Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net
Sign in to follow this  
wulfy

Laka komercijalna vozila iz Jugoslavije

Recommended Posts

Čitajući teme o TAM-u i FAP-u, teškašima u komercijalnom (gospodarskom) programu odlučio sam se da pokrenem i ovu temu koja bi se bavila ,,lakom konjicom''. Mislim da ima dovoljno materijala da se prisjetimo ove kategorije Made in Yugoslavia. Krenimo...

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

IMV kombi

prva jugoslovenska samostalna konstrukcija

 

Odlučio sam se da hronološki posložim ovaj tekst.

 

1954 god. - Na prostoru Agroservisa formira se Moto Montaža, a 1. septembara je potpisan ugovor o montaži, prodaji i servisu sa kompanijom Auto Union GmbH. Te godine prodaju 3 motocikla i 2 auta sa značkom DKW, a sastavljaju 2 auta i 4 kombija koji su imali domaća stakla, sjedišta i neke drvene dijelove.

 

1955 god. - Udio domaćih djelova se širi na akumulator, svjetla, hladnjak, rezervoar za gorivo i još neke sitnice.

 

1956 god. - Proizvodi se nekoliko verzija kombija (sanitet, servisni kombi i kombibus), a zadnji kraj karoserije je na svim verzijama sopstvene proizvodnje.

 

1957 god. - napravljena prva proizvodna linija u Jugoslaviji.

 

1958 god. - Pokušavaju da naprave samostalan kombi. Korišten je DKW mjenjač i dvotaktni motor od 896 kubika dok je ostalo samostalno razvijeno. Taj kombi prestavljen te jeseni na zagrebačkom sajmu.

 

1959 god. - napravljena nova proizvodna linija i farbara, te predstavljen novi logo (IMV) i kombi na sajmu tehnike u Beogradu. Na sajmu je bio sa pomenutim motorom od 896 kubika.

 

1960 - Pušten u prodaju sa motorom od 981 kubika. Dvotaktni motor razvija 29KW/44 KS i može da pogura kombi do 95 km/h. Nosivost je varirala od 1 do 1,2 tone u zavisnosti od verzije, a njih je bilo sedam: kombi, turist, turist de luxe (sa pomičnim krovom), servisni, ambulantni, vatrogasni, kamionet.

 

1963 god. - Dobijena homolagacija za austrijsko tržište đe se prodaje pod imenom Donau 1000, iste godine pobjeđuju na Čehoslovačkom konkursu za ambulanta vozila đe isporučuju 1.200 primjeraka.

 

1966 god. - prestala proizvodnja dvotaktnog motora. Naime, kompanija Volkswagen ukida proizvodnju dvotaktne tehnologije a DKW (1932 godine DKW, Horch, Wanderer i Audi formiraju Auto Union. 1957 godine Mercedes-Benz kupuje Auto Union. 1964 godine Volkswagen od Mercedesa kupuje Auto Union) je snabdijevač motorima. IMV mora naći novog dobavljača motora.

 

1967 god. - Na beogradskom sajmu automobila predstavljen je IMV 1600 B, sa motorom BMC 16 EB od 1.622 kubika koji razvija 46 KW/62 KS pri 4.700 o/min. Mjenjač je, specijalno za ovaj kombi, konstruisao ZF. Sa jačim motorom maksimalna brzina je bila preko 110 km/h. Više snage značilo da može nosivost da ide do 1,5 t. Da pomenem da osim što je BMC snabdijevač motora za kombi takođe sa IMV-om napravio ugovor o montaži njihovih vozila Ostin (Austin).

 

1969 god. - Na beogradskom sajmu prestavljen IMV 1600 Super, kamionet sa tri osovine i nosivošću 1,5 t. Kasnije i kombi sa povišenim krovom.

 

1970 god. - predstavljen sa Ostin dizelom od 1.489 kubika i 40 KS, no zbog manjka snage slabo se prodavao.

 

1972 god. - IMV je proizvodio razne odlivke i druge dijelove koje je kupovao BMC, a oni su zauzvrat dobijali pogonske motore i dijelove za sastavljanje automobila. Kako englezi nisu svoje obaveze izvršavali redovno tako je raskinut ugovor. Do te godine se u pogonima Litostroja montiraju Reno vozila (od 1969 do 1972 izašlo je 20.449 vozila i to sledeći modeli Renoa: 4, 6, 8, 10, 12 i 16.), no novim ugovorom IMV počinje saradnju sa Francuzima. Na lageru je ostalo BMC motora pa se oni tokom 1972 i 1973 god. ugrađuju u kombi.

 

1974 god. - Prekinuta proizvodnja da bi se uhodala proizvodnja modela Reno 4, a i da se konstruktorima da vremena da prilagode kombi renoovim motorima. Eksperimentisalo se sa nekoliko motora. Na kraju je ubačen Reno motor od 1.647 kubika koji razvija 45 KW/61 KS pri 4.900 o/min. i 112 Nm pri 2.500 o/min. ZF mjenjač je zadržan.

 

1976 god. - na beogradskom sajmu predstavljena verzija IMV 2200 D sa Mercedes Benz dizel motorom od 2.197 kubika koji razvija 44 KW/60 KS. Na motoru su IMV inženjeri napravili nekoliko izmjena kako bi ga prilagodili kombiju. ZF mjenjač je ostao. Inače, dizelska varijanta se prodavala samo u verziji sa produženom karoserijom, kombi bus sa dvije, a teretna sa tri osovine.

