Zagreb u snijegu

[ICE-3M]

Isti vlak u daljini

 

 

Taman se pali zeleno na signalu, znači dolazi vlak, a ja moram napustit poziciju jer netko hoče proč, pa sam ovog Mađara na vlaku 8037 fotkao s druge pozicije, pa su fotke i ispale kako su ispale

 

 

 

 

I dok odlazi prema Dugom Selu, iz Bjelovara dolazi vlak 2302

 

 

 

 

Nastavak slijedi

[ICE-3M]

Nakon ta tri vlaka krenuo sam prema doma, ali se upalilo zeleno na signalu pa sam ulovio ove dvije strojne ASEA-e

 

 

Hangar starog aerodroma. Danas je tu smješten Končar

 

Ovo mi je bilo zanimljivo Most preko ničega, a kako potok Bliznec teče natkriven nekih 50 metara zapadno, a postoji još jedan most preko ničega, očito je da su pomicali korito potoka, a ovaj most vodi ravno do...

 

...ove zgrade koja mi izgleda kao putnička zgrada aerodroma

Zna li netko više o tome? Našao sam podatak da je aerodrom zatvoren 1947. godine, a zgrada mi izgleda starije, pa bi i mogla biti ovo kaj ja mislim.

 

Ovo je kraj. Za sad.

[Stanley]

...Robnjaka. Dobio je ime zbog toga jer se od jednog izvora stvaro jezerce, a kasnije je isušeno da bi se napravio perivoj

 

Ribnjaka. Vjerojatno je riječ o lapsusu.

A to ime potječe od starih vremena, kada se na tom mjestu - između Kaptola i suprotnog brda koji se danas zove Šalata - nalazio prostrani ribnjak. Tu se uzgajala riba da bi pitana gospoda imala što jesti u dane posta. Pored svoje praktične namjene služio je i u obrambene svrhe.

Nakon što je minula opasnost od neprijateljskih (prije svega turskih) provala taj se ribnjak s vremenom pretvorio u ustajalu baru, obraslu šašom, korovom i šikarjem. Biskup Aleksandar Alagović odlučio je urediti taj zapušteni prostor i pretvoriti ga u biskupski perivoj. Uredio ga je kao park engleskog tipa, a arhitekt je bio Leopold Klingspogle.

Perivoj je bio ukrašen tada uobičajenom parkovnom dekoracijom: otočićem, jezercima, labudovima, umjetnim pećinama i klupama za odmaranje. Nakon smrti biskupa Alagovića 1837. godine izvorne vizure Ribnjaka polako su nestajale, s vremenom su jezerca isušena i na njihovom mjestu danas se nalazi Langov trg.

 

Aleksandar Alagović, zagrebački biskup 1829.-1837.:

 

[Pfaff]

Ovaj je putopis dobio i svoju povjesnu komponentu. Odlično!

[Stanley]

Ovaj je putopis dobio i svoju povjesnu komponentu. Odlično!

 

Da, svaka čast ICE-ku što se potrudio da putopis o snježnom Zagrebu bude začinjen korisnim podacima.

Kada smo već kod povijesti, da razriješimo usput jednu dilemu. Aerodrom u Borongaju 1932. godine (da ne skliznemo u politiku, pretpostavljam da se natpis na latinici nalazio s druge strane zgrade):

 

[ICE-3M]

Ne, nego je Vlah ime koje se tradicionalno koristi za romanizirano stanovništvo Balkana, pa i dalje (odatle naziv Vlasi za balkanske romanizirane stočare, Vlaška nizina u Rumunjskoj, ali i poljski i mađarski naziv za Talijana - Włoch, odnosno olasz).

 

Jesi siguran? Ja sam ovo kaj sam napisao našao u tri knjige

 

Ribnjaka. Vjerojatno je riječ o lapsusu.

 

Da lapsus je. Hvala na nadopuni. Nažalost Ribnjak je danas dosta devastiran, još dok je snijeg je ok, ali jednom sam bio u nedjelju ujutro i tu je bila hrpa smeča, a i dosta je išaran

 

Da, svaka čast ICE-ku što se potrudio da putopis o snježnom Zagrebu bude začinjen korisnim podacima.

 

Hvala, trudim se kolko mogu.

 

Kada smo već kod povijesti, da razriješimo usput jednu dilemu. Aerodrom u Borongaju 1932.

 

Da, to ja ta zgrada. Zanimljivo da do one gostione s početka današnjeg dijela putopisa ima nekih kilometar.

