Jump to content
zeljeznice.net

Recommended Posts

Evo nešto fotografija od danas ...

 

mrežni koridor po ulici Ivana Zajca
ppgrSqE.jpg

SWhUkju.jpg

kod kazališta, na pješačkom prijelazu, ostaljen je prolaz za pješake
xcLbxnu.jpg

mreža završava/počinje kod semafora prije Mrtvog kanala
TiDtqcE.jpg

na Brajdici su digli u zrak mrežu na 2. i 3. kolosjeku
johGLV9.jpg

MFqV02E.jpg

qcDSRj6.jpg

0O5lpuX.jpg

dva samo pokretna vagoneta (kolko sam uspel videt, vagoneti su od 'Dalekovoda')
jmujjxQ.jpg

AV8fbKI.jpg

 

btw, prije mjesec/mjesec i pol došlo de rusvaja oko skretnica 18. i 19.

tmk5nIh.jpg

 

AVp1bM3.jpg


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nešto se pokrenulo, zatvorena pruga prema donjem kolodvoru (snimljeno danas na Pećinama)

 

Evo nešto fotografija od danas ...

Još malo obrisanih fotki, razlog? :???

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

Još malo obrisanih fotki, razlog? :???

 

Thomcro je poznat po tome, kad se pojavi (nakon nekog vremena) trpa fotke i onda kad mu puhne u glavu briše fotke, pa napusti forum i nakon nekog vremena se vrati kao da ništa nije bilo... :ne zna: :roll:

 

Admini, nije li se to kažnjavalo banom (brisanje objavljenih fotografija)??


Brzi vlak (744 "Cibalia") iz Vinkovaca, Strizivojne Vrpolja, Slavonskog Broda, Nove Kapele - Batrine, Nove Gradiške, Novske i Banove Jaruge, za Ivanić Grad, Dugo Selo i Zagreb dolazi na treći kolosijek.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jedan foto-update..

Prvi, drugi, treći i četvrti kolosijek su demontirani, kontaktna mreža je odignuta radi bagera. Cijeli gornji ustroj je skinut i deponira se u blizini nadvožnjaka.
44150965014_5c833d8cbf_h.jpg

Pogled prema Delti.
30998361328_d87924afb6_h.jpg

Pogled prema Pećinama.
43960104625_e40f52a4f9_h.jpg

Peti i šesti kolosijeci su još uvijek u funkciji.
30998362898_0ca46a9107_h.jpg

44150963874_ad10fe71ab_h.jpg

Kolodvor i neboderi.
30998363448_081810dc0d_h.jpg

Kolodvorska zgrada.
44871299941_68063d5b43_h.jpg

Dizalice miruju, također radi se na produžetku površina za njihovo kretanje.
30998363928_edb767b3b7_h.jpg

43960104365_e09b3d9ad7_h.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

Bio ja danas na kolodvoru Brajdica jer sam čera videl da su zatrpali ulaz u stari tunel Brajdicu; fotkam ja tamo to šta je, reknimo tako, arheološke iskopine ... jer dugačije se to ni nemore nazvat ... pa tamo, na potezu od tunela do prijelaza za kontejnerski terminal, tamo ako je bilo brat bratu 10-12 šljakera puno sam rekao. A po raznim portalima se piše da se tamo izvode vrlo intenzivni radovi (sic!). Bil je tamo jedan FIAT Daily od GP 'Krka' na kog su krcali tucanik i u rikverc ga vozili prema kolodvorskoj zgradi i jedan greder koji je nasipaval zemlju kamo je bil prvi kolosjek. Videl sam i par velikih kamiona al njima su uglavnom bile digunte rešetke na maskama i kabine što daje za naslutiti da su ta vozila u banani.

 

Posle sam na rečkom kolodvoru čul svega i svačega na račun tih radova, uglavnom ne dobrih!

 

 


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš

Share this post


Link to post
Share on other sites

... fotkam ja tamo to šta je, reknimo tako, arheološke iskopine ..

 

 

A gdje su fotke?

 

Ili je to ono u stilu "imam ja, ali vam ne dam"? :hm


Brzi vlak (744 "Cibalia") iz Vinkovaca, Strizivojne Vrpolja, Slavonskog Broda, Nove Kapele - Batrine, Nove Gradiške, Novske i Banove Jaruge, za Ivanić Grad, Dugo Selo i Zagreb dolazi na treći kolosijek.

Share this post


Link to post
Share on other sites

A gdje su fotke?

