Jump to content
zeljeznice.net
VICTOR

Elektrifikacija za neznalice

Recommended Posts

Tema sigurno za mene, a možda i druge koje to zanima.

 

Za mnoge su to samo stupovi i hrpa žica, a razlike između 3 kV i 25 Kv napajanja, različiti stupovi, račvanja, trafostanice, kad je koja pruga elektrificirana i postoje li planovi za elektrifikaciju ostalih pruga...sve to me zanima, ali kako nisam stručnjak za to, ako može objašnjenje, jednim lakšim popularno-znanstvenim stilom :lol:


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites
Tema sigurno za mene, a možda i druge koje to zanima.

 

Za mnoge su to samo stupovi i hrpa žica, a razlike između 3 kV i 25 Kv napajanja, različiti stupovi, račvanja, trafostanice, kad je koja pruga elektrificirana i postoje li planovi za elektrifikaciju ostalih pruga...sve to me zanima, ali kako nisam stručnjak za to, ako može objašnjenje, jednim lakšim popularno-znanstvenim stilom :lol:

 

uf... nabavi knjigu iz Osnova elektrotehnike i možda fiziku materijala... Inače, uvijek me je zanimalo kako preko onog kontakta pogotovo u vožnji uspijeva prijeći par 100 ampera bez ozbiljnog prijelaznog otpora i zagrijavanja...


#1 truth hurts

#2 It's hard not to hate..

Share this post


Link to post
Share on other sites

Već više puta sam u talijanskim časopisima pročitao, da FS za svoje novoelektrificirane pruge (za velike brzine) označava sistem elektrifikacije: 2 x 25 kV!

Zna li tko o čemu se radi?

Share this post


Link to post
Share on other sites

uf... nabavi knjigu iz Osnova elektrotehnike i možda fiziku materijala... Inače, uvijek me je zanimalo kako preko onog kontakta pogotovo u vožnji uspijeva prijeći par 100 ampera bez ozbiljnog prijelaznog otpora i zagrijavanja...

 

to se riješava poligonacijom, tj nonstop žica putuje s jednog na drugi kraj pantografa, usput se sa time rješava problem da se pantograf ne prepili...

što se otpora tiče, on je postojan i nije zanemariv,

Share this post


Link to post
Share on other sites

uf... nabavi knjigu iz Osnova elektrotehnike i možda fiziku materijala... Inače, uvijek me je zanimalo kako preko onog kontakta pogotovo u vožnji uspijeva prijeći par 100 ampera bez ozbiljnog prijelaznog otpora i zagrijavanja...

 

to se riješava poligonacijom, tj nonstop žica putuje s jednog na drugi kraj pantografa, usput se sa time rješava problem da se pantograf ne prepili...

što se otpora tiče, on je postojan i nije zanemariv,

Oduzimanje struje pomoću pantografa odnosno klizanjem kontakta o žicu zove se kaptacija. To je isto kao kod četkica na rotoru kolektorskog motora samo što su tamo umjesto kontaktnog vodiča kolektrske lamele po kojima klize četkice. Stvar je potpuno ista. Pritisak na kontaktnu površinu je jako velik i struja koju se oduzima iz kontaktnog voda je nekoliko stotina ampera po kontaktnom mjestu. Zato se kontakni vod izvodi sa odstupanjem lijevo desno od simetrale da bi se kontakno mjesto hladilo i da se ne bi samo na tom mjestu trošilo. Kod tramvaja se prije nije izvodilo pomicanje kontaktnog voda. Kod velikih struja od nekoliko kiloampera kao na lokomotivama koje voze pod naponom 3 kV na pantografu su četiri klizne trake od bakra odnosno na pantografu lokomotiva koje voze ispod kontaktnog voda 1500 V nalaze se četiri ugljene klizne trake jer ugljen bolje odvodi struju.

Share this post


Link to post
Share on other sites
na lokomotivama koje voze pod naponom 3 kV na pantografu su četiri klizne trake od bakra odnosno na pantografu lokomotiva koje voze ispod kontaktnog voda 1500 V nalaze se četiri ugljene klizne trake jer ugljen bolje odvodi struju.

 

Koliko često mijenjaju, servisiraju klizne trake? (otprilike)

Budući je u igri veliki otpor i visoke temperature zbog trenja, od kojeg materijala se izrađuje kontaktni vod tj. "žica"


The difference between men and boys is the price of their toys.

