Jump to content
zeljeznice.net
Adam

Infrastrukturna svaštara

Recommended Posts

Kako se zove prikazano na slici? Prije par godina put me greškom nanio onim zemljanim putem uza brda pragova, vagonaša, u onoj šikareniti hrpa kolosjeka....

 

https://maps.google.com/maps?q=45.816702,16.03828&hl=hr&ll=45.816896,16.043944&spn=0.009033,0.01929&num=1&t=h&z=16

 

Kolodvor Zagreb Borongaj.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vidim da Adamu nikak da niko odgovori o nekim čudnim likovima sa Glavnog ... a015.gif

 

Uz pretpostavku da zna razlikovati 'crvenkapice' od ostalih službenih likova i da (moja pretpostavka) na GK nema popisnih vlakovođa, ostaju jedino pregledači vagona (?).

 

(naravno, ne poznam nijednog od njih, pa su imena nabačena .. onak) :kul

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vidim da Adamu nikak da niko odgovori o nekim čudnim likovima sa Glavnog ... a015.gif

 

Uz pretpostavku da zna razlikovati 'crvenkapice' od ostalih službenih likova i da (moja pretpostavka) na GK nema popisnih vlakovođa, ostaju jedino pregledači vagona (?).

 

(naravno, ne poznam nijednog od njih, pa su imena nabačena .. onak) :kul

 

Za koga me ti držiš? :mrgreen:

 

Pregledači vagina nisu, oni najčešće imaju radne kombinezone i "batić" kojim tuku po kotačima.

 

Ovi su finiji, uredski su oblečeni. Imaju torbicu i razmijene sa strojovođom neke papire i onda zapišu nekaj u tekicu. Popisne vlakovđe, to nekak najviše odgovara opisu. Čini mi se da oni rade posel prometnika u manjim kolodvorima, dakle-popisuju dolazak i otpremu vlaka te predaju naloge. Prometnici samo daju signal za polazak.

 

Mali Paja bu najbolje znal, sad kad veli da sam totalno u krivu :kul3

 

EDIT: moguće da je riječ o običnim vlakovođama, nisam pratil kam su dalje išli. Kad se sastav vlaka promijeni (EN Lisinski otkvačuje naše putničke i dokvačuje spavaće vagone), opet vlakovođa vrši popis?


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

HŽ Infra sve više smanjuje obim narudžbe tucanika, a smanjuje i traženu kvalitetu.

 

Tak bu na Čakovec-Varaždin-Koprivnica-Virovitica išel tucanik LA20 umjesto LA16 :???:


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vidim da Adamu nikak da niko odgovori o nekim čudnim likovima sa Glavnog ... a015.gif

 

Uz pretpostavku da zna razlikovati 'crvenkapice' od ostalih službenih likova i da (moja pretpostavka) na GK nema popisnih vlakovođa, ostaju jedino pregledači vagona (?).

 

(naravno, ne poznam nijednog od njih, pa su imena nabačena .. onak) :kul

Malo sam vas pustio da vidim što će te napisati. Na Z.G.K. postoje popisne vlakovođe. Adam pita za popisne vlakovođe.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Izolirani ljepljeni sastavi.

Ugrađuju se na krajevima (SS) izoliranih odsjeka.

 

Prvi put da ih vidim u ovoj boji ... jel to samo pofarbano, il je to takav tip ljepila? :roll:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Rekel bi da je pofarbano, vidi se oštra crta na rubu, ispod čega je nekaj zamrljano belosivo.


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Na bubanj ide najveća građevinska tvrtka u RH

 

 

Idućeg tjedna kreće u privatizaciju veliko državno poduzeće Pružne građevine koje sa 1500 radnika i 450 sezonaca posluje unutar sustava HŽ Infrastruktura kao njegova jedina preostala tvrtka kćer. Darko Peričić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture potvrdio nam je da će natječaj trajati do konca godine, te da je tvrtka itekako zanimljiva.

