. - zadnja godina proizvodnje ,,bube''. Te godine je proizvedeno 8.872 primjeraka, što će reći da je iz TAS-a, što montiranih, što proizvedenih, izašlo ukupno 31.667 ,,buba''. No, u TAS-u se ne prekida proizvodnja, iz pogona je počeo da izlazi i Golf J.

 

1977 god. - početna proizvodnja od 6.000 Golfova nije zadovoljavalo potrebe tržišta pa se proizvodnja penje na 10.000 da bi zadnje godine bila dostignuta brojka od 15.000 primjeraka.

 

1982 god. - počeo izvoz automobila, tako da se TAS-ova vozila mogu kupiti i van Jugoslavije.

 

1983 god. - počeo da se proizvodi Caddy.

 

1984 god. - kao što sam napisao, u zadnjoj godini proizvodnje Golf prve generacije se napravio u oko 15.000 primjeraka.

 

1985 god. - počela proizvodnja Golfa druge generacije. Paleta modela se postepeno povećavala, a iz TAS-a su izlazili sljedeći modeli: Golf J, Golf JL, Golf JX, Golf JD, Golf JLD i Golf JGL.

 

1988 god. - te godine je proizvedeno 28.341 vozilo, a od toga 15.184 isporučeno u Folksvagen.

 

1989 god. - sa proizvodnih traka je 28. septembara sišlo 300.000 vozilo iz TAS-a.

 

1990 god. - proizvodnja se dalje povećava te je dostignuta brojka od 37.411 primjeraka (od toga oko 32.000 Golfova).

 

1991 god. - planiraju se proizvodne trake za Golf treće generacije, te su Njemci planirali da do 1993 godine povećaju proizvodnju na 60.000 primjeraka (Jugoslaveni su planirali nešto sasvim drugo), a da imaju osnove u optimizam govori brojka od 38.600 vozila.

 

1992 god. - zbog rata sve se prekida. Rat je u krugu fabrike zateklo nešto manje od 2.200 vozila koje su razdeljena od strane osoba koje nikada nisu radile u TAS-u.

 

1998 god. - obnovljena saradnja sa Folksvagenom, no radi se samo montaža i to samo u toj mjeri da se izbjegne carina za tržište BiH. Najviše je montirano Škodi, i to modela Fabia (takve su prilike na BiH tržištu), no osim Škode, montirao se i po koji Folksvagen ili Audi, zavisi šta se tražilo na tržištu. Maksimalna montaža je bila 3.000 vozila godišnje. Kada je 2008 godine ukinuta carina prestaje i montaža jer se, jednostavno, ne isplati.

 

A sada nešto konkretno o Kediju.

 

1979 god. - za američko tržište prestavljen je Volkswagen Rabbit Pickup koji se proizvodio u Folksvagenovoj Vestmorlandskoj fabrici (Volkswagen Westmoreland Assembly) u Pensilvaniji.

 

1982 - na osnovu gore pomenutog prestavljen Volkswagen Caddy, model za evropsko tržište. Razvijen je platformi PQ31/A1 (ista kao za Golf I) sa krutom osovinom nazad kako bi se povećala nosivost. Vrata od vozača i suvozača su bila kraća nego na petovratnom modelu Golfa jer se putnička kabina završavala tamo gdje bi bio ,,B'' stub putničke varijante. Da bi se nadomjestio manjak mjesta u putničkoj kabini moglo se naručiti zadnje staklo koje je nakrivljeno ka tovarnom prostoru te se na taj način mogao povećati nagib naslona. Međuosovinski razmak je povećan sa 2.400 mm na 2.625 mm kako bi se dobila utovarna površina dužine 1,83 m (širina je 1,3 m)

 

1983 god. - Počela serijska proizvodnja. Caddy za evropsko tržište se isključivo proizvodio u TAS-u u tiražu od nekih 12.000 primjeraka godišnje.

 

1984 god. - prestaje proizvodnja u Pensilvaniji poslije 75.947 proizvedenih primjeraka.