 

John Woodall, WorldRailFans

 

www.malezeljeznice.net

Share this post


Link to post
Share on other sites
Već više puta sam u talijanskim časopisima pročitao, da FS za svoje novoelektrificirane pruge (za velike brzine) označava sistem elektrifikacije: 2 x 25 kV!

Zna li tko o čemu se radi?

Pozdrav !

pa ne znam baš, da se ne radi o dvokolosječnim prugama velikih brzina koje su elektrificirane sistemom 25 kV~ 50 Hz :hm (pošto znam da sad u svim zemljama neovisno o ranijem elektrosustavu napajanja ide sistem 25 kV~ 50 Hz kad se rade nove pruge za velike brzine, a isto tako normalna širina kolosjeka 1435 mm neovisno je li zatečena mreža bila npr. široka - kao što je slućaj u Španiji) pa ovo 2x možda znači dvokolosječna pruga :roll:

igorail :wink:


Odbojnike na tramvaje !

 

"""""""""""""""""""""""""""""

 

Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu

 

pojavi ZELENO svjetlo !

Share this post


Link to post
Share on other sites
Tema sigurno za mene, a možda i druge koje to zanima.

 

Za mnoge su to samo stupovi i hrpa žica, a razlike između 3 kV i 25 Kv napajanja, različiti stupovi, račvanja, trafostanice, kad je koja pruga elektrificirana i postoje li planovi za elektrifikaciju ostalih pruga...sve to me zanima, ali kako nisam stručnjak za to, ako može objašnjenje, jednim lakšim popularno-znanstvenim stilom :lol:

Pozdrav evo ovo ti je u najkraćim crtama - slijedi link: http://www.railfaneurope.net/ric/hr_elektrifikacija.htm, a moglo bi se napisati strane i strane... Mislim da dosta poznajem ovu tematiku, pa pitaj ako te nešto specijalno interesira :idea: .

igorail ! :wink:


Odbojnike na tramvaje !

 

"""""""""""""""""""""""""""""

 

Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu

 

pojavi ZELENO svjetlo !

Share this post


Link to post
Share on other sites
Već više puta sam u talijanskim časopisima pročitao, da FS za svoje novoelektrificirane pruge (za velike brzine) označava sistem elektrifikacije: 2 x 25 kV!

Zna li tko o čemu se radi?

Pozdrav !

pa ne znam baš, da se ne radi o dvokolosječnim prugama velikih brzina koje su elektrificirane sistemom 25 kV~ 50 Hz :hm (pošto znam da sad u svim zemljama neovisno o ranijem elektrosustavu napajanja ide sistem 25 kV~ 50 Hz kad se rade nove pruge za velike brzine, a isto tako normalna širina kolosjeka 1435 mm neovisno je li zatečena mreža bila npr. široka - kao što je slućaj u Španiji) pa ovo 2x možda znači dvokolosječna pruga :roll:

igorail :wink:

 

Hvala za pokušaj, no nije to to; FS ima mnoge stare pruge dvokolosječne, no nikada nisam vidio oznaku 2 x 3000 V=. Siguran sam, da 2 x 25 kV označava sitem elektrifikacije. Možda nije ništa bitno, jer ne vjerujem, da bi se udaljavali od sve raširenijeg monofaznog sistema 25 kV 50 Hz.

Pozdrav,

gh

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala Igorail.

 

Jedino mi još nije jasna razlika u izgledu nosača: koja je razlika između "puževa" (za 3 KV) i "trokuta" (za 25 KV). Čini mi se da u Zagrebu i Karlovcu "puževi" nose 25 KV vod. Je li dizajn bitnan ili ne?


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites
Hvala Igorail.

 

Jedino mi još nije jasna razlika u izgledu nosača: koja je razlika između "puževa" (za 3 KV) i "trokuta" (za 25 KV). Čini mi se da u Zagrebu i Karlovcu "puževi" nose 25 KV vod. Je li dizajn bitnan ili ne?

 

puž je jači i s time i teži jer nosi tri vodiča (2 klizna i jedan noseči) a trokut je manji i lakši i samim time i jeftiniji.

 

Druga prednost trokuta je ta što ima pomicanje lijevo desno za 90 stupnjeva (nije da treba toliko ali kod naleta vjetra nije strogo fiksan)

Share this post


Link to post
Share on other sites
Tema sigurno za mene, a možda i druge koje to zanima.