 

I da, to sam zaboravio. Strojovođa vlaka 744 kad me je vidio je gledao u mene kao u neko čudo sve dok nije bio dovoljno daleko da me ne vidi. Kaj si je mislio mogu pretpostavit, a i nekom tipu koji je čistio snijeg pokraj obližnjih garaža sam bio malo čudan.

[Stanley]

 

I da, to sam zaboravio. Strojovođa vlaka 744 kad me je vidio je gledao u mene kao u neko čudo sve dok nije bio dovoljno daleko da me ne vidi. Kaj si je mislio mogu pretpostavit, a i nekom tipu koji je čistio snijeg pokraj obližnjih garaža sam bio malo čudan.

 

Sve je dobro dok ne tuku.

Većina mojih prijatelja/ica i kolega/ica zinuli su od čuda kada sam im pod stare dane priznao da sam railfan od malih nogu. A jedna prijateljica iz mladosti skoro je pomislila da sam sišao s uma kada je čula da skupljam ''voziće''.

[tramvajac 92]

Da dodamo još malo povijesti (i zemljopisa).Zračna luka Borongaj je 1928. puštena u promet kao putničko-vojna zračna luka. Za vrijeme WWII je Borongaj bio samo vojna zračna luka, što je značilo da mora postojati i protuzračna obrana (PZO), koja se nalazile negdje u Maksimiru, kod jezera iza Agronomskog fakulteta.Ostaci su još uvijek vidljivi. Naravno u ratu je zračna luka je oštećena u savezničkom bombardiranju Zagreba, kao i obližnji kolodvor Borongaj. Za one koji se pitaju čemu sliži, imam odgovor i na to: http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/580-emu-tono-slui-kolodvor-borongaj

Koliko uspjevam pronaći, drugi dio PZO-a bi trebao biti negdje na području današnje industrijsko-poslovne zone Žitnjak, u blizini naselja Kozari bok. Mislim da ipak od toga nije ništa ostalo, nego je srušeno u vrijeme kad su građene kuće lokalnog stanovništva.

Od WWII do 1959. je kao glavna zračna luka služio danjašnji sportski aerodrom u Lučkom, tj. Ježdovcu. Prilično lako dostupno ZET-ovom linijom 168 iz Prečkog i sa Savskog mosta. Stajalište je Ježdovec-vojarna.

[egérke]

Jesi siguran? Ja sam ovo kaj sam napisao našao u tri knjige

 

Da, jesam. Pogledaj još jednom dokaze koje sam navel.

Kako bi od "Latini" nastala "Laška", zašto bi se bez ikakva razloga pojavilo protetsko v- (koje se inače pojavljuje samo ispred vokala u i o), i zašto bi to sve počelo ličiti na pridjev tvoren od imena Vlah (Valacchus), koje je uobičajeno za romansko stanovništvo (a koje isto ima zanimljivu etimologiju, ali neću sada ići u preveliki OT), objašnjavaju li to autori tih triju knjiga, ili samo prepisuju nečiju prvotnu zabludu?

Broj zabluda koji se može naći u literaturi, pogotovo o jezičnim pitanjima, jest golem. Jedna od najpoznatijih takvih besmislica je ona o broju eskimskih naziva za snijeg...

[seabral]

I da, to sam zaboravio. Strojovođa vlaka 744 kad me je vidio je gledao u mene kao u neko čudo sve dok nije bio dovoljno daleko da me ne vidi. Kaj si je mislio mogu pretpostavit, a i nekom tipu koji je čistio snijeg pokraj obližnjih garaža sam bio malo čudan.

 

Ma pusti, lako za njih dvojicu. Ovdje na forumu nas je daleko više onih koji te apsolutno podržavaju u tvojem hobiju

[NT 2200]

Ispričavam se na OT, egérke, može jedno pitanje? Jesi ti možda lingvist? Vidim da jako stručno barataš lingvističkim pojmovima i imaš znanja o raznim etimologijama, itd.

[egérke]

Jesam.

[ICE-3M]

Ovako, da ja malo detaljnije objasnim kako se u tim knjigama objašnjava ime Vlaške. Dakle u starim spisima iz 12.st. je pronađeno da se naselje na području početka današnje Vlaške ulice ili kako se to danas naziva stare Vlaške zvalo Vicus Latinorum ili hrvatski Laška Ves. Latini su u ono vrijeme bili ime za Talijane, a u nekim spisima iz 18. st. se spominje ime Vicus Italicus, a Lah i Vlah su bili sinonimi za Italicus, a Italicus za Latinus.