 

1992 god. - prestaje proizvodnja u Sarajevu.

 

Iz TAS-a je Caddy izlazio sa sledećom motorizacijom:

 

Volkswagen Caddy 1.5

1.457 kubika

51 KW/70 KS pri 5.600 o/min.

107,9 Nm pri 2.500 o/min.

 

Volkswagen Caddy 1.6

1.595 kubika

55 KW/75 KS pri 5.500 o/min.

122,6 Nm pri 2.500 o/min.

 

Volkswagen Caddy 1.8

1.781 kubika

70 KW/95 KS pri 5.200 o/min.

139,3 Nm pri 3.000 o/min.

 

Volkswagen Caddy 1.6 D

1.588 kubika

40 KW/54 KS pri 4.800 o/min.

98,1 Nm pri 2.300 o/min.

 

Za sve modele:

dužina: 4.370 mm

širina: 1.640 mm

težina: od 1.000 do 1.080 kg (u zavisnosti od motorizacije).

nosivost: od 545 do 625 kg (u zavisnosti od motorizacije).

ubrzanje od 0 do 100 km/h: od 16 do 23,9 sekundi (u zavisnosti od motorizacije).

maksimalna brzina: od 131 do 155 km/h (u zavisnosti od motorizacije).

zapremina tovarnog prostora (sa plastičnom nadogradnjom): 2.400 dm.

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen Caddy

 

f871a7e62b7888bb6dbff51f7cdf0a53.jpg

 

Sent from my Motorola 8400

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala za ovaj prikaz! :)

Nekih od prikazanih vozila se dobro sjecam, nekih maglovito... Ali, interesantno je saznati na koji nacin su se i od koga kupovale licence, i kako dugo su se neka vozila zdrzala gotovo nepromijenjena u proizvodnji.

 

pozdrav

toma


Three Blind Mice

Share this post


Link to post
Share on other sites

Samo da te ispravim, Zastava 125p je bio (Peze/a zvali su ga Pezejac), a (Polonez je bio druga tipa vozila).

 

Točno, Polonez je bio drugačije vozilo. Ali ni 125PZ i 125P nisu ista vozila, iako su oba nastala po licenci Fiata i izgledaju slično. Automobile s oznakom PZ je proizvodila Crvena Zastava, a s P su proizvedeni u Poljskoj (Fabryka Samochodów Osobowych - FSO u Varšavi). Moj je bio 125P, Fiat polski, a naslijedio sam ga od pokojnog oca. Bio je jači (1.500 ccm, 75 ks) od ''pezejca'' koji je nastao na motoru od Fiata 1.300. Vozilo je inače bilo križanac različitih Fiatovih vozila - karoserija od Fiata 125, motor od Fiata 1.500, a neki dijelovi (poput centralne spone volana) su bili od Fiata 127.
Auto je bio udoban, pouzdan i vrlo izdržljiv. Prodao sam ga 1996. čovjeku koji ga je koristio kao ''radnog konja'' za izgradnju vikendice u Zagorju.
Isprika zbog skretanja Off Topic.

Serija 05 je zakon!

Share this post


Link to post
Share on other sites

,,Tamić''

TAM 2000, TAM 2001, TAM 1201, TAM 60..., TAM 75..., TAM 80..., TAM 90...

sinonim za mali kamion u Jugoslaviji

 

