Jump to content
zeljeznice.net
thomcro

Rijeka i okolica - integrirani prijevoz putnika

Recommended Posts

EDIT ivog:

 

Tema je izdvojena iz rasprave o novoj pruzi prema Rijeci.

Prethodne postove moguće je naći u temi:

 

http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/713-nova-pruga-zagreb-rijeka/page-53


Ma, naravno, svima autobusi staju pred kućom, kad da ne. Da nam je autobusni promet stvarno tak dobar, ne bi u Rijeci bilo ni pola automobila koliko ima danas.

Autobusne stanice pokrivaju više nego što bi pokrivala predložena stajališta za gradsku željeznicu. Uzmi samo potez kroz Dragu, u planu su dva stajališta, ono u Sv. kuzmu i u Dragi. Znaš koliko ima autobusnih stanica na tom pozezu? Pet (slovima: pet). Pet naprama dva ... misliš da će ljudi između pješačit ubrdo na vlak kad mu bus stoji 100 metri od kuće? Oni koji idu autima u grad ti su odustali od buseva (zašto je moja supruga do pred tri godine išla busom na delo a sad ide autom ... sve je stvar u lovi, cijena prijevoza je tu negde {bencina za auto/mjesečna karta za bus} a sa autom si komotniji)

Većinu dana nemoš na Delti niti skuter parkirati a kamoli auto.

Neznam kad si ti to tam bil al' to ti ne stoji. Uvijek se more nać slobodno mjesto na Delti, samo treba bit strpljiv (ako ga trenutno nema treba samo sačekat nekoliko minuta a btw ima parking i preko puta Delte {jest, taj zna bit popunjen jer je mali})

Budimo realni, samo jedan mod ne može ponuditi kvalitetnu uslugu (pogotovo tek u rvackim uvjetima), zato razvijeni svijet radi integrirane sustave (jedna karta za bus i vlak, vlak i bus imaju usklađenje vozne redove i presjedanja u mnogim kolodvorima i stajalištima, taktni vozni red...).

Kad jednom rastjeraš putnike teško ćeš ih vratit natrag. Bez obzira na koji vid prijevoza se misli (HŽ ti je čisti zoran primjer kako otjerat putnika na autobuse koje će vratiti nikad). Zašto smo i nas trojica zadrtih ljubitelja željeznice odustali od putovanja vlakom? Samo zbog bezobraznih cijena, vremena putovanja i loših vagona, samo zbog toga.

A sad da zemlju neće dat ovaj ili onaj, to je sve relativna stvar. S dobrim pristupom, kvalitetnim projektima i dobrim marketingom puno se da postići. Ako netko milijun ljudi može uvjeriti da piju ono smeće od Žuje, onda se može nešto riješiti i sa izvlašćivanjem i u riječkom kraju. Trust me on this one!

Neznaš ti i ne poznaš što su dražani! S njima nema zajebancije. asterix_and_the_secret_mission_obelix_10 svako malo ima sa njima problema.


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš

Share this post


Link to post
Share on other sites
... koliko ima autobusnih stanica na tom pozezu? Pet (slovima: pet). Pet naprama dva ...

Da razjasnim ovaj dio ...

draga_zpsczvizvea.jpg

 

Kako se vidi na skrinu sa GE u Dragi ima 8 stajališta autobusa Autotroleja što daje još nepovoljniju sliku (na 5 stajališta sam mislio kad se ovo gleda sa desna na lijevo i na tih pet stajališta sam mislio). S obzirom da je u Dragi (uglavnom) pruga iznad naselja (jedan mali dio je tek iznad pruge) i ko je danas lud da se penje ubrdo na vlak? Lakše ja otići na bus kad je stajalištima Draga dobro pokrivena. jasno, dio ljudi će otići autom u Rijeku.

 

S druge strane, ja nemogu videt asterix_and_the_secret_mission_obelix_10 -a da bi pristal na diobu HŽ/Autotrolej u prijevozu putnika (bez obzira što on priča u javnosti!). Da ako bi AT produžil djelatnost i na željeznički promet.

 

O Gradskoj željeznici u Rrijeci se priča, brat bratu, 7-8 godina i to nikako da zaživi. Zašto? Svaki put pred izbore to pitanje se potegne i kad prođu izbori sve prekrije muk.

 

Da nebi bilo zabune, ovdje sam uzel samo primjer Drage ali ni na ostatku planirane GŽ nije ništa bolje, autobusna stajališta prednjače u odnosu na željeznička.

 

Svojedobno me Kobler tlačil da skinem nekakav program (radi se o modularnom prijevozu Beam way iznad ceste) koji bi on prezentiral u gradskom vijeću ali kako smo nas dvojica prekinuli kontakte neznam kako je to svršilo (očito nije svršilo jer nigde nije bilo govora o tome).

 

******

Ajd sad kad pričamo o prometnim rješenjima vezanim za Rijeku ... zašto u Rijeci nema (do sad) ni jednog mađara? Nema zato jer se nemogu napunit ni ona dva vagona klasike a kamo li mađar tako da je sva rasprava o riječkoj Gž bespredmetna.


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš

Share this post


Link to post
Share on other sites

…Pet naprama dva ... misliš da će ljudi između pješačit ubrdo na vlak kad mu bus stoji 100 metri od kuće? Oni koji idu autima u grad ti su odustali od buseva (zašto je moja supruga do pred tri godine išla busom na delo a sad ide autom

Budući da je prije koristila JP, sada ga vjerojatno ne koristi jer je sustavu pala atraktivnost i to vjerojatno u više kategorija (udobnost, dostupnost, frekvencija, broj veza, vozni red, itd.)

 

... sve je stvar u lovi, cijena prijevoza je tu negde {bencina za auto/mjesečna karta za bus} a sa autom si komotniji)

Pa, automobil je uglavnom jako skup. Manji automobili godišnje u Hrvatskoj zahtijevaju u prosjeku oko 7.000 – 8.000 kuna za registraciju i održavanje svake godine (uprosječeni iznosi iz nekih istraživanja). Uz to cijena po kilometru vožnje je oko 0,3 - 0,5 kune (za male i srednje automobile). Ako godišnje napraviš 10.000 kilometara (što je i nije mnogo ako autom ideš na posao), to je još 3.000 - 5.000 kuna. Autotrolej za godišnju kartu traži oko 5.800 kuna i to za sve četiri zone, a to negdje dvostruko manje od troška automobila i to ako se još jako malo voziš njime.

 

:meh

 

A još k tome ti Republika Hrvatska subvencionira prijevoz autom u iznosu od oko 1 Eura po svakom prijeđenom kilometru (to su eksterni i infrastrukturni troškovi uprosječeni na razini EU). Takva putovanja javnim prijevozom koštaju državu od 0,10 do 0,25 Eura po kilometru. To pak ovisi o tome koliko su u integriranom sustavu više zastupljena tračnička vozila. Više tračnica – manje para.

 

:loko :loko :loko

 

 

Neznaš ti i ne poznaš što su dražani! S njima nema zajebancije. asterix_and_the_secret_mission_obelix_10 svako malo ima sa njima problema.