 

"Ne mislimo se baviti izvođenjem građevinskih poslova, to je posao građevinskog sektora i drugi oblik vlasništva, onaj privatni, biti će puno efikasniji i organiziraniji", rekao je Peričić. Za stjecanje 100%-tnog udjela u Pružnim građevinama interes bi mogao iskazati cijeli niz tvrtki, između ostalih i onih iz EU. Velike građevinske kompanije iz Europe već su ovdje, bore se za poslove, pa su sa svojim divizijama za izvođenje radova u području željezničke infrastrukture bacile oko na poslove "teške" više stotina milijuna eura koje će na natječajima ubuduće nuditi HŽ Infrastraktura. Financiranje tih EU projekata svima je poznato da nije sporno, a u najvećoj mjeri riječ je o EU novcu. Što se domaćih građevinara tiče, pojedini hvataju svoj priključak na strane partnere, povezuju se s njima jer nemaju niti snage, niti potrebne reference da pojedinačno konkuriraju jakim stranim tvrtkama.

 

Dok mnogi priželjkuju njihovo klastersko povezivanje, kako stvari stoje to je na jako "dugom štapu", i čini se da će hrvatski građevinari propustiti i najnoviju priliku koja se upravo ukazala da kroz eventualni klaster pokušaju doći do svojeg prvog posla koji bi im osigurao reference za one kasnije. Naime, u tijeku je prvi veliki natječaj na valu predstojećih mega investicija u izgradnju i revitalizaciju željeznih pruga i objekata, a kako nam je Peričić rekao, samo što je raspisan počele su javljati tvrtke iz cijele Europe. Glad za novim poslovima u EU je posvemašnji, a u ovom slučaju posoa je privlačan: riječ je o rekonstrukciji i gradnji dionice pruge Dugo Selo-Križevci, na međunarodnom V.b koridoru čija se vrijednost procijenuje na 200 milijuna eura. No, u 2014. godini, to valja znati, slijede novi natječaji i tvrtke će, prema Peričiću, moći licitirati za poslove ukupne vrijednosti nešto veće od pola milijarde eura, dok počevši od 2015. nadalje, dolaze udarne godine.

 

Na red tada dolaze natječaji za poslove koji godišnje vrijede oko milijardu eura, a hrvatske željeznice time postaju metafora za jedno veliko europsko gradilište. U sedam godina naručit će se projekti "teški" najmanje 50 milijardi kuna, i što je najvažnije, njihovo financiranje je osigurano EU fondovima, te kroz Svjetsku banku i EBRD. Poznavatelji prilika na tržištu navode da za projekte iz područja HŽ infrastrukture svoje zanimanje pokazuje cijeli niz jakih stranih igrača, a neke su poput primjerice austrijskog koncerna Swietelsky preko svojih podružnica već prisutni i u željezničkim poslovima u Hrvatskoj, kao i u cestrogradnji radeći sa Skladgradnjom Slavena Žužula. Za očekivati je, tvrde naši izvori, da će nakon uspješne suradnje na projektu Ravča-Ploče, Žužulova tvrtka krenuti zajedno s Austrijancima u natjecanje za nove željezničke projekte. No, austrijskom koncernu sa preko šest tisuća radnika, konkurencija će biti jaka.

 

Navodno jednako zanimanje, barem zasad, pokazuju i njemački Wiebe, talijanski Salcef Construzioni Edili e Ferroviarie, češka tvrtka Subterra i španjolska željeznička infrasrukturna državna tvrtka Adif. Poslovne aranžmane hrvatskih građevinara u svojstvu kooperanta stranih tvrtki potvrdilo nam je više izvora, pa tako navode da se sa njemačkim Wiebeom već povezao Zagorje-Tehnobeton. S druge strane, tvrtke Viadukt i Đuro Đaković Holding već nastupaju u poslovnoj zajednici sa češkom tvrtkom Subterra. Talijanski Salcef prema našim izvorima još nije povezan s nijednim domaćim kooperantom, a isto tako ni Adif koji je trenutno angažiran na poslovima u Rumunjskoj. Sve navedene strane kompanije navodno su mogući kandidati koji bi htjeli i Pružne građevine (nastala ujednjinjem bivših tvrtki kćerki HŽ Infrastrukture).

 

Peričić nam je potvrdio da se atraktivnost te tvrtke među ostalim sastoji u njezinim poslovima. "Tvrtka ima ugovorene poslove za 2014. godinu u iznosu od milijardu kuna, pa će novi vlasnik na taj način ući u važan segment građevinskih poslova u željeznici", kaže Peričić. Po njegovu mišljenju nijedna domaća građevinska tvrtka, bez povezivanja s drugima, nema potrebnu snagu da bi mogla pobijediti stranu konkurenciju na predstojećim natječajima. Kako tvrdi, posla će biti za sve, no posrijedi su tako veliki natječaji, neki od više stotina milijuna eura, da čak i velike strane kompanije s više milijardi eura godišnjeg prihoda i bankarskom podrškom, kaže, razmišljaju o udruživanju.