Tokom drugog svjetskog rata njemačka uprava je 1941 godine u Mariboru formirala preduzeće za popravku i održavanje avionskih motora. Ime te kompanije je bilo Tovarna Letalskih Delov. Odmah po završetku rata uprava Maribora je 14 maja 1945 godine izdala proglas da se radnici vrate na svoja radna mjesta. Došlo je njih oko 4.000, što će reći da postoji ogroman kolektiv, ali bez jasne vizije šta raditi. UNRRA (United Nations Relief and Rehabilitation Administration) je pomoć evropskim državama u poslijeratnoj obnovi, a upravo je petina te pomoći išla u Jugoslaviju. UNRRA je podrazumijevala široki raspon pomoći, od hrane preko medicinskih sredstava, do mašina kao što su lokomotive (237 kom.), traktori (4.000 kom.) ili kamioni (15.000 kom.). Upravo je dio tih kamiona stigao u dijelovima te su se sastavljali u Mariboru (GMC uglavnom). Osim toga krenulo se i sa Pionirom (kao što sam i napisao u postu o Pioniru) te se u saradnji sa odgovarajućim institucijama krenulo u razvoj sopstvenih proizvoda (takođe je u postu o Pioniru objašnjeno na koji način, da se sada ne ponavljam) tako da je brzo kreiran prvi kamion koji je ponio i takvo ime. Nazvali su ga Prvenac i on je u nekoliko prototipova napravljen i u IMR-u i u TAM-u. Nije mi poznato da li se išlo dalje od te male serije, no to je bila dobra osnova da se u drugoj polovini pedesetih razvije sledeći kamion: TAM Luka (ime po narodnom heroju koji se zvao Franc Leskošek - Luka). Na osnovu skupljenih iskustava u drugoj polovini pedesetih predstavljen je prvi prototip budućeg malog kamiona koji će vrlo brzo steći kultni status u Jugoslaviji.

 

1961 god. - Predstavljen je TAM 2000 pokretan vodeno hlađenim dizel motorom koji proizvodi IMR (po licenci Perkinsa). U pitanju je motor oznake IMR IM-034/V koji može da razvije 56 KS. Iz oznake se vidi da je ovaj kamion nosivosti 2 t. Osim kamiona ubrzo bivaju predstavljene i ostale varijante ovog dostavnjaka, tako da postoje sledeće varijante:

- TAM 2000 - sandučar

- TAM 2000 K - kiper

- TAM 2000 H - hladnjača

- TAM 2000 N - za prevoz hljeba

- TAM 2000 CF - furgon

- TAM 2000 CB - kombi-autobus

- TAM 2000 G - vatrogasni

Sa međuosovinskim razmakom od 2.600 mm i krugom okretaja u 11,5 m predstavljao je okretnu varijantu transportnog sredstva za gradske i prigradske uslove. Uz četvorobrzinsku mjenjačku kutiju ovaj transportnjak je mogao da dohvati 85 km/h. Kako je naglašavao proizvođač, nosivost je bila 2t, ali je šasija konstruisana tako da može da izdrži rečeni teret u lošim (terenskim) uslovima puta (kakva je i bila većina puteva u to vrijeme). Tipične karakteristike ove serije 2000 su centralno postavljeni instrumenti, vjetrobransko staklo iz dva dijela, klizni bočni prozori, vrata koja se otvaraju u ,,kontra'' smjeru, zaobljena maska između farova, ... Postojala je namjera da se prekine sa proizvodnjom ovog modela jer je izračunato da zbog nepovoljnog aranžmana sa Parkinsom (IMR-om) ekonomski se ne isplati izrada ovog kamiona. Zato 1964 godine kreću u razvoj novog kamiona (TAM 2200), ali poslije male serije već 1968 godine odustaju od projekta. Najveća promjena, po sili zakona, nastupa upravo te 1968 god. kada se mjenja smjer otvaranja vrata, jer su tada u jugoslovenskim propisima kontra vrata prepoznata kao ,,samoubilačka'', odnosno opasna. Takođe, se osim mijenjanja smjera otvaranja vrata mjenja i prozor na istima kada je ugrađen mehanizam da staklo ulazi u vrata.