Čuj, predajem se, tu sam nemoćan. Vjerujem ti na riječ, pa ćemo morati nekako zaobići taj dio grada. :trk: :kul

 

O Gradskoj željeznici u Rrijeci se priča, brat bratu, 7-8 godina i to nikako da zaživi. Zašto? Svaki put pred izbore to pitanje se potegne i kad prođu izbori sve prekrije muk.

Imam ja jednu studiju iz '99.-te, a ta nije prva na tu temu. :sofa

 

Da razjasnim ovaj dio ...

http://s212.photobucket.com/user/thomcro/media/zeljeznice_2/draga_zpsczvizvea.jpg.html][img=http://i212.photobucket.com/albums/cc259/thomcro/zeljeznice_2/draga_zpsczvizvea.jpg

 

Kako se vidi na skrinu sa GE u Dragi ima 8 stajališta autobusa Autotroleja što daje još nepovoljniju sliku (na 5 stajališta sam mislio kad se ovo gleda sa desna na lijevo i na tih pet stajališta sam mislio). S obzirom da je u Dragi (uglavnom) pruga iznad naselja (jedan mali dio je tek iznad pruge) i ko je danas lud da se penje ubrdo na vlak? Lakše ja otići na bus kad je stajalištima Draga dobro pokrivena. jasno, dio ljudi će otići autom u Rijeku.

 

S druge strane, ja nemogu videt asterix_and_the_secret_mission_obelix_10 -a da bi pristal na diobu HŽ/Autotrolej u prijevozu putnika (bez obzira što on priča u javnosti!). Da ako bi AT produžil djelatnost i na željeznički promet.

 

Da nebi bilo zabune, ovdje sam uzel samo primjer Drage ali ni na ostatku planirane GŽ nije ništa bolje, autobusna stajališta prednjače u odnosu na željeznička.

Hm, da. Tu se dobro ne razumijemo. Ja ne pričam o gradskoj željeznici, pričam o integriranom sustavu javnog prijevoza, o nečemu čega bi gradska željeznica trebala biti dio. Toga kod nas još nema, a razvijeni svijet to uvelike koristi već desetljećima. To je velika razlika. Autobusni i željeznički gradsko-prigradski sustav ne bi trebali biti međusobna konkurencija. Glavni konkurent im je obojici dragi naš auto, jer on je, kada se gleda putnički prijevoz, izvor gotovo svih prometnih problema i problema što se tiče održivosti prometa, pa time polako i održivosti cijele civilizacije.

 

Edukaciju, šturu doduše, može se dobiti ovdje: http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/14774-opcenito-o-integriranom-prijevozu-putnika-i-prijevozno-tarifnim-unijama/

 

Dakle, u slučaju gradnje nove pruge Zagreb – Rijeka, riječki željeznički kolodvor bi trebao postati intermodalni prometni terminal. Svi koji ga mogu javnim prijevozom dostići kroz nekih najviše do 30 minuta spadaju u primarnu zonu dostupnosti. S dobrim sustavom integriranog javnog prijevoza u toj zoni riječke regije trebalo bi živjeti gotovo 300.000 ljudi.

 

Tako, je ne pričam o onome što imamo sada, već o onome što bi trebali postići, a što neki drugi već dugo imaju.

 

Bok!

 

Ante


41830019715_d1a15f23c9_o.jpg

 

42012054674_dc7b12daa5_o.png


a035.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Budući da je prije koristila JP, sada ga vjerojatno ne koristi jer je sustavu pala atraktivnost i to vjerojatno u više kategorija (udobnost, dostupnost, frekvencija, broj veza, vozni red, itd.)

Jesi ti pročital šta sam ti napisal? Pun rezervar bencine je bil 10 kuna skuplji od mjesečne karte!

 

Kakvi bakrači i atraktivnost? Mislim da sam vrlo jasno i nedvosmisleno napisal.


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jesi ti pročital šta sam ti napisal? Pun rezervar bencine je bil 10 kuna skuplji od mjesečne karte!

 

Kakvi bakrači i atraktivnost? Mislim da sam vrlo jasno i nedvosmisleno napisal.

 

Jesam, pročitao sam. Prodaj mi auto koji vozi tvoja žena. Čini se pouzdaniji i dugovječniji od NCC - 1701 D. Još ak ima dobre štitove, ne treba ni na limariju paziti.

 

Engage!

 

 

Bok!

 

Ante

 

 

P.S.

 

Svugdje u svijetu gdje je uveden integrirani prijevoz putnika (IPP) modalni omjer u korist javnog prijevoza značajno poraste u prvih 5-10 godina od uvođenja.

Također, istraživanja jasno pokazuju da bakrači postanu vrlo opipljive stvari kad sustav javnog prijevoza (i na lokalnoj i na daljinskoj razini) pokaže mogućnost ugodnog dostizanja velikog broja gradova, naselja, država i sl.

Neka druga (istraživanja) pak pokazuju da oko 20% građana u gotovo svim europskim državama jako vole svoj auto i voziti će se s njime čak i ako javni prijevoz postane značajno udobniji, pristupačniji i jeftiniji. Ima tu i 20-ak% ljubitelja javnog prijevoza, ostalo su pragmatičari koji se povedu za onim što im više odgovara (pogledaj rečenicu nakon P.S.-a). S ovih 20% autofanova baviti će se neke nove strategije tamo iza 2050.-te ili 2100.-te. Na kraju, da je udio automobila u ukupnom putničkom prometu samo 20%, većine današnjih ekoloških, energetskih, sigurnosnih, urbanih, infrastrukturnih i inih problema ne bi bilo.

 

A Rijeka bi uz IPP i brzu daljinsku željeznicu za desetak godina smanjila udio automobila u prometu za 20-30 % ziher. Ova rečenica me spasila od totalnog OT-a. :kul3

 

Na kraju možda drobim bezveze... ćemo da vidimo, možda.


41830019715_d1a15f23c9_o.jpg

 

42012054674_dc7b12daa5_o.png


a035.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

... Rijeka bi uz IPP i brzu daljinsku željeznicu za desetak godina smanjila udio automobila u prometu za 20-30 % ziher. ....

Riskirat ću da me baniraju pa što bog da ... zanimljivo je da sve sami "stručnjaci" iz metropole kroje promet u Rijeci! Prije su pokušavali raditi iz Beograda a sad se to radi iz Zagreba. Šta Ti misliš da mi u Rijeci nemamo stručnih ljudi koji znaju kako riještiti riječki promet? Šta ti misliš da smo mi u Rijeci sve sami bedaci i da neznamo što je nabolje rješenje pa nam treba netko izvana da nas uputi na pravi put? Nadam se da si čul za Danijela Frku koji je tata-mata šta se tiče riječkog prometa i koji je napravil ono najbolje što se moglo.