 

Za mnoge su to samo stupovi i hrpa žica, a razlike između 3 kV i 25 Kv napajanja, različiti stupovi, račvanja, trafostanice, kad je koja pruga elektrificirana i postoje li planovi za elektrifikaciju ostalih pruga...sve to me zanima, ali kako nisam stručnjak za to, ako može objašnjenje, jednim lakšim popularno-znanstvenim stilom :lol:

Pozdrav evo sad sam pravo opširan, ali nadam se ne zamoran. Na žalost zasad nema slika:

 

Zanimljivo je da su na pruzi Zagreb - Rijeka - Šapjane (slov. granica) na dionicama pod 25 kV~ kolodvorski kolosjeci uglavnom ostali pod horizontalnim-vodoravnom konzolama (koje nazivaš "pužnom") ali sa 1 kliznom žicom što je potpuno neuobičajeno za ovaj sistem za vidjeti (to je pretpostavljam rađeno radi uštede novca s tim što su pojačani 3kV= izolatori za potrebe za preko 8 x veći napon (uglavnom su dodani dodatni izolatori)). Na otvorenoj pruzi su klasične 25 kV~ 50 Hz kose (koje nazivaš "trokut") konzole.

Na dionici <Moravice - Rijeka - Šapjane> se postepeno demontira 3kV= sistem, ali još radi i to sa horizontalnim tkzv. talijanskim konzolama (oni su ih sa ovakvim izgledom prvi patentirali) te su kao takve u ex YU primjenjeni u Sloveniji i Riječkoj pruzi u Hrvatskoj. Ponegdje na djelu 3kV= kontaktne mreže na relaciji Moravice - Rijeka - Šapjane ima i kosih (trokutastih konzola) koje su nedavno montirane kao modernije za exploataciju (jer je vršen remont pruge pa su ugrađene nove kose - već sa 25 kV~ izolatorima, koje su primjenljive za trenutno koristeći 3kV= sistem - //obrnuto fizikalno nije moguće niti je dozvoljeno raditi !!! //, ali one nose 2 klizne žice što je uobičajeno za 3kV= . I ovo je opet potpuno neuobičajeno za izgled konzole (ali sada su uloge napona i konzola zamjenjene u odnosu na prvi "neobični izgled") koja nosi el. uže pod naponom od 3kV= (ali ovo važi samo na prostorima ex YU).

 

Ovo sam sve naveo da bi ljudima koje to interesira prikazao da nema strogih pravila u vizuelnom određivajnu napona na kontaktnoj mreži prema tipu konzola, pa čak ni prema veličini-dužini el.izolatora. (primjer je zanimljiv izgled horizontalnih "pužnih" konzola u graničnoj postaji Dobova, ali koje imaju velike izolatore za 25 kV~, slično dionica od talijanske gr. st. Domodossola prema Simplonskom tunelu-također su "vizuelno 3 kV=", ali su ovdje za Švicarski sustav 15 kV ~ 16+2/3 Hz - Potpuno isti slućaj imamo u Jesenicama 3 kV= >><< 15 kV ~ 16+2/3 Hz prema Karavanškom tunelu i Austriji Samo su ove vizuelno opet jedinstvene po tipu...

 

Npr. u "3kV= zemljama" (Španija, Poljska, 1/2 (Češke, Slovačke ex. SSSR-a) su različite kombinacije kosih i horizontalnih konzola. U Španiji je to da kažem koso horizontalna konzola s "pužem" u Poljskoj, 1/2 (Češke, Slovačke ex. SSSR-a) su to čisto kose "trokutaste" - kose konzole........

 

U "1500kV= zemljama" Francuskoj i Nizozemskoj i djelom Španjolskoj i Danskoj (u Velikoj Britaniji je treća klizna šina za napajanje) su sistemi tkzv. teške kontaktne mreže zbog relativno niskog napona, ali stoga veoma velikih struja kroz vodiće te je potrebno osigurati kablove s veoma velikim presjecima i to u Francuskoj pretežno kao horizontalne konzole, au Nizozemskoj u obliku pravokutne konture ili lučnih kontura u obliku "slavoluka". Ove mreže imaju 1 nosivo el. uže, 1 pomočno i 2 klizna užeta-žice-sajle, da bi mogli svu tu težinu ponijeti.