 

1970 god. - Sledeće evolucija modela je bila kada je predstavljen TAM 2001 koji je pogonjen drugim motorom, takođe iz Rakovice. U pitanju je IMR M 34/V koji razvija 61 KS. Osim novog motora ubačena je i nova mjenjačka kutija sa pet brzina. Najvidljivija promjena je vjetrobransko staklo koje je sada iz jednog dijela, a dodatni dašak modernizaciji je i taj što se sada instrumenti nalaze ispred volana, takođe je maska između farova dobila četvrtasti oblik. Što se opreme tiče postojala je mogućnost da se doplati za treće sjedište u kabini koje bi bilo smješteno na poklopcu motora. Međuosovinski razmak je ostao isti (2.600 mm) tako da je okretnost zadržana na nivou prethodnika. Osim nabrojanih izmjena nudio se u više varijanti:

- TAM 2001 - sandučar

- TAM 2001 E - sandučar sa duplom kabinom

- TAM 2001 K - kiper

- TAM 2001 H - hladnjača

- TAM 2001 N - za prevoz hljeba

- TAM 2001 CF - furgon

- TAM 2001 CB - kombi-autobus

- TAM 2000 G - vatrogasni

Kasnije je napravljena i duža varijanta ovog vozila tako da je verzija sa produženim međuosovinskim razmakom (3.200 mm) imala svoje varijante:

- TAM 2001 3200 - sandučar

- TAM 2001 E 3200 - sandučar sa duplom kabinom

- TAM 2001 CF 3200 - furgon

- TAM 2001 CB 3200 - kombi-autobus

Ova produžena osnova poslužila da se nadograditi i autobuska karoserija. Taj model ima oznaku TAM 2001 minibus. No, osim verzije sa kraćim i dužim međuosovinskim razmakom ponuđena je još kasnije jedna varijanta koja je falila za širu popularnost ovog vozila. O tom vozilu u sledećem pasusu.

 

1975 god. - Predstavljena varijanta koja je imala oznaku TAM 1201 sa smanjenom nosivošću (1,2 tone) kako ukupna težina vozila ne bi prelazila 3,5 tone, odnosno, da vozilo mogu da koriste i vozači ,,B'' kategorije. Tako je TAM ušao u teren koje su do tada pokrivale druge kompanije (Zastava i IMV, prije svega). To je grupa vozila po svemu indetična familiji vozila TAM 2001 osim po nosivošću. Time je TAM dobio veću bazu korisnika.

 

1976 god. - U skladu sa ostatkom modela iz TAM-a primjenjuje se novi sistem označavanja vozila. Prvo ide brojčana oznaka koja označava približnu snagu motora u konjima, potom slijedi oznaka namjene vozila đe je ,,T'' za kamion (tovarnjak), ,,C'' za kombi i ,,A'' za autobus. Za teretna vozila potom ide brojčana oznaka koja označava ukupnu težinu vozila (težina+nosivost) u tonama (3 za ,,B'' kategoriju, ili 3 tone ukupno), poslije koje je slovo ,,B'' koje označava trambus (kabina iznad motora) kabinu, da bi na kraju bila slovna oznaka iz koje se vidi uža namjena vozila. Kraći međuosovinski razmak je 2.600 mm, a duži 3.200 mm. U skladu sa tim novim pravilom predstavljena je nova paleta vozila:

- TAM 60 T 3 B - sandučar (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 60 T 5 B - sandučar (u oba međuosovinska razmaka)

- TAM 60 T 5 BE - sandučar sa duplom kabinom (u oba međuosovinska razmaka)

- TAM 60 T 5 BK - kiper (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 60 T 5 BH - hladnjača (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 60 T 5 BN - za prevoz hljeba (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 60 C 5 F - furgon

- TAM 60 C 6 F - furgon sa produženim međuosovinskim razmakom

- TAM 60 A 5 - kombi-autobus

- TAM 60 A 6 - kombi-autobus sa produženim međuosovinskim razmakom

- TAM 60 T 5 BG - vatrogasni

Osim nove oznake najučljivija razlika je nova četvrtasta maska hladnjaka i žmigavci koji su sada smješteni ispod farova. Ubrzo postaje jasno da je motorizacija slaba, te da se mora ubaciti jači motor. Autobusna nadogradnja se radi samo na dužem međuosovinskom razmaku tako da ona nosi oznaku TAM 60 A 6 minibus.