 

1988 god. - Reno nije bio zainteresovan za modernizaciju kombija čija je konstrukcija u osamdesetim već prilično zastarjela. Zato je 25 maja, na tadašnji dan mladosti, ugašena proizvodnja kombija poslije 63.120 primjeraka. Po DKW arhivi IMV-u je isporučeno oko 4.600 dvotaktnih motora pa se pretpostavlja da ih otprilike toliko napravljeno sa dvotaktnim motorom.

 

 

 

Za kraj bih još pomenuo i koje je to automobile IMV pravio po licenci:

1969 - 1972 - Austin 1300 Saloon Super de Luxe - 14.450 kom.

1970 - 1971 - Austin 1500 Maxi - 897 kom.

1970 - 1972 - Austin 1000 Mini - 5.354 kom.

1971 - 1972 - Austin 1750 Maxi - 193 kom.

1972 - Austin 1300 Special - 485 kom.

1973 - 1992 - Renault 4 - 575.824 kom.

1974 - 1976 - Renault 16 - 342 kom.

1974 - 1977 - Renault 12 - 7.278 kom.

1980 - 1987 - Renault 18 - 18.714 kom.

 

Da, još nešto, iz IMV-a se izdvojila kompanija Adria koja je danas šesti proizvođač u svijetu kamp vozila, a IMV je početkom devedesetih promijenio ime u Revoz i to je danas jedna od Reno fabrika.

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zastava 615, Zastava 620, Zastava 616,

prvi Zastavin kamion

 

Prvo malo o originalu. Fiat 615 je razvijen na samostalnoj šasiji za razliku od prethodnika koji je izveden iz putničkog automobila. Prednost je bila robusna šasija, ali je zbog veće težine bio (puno) veći potrošač goriva od prethodnika. Zato su brzo ubacili veći motor koji bi se lakše nosio sa šasijom, a još kasnije ugrađuju dizel agregat čime je ekonomičnost kamiona bila takva da je se našao veliki broj kupaca i van Italije. Po licenci se pravio u Austriji (Steyr 260). Evo kako je tekao razvoj kombija:

 

1951 - Fiat 615, motor 101.005 benzinac, 1.395 ccm, 38 KS pri 3.800 o/min.

 

1952 - Fiat 615-2, motor 305.010 benzin, 1.901 ccm, 40 KS pri 3.200 o/min.

 

1956 - Fiat 615N, motor 305B dizel, 1.901 ccm, 43 KS pri 3.200.

 

1960 - Fiat 615N1, motor 305D dizel, 1.901 ccm, 50 KS pri 3.200 o/min.

 

1965 - prestanak proizvodnje.

 

 

Nije se po licenci pravio samo u Austriji, već i u Jugoslaviji. Iako sam stavio u naslovu ,,prvi kamion'' to ovaj model, ipak, nije. Kompanija iz Kragujevca je već imala iskustva u preciznoj mehanici, izradi alata, pa i kompletnih vozila. 1851 godine formiran je Vojno-Tehnički Zavod, a već 1853 godine proizvode prvi top. Tokom 1904 godine izdvaja se dio za automobile (popravka raznih, tada rijetkih automobila, i izrada nekih jednostavnijih dijelova). Od 1939 do 1941 godine sklopljeno je oko 400 kompletnih kamiona marke Ševrolet. Sledeće vozilo koje se sklapalo u Kragujevcu je Đip Vilis (Jeep Willys) kojih je tokom 1953 godine napravljeno 162 komada. Zavodi Crvena Zastava, kako se tada zvala kompanija, je već bila spremna za serijsku proizvodnju te su se odlučili za licencu proizvodnju. Zbog toga su tokom 1953 godine obišli sedam fabrika, jednu u SAD (Willys), dvije u Velikoj Britaniji (Rover i Austin), dvije u Francuskoj (Renault i Delahaye) i dvije u Italiji (Alfa Romeo i Fiat). Vozila su dovezena u Kragujevac (nemam podatak koji su to pojedinačno automobili) i nakon ispitivanja i probnih vožnji stručni tim Zavoda Crvene Zastave ovako je ocijenio vozila:

1. Fiat - 100 bodova

2. Renault - 99,5 bodova

3. Alfa Romeo - 97 bodova

4. Austin - 96,9 bodova

5. Delahaye - 96 bodova

6. Willis - 95,4 bodova

7. Rover - 93,2 bodova

Na osnovu toga naredne 1954 godine počinje da se proizvodi Fiat 1400 BJ, kada je napravljeno 55 primjeraka. Sledeće 1955 godine napravljeno je 805 primjeraka, a 1956 godine 1.069 komada. Ono što je postala jasno je da su precjenili kupovnu moć u Jugoslaviji te da su odabrali pogrešan automobil za proizvodnju (ipak, ostao u proizvodnji do 1961 godine). Zašto sam napravio ovoliki uvod? Prosto, izgleda da je sreća bila što je Fiat pobijedio jer su se uspjeli vrlo brzo dogovoriti za otkup drugih licenci, kako za manje auto (Fiat 600), tako i za kamion (Fiat 615).