 

Btw, Rijeka nije ni Zagreb ni Varaždin ni Osjek ... Rijeka je gotovo sva na brdima, sa uskim ulicama i tu neke ideje iz Zagreba ne prolaze. Samo za primjer, na Brajdi dole kod Elektro Primorja (nadam se da znaš gdje je to) je jedno od žešćih raskršća koje je regulirano na najbolji način kako se to može regulirati. E ali ... to raskršće je "čep" koji dosta usporava promet (pogotovo u "špicama"). Pišeš tu o nekakvim terminalima odakle bi se kretalo nekuda i dolazilo od nekud. Odavna se o tome priča i sigurno da bi do sad to već bilo učinjeno ali nije. Nije iz razloga što tamo gdje bi to bilo najsvrsihodnije se nemože napraviti iz razno raznih razloga ... čemu ćeš delat nekakav terminal usred ničega ako do njega moraš autom ili dobro se napješačiti. A tamo gdje je potrebno nemožeš jer je gusto naseljeno.

 

Ponavljam ti, Rijeka nije ni Zagreb ni Varaždin ni Osjek pa da je sve ravno i imaš prostora kulko oćeš.

 

A što se tiče našeg auta, ne, nije na prodaju!


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš

Share this post


Link to post
Share on other sites

Iskreno ne vidim problem u tome što Ante priča i čemu toliki otpor tome.

 

Dosta sam se navozikao po Rijeci i ono što mogu reći je to da je centar totalno zagušen u vrijeme špica i da se izvučeš iz centra ili da se parkiraš ti treba ponekad i puno vozikanja od parkinga do parkinga. Za tu vožnju mogu reći da je stresna: gužva, čekanje na semaforima, mogući sudari i ini problemi. Također i parking treba platiti. Ako ti se žuri, onda se taj stres povećava jer ludiš i žuriš, što lako dovede do nesreća.

 

Željeznicu bi definitivno trebalo čim više uključiti u gradski prijevoz putnika. Sadašnja pruga svakako da je limitirana i ima premalo stajališta, ali primjerice samo da se pogleda koliko ljudi živi na 500 metara od stanice Sušak-Pećine. To je 10 minuta laganog hoda do stanice. I za 5 minuta stižeš u centar grada. Naravno da tu još treba pokoja dodatna stanica na području grada Rijeke. Da se ne otkriva topla voda, mnogi su to razrađivali u mnogim radovima i planovima političara.

Autom recimo od stanice u Sušaku do centra ti treba 5 minuta ako se sve poklopi, ali tada moraš parkirati auto. Pa tu izgubiš nekoliko minuta u iščekivanju i vožnji kroz parking.

 

Svakako da je cijena mjesečnih karata ponekad skupa. Samo ću spomenuti primjer Beča, gdje je cijena mjesečne karte bila izrazito visoka. Kada su snizili cijene, mnogo ljudi se prebacilo na javni prijevoz pošto je financijski isplativije. Što ne znači da možda i Rijeka snizila cijene mjesečnih karata kako bi privukla nove korisnike.

 

Ono što je definitivno vidljivo ne samo u Rijeci već u cijeloj Hrvatskoj, da smo postali automobilizirani narod. Bez auta smo kao hendikepirani. Problem je u tome što bi morao putnik propješačiti 500 metara.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja uvijek imam jednu te istu primjedbu: o ovakvim temama raspravljaju mladi u (uglavnom) punoj fizičkoj kondiciji koji gradom šalabazaju s prtljagom veličine polupraznog ruksaka. Gradovi u pravilu imaju stanovništvo koje je sve starije, a ta se komponenta uglavnom ne razmatra. Imao sam rasprave s riječkim 4umašima koji, meknimo, trče maraton i koji su meritorno tvrdili da bus linije na tzv. "sjevernom koridoru" nisu potrebne jer ... to je svega pet minuta uzbrdo! Upregnem te s dva cekera s place, kišobranom i koljenom a la Jean pa da te vidim...

 

Što se tiče centra grada i parkiranja, to je u cijelom svijetu tako - u USofA parkiranje u centru košta minimalno 10$/sat. Pa izvoli. U Rijeci možeš badava parkirati na puno mjesta ako ti se nakon toga dade koristiti gradski prijevoz. To što je taj ponekad spor i nespretan je drugi par čarapica. Svi govore o taktnom voznom redu, po mom mišljenju takt od 20 minuta za gradsku liniju nije takt nego povremeni prijevoz. Linija 8. koja povezuje industrijsko područje ex "Torpeda" i "3. Maja" s kampusom na Trsatu usput opslužujući trsatski brijeg (Bulevard) napučen mahom seniorima, vozi svakih sat vremena. To nije linija, bus za Opatiju ("Trizduja") vozi češće. Relativno dobar takt u Rijeci imaju linije 5. i 6., sve ostalo je prerijetko. Jasno da se interna logika "Autotroleja" po kojoj je svaki bus koji nije natrpan do linije potonuća nerentabilan i potrebe stanovništva uglavnom ne poklapaju. Nikad mi nitko nije objasnio kako je riješeno financiranje/rentabilnost gradskog prijevoza u velikim europskim gradovima gdje u gotovo svakom tramvaju/trolejbusu/autobusu nađeš sjedeće mjesto???

Ja na mojoj riječkoj adresi koristim bus linije 7a. Vozi manje-više svakih 20. minuta. Do stanice imam 300-tinjak metara i otprilike isto toliko do destinacije u Rijeci nakon što napustim prometalo. Ako moram obaviti najbanalniju stvar u gradu, trebam minimalno dva i pol sata i to ako ako mi se poklopi vozni red rečene linije. Autom sam gotov za manje od sat i pol, čak i ako tražim parking (jasno da aboridžani bolje znadu gdje i kako parkirati, ali to vrijedi za svaki grad)

 

Željeznica kao gradsko prometalo u Rijeci? Nene! Imala bi eventualno smisla da ta putnička garnitura vozi po Rivi što je, naravno, neizvedivo. OK, kao oblik dobave stanovništva iz prigrada na relaciji Sapiane - Scrglievo može proć, ali to imamo i sada. Da li se netko sjeća gdje su nekadašnja stajališta Podvežica, Draga, Sveti Kuzam (Vitoševo)? Jasno da bi na toj relaciji trebalo uvesti pešest vlakova, ali to sve ne iziskuje investiciju.

 

I da na kraju dodam: Slažem se s Ivogom da smo postali automobilizirano stanovništvo, ali to je tako i tu zasad nema pomoći. Nismo jedini, na par mjesta u Europi su mi objasnili da se javnim prijevozom koriste studenti i domaćice, pristojan se svijet vozi autom! Glede inverznog procesa, trebalo bi najprije dekomponirati liberalkapitalistički pristup po kojemu se sve mora obavljati strašno brzo, a tu vremena za čekanje gradskog prijevoza nema...


"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo

Share this post


Link to post
Share on other sites

Prije su pokušavali raditi iz Beograda a sad se to radi iz Zagreba.

Zaboravil si Beč, Peštu i Rim! Čak je i Pariz jedno vrijeme tim prostorima bil glavni grad.