 

1979 god. - Sa jačim motorom porasla je i prodaja pa je ovo najzastupljeniji model ,,tamića''. Sa motorom IMR S-44/V koji je razvijao 76 KS mogao je da juri preko 90 km/h, no bitnije od maksimalne brzine je povećanje iskoristivosti vozila u svim režimima rada. Izmijenjen je donekle i sistem označavanja tako da više ne postoji ,,C'' za kombi već i oni imaju oznaku ,,T''. Uz jači motor ponuđena je i mnogo veća paleta modela tako da sada postoje sledeće varijante:

- TAM 75 T 3 B ŠK - kabina sa šasijom (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 B ŠK - kabina sa šasijom (u oba međuosovinska razmaka)

- TAM 75 A 6 Š - šasija sa dužim međuosovinskim razmakom

- TAM 75 T 3 B - sandučar (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 B - sandučar (u oba međuosovinska razmaka)

- TAM 75 T 3 BE - sandučar sa duplom kabinom (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 BE - sandučar sa duplom kabinom (u oba međuosovinska razmaka)

- TAM 75 T 5 BK - kiper (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 BEK - kiper sa duplom kabinom (samo duže međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T B-NP - vozilo sa platformom za utovar (samo duže međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 B-HL - hladnjača (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 B-KR - za prevoz hljeba (u oba međuosovinska razmaka)

- TAM 75 T 5 B-CV - za prevoz vode (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 B-PV - za prevoz vozila u kvaru (samo duže međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 B-DV - sa dizalicom (samo duže međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 B-SS - samoutovarivač smećarskog kontejnera (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 BG - vatrogasni (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 3 F - furgon (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 5 F - furgon (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 T 6 F - furgon (samo duže međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 A 5 - kombi-autobus (samo kraće međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 A 6 - kombi-autobus (samo duže međuosovinsko rastojanje)

- TAM 75 A 6 minibus - autobus (samo duže međuosovinsko rastojanje)

Kao što se vidi vrlo raznolika ponuda, no dolaze osamdesete, a koncept je napravljen krajem pedesetih...

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

1986 god. - Uveliko se brujalo o modernizaciji ,,tamića'', no umjesto sveobuhvatne modernizacije ili predstavljanja nasljednika, ostalo se na istom modelu i motoru IMR S-44/V kome je povećana snaga tako da izvlači 81 KS. To je bila najveća promjena, pa je i oznaka modela bila TAM 80 ... (u zavisnosti od verzije slijedi daljna kombinacija slova i brojeva). Par godina kasnije desila se modernizacija unutrašnjosti kada je napravljen plastični prednji pult sa drugačijim instrumentima. Štedila su se sredstva jer je u drugoj polovini osamdesetih najavljeno vrijeme pred kojim TAM nije imao jasan odgovor. Radilo se o izvjesno mastupajućim novim ekološkim normama, a KHD više nije htio da razvija/prilagođava svoje motore tim normama. TAM je kompletno osvojio proizvodnju vazdušno hlađenih dizel motora i preostalo im je da probaju da sami razviju/prilagode motor ka nastupajućim normama (iziskuje puno novca, a rezultati nesigurni) ili da otkupe licencu za neki drugi motor od Iveco grupacije (a to podrazumijeva dugotrajan proces osvajanja proizvodnje, te zbog zavisnosti od stranih komponenti u tom prolaznom periodu ne bi bili konkurentni, a taj period bi mogao biti dovoljan da propadnu). No, te normalne brige oko daljnjeg razvoja kompanije su zapravo najmanje brige pred izazovima sa kojim se kompanija neočekivano susrela početkom devedesetih.

 

1991 god. - raspadom Jugoslavije definitivno se odustalo od modernizacije/zamjene najmanjeg člana TAM familije, te je ubačen VM motor (zbog nemogućnosti snabdijevanja IMR motorima) koji ima 90 KS. Time se oznaka mjenja na TAM 90... Taj motor je bio prelazno rješenje do 1994 godine kada se ubacuje motor Iveco 8040.05.230. Osim novog motora ubačen je i mehanizam servo kočnica. To je sada kamion kojega je vrijeme ,,pregazilo'' i mogao je da papira konkurenciji jedino cijenom. Kako bi mu vratili malo popularnosti konstruisana je i 4x4 verzija, no razne euro norme su dovele do toga da se prilagođavanje istim više ne isplati. Takođe nije pomoglo ni to što TAM više nije ni približno u onakvom položaju kakvom je nekad bio. Na prelazu iz jednog u drugi vijek prestala je proizvodnja popularnog ,,tamića''.