[egérke]

Dobro, to je sve točno. Ali ti si tvrdio - koliko sam ja iz tvog citata shvatio - da se od Latinus razvio oblik Lah, a da je onda tomu Lah dodano protetsko v-, da se dobije Vlah. A to nije točno.

 

 

ime je dobila po Latinima koji su živjeli u dolini ispod Katedrale, pa je tako nastalo ime Laška, a kasnije se to transformiralo u Vlaška

 

Dakle, nije se Laška transformiralo u Vlaška, nego je Laška kajkavski oblik od Vlaška, i dolazi od Valachus, a ne od Latinus.

[NT 2200]

Jesam.

Oh, kolega

(doduše ne još sasvim, ja sam na tom putu )

[ICE-3M]

Ali ti si tvrdio - koliko sam ja iz tvog citata shvatio - da se od Latinus razvio oblik Lah, a da je onda tomu Lah dodano protetsko v-, da se dobije Vlah.

 

Ovako, ja se u to baš i ne kužim, ja sam samo napisao kaj sam pročitao. Postoje zapisi da je postojalo naselje Vicus Latinorum, čiji je hrvatski prijevod bio Laška Ves i da je poslije nekako iz toga nastalo Vlaška. Kaj je bilo između i dal su ta dva naziva uopče povezana ne znam, a pitanje dal itko zna.

 

Danas sam opet bio do grada, a krenuo sam dosta rano

 

Došao sam do stajlišta Maksimir i nisam se planirao zadržavat, ali nekad treba imat i sreče. U daljini se nazire vlak 2202 iz Koprivnice. Po sastavu vlaka sam mislio da sam fotkao zakašnjeli 740

 

 

 

Danas je neuobičajno puno Bikova u prometu. Na znam, možda je to uobičajna situacija za subotu, iako se meni čini da ih u subotu baš i nema, odnosno ja ih baš i nisam prije viđao subotom, vjerojatno sam uvijek bio u krivo vrijme na krivom mjestu. Ok, znam da ovo tramvajcima nije senzacija, ali ja rijetko srečem Bikove kad idem fotkati, pa sam ovaj puta napravio malo više njihovih fotki

 

 

 

Ne volim banke (a tko ih voli), ali ova je smještena u lijepoj zgradi, pa evo jedne njene fotke

 

Pogled unazad prema Domu likovnih umjetnosti

 

Nastavak slijedi

[ICE-3M]

Pogled s istog mjesta prema Katedrali

 

Trg hrvatskih velikana ili popularno zvan "burza", a to mu je i prvotno ime. Na fotki je plača burze iz 1927. arhitekta vitora Kovačića. Postoji još i neuspješna kopija ove prekrasne zgrade, ali meni je ona prije ružna nego lijepa. Trg je 90-tih uređen, a neki smatraju da je ovom fontanom nagrađena palača burze

 

Ako je taj trg nagrđen obnovom 90-tih, onda je primjer Jurišičeve ulice čista suprotnost. To je prije bila jedna dosta ružna ulica, zapravo parkiralište između tramvjaskih pruga, dok je nakon obnove postala jedna od lijepših ulica. Moram li napomenut kojeg sam se forumaša sjetio fotkajuči ovu zgradu

 

 

Iz Jurišičeve kroz Kurelčevu se vidi Katedrala, iako je pogled gradnjom nove zgrade malo zaklonjen

 

Prvo Čeh...

 

...pa onda je došao i tramvaj

 

Još par detalja Jurišičeve

 

I ovih je bilo dosta danas u prometu

 

Nastavak slijedi

[ICE-3M]

Splavnica, jedna od najkračih ulica. Dok je tu tekao potok Crikvenik, odnosno Medveščak, tu su bila kupališta

 

Crkva Svete Marije koja se spominje još davne 1315., a bila je predviđena za rušenje kako bi se izgradio Dolac (prije se zvao Dolec), ali srečom uspjeli su je spasiti, ali nažalost ostatak Dolca nisu i to je vječna šteta. Protiv rušenja tog dijela grad su bili brojni građani, pa tako i poznati, kao npr. Dragurin Domjanić, a povjesničar Gjuro Szabo je to nazvao vandalimom. Crkva je danas zagušena zgradama koje su izgrađene u sklopu gradnje placa, a prije je to bila Crkva od Cistercistog samostana, koji je srušen gradnjom placa

 

 

Skalinska ulica. Nekad su na sredini ulice bila Mala vrata, a do njih se dolazilo stepenicama. Ulica nosi današnje ime od 1878.