 

Šta Ti misliš da mi u Rijeci nemamo stručnih ljudi koji znaju kako riještiti riječki promet? Šta ti misliš da smo mi u Rijeci sve sami bedaci i da neznamo što je nabolje rješenje pa nam treba netko izvana da nas uputi na pravi put? Nadam se da si čul za Danijela Frku koji je tata-mata šta se tiče riječkog prometa i koji je napravil ono najbolje što se moglo.

Jesam čuo sam i sreo sam gospodina na nekoliko konferencija. Čovjek je uistinu stručnjak za upravljanje sustavima za parikiranje, to bez daljnjega. No, po mojem skromnom sudu on sva prometna rješenja vidi upravo kroz sustave parkiranja, a ostala rješenja, niti prometne modove (vrste prometa) ne sagledava. Moderne prometne teorije takav jednostrani pogled na prometna rješenja sagledavaju kao – pogrešku.

 

 

A što se tiče našeg auta, ne, nije na prodaju!

Šteta, kaj da velim.

 

 

Ja uvijek imam jednu te istu primjedbu: o ovakvim temama raspravljaju mladi u (uglavnom) punoj fizičkoj kondiciji koji gradom šalabazaju s prtljagom veličine polupraznog ruksaka. Gradovi u pravilu imaju stanovništvo koje je sve starije, a ta se komponenta uglavnom ne razmatra…

Razmatra se itekako. Moderna prometna teorija i razvijena društva itekako sagledavaju demografske trendove i rasčlanjuju ih na veliki broj kategorija. Postoje i odgovori na takva pitanja. Tako za seniore postoje mogućnosti korištenja taksi sustava po tarifi javnog prijevoza koji će ih prevesti do većeg stajališta i/ili kolodvora odakle mogu nastaviti koristiti javno-prijevozni sustav. Također je važno da je JP sustav sa što manje barijera, pa tako postoje rampe i liftovi (za izbjegavanje štegni u pothodnicima) i sl. Rješenja su itekako vidljiva u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji, Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj, Češkoj…

 

Iskreno ne vidim problem u tome što Ante priča i čemu toliki otpor tome.

 

Hvala, Ivek na podršci!

 

A, sad, prije nego se povučem iz rasprave donosim odgovore na neka pitanja, nešto više kao FAQ u kojem nastojim odgovoriti i ovo što su me dva uvažena seniora za sad pitala.

 

O čemu ti pobogu pričaš, sinek!?

 

Dakle, ja teorijski iznosim kako bi trebao funkcionirati sustav integriranog javnog prijevoza putnika u Rijeci i okolnoj regiji. Sustav je to koji kombinira sve sustave javnog prijevoza u jedan centralni sustav kojim upravlja prometno-tarifna (najčešće samo prometna) uprava. Ona određuje sva „pravila igre“ u sustavu za prijevoznike u sustavu. Oni se ne udružuju, već potpisuju višegodišnje ugovore za prijevoz na određenim linijama. Linijama gospodari prometna uprava koja istraživanjima razvija sustav i određuje vozni red. U sustav bi u Rijeci tako potpali svi lokalni i županijski autobusi, vlakovi, brodovi, pa i dio taksija za sustav „na poziv“ (u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj se to zove Ruf-taxi ili Sammeltaxi). Svatko tko pokuša kao prijevoznik na svoju ruku obavljati javni prijevoz mimo prometne uprave čini kriminal i ide u bajbuk.

 

Taj sustav koriste sve razvijene zemlje svijeta i jednako je učinkovit u gradskim i ruralnim regijama, brdskim i ravničarskim gradovima.

 

 

Ali, Rijeka je na brdu, u brdu, podbrdom i svuđebrdom sva, nemere se to u nas učinit!?

 

Također su u totalnim brdima i Zürich, Stuttgart, Innsbruck, Napoli, Bolzano, Marseille, itd. I vid čuda, svuđe integrisani javni saobraćaj (integrirani prijevoz putnika) funkcioniše mnogo dobro. Automobila je manje, javnog prijevoza više, i pazi čuda – „građevine“ (građani) su sretniji takvim stanjem, nego da svuđe gmižu autima.

 

 

Al, to košta, brate, oli nije tako?

 

Automobil je najskuplji prometni mod kada se radi o putničkom prijevozu. Po uprosječenim eksternim i infrastrukturnim troškovima svaki prijeđeni kilometar s automobilom košta društvo otprilike 1 Euro po kilometru. Moja FrecciaRossa (nemoj da mi neko slučajno kaže da je to crveni C3) je prešla oko 161.000 km. To znači da su hrvatske županije, sama Hrvatska, a i još neke strane zemlje prometovanje mog automobila, kroz 13 godina njegova postojanja, subvencionirale s tričavih 161.000 Eura. Dakle, ovo nije novac koji sam ja uložio u moja auto, već taj novac moraju uložiti svi porezni obveznici da bi isti (moj auto) uopće mogao igdje voziti.

 

Da sam polovicu tih kilometara prošao vlakovima ili tramvajima taj bi trošak iznosio (za cca 80.500 kilometara) oko 8.050 Eura. Tako bi županije i države uštedjele 161.000-(80.500+8.050) = 67.950 Eura kroz razne proračunske troškove. Tu ima, brate, novaca za subvencije i investicije koliko hoćeš!

 

Isto tako, putujem na posao u Zagreb vlakom. To je nekih 40.000 km godišnje (relacija je Varaždin – Koprivnica – Zagreb – Kc – Vž i putujem cca 150 putovanja na godinu). Autom je taj put nešto kraći i opalio bih cca 30.000. No, put autom državu i regije košta 30.000 Eura godišnje, dok vlakom ih to košta oko 4.000 Eura godišnje. Tako RH i nekim njezinim županijama štedim 26.000 Eura svaku godinu.

 

Eto, novaca za subvencije i ulaganja. Jer, za ista ulaganja u javni prijevoz umjesto u cestovni prijevoz dobivamo znatno čišći zrak, manje potrošene energije, više desetaka puta sigurniji promet, koristimo 3-4 puta manje prostora, imamo znatno protočnija putovanja u špicama, itd.

 

Po tom sam pitanju – Ad acta.

 

 

Al, nema ti sine kod na Rijeci prostora, i nemerš ti koji nisi lokalac o tome ništa bolje znat? (ovo ne mogu prikazati, ali ovdje nedostaje videoklip u kojem neki riječki starosjedilac sjedi sa štapom u rukama na svojoj verandi, pljune o pod, povuče cipelom preko toga, i to je tako i Bog to više ne može promijeniti)

 

Uza svo dužno poštovanje, Rijeka nije sveta krava i u europskim razmjerima nije toliko ekstremno specifična. Kvalitetni sustavi integriranog javnog prijevoza postavljeni su mnogim sličnim gradovima Europe, funkcioniraju dobro i uvelike su smanjili korištenje osobnih automobila. Jest, istina je, valjalo se tu pribjeći ukopavanju prigradske željeznice i tramvaja na mnogim mjestima, jer to je nužnost u skučenom i brdskom terenu, no ipak je – moguće.