 

Uglavnom sve "niskonaponske" tj. istosmjerne mreže imaju 2 klizne žice izuzev kod tramvajske mreže od 600 V= i kod mreža u Češkoj i Slovačkoj (ovo je još specijalni presedan koji još nisam uspio odgonetnuti) - niti jedna dionica s istosmjerinim naponima od 3kV= u ove dvije države nema u K.M. 2 klizne žice već samo 1. Primjetio sam da se jačina struje osigurava kroz dodatne kablove koji se vuku preko izolatora na portalima K.M. i svakih nekoliko metara su prespojeni na nosivu i kliznu žicu.Ovo se primjenjuje i uobičajena je praxa i kod drugih sustava na brdskim dionicama, gdje je potrebno osigurati jače struje zbog opterećenja el. motora u brdskoj vuči. Međutim ostaje pitanje zašto neke još tehničko tehnološki razvijenije zemlje od Češke i Slovačke (kao što su Italija, Španija, Belgija, zemlje Latinske Amerike i djelomično SAD ne primjene ovaj sistem ekonomičnosti).

 

Još jedan detalj oko kontaktnih mreža: One mogu biti:

1. nekompenzirane (samo jedno klizno uže koje se ne nateže preko kolotura utezma-tegovima) obično u završnim, industriskim i sporednim kolosjecima ;

2. polukompenzirane (natežu se samo klizna užad, dok se nosiva ne nateže) .Ovo je bio slućaj kod starijih 3kV= i 1,5 kV= mreža kao napr. kod starih pruga u Francuskoj, Italiji, Sloveniji, i na pruzi Zg-Ri.

3. kompenzirane mreže (danas su to sve K.M. za naizmjeničnu struju 25 kV~ 50 Hz i 15 kV ~ 16+2/3 Hz dok se danas kod svih jednosmjernih K.M. prilikom remonta pruga ili bez njega, vrši postupno kompenziranje svih dionica ovakvih užadi (u Italiji, Sloveniji, djelom u Hrvatskoj, dok su u Španiji, Poljskoj, Belgiji i Nizozemskoj kao i 1,5 kV Belgijske K.M. već od davno potpuno kompenzirane.)

Naizmjenične K.M. su uglavom danas sve totalno kompenzirane - 25 kV~ već od samog nastanka (jer su novijeg datuma i već su se tada lokomotive prilično brzo kretale), dok su za sistem 15 kV ~ 16+2/3 Hz (Njemačka, Švicarska, Austrija, Švedska i Norveška) na samom početku bile nekompenzrane i polukompenzirane, a već su jako dugo totalno kompenzirane. Treba uočiti pravilo: *mala vozna brzina - mali pritisak pantografa - mala kompenziranost i *velika vozna brzina - veliki pritisci u različitim ravnima pantografa - polu ili totalna kompenziranost.

 

Priča za sebe su i kontaktne mreže nekad široko zastupljenog trofaznog sistema u Sjevernoj italiji i na nekoliko brdskih pruga u Švicarskoj, koje na prvi pogled neodoljivo podsjećaju na trolejbusku kontaktnu mrežu, jer imaju nad svakim kolosjekom po 2 klizne žice, ali na različitim fazama razmaknute međusobom horizontalno od ~ 0,70 m udaljenosti.

 

Ovo bi bili lijepo popratiti slikama, ali to drugom prilikom.

igorail! 8)


Odbojnike na tramvaje !

 

"""""""""""""""""""""""""""""

 

Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu

 

pojavi ZELENO svjetlo !

Share this post


Link to post
Share on other sites

NClight

...od kojeg materijala se izrađuje kontaktni vod tj. "žica"

Koliko ja znam uglavnom od čistog bakra Cu , tj od licne (usukane pletenice bakra). Možda danas rade nešto najnovije od legura i sl :roll:

pozdrav igorail ! :wink:


Odbojnike na tramvaje !

 

"""""""""""""""""""""""""""""

 

Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu

 

pojavi ZELENO svjetlo !

Share this post


Link to post
Share on other sites
NClight
...od kojeg materijala se izrađuje kontaktni vod tj. "žica"

Koliko ja znam uglavnom od čistog bakra Cu , tj od licne (usukane pletenice bakra). Možda danas rade nešto najnovije od legura i sl :roll:

pozdrav igorail ! :wink:

 

Nije licna (pletenica) nego puni profil (sa utorima za vješanje):

 

abgenutzt.jpg

 

Fahrdraht-Skizze.jpg

 

kr3_big.jpg


Obrisan sa foruma jer sam se usudio kritizirati Končar...!