Nema potrebe za fotografiama koje su već viđene. Jedina je razlika što je zatrpan portal u tunel Brajdica a to zbilja nije niš naročito. Ostalo je vidljivo na josipovim i fotografijama novog šefa


Ako ti svi priznaju da si istinski nezavisan, znači da su te obilježili kao luđaka, pa se možeš družiti jedino s drugim marginalcima – Denis Kuljiš

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dokle su stigli radovi?


mismotunavek

Share this post


Link to post
Share on other sites

BRAJDICA SRUŠILA REKORDE, VEĆ OVE GODINE U SERVISU KONTEJNERAŠI DUŽINE 400 METARA

 

Kontejnerski promet u riječkoj luci lani je dosegao rekordnih 227.375 TEU-a, što je za 17 tisuća ili 8,1 posto bolji rezultat nego na kraju 2017. godine, u kojoj je na Brajdici, prvi put u povijesti, bilo prekrcano više od 200 tisuća kontejnera, izvještava Novi list.

 

Rekordne rezultate bilježe i ostale dvije kontejnerske luke Sjevernog Jadrana, Trst i Kopar. Kopar je zabilježio rast od 6,3 posto, što u postotku možda ne zvuči puno, ali u apsolutnim brojkama slovenska je luka prekrcala 77 tisuća kontejnera više nego godinu ranije, te se s 988 tisuća TEU-a sasvim približila magičnoj brojci od milijun TEU-a godišnje, a time i svom maksimalnom trenutačnom kapacitetu.

Najveći rast među trima lukama u 2018. godini, baš kao i godinu ranije, ostvario je Trst, s povećanjem od 14,5 posto, odnosno s 546 tisuća TEU-a, na 625 tisuća. Nagli rast kontejnerskog prometa u tršćanskoj luci posljednjih godina ponajviše se veže uz ulazak brodarskog diva MSC-a u vlasništvo terminala, koji je donio nove terete, ali i luku Trst pretvorio u svoje glavno čvorište na Jadranu, gdje se kontejneri prekrcavaju s broda na brod.

 

POVEĆANJE DUBINE

Po pitanju omjera uvoza i izvoza, Jadranska vrata u prošloj su godini ostvarila gotovo potpunu pokrivenost uvoza izvozom, pri čemu je omjer bio 52 posto naprama 48 posto u korist izvoza, što značajno utječe na financijske rezultate.

 

– Za poslovanje je vrlo važno da kontejneri u što većoj mjeri dolaze i odlaze puni jer je to, dakako, isplativije nego kada u jednom pravcu idu prazni – objašnjava Žarko Acinger, direktor prodaje Jadranskih vrata, tvrtke koja upravlja terminalom na Brajdici, ističući kako je i u prošloj godini zabilježen pozitivan financijski rezultat, no o konkretnim brojkama nije htio govoriti dok ne budu objavljeni službeni rezultati poslovanja.

 

U 2017. godini Jadranska vrata ostvarila su dobit nakon oporezivanja nešto veću od 20 milijuna kuna.

 

Dobre rezultate Rijeka može dijelom zahvaliti povećanju dubine na operativnoj obali na 14,88 metara, izvedeno u 2017. godini, ali Acinger ističe kako je na rast u zadnje dvije godine mnogo veći utjecaj imalo poboljšanje željezničkog servisa prema odredištima u unutrašnjosti.

 

– Što se povećanja dubine tiče, važno je da smo održali korak s povećanjem brodova u servisu. No razvoj željezničkog servisa bio je značajniji. Zahvaljujući tome povećao se promet prema Mađarskoj, koji sad iznosi tri posto od ukupnog prometa i uskoro bi mogao dostići količine koje idu prema Austriji – kazao je Acinger.

 

Glavna tržišta, kako u uvozu, tako i u izvozu za kontejnere iz riječke luke i dalje su Hrvatska, Srbija i BiH-a, no raste promet prema ostalim državama, među kojima su najvažnije upravo Austrija i Mađarska. – Ono što bih ipak istaknuo kao možda najveći iskorak u prošloj godini je činjenica da su dva velika brodara – Maersk i CMA CGM pokrenuli svoje željezničke servise prema Mađarskoj, od kojih imamo velika očekivanja u idućim godinama – kaže Acinger.