 

U Stuttgartu i Zürichu postoje višekilometarski tuneli samo za prigradsku željeznicu ili samo za tramvaje. Nije to stvoreno i izgrađeno preko noći, to su projekti koji su trajali po nekoliko desetaka godina, ali su u fazama, i uz kvalitetna istraživanja i planiranja, ipak provedeni, i danas su rezultati odlični.

 

 

Al tvrd je naš čovik, on oće svuđe autom i to ti je tako!? (opet isti videoklip sa starosjediocem i pljuvanjem u pod…)

 

To nije stvar volje nego prisile. Postoji potreba za kretanjem (zbog rada, rekreacije, zdravlja, građanskih poslova…), a ako sustav javnog prijevoza to ne omogućava, moraš ići autom. I to se kod nas događa. I to se može promijeniti. Čak Amerikanci i Britanci, kolijevke kapitalizma, sve više i više rade na izgradnji sustava javnog prijevoza, također stvaraju i integrirani prijevoz putnika, a u studijama naglašavaju kako isti valja subvencionirati jer će donijeti mogućnost uštede i zarade u mnogim drugim sektorima.

 

A u mnogim velikim europskim gradovima sve je više stanovnika (i obitelji) koji ne posjeduju automobil. Jest da se za sada radi uglavnom o gradovima preko 500.000 stanovnika, ali trend polako prodire i u sve manje sredine, pod uvjetom da je javni prijevoz – mrak. U Berlinu, Parizu, Londonu, itd. živi oko 50% stanovnika i oko trećina obitelji koji ne posjeduju automobil, niti su ga ikada posjedovali, niti ga ne žele kupiti. I to su radni ljudi, neki su „gospoda“, tako da, dragi Pfaffe, krivo su te informisali. Ili si ti možda mislio da je Balkan Europa?

 

Btw, Rijeka se sprema uskoro započeti izrađivati Master plan (generalnu prometnu studiju) za uspostavu integriranog javnog prijevoza.

 

http://www.rijeka.hr/PotpisanUgovorZaRealizaciju

 

 

 

I štoš' nam još ti sad, je..n ti, sine, nakipat?

 

Evo, ako vas zanima stavljam i dva videa. Jedan govori o sustavom uništavanju sustava javnog prijevoza od strane automobilskih korporacija u američkim gradovima. To je onaj famozni „Great American streetcar scandal“. Da ne povjeruješ…

 

https://youtu.be/p-I8GDklsN4?t=2

 

 

Ipak, u zadnjih 10 godina Ameri su shvatili da su grdno pogriješili, pa je u njihovim gradovima sve više i više javnog prijevoza, naročito tramvaja. Evo, jedan video prilog baš o tome:

 

 

 

A đe ti ćeš sad, sine!?!?

 

Što rekoh, rekoh, ja se sada povlačim. Trošim vrijeme na godišnjem za piskaranje po forumu, umjesto za nešt drugo… Ugodan dan, mladići!

 

Bok!

 

Ante


41830019715_d1a15f23c9_o.jpg

 

42012054674_dc7b12daa5_o.png


a035.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Samo da dodam nesto vezano uz IPP na primeru Beograda. Nekada davno postojao je Beovoz i jedno vreme mogla se uzeti karta(mesecna) koja je objedinjvala 3 prevoznika u Beogradu: zeleznicu(Beovoz), Lastu(prigradski prevoz) i GSP(gradski prevoz). Posto znate da je Beograd na brdima(nije Rim, al nije ni daleko) a zeleznicke stanice nisu u samom centru naselja to znaci da ima neminovno penjanja...

Elem stanica Resnik je u podnozju, istina dobro povezana gradskim prevozom(GSP) pa ne mora se peske na brdo, Knezevac je na brdu i zeleznica je u samom podnozju - nema mogucnosti za prevoz do naselja, a nekad se korstilo stajaliste(danas ne staju vozovi ovde, a nema vise ni Beovoza). Rakovica je pak pola-pola, ima ih i brdjana, ali ima i prevoza... Beograd centar a.k.a Prokop je u rupi :kul3 al ocajno povezan! Danas ga koristi oko 1000 ljudi i to samo za BG voz(novi IPP, malo kasnije o njemu). NBG je na ravnom, al Tosin Bunar nije i stepenicama je potrebno doci do naselja Bezanijska kosa... Naravno Tosin Bunar pokriva i sam kraj Novog Beograda, pa ima i ljudi koji se ne penju ili cekaju bus do svog naselja. Ostatak severa ravan.

E sad reci on novom IPP: pre 4-5 godina je uveden BG voz i vazi karta za gradski prevoz u Beogradu, ide sa severa Beograda(Batajnica) gde je naravno ravno, do samog centra grada i ka Pancevackom mostu. Ova linija pre svega znaci ljudima koji zive u Batajnici i usput, da dodju do centra Beograda. Za ovu pricu nije toliko bitno posto ne ide do juznog Beograda gde je brdovitije(to je u planu sa linijom 2 koja jos nije zazivela), ali neke stanice koje sam gore nabrojao korisiti:

- dnevno preveze oko 25.000 putnika

- u spicu radnim danom ide na 15 min, vikednom na pola sata. Van spica: radni dan pola sata, vikend na svaki sat

- Najvise ljudi udje u Batajnici 20%(podaci od prosle god.), a od gore nabrojanih: Tosin Bunar ucestvuje sa 14%(da kazemo da ptprilike od ovog broja 1000 ljudi zivi na brdu, a ostali cekaju ostale prevoze!), NBG 12%, Prokop 4%(najmanje ima Zemun Polje na severu sa 3%)

- podrazumeva se da su sve stanice BG voza dobro povezane gradskim prevozom!

Tako da ne vidim zasto ne bi i u Rijeci moglo nesto slicno da zazivi(kao i u bilo kom drugom gradu), a to podrazumeva da svi prevoznici budu ukljuceni, a zeleznica je tu da iz prigradskih naselja preveze sto brze ljude u grad. E sad samo da li je to isplativo, da li ima tu dovoljan broj ljudi? A to sto je brdovito, to po meni nije opravdanje...

Sve se moze, kad se hoce! Kazem vec ne znam da li je isplativo i koliko bi tu ljudi bilo...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala ti na ovim informacijama iz Beograda.

Ako nije problem, otvori temu u ovom podforumu i predstavi nam uz karte ruta i ostale informacije integriranom prijevozu u Beogradu. :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sve se moze, kad se hoce! Kazem vec ne znam da li je isplativo i koliko bi tu ljudi bilo...

Pozdrav, i hvala za doprinos!

 

Imaš u tekstu ispred raznih brojki koje govore o tome koliko je automobilski prijevoz skup za države i društva. Točnije, to je najskuplji mod prijevoza. Obzirom na veliki automobilski promet u gradskom i prigradskom segmentu, za društvo tamo sigurno bi bilo isplativije ulagati u javni prijevoz nego samo u ceste i parkirališta. Javni prijevoz nije isključivo komercijalna kategorija, već servis ostalim granama privrede. Njegova snaga je u tome da društvu uz manja ulaganja i znatno manje štetne utjecaje po okoliš i ljude donosi znatno veći stupanj mobilnosti građana od samog korištenja automobila.