 

Kao najmanji predstavnik TAM familije dobio je nadimak ,,tamić'', koji se toliko ustalio među narodom da i druge kamiončiće zovu ,,tamić'' (ja sam imao Iveco Turbo Daily, a koliko puta su me samo pitali: ,,kada dolaziš ,tamićem'?), te je sa pravom stekao kultni status, više u prvih 30 godina života, no u zadnjih 10. To je u zadnjih 20 godina svoje karijere bio prilično zastarjeli kamion/kombi/autobus i mogao je da služi za sprdnju (kod onih koji ne shvataju njegov značaj), no, ipak je dio tehničkog nasljeđa Jugoslavije i u svoje pero je bio vrlo ozbiljan kamion.

 

Tehnički podaci za pojedine modele:

 

TAM 2000 iz 1961 god.

- motor: IMR IM-034/V

- prečnik cilindra: 89 mm

- hod klipa: 127 mm

- zapremina: 3.140 kubika

- kompresijski odnos: 16,5:1

- snaga: 54 KS pri 2.600 o/min.

- obrtni moment: 182 Nm pri 1.600 o/min.

- mjenjač: 4 brzine

- maksimalna brzina: 80 km/h

- rezervoar za gorivo: 55 litara

- međuosovinski razmak: 2.600 mm

- nosivost: 2.000 kg

- težina: 2.200 kg

- ukupna težina: 4.200 kg

TAM 2000 CF

- nosivost: 1.750 kg

TAM 2000 CB

- nosivost: 10+2 osobe + 450 kg prtljaga

TAM 2000 H

- nosivost: 72 aluminijske korpe po 18 kg

 

TAM 2001 iz 1970 god.

- motor: IMR M 34/V

- prečnik cilindra: 91,4 mm

- hod klipa: 127 mm

- zapremina: 3.330 kubika

- kompresijski odnos: 17,4:1

- snaga: 61 KS pri 2.600 o/min.

- obrtni moment: 195 Nm pri 1.600 o/min.

- mjenjač: 5 brzina

- maksimalna brzina: 86 km/h

- rezervoar za gorivo: 55 litara

- međuosovinski razmak: 2.600 mm

- nosivost: 2.000 kg

- težina: 2.200 kg

- ukupna težina: 4.200 kg

TAM 2000 K

- nosivost: 2.000 kg

- težina: 2.400 kg

- ukupna težina: 4.400 kg

TAM 2000 CF

- nosivost: 1.850 kg

- težina: 2.450 kg

- ukupna težina: 4.300 kg

TAM 2000 CF 3200

- nosivost: 1.600 kg

- težina: 2.800 kg

- ukupna težina: 4.400 kg

TAM 2000 CB

- nosivost: 10+2 osobe + 450 kg prtljaga

- težina: 2.550 kg

- ukupna težina: 4.300 kg

TAM 2000 H

- nosivost: 1.500 kg

- težina: 2.800 kg

- ukupna težina: 4.300 kg

TAM 2001 minibus

- nosivost: 15+1 osoba

- težina: 3.070 kg

- ukupna težina: 4.300 kg

 

TAM 1201 iz 1975 god.

- motor: IMR M-34/V

- prečnik cilindra: 91,4 mm

- hod klipa: 127 mm

- zapremina: 3.330 kubika

- kompresijski odnos: 17,4:1

- snaga: 61 KS pri 2.600 o/min.

- obrtni moment: 19,9 kpm pri 1.600 o/min.

- maksimalna brzina: 84 km/h

- nosivost: 1.200 kg

- težina: 2.230 kg

- ukupna težina: 3.430 kg

 

 

TAM 60 T 5 B iz 1976 god.