Share this post


Link to post
Share on other sites
Koliko ja znam uglavnom od čistog bakra Cu , tj od licne (usukane pletenice bakra). Možda danas rade nešto najnovije od legura i sl :roll:

pozdrav igorail ! :wink:

 

Nije licna (pletenica) nego puni profil (sa utorima za vješanje):

 

 

Uh pardon, šta mi bi da to kažem, pa i sam imam slike slične ovim, ssa utorima i vješaljkama.... Malo je umor preovladao.

Hvala Nikola na ispravci !

igorail ! :wink:


Odbojnike na tramvaje !

 

"""""""""""""""""""""""""""""

 

Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu

 

pojavi ZELENO svjetlo !

Share this post


Link to post
Share on other sites

Puno hvala, Igorail. To me baš zanimalo. Inače, primjetio sam kod borongajskog terentnogkolosijeka i i stup koji nosi samo jednu žicu i stup zaista izgleda kao pravokutni trokut, hipotenuza se spušta s vrha stupa prema dolje. O čemu je riječ? Nažalost, zasad nemam sliku.


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zanimljiv detalj i iz Vrbovca, viđen i u Resniku. Navodno je rađeno za veće brzine.

 

hzvrbovec0th.jpg


Samo je jedan lučni zagrebački željeznički most: ZELENI MOST (ili Most "Sava")!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites
Već više puta sam u talijanskim časopisima pročitao, da FS za svoje novoelektrificirane pruge (za velike brzine) označava sistem elektrifikacije: 2 x 25 kV!

Zna li tko o čemu se radi?

 

Internet otkriva dosta toga 8)

 

"In a simple electrification system, the voltage carried by the catenary

drops as the distance from the substation increases. This affects the

performance of locomotives, and is undesireable. The intent of the 2X25kV

system is to eliminate that voltage drop. It is often used on high speed

lines.

The system uses 50 kV substations, splitting the power into two 25kV

feeds, 180 degrees out of phase. Because of this, it is sometimes called

a two-phase or dual system.

One of the 25kV feeds is used between the catenary and the rails. The

other feed is carried by a lineside wire. Potential between the lineside

wire and the rails is also 25 kV, but out of phase from the catenary, as

mentioned earlier.

Autotransformers are spaced along the line at regular intervals between

the rails and the catenary, and between the rails and the lineside wire.

The result is that the feed current is shared between the lineside wire

and the catenary, with the current flowing in opposite directions. The

arrangement essentially eliminates the typical voltage drop that applies

to simple single phase overhead. Anther benefit of the system is that

wayside electrical interference is significantly reduced in comparison to

other systems.

I found the following sketches on a web site, that might help explain

things:

http://irfca.org/docs/traction-schematics.html "

 

2 x 25kV je standard i za francuske LGV pruge; a koliko znam slican sistem na 3kV= koriste i Slovenci na koperskoj pruzi.

 

pozdrav

toma


Three Blind Mice

Share this post


Link to post
Share on other sites
Već više puta sam u talijanskim časopisima pročitao, da FS za svoje novoelektrificirane pruge (za velike brzine) označava sistem elektrifikacije: 2 x 25 kV!

Zna li tko o čemu se radi?

 

Internet otkriva dosta toga 8)

pozdrav

toma

 

No, pa sam dočekao odgovor! Hvala. Tražio sam, naravno, i sam po internetu, no nije bilo rezultata.

Inače, ono 2 x 25 kV, lukava stvar. Nisam znao niti za našu Koparsku prugu: tamo mi izgleda još važnije nego kod 25 kV, jer je pad napona mnogo veći, posebno zbog velike opterećenosti teške pruge. Nikad dovoljno elektrovučnih podstanica.

Share this post


Link to post
Share on other sites
..2 x 25kV je standard i za francuske LGV pruge; a koliko znam slican sistem na 3kV= koriste i Slovenci na koperskoj pruzi.

Kako se čini sa ove el. sheme:

traction2x25kv2jt.jpg,

kod ovog sustava nema sekcija niti sekcionera (rasklopaca), pošto je na nepojnom vodu struja uvijek u istom faznom stavu-fazi, dok je u ovješenom pomočnom užetu pomjerena za 180° pa se vrši permanentna fazna kompenzacija :? :hm i nema izraženih uticaja na spoljne elemente (radiokomunikacije i sl.) , ali to mi se onda kao princip čini neprimjenljivim kod jednosmjernih sistema napajanja e. vuče jer nema faza:?: :!:

Može li neko komentirati 8)

igorail !


Odbojnike na tramvaje !

 

"""""""""""""""""""""""""""""

 

Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu

 

pojavi ZELENO svjetlo !