 

Obije pomenute licence su realizovane 1955 godine. Ovo vozilo je interesatno i zbog toga što je na njemu rađena prva samostalna prepravka, a rezultat razvoja je 30 cm duža šasija i veća nosivost za pola tone (sa 1,5 na 2 tone). Osnovna verzija je imala međuoosovinski razmak od 2.675 mm, a dužina je 4.625 mm. Težina kamiona je 1.550 kg, a dizelske verzije 1.700 kg, dakle i uz manju nosivost je prebacivao ukupnu dozvoljeno masu od 3.500 kg tako da je svakako trebala ,,C'' kategorija. Kao što sam pomenuo, sopstveno razvijeno vozilo (oznaka 620), koje je duže za 30 cm, poslužilo je kao osnova za mnogo više nadogradnji nego osnovna verzija, pa su tako postojale verzije sa duplom kabinom i sandukom (tzv. putar), autobus, hladnjača, za prevoz hljeba, kiper,... Takođe je poboljšana i kraća varijanta u pojedinim detaljima, a kako je i to plod sopstvenog razvoja oznaka tog modela je 616. U proizvodnji je ostao do početka osamdesetih godina prošlog vijeka. Iako u početku vrlo popularan i vrlo moderan, kasnije je imao jaku konkurenciju i godine nastanka koncepta se nisu mogle sakriti, tim prije što je sama Zastava kasnije imala ugovor sa OM-om, odnosno Iveco-m o licencoj proizvodnji. Evo kako je tekao razvoj:

 

1955 - Zastava 615B

motor Fiat 101.005 benzin, 1.395 ccm, 38 KS pri 3.800 o/min., 80 km/h.

 

1955 - Zastava 615D

motor Fiat 305D dizel, 1.905 ccm, 40 KS pri 3.200 o/min., 72 km/h.

 

1961 - Zastava 620B

motor Fiat 105 BJ 005 benzin, 1.901 ccm, 61 KS pri 3.200 o/min.

 

1961 - Zastava 616D

motor Fiat 305D dizel, 51 KS pri 3.800 o/min.

 

1972 - prestaje proizvodnja modela 615.

 

1978 - prestaje proizvodnja 620B.

 

1981 - prestaje proizvodnja modela

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zastava 1100 T, Zastava 1300 T, Zastava 1500 T, Zastava 412.

prvi Zastavin kombi

 

Prvo malo o originalu. Fiat je imao čitavu flotu komercijalnih vozila i na osnovu iskustva i informacija od vlasnika razvio je ovaj kombi. Evo kako je tekao razvoj kombija:

 

1957 - Fiat 1100 T, motor 103D benzinac, 1.089 ccm, 38 KS, nosivost 1 t.

 

1959 - Fiat 1100 T2, motor 103G benzinac, 1.221 ccm, 45 KS, nosivost 1 t.

 

1961 - Fiat 1100 T2, motor 305D dizel, 1.901 ccm, 47 KS, nosivost 1 t.

 

1963 - Fiat 1100 T2, motor 116 benzinac, 1.295 ccm, 48 KS, nosivost 1,3 t.

 

1966 - Fiat 1100 T2, motor 115C benzinac, 1.481 ccm, 53 KS, nosivost 1,3 t.

 

1968 - Fiat 1100 T4, motor 124AZ benzinac, 1.438 ccm, 51 KS, nosivost 1,3 t.

 

1968 - Fiat 1100 T4, motor 237AZ dizel, 1.827 ccm, 47 KS, nosivost 1,2 t.

 

1971 - prestanak proizvodnje, iako je nasljednik predstavljen 1966 godine.

 

 

Zastava od 1954 godine serijski proizvodi vozila po licenci od Fiata, tako da od 1954 god. u svom programu imaju Fiat 1400 BJ. Od 1955 god. u proizvodi se Zastava 750 (Fiat 600), Zastava AR-55 (Fiat AR-55 Campagnola) i Ziastava 615B (Fiat 615). Dakle, u proizvodnom programu imaju mali automobil, veći automobil, terenski automobil i kamion. Širok izbor, no nepotpun. Da bi se odgovorilo na potražnju u proizvodnom programu nedostaje kombi vozilo. To što nije takva vrsta vozila dolazila iz Kragujevca otvorilo je slobodan prostor za jednu kompaniju iz Novog Mesta. Iako, gledajući iz današnje perspektive, u tim pedesetim godinama prodaja djeluje simbolična, tržište je postojalo. Moto Montaža je od 1954 god. nudila DKW kombi sklapan u Novom Mestu. U Novom Mestu su 1957 god. imali prvu proizvodnu liniju u Jugoslaviji, da bi 1959 god. ponudili tržištu sopstveno razvijen kombi čija je premijera bila na Beogradskom sajmu automobila te godine. Tu na sajmu prestavljen je i novi logo (IMV) te novo ime kompanije: Industrija Motornih Vozil. Odgovor Zastave je bio munjevit, iste godine predstavljaju svoj kombi koji je licenca Fiata 1100 T. Iako slabiji od IMV-a (38 naprema 44 KS) mogao se pohvaliti četvorotaktnom tehnologijom dok je IMV imao dvotaktnu (DKW). No, ta vrsta pogona je u Zastavi ostala do 1973 godine kada se ubacuje jači motor od 45 KS, dok je IMV već 1967 god. prešao na četvorotaktni motor koji je imao 62 KS. Ne bi li bili konkurentni 1977 ubacuju jači motor od 55 KS, te se Zastava kombi od te godine može kupiti i sa dizel motorom od 51 KS. Dizel varijanta je bila nepopularna tako da se u proizvodnji održala nepune dvije godine. Osim IMV-a, konkurenciju je predstavljao i TAM 2000 (i izvednice iz tog modela) u kombi varijanti. Da se razumijemo, sva tri koncepta (Zastava, IMV i TAM) su u drugoj polovini sedamdesetih nudili tehnički zastarjela vozila čija konstrukcija vidljivo datira iz pedesetih godina. Ipak, nije se prekidala proizvodnja, a Zastava je zapravo prodavala najmanje. O tome koliko je konkurencija bila popularnija najbolje govori podatak da se često na pojavu Zastavinog kombija mislilo da je to IMV. Poslije 22 godine proizvodnje te 1981 god. sa proizvodnih traka sišao je zadnji kombi. Nasljednik je bio puno moderniji (Rival po licenci Iveco Daily) i uspješniji.