 

Peričić je zato domaćim građevinarima više puta tijekom graditeljskog foruma poručio da iako ima dosta vidljivog animoziteta među domaćim tvrtkama, ovog časa trebalo bi se izdići iznad toga. "Mi ne možemo utjecati na to da dobijete poslove, ali natječaji nisu nedostižni ako se povezujete!"Nesloga i egoizam je, po riječima jednog našeg sugovornika iz strane tvrtke, razlog zašto će na velikim poslovima pobjeđivati stranci. Kako je rekao "vama je lakše da se s nama dogovorite nego međusobno."

 

http://www.poslovni.hr/hrvatska/na-bubanj-ide-najveca-graevinska-tvrtka-u-rh-257367


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Poništen je natječaj za izradu dokumentacije za uvođenje središnjeg upravljanja prometom.


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

Jučer me je dvoje ljudi pitalo što mislim o prodaji Pružnih građevina. Jedan od njih je s Foruma.

 

Moj prvi odgovor je bio da zapravo i nemam neko mišljenje.

 

Kolegi forumašu sam obećao iznijeti razmišljanja javno.

 

Obzirom na dosadašnje iskustvo sa prodajama tvrtki-kćeri (koje se sve ipak ne može strpati u isti koš), teško se oteti dojmu da je to unaprijed propao pokušaj - ili još i gore, promašaj. No kako sam ja načelno pristalica tržišne logike u ekonomiji, moguće je i da bi ovo moglo na kraju imati efekta. Barem u punoj zaposlenosti PG-a, zatim slijeđenju trendova i u tehnološkom razvoju.

No kad u krajnjoj liniji pogledamo koji bi trebao biti osnovni cilj toga, dolazimo do zaključka da je državu jako malo briga za 1500 zaposlenih, a bit ostaje na održanju osnovne djelatnosti - željezničkog prometa.

 

Koje su dakle činjenice?

Donedavne Pružne građevine su bile uglavnom uspješna mala tvrtka unutar sustava, koja se jedina bavila popravcima (u krajnjoj liniji - održavanjem) pružnih građevina, a osobito zakovanih mostova, popravcima i osiguravanjima pokosa, tunelskih obloga, kamenih obloga, zidova, burobrana i sl.

Bratske tvrtke Remont pruga, Regeneracija i proizvodnja, te RVR su iz raznih razloga stvarno otišle na bubanj. Ne znam zapravo kakav je trenutno status Regeneracije i RVR-a, no Remont je (odnosno, ono što je od njega ostalo) prikrpan pod kišobran PG-a, zajedno sa POSIT-om i "radnom" komponentom sekcija koje su održavale pruge, SS-uređaje i KM.

 

I sad dolaze pitanja:

- može li Frančić sa tom cijelom ekipom i dalje biti uspješan ko do sad, unatoč što "im je posao osiguran" (pitanje je ipak imaju li kapacitet za baš cjelokupno održavanje infrastrukture + ponešto remontiranja, pa i izgradnje novog) - ipak postoji ozbiljna mogućnost uvlačenja konkurencije, pa i one nelojalne (već viđeno),

- može li nekakva buduća zdrava konkurencija smanjiti troškove održavanje (ili ih barem držati u realnoj zoni),

- može li ovakvo raspolućeno ustrojstvo ljudstva koje održava infrastrukturu smanjiti toškove - ili brzine,

- itd.?

 

Politika smanjivanja broja zaposlenih u sustavu (i to 'metodom' pučkoškolske matematike: broj kilometara pruga x broj zaposlenih / 1 km pruge) sigurno nema realno utemeljenje, rukovodi se isključivo logikom profita - a to u javnom transportu ne smije biti jedini, a pogotovo ne glavni argument. Jedno drugo ekonomsko pravilo govori da se broj zaposlenih uz povećanje učinka može postići jedino mehaniziranjem / automatizacijom / informatizacijom ... a ja u ovoj politici ne vidim niti 'm', niti 'a', niti 'i' od navedenog.