 

Integrirani prijevoz ima tu prednost da praktički ujedinjuje razne modove prijevoza u jedan sustav. Time se sinergijski povećavaju prednosti sustava (integriranog prijevoza putnika), a anulira se veliki broj mana pojedinih modova.

 

 

Hvala ti na ovim informacijama iz Beograda.

Ako nije problem, otvori temu u ovom podforumu i predstavi nam uz karte ruta i ostale informacije integriranom prijevozu u Beogradu. :)

Slažem se, svakako bi bilo super da jedan "starosjedilac" pokrene temu o IPP-u u Beogradu. Opis nastanka sustava, opis karata, opis linija, sve je dobrodošlo!

 

Bok!

 

Ante


41830019715_d1a15f23c9_o.jpg

 

42012054674_dc7b12daa5_o.png


a035.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Imaš u tekstu ispred raznih brojki koje govore o tome koliko je automobilski prijevoz skup za države i društva. Točnije, to je najskuplji mod prijevoza. Obzirom na veliki automobilski promet u gradskom i prigradskom segmentu, za društvo tamo sigurno bi bilo isplativije ulagati u javni prijevoz nego samo u ceste i parkirališta. Javni prijevoz nije isključivo komercijalna kategorija, već servis ostalim granama privrede. Njegova snaga je u tome da društvu uz manja ulaganja i znatno manje štetne utjecaje po okoliš i ljude donosi znatno veći stupanj mobilnosti građana od samog korištenja automobila.

Nisi me razumeo, mislio sam iz ugla zeleznice ;) istina nisam ni ja bio 100% jasan... Da li se njoj isplati, da li bi grad Rijeka platio udeo za to saobracanje, jer sumnjam da bi PP to tek tako sam radio. A i ne moze, mora sa Autotrolejem! Rijeka bi i trebala to da pokrene, naravno ako vidi svoj interes! E sad druga stvar je sto ja ne znam koliko tu u okolini ima ljudi, a logicno da svi gravitiraju Rijeci! Verovatno i gradski busevi idu ka tim okolnim mestima, sa IPP-om bi oni mogli da se prorede, pa eto i ustede. A opet najlakse je reci to je neisplativo i ne ciniti nista... Kada se ljudima pruzi sigurna usluga na koju mogu da se oslone(ono najbitnije),dokazano je da se ljudi vrate zeleznici na ovim prostorima. Primer je vec spomenuti Beograd.

Inace naravno da je automobil najskuplji, a i veliki zagradjivac! Lepo kazu u ICE-u: voznjom sa nama vi cuvate pririodu :grin: Posedovanje automobila vise nije luksuz, ali ne bih rekao i sve ostalo sto ide uz njega...

 

Slažem se, svakako bi bilo super da jedan "starosjedilac" pokrene temu o IPP-u u Beogradu. Opis nastanka sustava, opis karata, opis linija, sve je dobrodošlo!

Vec dugo to planiram, ali nikako da nadjem vremena. Bice to vec detaljno objasnjeno i prikazacu do sad vazece sustave ;)

 

Pozdrav

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

Također su u totalnim brdima i Zürich, Stuttgart, Innsbruck, Napoli, Bolzano, Marseille, itd. I vid čuda, svuđe integrisani javni saobraćaj (integrirani prijevoz putnika) funkcioniše mnogo dobro. Automobila je manje, javnog prijevoza više, i pazi čuda – „građevine“ (građani) su sretniji takvim stanjem, nego da svuđe gmižu autima.

 

 

Potpisujem sve sto si rekao i nadovezujem se na citirani dio. Tko u Zürichu vozi auto ili jako voli aute ili je jednostavno lud. Apsolutno neisplativo. Javnim prijevozom dodjes em brze, em jeftinije. I osobno mislim da bi tome trebalo teziti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Također su u totalnim brdima i Zürich, Stuttgart, Innsbruck, Napoli, Bolzano, Marseille, itd.

Po konfiguraciji terena i grada, Rijeci je najsličnija Genova (a i tamo su ukinuli tramvaj)


"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo

Share this post


Link to post
Share on other sites

Po konfiguraciji terena i grada, Rijeci je najsličnija Genova (a i tamo su ukinuli tramvaj)

 

Da, zanimljiva usporedba.

 

Genova nema integrirani prijevoz putnika, ali ima gradsku kompaniju koja ima nekoliko modova prijevoza: autobuse, podzemnu željeznicu, uspinjače, uskotračne željeznice i putničke brodove. Budući da je sve u vlasništvu jedne, većinoma gradske, kompanije nije riječ o pravom IPP-u, ali ipak su mogućnosti putovanja javnim prijevozom tamo goleme. Genova se hvali s oko 235 milijuna prevezenih putnika u JP-u što uopće nije tako loše.

 

http://www.amt.genova.it/index.asp

 

http://www.amt.genova.it/amt/incifre.asp

 

Linija podzemne željeznice koju imaju djelomično koristi trasu i tunel koji je nekada koristio tramvaj koji je, nažalost, ukinut još 1966. godine. Bile su to godine masovnog ukidanja tramvaja po Europi što je sve kasnije sagledano kao greška.

 

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_town_tramway_systems_in_Italy

 

U filmu "Taken for a ride" za koji sam dao link priča se o namjernom uništavanju tramvajskih sustava od strane automobilskih kompanija u čak 70 (!) američkih gradova. Mnoge kompanije osuđene su za taj kriminal, no kazne su, nažalost, bile simbolične. Čitav niz kompanija u namjernom (i nelojalnom) uništavanju konkurencije vodio je zloglasni General Motors. Na tom istom valu i neki europski gradovi su počeli ukidati svoje tramvaje, no to se kasnije pokazalo kao vrlo loš potez.

 

Francuska je npr. pokrenula ambiciozan program i u zadnjih 15 godina značajno modernizirala i proširila tramvajske sustave u 30-ak svojih gradova, a uvela je tramvaje u čak 8 gradova koji ih nikad do sada nisu imali. U svim su gradovima tramvaji premašili očekivanja i već u prvim tjednima prevezli veći broj putnika nego u najoptimističnijim prognozama.

 

Jedan od tih primjera je i grad Dijon. Nakon što je uvedena prva linija tramvaja i to 2012. godine, najoptimističnije prognoze govorile su o cca 30.000 putnika na mjesec. Nakon prva dva mjeseca prosječni mjesečni broj putnika već je iznosio 36.000. Ubrzano su nabavljali nove tramvaje i zgušnjavali vozni red kako bi ostvarili traženu kvalitetu usluge.

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Dijon_tramway

 

Inače, Dijon ima 152.000 stanovnika i tek je nešto malo veći od Rijeke. Dakle, usporedivo.

 

Bok!

 

Ante


41830019715_d1a15f23c9_o.jpg

 

42012054674_dc7b12daa5_o.png


a035.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

... ima gradsku kompaniju koja ima nekoliko modova prijevoza: autobuse, podzemnu željeznicu, uspinjače, uskotračne željeznice i putničke brodove.