 

1959 - Zastava 1100 TF, TK

motor Fiat 103 D 007, 1.089 ccm, 38 KS pri 4.800 o/min., 90 km/h

 

1973 - Zastava 1300 TF, TK, TR

motor 116.003, 1.295 ccm, 45 KS, and 100 km/h.

 

1977 - Zastava 1500 TF, TK, TR

motor 1,5 L, 55 KS

 

1977 - Zastava 412 T, NF-1, NK, F

motor IMR 4103, 1.760 ccm, 51 KS pri 4.000 o/min.

 

1981 - prestaje proizvodnja Zastavinog prvog kombija

 

Za kraj da pomenem jednu nepreciznost iz naslova, elem, stavio sam da je ovo prvi kombi, no, on to, uslovno rečeno, nije. Naime, postojala je kombi izvedba iz kamiona Zastava 615, odnosno Zastava 620, ili Zastava 616 (pomenuti u prethodnom postu). No, ovo je prvi namjenski kombi.

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zastava 430, Zastava 435, Zastava 850 A, Zastava 900 A

prvo vozilo iz somborske fabrike

 

Prvo malo o originalu, a originalu moram da posvetim malo više teksta, prosto zato što je to bio revolucionarni koncept. Krenimo redom.

 

Godine 1955 predstavljen je javnosti Fiat 600, automobil na čijem se razvoju radilo četiri godine kako bi zamijenio zastarjeli 500 (Topolino) čija konstrukcija potiče još iz tridesetih godina. Pravio se do 1969 godine i u tom periodu je prodat u 2.695.197 primjeraka. Kada na to dodamo i licencnu proizvodnju u Španiji, Jugoslaviji, Argentini, Njemačkoj i Čileu dolazimo do brojke preko 4.900.000 ovog malog auta. Nasljednik Fiata 600 pojavio se 1964 godine (da, stari i novi model su se jedno vrijeme uporedo proizvodili), a to je bila evolucija postojećeg modela poboljšana u svim segmentima sa nešto većim dimenzijama. To je bio Fiat 850 koji je ostao u proizvodnji do 1973 god. Fiat 850 je imao nekoliko karoserijskih izvedbi: Fiat 850, Fiat 850 Special, Fiat 850 Coupe, Fiat 850 Spider, Fiat 850 Familiare i Fiat 850 T. Fiat 850 se u 9 godina proizvodnje prodao u 2,3 miliona primjerka. Naslijedio ga je 1971 godine Fiat 127 čime se napušta koncept ,,sve nazad''. Dakle, to bi bili predstavnici tzv. ,,niže klase'', no Fiat je na osnovu tih automobila razvio prvi mini-van na svijetu, a kasnije je imao i izvedenice u vidu putničkih i teretnih kombija.

 

Već 1956 godine prestavljen je automobil Fiat 600 Multipla. Vozačko i suvozačko sjedište je smješteno iznad prednje osovine čime se u kabini smješta tri reda sjedišta sa po dva mjesta. Ovaj prvi mini van je nudio 6 mjesta u karoseriji dugačkoj tek nešto više od 3,5 metra. Vrlo popularan je bio kod taksista, porodičnih ljudi i avanturista koji su željeli da iskoriste sve prednosti koncepcije (sicevi su se obarali tako da se dobijao ležaj, sicevi su se mogli pojedinačno vaditi,...). Na osnovu Multiple izrađivala se prostranija karoserija koje je nosila naziv Fiat 600 D Coriasco koja je razvijena za italijansku poštu. Verziju modela Coriasco bez bočnih i zadnjih stakala proizvodio je OM (u vlasništvu Fiata od 1938 god.). Izlazeći u susret željama kupaca 1961 godine prestavljena je furgon verzija sa oznakom Fiat 600 T koja se bazirala na, pogađate, modelu Coriasco. Redizajnirani 600 T se pojavio 1963 god. Zastava je otkupila licencu upravo za taj redizajnirani 600 T koji se u Zastavi uz većinom kozmetičke izmjene proizvodio do 1990 godine. Fiat 600 Multipla se proizvodila do 1967, a Fiat 600 T do 1968 godine. U obe varijante prodao se u 243 hiljade primjeraka. Naravno, 1965 god. se pojavila verzija izvedena iz modela 850. Fiat 850 Familiare je predstavljao putničku varijantu sa tri reda sjedišta koji može da primi 7 osoba i nasljednik je Multiple, a Fiat 850 T ima jedan ili dva reda sjedišta. Proizvodnja mu prestaje 1976 godine kada ga mijenja Fiat 900 T, kod kojega je najveća razlika pogonski motor preuzet iz modela Fiat 127. Takođe su sa 127-mice ,,skinuti'' farovi, maska, i još po neki detalj. Putnička varijanta sa tri reda sjedišta se pojavila 1980 god. i zvala se Fiat 900 E, a ona je imala i detalje u unutrašnjosti sa modela 127. Postojala je i varijanta namijenjena kampovanju. 900 T se proizvodio do 1985 godine te je prodat u oko pola miliona primjeraka.