- motor: IMR M-34/V

- prečnik cilindra: 91,4 mm

- hod klipa: 127 mm

- zapremina: 3.330 kubika

- kompresijski odnos: 17,4:1

- snaga: 61 KS pri 2.600 o/min.

- obrtni moment: 195 Nm pri 1.600 o/min.

- mjenjač: 5 brzina

- maksimalna brzina: 86 km/h

- rezervoar za gorivo: 55 litara

- međuosovinski razmak: 2.600 mm

- nosivost: 2.400 kg

- težina: 2.300 kg

- ukupna težina: 4.700 kg

TAM 60 T 3 B

- nosivost: 1.270 kg

- težina: 2.230 kg

- ukupna težina: 3.500 kg

TAM 60 C 5 F

- nosivost: 2.340 kg

- težina: 2.360 kg

- ukupna težina: 4.700 kg

TAM 60 C 6 F

- nosivost: 1.935 kg

- težina: 2.765 kg

- ukupna težina: 4.700 kg

TAM 60 A 5

- nosivost: 10+2 osobe + 450 kg prtljaga

- težina: 2.550 kg

- ukupna težina: 4.700 kg

TAM 60 A 6

- nosivost: 16+2 osobe + 450 kg prtljaga

- težina: 3.000 kg

- ukupna težina: 4.700 kg

TAM 60 A 6 minibus

- nosivost: 15+1 osoba

- težina: 3.070 kg

- ukupna težina: 4.700 kg

 

TAM 75 T 5 B iz 1979 god.

- motor: IMR S-44/V

- prečnik cilindra: 98,4 mm

- hod klipa: 127 mm

- zapremina: 3.860 kubika

- kompresijski odnos: 16,5:1

- snaga: 76 KS pri 2.800 o/min.

- obrtni moment: 230 Nm pri 1.500 o/min.

 

TAM 80 T 5 B iz 1986 god.

- motor: IMR S-44/V

- prečnik cilindra: 98,4 mm

- hod klipa: 127 mm

- zapremina: 3.860 kubika

- kompresijski odnos:

- snaga: 81 KS pri 2.800 o/min.

- obrtni moment: Nm pri 1.500 o/min.

 

TAM 90 T 5 B iz 1994 god.

- motor: Iveco 8040.05.230

- prečnik cilindra: 104 mm

- hod klipa: 115 mm

- zapremina: 3.908 kubika

- kompresijski odnos:

- snaga: 88 KS pri 3.000 o/min.

- obrtni moment: 255 Nm pri 1.400 o/min.

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

65312a0dbc06f672d37b9fe1fc1e010a.jpg

Prvenac

 

92074bdfef25635901c881e2d70de046.jpg

TAM Luka

 

f4a51253ead0d3f61b140ef8e226f5ac.jpg

prototip s' kraja pedesetih iz kojeg je nastao TAM 2000

 

ee681e50348994920e5f110afc12508e.jpg607a86d1340a796f4a920748865d9b3e.jpg64d0fb2cad91322f5388065e2893acd1.jpg4e1cae4f77a5f77c3bb46ee4514655dc.jpg28ee8d2acaa846c2dafa92d7fd2f9941.jpg457bda54004c808cef6084d73bac1775.jpg4a931faf9e0e6d3da728ae6e7b040f38.jpg2a93bed651de864a3644b783a0cb0e67.jpg81f5f5185b325ad099ea69fb126af6bc.jpgccbf205faba0cbfa07706322be04ffa7.jpgcfbb670e65d4440b2f59be524c499879.jpgc8950bee870d57241c28945532e882f3.jpg

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Na internetu se može vidjeti od Spačeka dostavno vozilo starijeg tipa AMSJ s natpisom "pomoć informacije", dosta svijetlo (da ne kažem bijele bolje) izgleda na c/b fotografiji. Bi li to bili iz francuskog uvoza vozila?


zglajzan

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Sign in to follow this  

×
×
  • Create New...