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

Zanimljivo je da su na pruzi Zagreb - Rijeka - Šapjane (slov. granica) na dionicama pod 25 kV~ kolodvorski kolosjeci uglavnom ostali pod horizontalnim-vodoravnom konzolama (koje nazivaš "pužnom") ali sa 1 kliznom žicom što je potpuno neuobičajeno za ovaj sistem za vidjeti (to je pretpostavljam rađeno radi uštede novca s tim što su pojačani 3kV= izolatori za potrebe za preko 8 x veći napon (uglavnom su dodani dodatni izolatori)). Na otvorenoj pruzi su klasične 25 kV~ 50 Hz kose (koje nazivaš "trokut") konzole.

 

 

Uglavnom sve "niskonaponske" tj. istosmjerne mreže imaju 2 klizne žice izuzev kod tramvajske mreže od 600 V= i kod mreža u Češkoj i Slovačkoj (ovo je još specijalni presedan koji još nisam uspio odgonetnuti) - niti jedna dionica s istosmjerinim naponima od 3kV= u ove dvije države nema u K.M. 2 klizne žice već samo 1. Primjetio sam da se jačina struje osigurava kroz dodatne kablove koji se vuku preko izolatora na portalima K.M. i svakih nekoliko metara su prespojeni na nosivu i kliznu žicu.

 

 

Ovo bi bili lijepo popratiti slikama, ali to drugom prilikom.

igorail! 8)

Na dionici Zagreb-Moravice je samo jedna žica jer za napon 25 kV ne treba dvije žice (maksimalna struja je do 350A).

U Češkoj i Slovačkoj lokomotive dok voze na 3kV imaju podignuta oba pantografa, a na 25kV samo jedan. Razlog oba pantografa na = sistemu je nedostatak druge žice, a veće su struje nego na ~ sistemu (do 4000A)


Samo osmi položaj!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites
NClight
...od kojeg materijala se izrađuje kontaktni vod tj. "žica"

Koliko ja znam uglavnom od čistog bakra Cu , tj od licne (usukane pletenice bakra). Možda danas rade nešto najnovije od legura i sl :roll:

pozdrav igorail ! :wink:

 

Da se nadovežem na Nikolu.

Kontaktni vod se radi od tvrdovučenog bakra presjeka 100 mm2 sa 98% vodljivosti elektrolitičnog bakra, oznake Ri 100 prema UIC-u, gdje broj 100 označava površinu poprečnog presjeka vodiča.Bočno ima dva uzdužna žljeba ( što se vidi na Nikolinoj slici ), koja omogućavaju postavljanje odgovorajućih stezaljki za njegovo vješanje na nosio uže tako da pantograf može nesmetano kliziti njegovom donjom površinom.

Igorail je mislio na nešto drugo kad je spomenuo pletivo.Nosivo uže se pravi od bronze ( legure bakra i kadmija, sa 60% vodljivosti elektrolitičkog bakra ), presjeka 65 mm2, a sastoji se od 19 žica promjera 2.1 mm.

Od pletiva su napravljena užad od obilaznog voda - 150 mm2 i Y uže - 16 mm2, samo od bakra.

Vješaljke su od punog bakra, površina poprečnog presjeka 19.6 mm2.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Zanimljiv detalj i iz Vrbovca, viđen i u Resniku. Navodno je rađeno za veće brzine.

 

 

Ovo gore nije za nikakve veće brzine. To je ČT (čvrsta točka) u kolodvoru na krutom portalu od koje se na obje strane zateže kontaktna mreža. Na kraju tih raspona nalaze se utezi koji zatežu kontaktni vodič (donja žica). Kod elastičnih portala ČT se izvodi sa gornjeg poprečnog nosivog užeta na obje strane (na HŽ-u u Kopanici i S. Šamcu). ČT se izvodi obično na pola kolodvora, ali nije pravilo kod većih kolodvora.

Ako nađem sliku ČT iz Kopanice ide van.


Samo osmi položaj!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites

U skladu sa nazivom teme...

Koji su razmaci stupova za kontaktnu mrežu... ravni kolosjek? Kako se izvodi kontaktna mreža u zavoju (sa koje strane idu stupovi, unutarnje, vanjske ili kombinirano)?

Nemora u detalje... tek toliko :wink:

Hvala!


The difference between men and boys is the price of their toys.

 

John Woodall, WorldRailFans

 

www.malezeljeznice.net

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...