 

 

Sada malo o Zastavi. Kao što sam napisao Zastava je imala dosta modela koji su radili po licenci, tako da je licenca za kombi, više manje, bila formalnost. Da se kratko podsjetimo Zastavinog proizvodnog programa od 1954 do dobijanja licence sa mali kombi:

1954 - 1961 - Fiat 1400 BJ

1955 - 1962 - Zastava AR-55 (Fiat AR-55 Campangnola) - 9.089 kom.

1955 - 1981 - Zastava 615 / 620 / 616 (Fiat 615)

1955 - 1985 - Zastava 750 / 850 (Fiat 600) - 923.487 kom.

1959 - 1981 - Zastava 1100 T /1300 T /1500 T /412 (Fiat 1100 T)

1960 - 1963 - Zastava 1100E (Fiat 1100)

1962 - 1979 - Zastava 1300/1500 (Fiat 1300/1500) - 201.160 kom.

No, nije samo bilo više modela, bilo je i više proizvodnje, recimo 1955 godine Zastava je proizvela nešto više od 1.000 vozila, a 13 godina poslije (1968 god.) proizvodi oko 53.000 vozila. Povećavanjem kapaciteta i raznovrsnošću modela stvara se potreba za specijalizacijom. Zato se 1969 godine iz Zastave odvaja kompanija Zastava privredna vozila koja je osim u Kragujevcu otvorila fabriku i u Somboru. Sledeće 1970 godine iz fabrike u Somboru u izlazi prvo vozilo: Zastava 430. To je vozilo rađeno na osnovu licence od Fiata 600T iz 1963 godine (redizajnirani model). Dakle, tehnička osnova identična ,,Fići'' koja se paralelno proizvodi u Kragujevcu. Ta tehnička osnova je ostala do kraja proizvodnje i nije se usavršavala kao original, osim što je u Zastavinom razvoju prenesen poneki dizajnerski detalj. Recimo Zastava 900 A i Fiat 900 T imaju identičan spoljni izgled, ali dok Fiat ima modernizovano vješanje, upravljanje, opremu,... Zastava je na tehničkom nivou modela Fiat 600 T, s' tim da je sva modernizacija modela sopstveni razvoj povremeno i ,,gledajući preko plota'' u Fiatovo dvorište. Recimo, 1977 godine povećavaju snagu motora tako što je ubačen motor iz Zastave 750 S. Osim jačeg motora mijenjaju pojedine dizajnerske elemente (godinu ranije, da podsjetim, predstavljen je Fiat 900 T) pa je tako farove i žmigavce dobila od Fiata 900 T. Takođe se primjenjuju pojedina rješenja sa pomenutog Fiata, pa, recimo, ima odvojena prednja sjedišta sa pojasevima i još par detalja. Ta poboljšana verzija kombija ima naziv Zastava 435. Sledeće unapređenje dolazi 1980 kada se ubacuje motor iz Zastave 850, rezervni točak više nije ispred suvozača već ispod karoserije, nazad su četvrtasta svjetla i ima instrument za mjerenje temperature rashladne tečnosti. Oznaka je Zastava 850 A. Dodatak A je da bi se razlikovao od automobila, naravno, u zavisnosti od karoserijske izvedbe uz A je još jedno ili dva slova. Tokom 1985 godine slijedi dalje poboljšanje jer se ubacuje motor iz Yuga 45. Ostale promjene su sitnice. Osim osnovne verzije nudi se i bolje opremljena verzija (da, Fiat 900 T je prestao da se proizvodi pa je Zastava mogla da iskoristi tu mogućnost) koja pored navedenih promjena nudi još: nasloni za glavu za vozača i suvozača, bolje oblikovana sjedišta, kvalitetnije presvlake, bolja zvučna izolacija i instrument tabla premazana antirefleksujućom bojom. Oznaka ove poboljšane verzije je Zastava 900 A, a bolje opremljen model se zove Zastava 900 AL. Inače, iz oznaka (bez obzira da li je 430, 435, 850 A ili 900 A) može da se vidi koji je karoserijski oblik pa je tako F - furgon, K - kombi, T - kamionet, P - kamionet sa duplom kabinom, FP - furgon sa zastakljenim teretnim djelom, FM - milicija/policija, S - sanitet i L - lux oprema (samo za model 900). Za modele 850 i 900 ispred slova za oznaku karoserijske izvedbe stavlja se i slovo A. Proizvodnja ovog privrednog vozila je prekinuta 1990 godine. U periodu od 1970 do 1990 proizvedeno je u svim verzijama (430 F, 430 K, 435 F, 435 K, 435 T, 435 FP, 435 FM, 435 S, 850 AF, 850 AK, 850 AT, 850 AP, 850 AFP, 850 AFM, 850 AS, 900 AF, 900 AK, 900 AT, 900 AP, 900 AFP, 900 AFM, 900 AS i 900 AL) oko 57.000 primjeraka ovog vozila.

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nadam se da je ovo dovoljno za početak, da se opravda otvaranje nove teme.

Naravno, u ovu temu spadaju i vozila iz Cimosa (Spaček, Dijana i Visa u teretnoj verziji, prepravke ostalih vozila u ambulatna i mrtvačka), TAS-a (Cady), Zastave (Poly i ostali ,,somborci'', te serija Rivala), TAM-a (2000 i njegovi nasljednici), Zmaja (Avala),...

 

P.S. Fotografije nisam o kačio jer je malo nezgodno preko telefona. U svakom slučaju, nastavak slijedi...

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zanimljiva tema,a kaj se tiče slika na mobu ide ti jako dobro,pogotovo kad si na tapatalku ;-) samo ih staviš u post.