 

Na kraju ovog lamentiranja, poanta je da bi se imalo nekakvo mišljenje, trebalo bi imati barem neke relevantne informacije (pa makar i pogrešne). Ja ih u svemu ovome gotovo i nemam ...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jedne novine su, ak se ne varam, pisale da bi privatizacija PG mogla negativno utjecati na stanje sigurnosti željezničke infre u Hrvata. Pa se moje pitanje prije svega odnosilo na taj aspekt. Mislim da, ako postoji kvalitetna kontrola, nema veze jel popravke obavlja "kućna firma" ili neka vanjska tvrtka koja je ovlaštena za prćkanje po željezničkoj infri.


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jedne novine su, ak se ne varam, pisale da bi privatizacija PG mogla negativno utjecati na stanje sigurnosti željezničke infre u Hrvata. Pa se moje pitanje prije svega odnosilo na taj aspekt. Mislim da, ako postoji kvalitetna kontrola, nema veze jel popravke obavlja "kućna firma" ili neka vanjska tvrtka koja je ovlaštena za prćkanje po željezničkoj infri.

 

Tu se uglavnom slažemo, ali zadržavam pravo na mišljenje da ne znamo kaj se iza brda valja ...

S druge strane, u sigurnost se nekad petljaju i oni koji pojma nemaju čemu im služi ventil na express-loncu.

 

Bumo videli ... su rekli slepci. :kul2

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sklopljeni su ugovori za izvođenje radova na osiguranju ŽCP Oroslavlje i 7 ŽCP na prugi Varaždin-Dalj, te ugovor o izradi izvedbenog projekta za remont pruge Ogulin-Moravice.

 

Riječ je o slijedećim ŽCP-ima u Virovitičko-podravskoj županiji:

 

Karlovac Feričanački

Donji Meljani

Jugovo Polje 1

Fujsova

Špišić Bukovica 1

St. Marof

Kladare


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno je izvješće o mreži 2015.

 

Može se skinuti ovdje: http://www.hzinfra.hr/izvjesceomrezi

 

Zagreb Borongaj-Dugo Selo 140 km/h :shock: bome nisu muljali

 

140 km/h sve od Velike Gorice do Siska. Od Siska do Capraga 75 km/h, a dalje do Sunje 100. Od Sunje do Novske pada s 80 na 60.

 

Botovo-Koprivnica 140. Križevci-Vrbovec pada na 100 zbog radova.


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

I pruga od Đurmanca do granice će (valjda) biti otvorena:

urmanec.png

Za nju na par karta je nacrtano da je otvorena za promet, a kod drugih da nije (npr. profili).

A i za prugu za Rašu piše da je za promet:

rasa.png

No na kartama nije tako nacrtano.


Prva modernizirana katica 318 i ujedno prva modernizirana s kojom sam se ja vozio...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Odlukom Vlade: http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2014/136_sjednica_vlade_republike_hrvatske/136_2/(view_online)/1#document-preview

 

Sprema se promjena nazivlja nekih pruga.

 

M104 (Zg-Sisak-Novska) postaje M502

M105 (Novska-Vinkovci-Tovarnik) postaje M104

M502 (Rijeka-Šapjane-DG) postaje M203

M608 (Ražine-Šibenik Luka) postaje L211

 

L103 (Zabok-Krapina-Đurmanec DG) postaje R106

Ukida se R203 (Krivaja-Gaj)

 

L104 (Karlovac-Kamanje-DG) postaje L103

Ukida se L203 (Zagreb Boronaj-Zagreb Istočni kolodvor)

L204 - L210 spuštaju se za jedno mjesto i postaju L203 - L209

Ukida se L211i L212 (Vinkovci-Jarmina)

(L211 postaje Ražina-Šibenik Luka kako je gore navedeno)

L214 i L215 postaju L212 i L213

Ukida se L216 (Mirkovci-Vrapčana)

Ukida se L217 (Sisak Caprag-Karlovac)

Ukida se L218 (Split Predgrađe-Split) - ta pruga izgledno postaje dijelom M604

 

Uvode se 3 nacionalna koridora:

RH1 - M101-M104 (DG-Zagreb-Dugo Selo-Novska-Vinkovci-DG)

RH2 - M201+M102+M202+M203 (DG-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb-Rijeka-DG)

RH3 - M401-M404 (DG-Beli Manastir-Osijek-Slav. Šamac-DG-(Sarajevo)-DG-Metković-Ploče)


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

...