 

Od ukupnog broja kontejnera na Brajdici nešto manje od 65 tisuća ih je transportirano iz luke ili do nje željeznicom, što je blagi rast u odnosu na godinu ranije, no s obzirom na to da traju radovi na izgradnji novog ranžirnog kolodvora Brajdica, vrijedni preko 35 milijuna eura, to je uvelike ograničilo mogućnosti značajnog povećanja udjela željezničkog prometa.

 

– Radovi će trajati i ove godine, što znatno opterećuje i gradski promet, s obzirom na to da vlakovi s Brajdice prolaze kroz centar, no kada budu završeni, moći ćemo istodobno slagati dva blok vlaka, na četiri kolosijeka, od kojih će svaki biti duljine 375 metara. Hoće li se blok vlak odmah na Brajdici spajati u jednu cjelinu, duljine 500, 600 ili 750 metara, ili će se dvije polovine kompozicije spajati u Gorskom kotaru, kao što je sada čest slučaj, ovisit će o željezničkim operaterima i njihovim mogućnostima. Ako će koristiti dvije lokomotive kakve se sada koriste, ili jednu snažniju, onda ga mogu spajati i u Rijeci – objašnjava Acinger.

 

SERVISIRANJE BRODOVA

U ovoj godini započet će, za Brajdicu izuzetno važan, sveobuhvatan projekt povećanja dubine na »starom« dijelu kontejnerskog terminala, vrijedan oko stotinu milijuna kuna, kojim će biti omogućeno servisiranje najvećih kontejnerskih brodova, dugih 400 metara i kapaciteta od preko 15 tisuća TEU-a u punoj duljini. Dubina će tako na praktički cijeloj operativnoj obali biti najmanje 14,88 metara, koliko je sada na istočnom dijelu obale, pa više neće biti potrebe za vezivanjem pramca broda za bovu, kao što je sada slučaj, čime se znatno ograničava veličina broda koje Brajdica može primiti, ali i mogućnost prekrcaja.

 

Produbljivanje bi trebalo biti dovršeno početkom iduće godine, a osim povećanja dubine mora uz obalu, bit će povećana i nosivost obalnog zida, što je preduvjet za nabavku nove lučke opreme za prekrcaj tereta s najvećih brodova Neo Panamax i Ultra Large Container Vessel(ULCV), dugih do 400 metara.

 

– Već tijekom ove godine u servis kreću brodovi duljine 400 metara. Zbog toga nam je projekt produbljivanja izuzetno bitan, da uklonimo postojeće restrikcije u servisiranju najvećih kontejnerskih brodova – kaže Acinger, dodajući da će Jadranska vrata projekt popratiti nabavkom kontejnerskih mostova nove generacije.

 

ŠKRLJEVO ĆE PRIVUĆI NOVE TERETE

Pozitivne efekte na poslovanje u Jadranskim vratima očekuju i od puštanja u rad pozadinskog terminala, odnosno logističkog centra Luke Rijeka na Škrljevu, koje se očekuje u ožujku ili travnju, kada bude izdana uporabna dozvola za terminal.

 

– Za sve operacije s robom – punjenje i pražnjenje kontejnera i ostalo, potreban je logistički centar. Otvaranjem Škrljeva pružaju nam se brojne nove mogućnosti jer možemo pružati brojne nove usluge, a time i privući nove klijente i nove terete. U poslovni plan za ovu godinu nismo ukalkulirali pozitivne efekte Škrljeva, ali sigurno je da će se već ove godine osjetiti pozitivni efekti na poslovanje kontejnerskog terminala – kaže Acinger za Novi list.

 

http://bur.com.hr/brajdica-srusila-rekorde-vec-ove-godine-u-servisu-kontejnerasi-duzine-400-metara/?fbclid=IwAR3Z-sRRE0ID4BmRmVRz9cek0SEoVfBB8U37AgYfOZN0btPgOxgEiS_PN5U

 

65.000 od 227.000 iliti ~29% kontejnera se preveze željeznicom. Ali, svi vide da je dolazak drugih operatera pozitivno djelovalo na broj prevezenih kontejnera. Ajde, nek se dovrši Brajdica pa bude još više.

Iskreno bio bih zadovoljan da u roku od 5 godina željeznica dosegne 50% prevezenih kontejnera. Neka si postave takav cilj i neka ga probaju odraditi..

Share this post


Link to post
Share on other sites

Još da povećaju korisnu duljinu kolosijeka između Brod Moravica i Sušaka Pečina, bilo bi idealno.

 

Kamo bi Slovenci došli da na koparskoj pruzi cijepaju kontejner na dva dijela-vlaka kao što je to slučaj na rječkoj pruzi.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...