 

Poslano sa mobitela

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

IMV

 

709b80d040caacd0581ab510aecbad2c.jpg0b0e0c2ef18935665d0879d0ae8cc2a1.jpg6a68081f4ebec2afd369c7ae1dc9bb30.jpg68fb589377cd611982f42c33ada4a944.jpg842f7552af61c165e0727408bb95269d.jpg95fb45bbd9acdc25e7021e50f61e82fa.jpg

 

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zastava 615, Zastava 620 i Zastava 616

 

99107e0639f5d417e2f2f01aadea303e.jpgfeab6cfc1d49f52c289016c795d89e4a.jpg2ead65ed27c17c74428fa36eef81ba82.jpg80e968faa4759502d141c80384b62414.jpgdb3a5d90a41224b2b58a9716c5996f73.jpg

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zastava 1100 T, Zastava 1300 T, Zastava 1500 T i Zastava 412

 

ad326dab5f74ca116cb47c0f6b28dc05.jpg44771a3aacc6a4c98f9f5817f07fb678.jpg65b4102d6a67e0fce12291f05b7eee8f.jpgb14bed5f260b660a49c5a64d924a62ce.jpg9a251637f7c02942881c9f926e004a3b.jpg193fcb452d006cff0b2c6b3bcede664f.jpg

 

Sent from my Motorola 8400

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zastava 430, Zastava 435, Zastava 850 A i Zastava 900 A

 

97c112a26c3d1a22c247662402e8861d.jpg8077a8825568f1988625ae4d057c2add.jpg1f72a406aef0bdaeafd35a9837feaf61.jpg06aa99e7ae5050504ab08c71d288633b.jpg

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dok ne napišem nešto o ostatku društva, evo šta još imam ,,u rukavu''

 

683df9eb30950ab2e2d207be67ff65bb.jpg66b1578a75d97957823e106878ffabce.jpgefcf55b2f7bf14cd990df8e57844aebb.jpgfb5dd641c0273e764c279a745046a149.jpg346e8fb8fafd9ec1101d659111dca6b5.jpg629a05be10b5cfd92984d50c1ed0be4b.jpg4977d6da678b68f4ea9c0eceb004dd3a.jpg65e8193804a4dec419d0d0d6834487b1.jpg

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Interesantna tema :palac:

Većina ovih vozila je obilježila svakodnevicu pogleda na ulice moga grada u doba mojih školskih i studentskih dana.

Tada nisam ni najmanje razmišljao o tome kako ću ih opet jednom gledati, ali ovaj put kao dio jedne povijesne teme u stilu "bilo nekad ... " :D

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ajde da ja malo i svog ulja na vatru dodam ...

 

Prospekt(i) vezani za proizvodni program IMV-a

 

preview_zpsv7zfdmpj.jpg

 

*****

kombibus1_zpsdcjbjxxl.jpg

kombibus2_zpsia5sjd0t.jpg

kombibus3_zps2ey3oc41.jpg

kombibus4_zpsjre3dnf0.jpg


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš
4111601737.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Drugi dio

 

furgon1_zpshlg7zhda.jpg

furgon2_zpshvkxd23l.jpg

furgon3_zpscztxlzve.jpg

furgon4_zpsnyvrnpqj.jpg

 

*****
Vozila posebnih namjena
sgip1_zpsumzbwohm.jpg

sgip2_zpsqwo0fvz5.jpg

sgip3_zpsw6lsgqhm.jpg

sgip4_zpsnegsz8bl.jpg


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš
4111601737.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Cimos Citroen Dak i Cimos Citroen Geri

Jugoslovenski dostavnjaci na bazi Dijane

 

Malo uvoda. TOMOS (TOvarna MOtornih koles Sežana) je osnovan 1954 god. i svima je dobro znan po svom motociklističkom programu. No za našu priču je bitno to da je 1959 godine potpisan ugovor sa Citroenom za koga su proizvodili određene komponente, a oni zauzvrat slali vozila za prodaju na domaćem tržištu. Kasnije su slali dijelove, te je udio domaćih komponenti rastao. Kako je i rasla proizvodnja i potrebe tržišta tako su kapaciteti Tomosa postali mali, pa 1972 godine kompanije Citroen, Tomos i Iskra u Kopru formiraju kompaniju Cimos. Cimos je do 1985 godine proizvodio automobile. Poslije toga specijalizuju se za proizvodnju komponenta, u početku samo za Citroen, a kasnije (od 1996 god.) i za ostale prizvođače. Dakle, od 1956 do 1985 godine iz Kopra (sjedište Tomosa i Cimosa) izrazila su Citroenova vozila ,,za dinare'' (prevedeno kao domaća vozila). Čuje se da je iz Cimosa izlazio i DS (,,Ajkula''), no njih je izašlo nešto više od 700 i to sve u karavanskoj verziji, a od toga opet većina preuređena u ambulatna vozila. Zato je sa proizvodnih traka izlazi luksuzni CX. GS iz Cimosa je bio jedinstven i lako prepoznatljiv jer je imao duple farove (Saturnus), dok je ,,original'' GS imao farove drugačijeg oblika. Ipak, najbrojniji primjerci su oni do kojih je jugoslovenski đep mogao lako doći a to su 2CV (,,spaček''), Diana, Ami 6 i Ami 8. Što se prerada tiče osim pmenutog ambulatnog DS-a prepravljali su i ostala vozila u amulatne i mrtvačke automobile kao što je npr. Zastava 125p (,,Polonez''). Osim ovih putničkih vozila i prepravkk pravila su se i laka komercijalna vozila u vidu furgona i pikapa. Prvo je to bio Citroen 400 koji mi nije toliko interesantan jer je to zapravo originalni citroenov proizvod montiran u Kopru. Ono što je zanimljivo dolazi osamdesetih.