Zaboravio si liftove koji bi također bili odlično rješenje za Rijeku


"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo

Share this post


Link to post
Share on other sites

Složio bih se s onima koji se pitaju čemu toliki ekstremni otpor nekih članova prema prigradskoj željeznici. Mislim da je riječki željeznički koridor dobro smješten s obzirom na stanovništvo i u krugovima od 1 km od potencijalnih čestih stanica ima preko pola stanovništva užeg grada, s nekoliko vjerojatno ne preskupih liftova od stanica do stambenih dijelova i ostalih žarišta života, i probijenih autobusnih terminala uz željeznicu prema periferiji umjesto da se guraju u centar, bilo bi vrlo pristupačno i brzo vozit se vlakom.

 

Još da se uz neku malu investiciju spoji Opatija na dobro smješten autobusni terminal ili možda dalje laki EMV / tram-train da obnovi stari opatijski tramvaj, i još na drugu stranu jednako stanovništva koje bi pokrila nizinska pruga prema Bakru, Crikvenici i Vinodolu, mislim da može biti divan sustav. Zašto bi moralo biti sve svedeno na status quo i "nema pomoći" pred automobilizacijom???? Nevjerojatno da to čitam na željezničkom forumu...

Gledajmo u budućnost i dugoročne ekološke prednosti i uštede koje ostvaruju manji brojevi autobusa u prometu i manji brojevi auta na cestama... I Amerika sve više ulaže u JGP, a ovdje usred Europe koja svuda na istoku i na zapadu ulaže u JGP i smanjenje osobnog prijevoza na minimum čitam da nema pomoći pred automobilizacijom? Nevjerojatno.

Većina gradova s metro-regijom preko 200,000 st. koji naprave dobru prigradsku željeznicu nikad ne zažale, pa ni kad imaju težak teren.

 

Nikakva kompozicija da voza po Rivi, zašto trivijalizirate raspravu? Na glavnom koridoru nove stanice, u usjecima i tunelima, može dosta koštati ali se može dosta dobiti za uloženo... I definitivno liftovi, pokretne stepenice i male uspinjače, to je standard za razvijeni sustav JGP-a i na lokalnim stanicama i kada je ravan grad, a kad se sve to posloži, zašto se zadovoljiti vožnjom autom 20 minuta + 10 minuta traženje parkinga ili autobusom za 25 minuta do mjesta koje bi se vlakom i automatiziranim podizalom-spuštalom došlo za 10? Rijeka je baš mjesto gdje treba dugoročno uštediti na inovativnom transportu koji se može puno drugačije posložiti od beskonačnog penjanja i zujanja naokolo motornim vozilima.

A Genova je odličan primjer, uz takvu (pri)gradsku željeznicu čemu tramvaj...

Share this post


Link to post
Share on other sites

vezano za javni prijevoz prema Novom - na žalost nizinska pruga se planira da u tunelu i pod svaku cijenu uspona u unutrašnjosti Vinodola u potpunosti zaobiđe Šmriku-Crikvenicu i Novi, što će bitno umanjiti važnost pruge kao brze veze prema Zagrebu i ikakve veze prema Rijeci. Što se tiče uzbrdica i udaljenosti od stajališta - to je prirodna konfiguracija terena. Recimo, u Selicima rađe bi išao i do malo udaljenije stanice HŽ-a nego čekati bus na magistrali (busevi su nekad išli kroz centar) i na kraju po 35st.C otpješačiti do Crikvenice, jer mi busa za Rijeku na kraju nije bilo!?? A ipak je na bus-kolodvoru u Crikvenici sigurnije ne čekati nešto na magistrali, na opskurnom i osunčanom stajalištu. I da pojasnim, tada u Turističkom uredu nisu imali raspored busa neg do Novog i Crikvenice, tj. na relaciji od samo 10km. Ostalo im nije bilo ni u malom mozgu da bi netko išao dalje s busom, u turističkoj sezoni naravno. Na bivšem stajalištu u centru Selca bio je raspored. Po njemu sam čekao bus iz Dalmacije za Rijeku. Došao sam ranije i pržio se čekajući. Prošao je jedan bus, samo zablendao (ne znam kome) i imao tablicu redovne linije, ali nisam ni rekao keks on je prošao.... Dvije radnice iz hotela čekale su bus do Crikvenice od druge firme, one znaju tu svoju lokalnu štaciju, a ni vozač iz busa ne zna za druge linije. Ostao sam čekati i kad sam vidio da nema ničeg, hajde 30min do Crikve. Tamo na šalteru se čudila kako da nije bilo busa i nije znala reći koji je to bus poblendao a nije stao (možda nije htjela reći, a možda je blendnje značilo, uzmi bus iza mene pa resejdaj u Crikvi gdje imam pauzu za nastavak do Rijeke). Uskoro je došao slijedeći bus, i tako mi prošlo 2h. Da je pruge, i da je 100 operatera, na stanici na kojoj vlak stoji, on na njoj i stane.

Kad sam se vraćao s kongresa u Opatiji, trebao sam na bus za Rijeku. Zbog parade kroz centar su stavili isprintano na Slatini da je stanica gore, na magistrali. Uspenjem se gore i vidim u smjeru Rijeke označeno stajalište bez ugibališta. Reklo bi se da pripada Slatini. Dođe jedna cura domaća, pa isto ne zna, odnosno misli da ja znam. I čekamo više od pol sata, jer je nedelja, i ide bus, ja pogledam da pripremim kartu, a ono bus projuri. Da, intuicija mi je govorila da kojih 200m ali iza zavoja postoji ugibalište i isto stanica. Da, ta je ona redovita, ali ja sam prvi puta tu bio, i gle budale kako da stranac sve to skuži. Pa ako krenem pješice prema Rijeci, ne samo da kad tad ću doći do slijedeće stanice, nego onda mogu i komplet propješačici - to je jedina opcija za mnoga sela i mjesta i "gradove" u Hrvatskoj. Znači da dođem do prave stranice Autotroleja, trebao sam oko pola km prepješačiti i to dio uzbrdo, pa onda mi je bi bilo teško isto toliko u kompletu uzbrdo, da recimo postoji želj. stanica Opatija, koja bi me spojila s Rijekom u 15minuta vožnje.

Još za kraj, kad sam se dočepao Rijeke, gledam di će biti bus. Pitam šofera i on veli tu, ali nije ni malo dao ljudskosti razgovoru da veli da njegov bus ide, samo da ga okrenem oko zgrade. Neg sve ono neodređeno, a takav je bio i kasnije. Cesta prazna i netko ga pita kad će doći u Crikvu, a on počne litanije, ne zna on, kakva je situacija na cesti....i tako. Uz put neke cure su sjedile u čekaonici Jadranovo - čekaonica je prozirna ali zbog bure ne na peronu već udaljena a kad sjediš, gledaš kontra ceste i smjera od kud odlazi bus. Vozač samo poblenda, oduzme gas i dalje. Cure nisu ni rekle keks....jer su čekale taj bus il neki drugi....to vozača nije bilo briga. Sigurno da bi mu zaustavljanje na ugibalištu, a da putnici ne žele ući u bus, bilo u razini najvećeg poniženja i profesionalnog neuspjeha. Uostalom možda bi bio uspješniji da vozi krumpire. Na kraju dođemo do Crikvenice i tamo stojimo 20min- veli nam vozač. Pa naravno, ima vozač red vožnje, ali nije htio to reći putnicima, tako da i ja nisam do tada mogao javiti ženi u 3km udaljeno Selce kad ću stići bar po prilici. I zatim krenemo i na samom kolodvorskom prostoru malo zakašnjenje - spazio vozač kolege u kafiću pa počne razgovor "jednog mučenika za volanom" kroz prozor busa, koji čezne za pivom, al samo da garažira bus u Novom, gdje mu završava vožnja.