Ukida se L217 (Sisak Caprag-Karlovac)

...

 

Nije baš točno - ukida se dionica Petrinja - Karlovac, a pruga Sisak Caprag - Petrinja dobiva oznaku L210.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

Nije baš točno - ukida se dionica Petrinja - Karlovac, a pruga Sisak Caprag - Petrinja dobiva oznaku L210.

 

Vidi stvarno mene ćoravog :kul3

 

A još sam tražil i pital se gdi je nestala...

 

 

U svakom slučaju, ova reorganizacija donosi neke pozitivne i smislene stvari. Ali čudi me to da nisu uveli oznake za prugu Gradec-Sv. Ivan Žabno i Podsused-Samobor.


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

...

 

 

U svakom slučaju, ova reorganizacija donosi neke pozitivne i smislene stvari. ...

 

Da, prvenstveno degradacija M608 u L211 i ukidanje "pruga" kroz Vinkovce, pa ostala ukidanja nepostojećih pruga, a u krajnjoj liniji i Borongaj - ZG IK.

Jedino, ponadal sam se da buju ukinuli Brajdica - Rijeka ... al nažalost, ostala je. :unsure:

 

Ali čudi me to da nisu uveli oznake za prugu Gradec-Sv. Ivan Žabno i Podsused-Samobor.

 

 

To bi bil ražanj za zeca u šumi. Najlakše je od svega dopisati i donijeti izmjenu odluke čim se izgrade.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ali nije mi jasno, kad su već išli u tolike izmjene, zašto nisu napravili kompletnu reviziju i ukinuli troznamenkaste brojeve. Pa što će nam, pobogu, toliki brojevi? Izgleda smiješno, ko da smo Kina ili Amerika pa imamo stotine pruga.

 

Prugu Brajdica-Rijeka ne ukidati ni pod razno, ona je odlična slamka spasa za luku (po svemu sudeći najvećem budućem korisniku željezničkih usluga u RH) ako nastane neka frka na "glavnoj" prugi.


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ali nije mi jasno, kad su već išli u tolike izmjene, zašto nisu napravili kompletnu reviziju i ukinuli troznamenkaste brojeve. Pa što će nam, pobogu, toliki brojevi? Izgleda smiješno, ko da smo Kina ili Amerika pa imamo stotine pruga.

 

...

 

Za "M" i "R" oznake bi još i moglo - al za "L" nema dost brojeva. a035.gif

Napominjem još i da su maknuli kolonu (pra)starih oznaka. :palac:

 

Prugu Brajdica-Rijeka ne ukidati ni pod razno, ona je odlična slamka spasa za luku (po svemu sudeći najvećem budućem korisniku željezničkih usluga u RH) ako nastane neka frka na "glavnoj" prugi.

 

 

Pa nisam mislil na fizičko, nego administrativno ukidanje (ko Zagreb Borongaj - Zagreb IK). To nema nikakve uvjete da bi se zvalo prugom.

No, i predviđena je za ukidanje kad se sagradi Skad... drugi kolosjek M202. d055.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

Za "M" i "R" oznake bi još i moglo - al za "L" nema dost brojeva. a035.gif

Napominjem još i da su maknuli kolonu (pra)starih oznaka. :palac:

 

Kak nema dost? Odredi se sektor 10-49 za međunarodne i 50-99 za unutarnje. Pa deri dokle ide...


Naj pobegne, naj pobegne... prestignem ga z beciklom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

Kak nema dost? Odredi se sektor 10-49 za međunarodne i 50-99 za unutarnje. Pa deri dokle ide...

 

Pa kak je navedeno u III. glavi Odluke za sve tri kategorije o dodavanju brojeva.

 

Uostalom - kakve veze ima kolko je znamenki? Da ih je 4 il više, moglo bi se reć da ih je teže percipirat - ovak teško da ih je moguće i u brzini pobrkat.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Meni nije jasno zakaj je Ražine-Šibenik Luka uopće bila magistralna pruga...

 

Pruga Borongaj-Zagreb IK (i upletni) onda ostaje kao industrijski kolosijek?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...