 

1981 god. - u Cimosu je napravljen prototip Diana Dak. Šasija sa je 2CV AK400 (pomenuo sam ovaj distavnjak), opruge i amortizeri su od modela Ami Super, prednji dio karoserije je od modela Diana 6LC, krov iznad vozača i suvozača, tovarni prostor i pod su razvoj Cimosovih stručnjaka. Da napomenem da je u Citroenovom programu postojao dostavnjak (Dayne Acadiane) no Dak je imao drugačiju osnovu (gore opisanu).

 

1982 god. - premijera Diane Dak u aprilu na beogradskom sajmu automobila. Do kraja godine prodato je 600 automobila Dak. Na osnovu Daka radi se verzija sa otvorenim tovarnim prostorom (pick-up, kako moderno zovemo). Tom vozilu je dato ime Geri. Do kraja godine izrađeno je 8 automobila Geri.

 

1983 god. - počela serijska proizvodnja modela Geri. Da pomenem da su se Dak i Geri uglavnom ručno pravili.

 

1985 god. - na beogradskom sajmu premijera vozila C15, dostavnjaka na bazi Vise. Tu na sajmu direktor Cimosa izjavljuje da će se prestati sa proizvodnjom automobila, da da od sada Cimos proizvodi samo komponente. Time je i ovo zadnja godina proizvodnje Daka i Gerija. Po nepotpunim podacima iz Cimosa je izašlo oko 2.200 Daka i 900 Gerija.

 

Iz sačuvanih kataloga ovo kažu za tehničke karakteristike:

motor: Citroen AM

hlađenje: vazdušno

karburator: Solex 26 X 35 CSIC - 225

snaga: 21,5 KW pri 5.750 o/min.

moment: 40 Nm pri 3.750 o/min.

svjećice: Bosna F80 Super

maksimalna brzina: 100 km/h

prosječna potrošnja pri 90 km/h: 5,7 l na 100 km

prosječna potrošnja u naselju: 7,2 l na 100 km

dužina: 3.925 mm

širina: 1.465 mm

visina: 1.800 mm

krug okretaja: 10,7 m

težina: 640 kg

maksimalna težina: 1.150 kg

zapremina tovarnog prostora: 2.700 dm

dužina tovarnog prostora: 1.630 mm

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Samo da te ispravim, Zastava 125p je bio (Peze/a zvali su ga Pezejac), a (Polonez je bio druga tipa vozila).

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pitaj Stanleya on je vozio taj auto u Pošti ima i slika na forumu u Poštanskom prometu!

Share this post


Link to post
Share on other sites
Samo da te ispravim, Zastava 125p je bio (Peze/a zvali su ga Pezejac), a (Polonez je bio druga tipa vozila).

Hvala na ispravci, uostalom, tu smo da se dopunimo.

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Au, što mi se ovako ,,iskasapi'' tekst đe dođu Č Ć Ž Đ...?

 

Elem, slike

 

939cb3de86e1967bf2213019c4f67023.jpgfc3f7e298e138a5ed31d3f880e22a9a2.jpg5d1df7ab97fa0c329fcbddf7fb089b72.jpg71aa286eec0b9127e1a0aa58eaf3a0d4.jpg

u Titogradu 1960 godine

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pošto se gornji tekst ne može čitati postaviću novi, pa neka moderator briše višak postova. Nadam se da je to uredu?

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pionir

prvi kamion iz Jugoslavije

 

Može malo politike? Pa, mora, jer politička odluka, to je razlog. Naime, Jugoslavija, iako formalno socijalistička država bila je pod intersnom sferom Zapada. Zato je 1948 godine Tito mogao da kaže ,,ne'', te se i na osnovu toga pravila strategija odbrane zemlje. Logično je bilo pretpostaviti da bi napad uslijedio iz Mađarske ili Rumunije (Varšavski pakt) te je sa tog lako osvojivog terena (Vojvodina prije svega) trebalo izmjestiti stratešku industriju, a kamioni (uz avione) su se smatrali strateškom robom. Imajući u vidu sve ovo i nastupajuću nacionalizaciju (od 1947 godine) te uz neizbježnu plansku privredu... No, da ispišem nešto konkretno.

 

Da počnem sa osnovnim podacima o TAM-u. Hronološki posloženo ovako izgleda razvoj fabrike:

 

1941 god. - Nijemci tokom okupacije u Mariboru formiraju veliko preduzeće za popravku i održavanje avionskih motora. Ime te kompanije je Tovarna Letalskih Delov - Maribor.

 

1946 god. - od 31.decembra nose naziv Tovarna Avtomobilov Maribor (TAM).

 

1947 god. - počela je proizvodnja modela Pionir.

 

1957 god. - potpisuje se ugovor o licenci sa kompanijom Klockner-Humboldt-Deutz.

 

1961 god. - mijenjaju ime u Tovarna Avtomobilov in Motorjev Maribor.

 

1996 god. - bankrot, kada se dijeli na više kompanija.

 

2001 god. - zovu se Tovarna Vozil Maribor.

 

2014 god. - mislim da ih od ove godine nema više.

 

Sada da se vratim na konkretne prilike u Jugoslaviji po završetku drugog svjetskog rata.