I to je jedan primjer nefragmeniranog javnog prijevoza u turističkom području Kvarnera. A sve sam to zato doživio jer sam išao iz vikendice u Selcima na kongres u Opatiju, pa da nemam brige s parkingom! Sad samo recite, dal bi me benzin došao isto ili manje od tih karata, jer javni prijevoz kakav bio nije besplatan.

 

I još za kraj-šteta da nova pruga se planira zbog dobivanja ravnomjernog uspona da ide u zaleđu i tunelirana kroz Vinodol, ali šta ćemo kad lokalna politika je protiv pruge, a dobit će autoput i s bribirske strane i iznad Selca, pa još i vijadukt kod Novog - bit će buke i zauzeće 3-4x više prostora za trasu nego za prugu. Nek se provjeri koliko je srednjoškolska mjesečna Vrbovec-Zagreb za vlak, a kolika Crikvenica-Rijeka za bus....


zglajzan

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Rijeku je stigao 6112-006 na promotivnu vožnju trasom prigradske željeznice Šapjane - Rijeka - Škrljevo i obrnuto.

 

HŽPP sprema zajedničku kartu s Autotrolejem, a prigradski vlak bi trebao početi voziti od 3. 9. 2018.

 

Ima li netko informacije o prijedlogu voznog reda, bilo što slično tome?


41830019715_d1a15f23c9_o.jpg

 

42012054674_dc7b12daa5_o.png


a035.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

S obzirom na stanje motornih vlakova i lokomotiva u HŽ PP-u s čijim autobusima misle "privremeno substituirati" te vlakove? :kul3


Metro über (unter) alles! :kul3

Share this post


Link to post
Share on other sites

S obzirom na brdske dionice na pruzi meni bi bilo logičnije da voze prigradski 6112.


Serija 2 044 i dalje ostaje u Zagorju . :grin: :grin: :grin:

 


Share this post


Link to post
Share on other sites

Nakon potpisivanja Sporazuma o dugogodišnjem partnerstvu u razvoju integriranog prijevoza putnika na području Grada Rijeke i Ugovora o poticanju integriranog prijevoza putnika primjenom radničke, studentske, učeničke i umirovljeničke pretplatne karte HŽ Putnički prijevoz – KD Autotrolej u lipnju ove godine, od 1. rujna integrirani prijevoz putnika bit će uveden i na riječkom području.

Zajednička mjesečna karta HŽPP – KD Autotrolej vrijedit će od 1. rujna 2018., a zajedničkom kartom bit će omogućen prijevoz vlakom unutar 4 zone HŽPP-a (do 40 km od Rijeke) i 1. zone autobusnog prijevoza Grada Rijeke.

Zone HŽPP-a obuhvaćaju sljedeće kolodvora i stajališta:

  • 1. zona: Sušak Pećine, Krnjevo i Opatija-Matulji
  • 2. zona: Škrljevo, Meja, Rukavac, Jušići, Jurdani i Permani
  • 3. zona: Melnice, Plase i Šapjane
  • 4. zona: Zlobin, Drivenik, Lič i Fužine

Zajednička mjesečna karta moći će se koristiti unutar četiri zone HŽPP-a (prijevoz vlakom na udaljenosti od oko 40 km od Rijeke) i 1. zone Grada Rijeke (prijevoz autobusom).

Zone HŽPP-a obuhvaćaju sljedeće kolodvora i stajališta:

  • 1. zona: Sušak Pećine, Krnjevo i Opatija-Matulji
  • 2. zona: Škrljevo, Meja, Rukavac, Jušići, Jurdani i Permani
  • 3. zona: Melnice, Plase i Šapjane
  • 4. zona: Zlobin, Drivenik, Lič i Fužine

Zajednička karta HŽPP – KD Autotrolej

Cijene zajedničkih karata

Zone

HŽPP/KD AUTOTROLEJ

Radnici Studenti i učenici (srednjoškolci) Umirovljenici cijene (kn) cijene (kn) cijene (kn) 1. zona/1. zona 350,00 200,00 175,00 2. zona/1. zona 450,00 250,00 225,00 3. zona/1. zona 500,00 300,00 275,00 4. zona/1. zona 600,00 350,00 325,00

Uvođenjem zajedničkih mjesečnih karata putnicima će se omogućiti kupnja karata koje su jeftinije za oko 40% od dosadašnjih, kada su putnici odvojeno kupovali kartu za vlak i kartu za autobus.

Karte će se prodavati na prodajnim mjestima KD Autotroleja u Rijeci (Jelačićev trg 3 i Delta bb) i Opatiji (Velog Jože 1).

Vozni red HŽPP-a

Kako bi putnicima omogućio što bolje veze od 3. rujna HŽPP uvest će dodatnih 8 vlakova na relaciji Rijeka – Jurdani – Rijeka:

  • 4802 Rijeka (7.40) – Jurdani (8.09)
  • 4803 Jurdani (8.20) – Rijeka (8.49)
  • 4806 Rijeka (12.40) – Jurdani (13.09)
  • 4807 Jurdani (13.17) – Rijeka (13.46)
  • 4812 Rijeka (19.06) – Jurdani (19.35)
  • 4813 Jurdani (19.43) – Rijeka (20.12)
  • 4814 Rijeka (20.25) – Jurdani (20.54)
  • 4815 Jurdani (21.30) – Rijeka (21.59)

Vlakovi će voziti od ponedjeljka do petka (osim blagdana).

Uz navedene vlakove, na istoj relaciji voze i 4 međunarodna vlaka (Rijeka – Ljubljana – Rijeka), koja će se od rujna, uz kolodvor Opatija Matulji, zaustavljati i u kolodvoru Jurdani.

Od 9. prosinca 2018, tj. uvođenja novog voznog reda 2018/2019. na relaciji Rijeka – Jurdani – Rijeka vozit će 16 vlakova.

Na relaciji Rijeka – Fužine – Rijeka vozi 14 vlakova.

Uvođenjem zajedničkih mjesečnih karata putnicima je omogućena kupnja 40% jeftinijih karata, a karte će se prodavati na prodajnim mjestima KD Autotroleja u Rijeci (Jelačićev trg 3 i Delta bb) i Opatiji (Velog Jože 1).

 

https://www.fiuman.hr/od-subote-zapocinju-prometovati-gradski-vlakovi-u-rijeci-i-siroj-okolici/

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...