 

1946 god. - uoči nacionalizacije, u decembru se pri Ministarstvu industrije formira Glavna uprava za automobilsku industriju i preciznu mehaniku. Pod ovu upravu su bile:

1. Industrija Motora Rakovica

2. Tovarna Letalskih Delov - Maribor

3. Gvožđar - Rakovica

4. Mikron - Beograd i

5. Nestor - Beograd

 

1947 godine - mjenjaju naziv u Glavna uprava savezne industrije motora.

 

1948 god. - ministarstvo se dijeli na ministarstvo lake industrije i ministarstvo teške industrije. Da, počela je i praktična primjena stečenih znanja. Da se malo vratim unazad: Glavna uprava savezne industrije motora djelila se u pet sektora, a jedan sektor je između ostalih bio i Pogonski sektor. Opet, Pogonski sektor se djelio na Biro za konstrukcije i Biro za unapređenje proizvodnje.

Biro za konstrukcije je formiran 1 decembra 1946 god. sa dva inženjera da bi se vremenom broj zaposlenih povećao, a od novembra 1947 godine u biro su uključuju i odgovarajući biroi industrijskih preduzeća. Zadatak biroa je bio osvajanje proizvoda iz oblasti automobilizma i fine mehanike. Iz ovoga proizlazi da se i u Rakovici i u Mariboru radilo na istim projektima i nije moglo biti posebnog razvoja.

Biro za unapređenje proizvodnje počeo je sa radom početkom 1948 godine, a pod njim su bili:

1. Industrija Motora Rakovica (IMR)

2. Industrija Precizne Mehanike - Beograd

3. Industrija kugličnih i valjkastih ležajeva - Beograd

4. Tovarna Automobilov Maribor (TAM)

5. Industrija automoto i traktorskih djelova u Brčkom

Kako je željeznički prevoz u ratu rasturen ili je bio nedovoljno razvijen tako je posao ministarstva bio da se efikasno organizuje drumski prevoz. Tada se u Mariboru i Rakovici prave indetični kamioni i traktori.

 

1949 god. - prave se planovi o formiranju nove fabrike koja bi mogla da proizvede 20.000 vozila godišnje. Konkretni planovi nisu realizovani, no ovi elaborati su, kažu, nešto kasnije pomogli otvaranje FAP-a.

 

1950 god. - Glavna uprava savezne industrije motora ukinuta je 25 juna. Još neko vrijeme se pod kapom ministarstva teške industrije vode zajednički razvojni projekti. Tako je licence u početku pribavljalo ministarstvo, da bi se potom iste dodeljivale raznim preduzećima. Iz tog poslijeratnog perioda kao rezultat rada ministarstva počinju sa radom nove fabrike ili se rekonstruišu stare.

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dakle, prvi kamion koji se proizvodio u TAM-u je Pionir, no to je koncept čija koncepcija je osmišljena prije drugog svjetskog rata te se trebala naći neka zamjena. Ipak, kako je traženje zamjene potrajalo tako se i proizveo solidan broj ovih kamiona. Hronološki to izgleda ovako:

 

1933 god. - predstavljen kamion Praga RN (Rychly Nakladnk) kojega pogoni benzinski motor sa šest cilindara radne zapremine 3.468 kubika koji je razvijao 52 KS. Nosivost je 2 tone.

 

1934 god. - predstavljen kamion Praga RND (Rychly Nakladnik Diesel) kojega pogoni dizel motor i koji za ovu priču nije interesantan.

 

1937 god. - model RN je modernizovan tako to je snaga povećana na 70 KS, a nosivost na 2,5 tona. Takođe su linije kabine nešto zaobljenije.

 

1938 god. - slijedi redizajn u zastupljene su oble linije kabine. Upravo ovaj zaobljeni RN se iste godine kao licenca prodaje Jugoslovenskoj kompaniji IMAD (Industrija Motora Akcionarsko Drutvo) iz Rakovice.

 

1941 god. - do ,,aprilskog rata'' u IMAD-u je montirano, odnosno proizvedeno oko 200 kamiona.

 

1946 god. - od Prage je otkupljena dodatna dokumentacija (kamion Praga RN-13 nosivosti 3,5 tona) kojem se daje ime Pionir.

 

1947 god. - u IMR-u proizvedeno 122, a u TAM-u 27 kamiona Pionir.

 

1948 god. - u IMR-u proizvedeno 296, a u TAM-u 113 kamiona Pionir.

 

1949 god. - u IMR-u proizvedeno 318, a u TAM-u 288 kamiona Pionir.

 

1950 god. - u IMR-u proizvedeno 422, a u TAM-u 446 kamiona Pionir.

 

1951 god. - proizvodnja od ove godine samo u TAM-u.

 

1960 god. - prestaje proizvodnja Pionira poslije oko 18.000 proizvedenih.

 

 

P. S. Pionir nije lako komercijalno vozilo ako gledamo vrijeme nastanka, tim prije što ga je naslijedio klasični teškaš (TAM 4500), no bio je dragocjen zbog sticanja iskustva i potom upuštanja u sopstvene konstrukcije. Pri tom ne mislim samo na iskustvo u TAM-u, već na sve uvezane subjekte preko ministarstva industrije. Zbog toga volim da kažem da je iskustvo na radu sa Pionirom iznjedrilo vozila kao to su IMR Prvenac, TAM Luka, TAM 2000 i Zmaj Avala 2500. Možda grešim, al' eto bar prisjećanje na prošla vremena može imati taj oreol romantičnosti. Zar ne?

 

 

Sent from my Motorola 8400

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Sign in to follow this  

×
×
  • Create New...