 

Tkalčičeva ulica. Nekad se zvla Potok, po tome kaj je njome i tekao potok Medveščak, šteta kaj su ga zatrpali, bilo bi zanimljiva ulica da je i dalje potok otvoren, a poslije smrti povjesničara Ivana Krstitalja Tkalčiča, koji je istraživao zagrebačku povijest, ulica nosi njegovo ime

 

Spomenik novinarki i književnici Mariji Jurič Zagorki

 

Zbog vremenskih neprilika ovaj sat nije u mogučnosti pokazat točno vrijeme

 

Jedan pogled niz ulicu

 

Ova ulica gore vodi do Malih stuba koje zvrašavaju na Dugoj ulici malo prije Kamenitih vrata

 

Park opatovina

 

Nastavak slijedi

[ICE-3M]

Crkva Svetog Franje

 

Kaptolske zidine

 

Tkalčićeva je bila u 19-tom stolječu poznata po javnim kučama. Ovo mi se čini kao spomenik tom razdoblju

 

Felbingerove stube koje u se prije zvale Sto strmih štengi. Idem provjerit kolko su strme

 

Soli ima čak i malo previše

 

S stuba se pruža lijep pogled na zvonike Zagreba...

 

 

...kao i na Mirogoj

 

Još jedan pogled na zvonike, ali ovaj puta s Vrazovog šetališta...

 

...na kojem još ima snijega

 

Nastavak slijedi

[ICE-3M]

Još malo pogleda na zvonike

 

 

Snijeg samo kaj nije pao s ovog krova

 

Jurjevskom ulicom hodam po sredini ceste. Zakaj po sredini, a ne po pločniku?

 

Zato

 

Pogled unazad

 

Dasno se odvaja Mlinarska ulica

 

 

Po prvi puta vidim bus na liniji 105 Britanski trg - Kaptol

 

U daljini se nazire Jurjevsko groblje po kojem je ulica i dobila ime

 

Bus na liniji 105 drugi put

 

Nastavak slijedi

 

[Stanley]

Moram li napomenut kojeg sam se forumaša sjetio fotkajuči ovu zgradu

 

Ne moraš.

Uz ovu zgradu veže me puno uspomena. Pa kad smo već kod povijesti, budi mi dopušteno dodati ovaj mali osvrt.

Tu sam radio od 1977. do 1990., može se reći u najljepšim i najproduktivnijim godinama. Bio sam referent (pod kraj i voditelj) u kadrovskoj službi bivšeg PTT Zagreb 1. Imali smo u svom sastavu sve pošte u Zagrebu i široj okolici - osim Branimirove koja je bila organizacijska jedinica za sebe. Bila su to lijepa vremena... Sasvim druga priča od ovih koje slušam danas od bivših kolegica i kolega, ali to je već digresija za sebe.

Ured mi je bio u prizemlju, u izbočenom dijelu gdje su nekada bila ulazna vrata (čini mi se da su ponovo otvorena na istom mjestu, dugo me nije bilo tamo). Ja sam tu sobu zbog izbočenosti prema ulici zvao sakristijom.

Uz taj moj i druge prizemne prozore vezane su brojne dogodovštine. Jednom je točno ispred prozora i na moje oči tramvaj udario neku djevojku (pretrpjela je ozljede, ali je preživjela). Ispod prozora su svakodnevno znali sjediti Romi-prosjaci i zavijati one svoje tužbalice, što nas je iritiralo i smetalo u poslu naročito kada je prozor bio otvoren. Stoga smo ih tjerali (ja sam ih obično slao pod prozor pomoćnika direktora ), a ako ne bi htjeli otići kolegica bi im na glavu istresla punu pepeljaru.

Kroz jedan od tih prozora (ne moj) pobjegao je na ulicu neki kriminalac. Kolega na šalteru primijetio je krivotvorenu štednu knjižicu i diskretno javio čuvarima koji su zaključali izlaz iz šalterske dvorane. Krivotvoritelj je shvatio da je otkriven i da je u škripcu, pa je uletio kroz vrata ravno u naše Zajedničke službe, prozujao pokraj zbunjene tajnice, upao u sobu referenta za ONO i DSZ (! - koji je tada, nota bene, bio u birtiji ), skočio na pisaći stol i preko njega kroz otvoreni prozor na Jurišićevu gdje mu se izgubio trag. Na stolu je ostavio otisak cipele i to na omotu spisa (''strogo povjerljivo''), a naš referent za kakbirekli sigurnost bio je žrtva dobre zezancije.

Da ne duljim, evo i dvije od mojih slika iz tog vremena. Jest da nema snijega ni tramvaja, ali i to je - molim lijepo - komadić povijesti.

 

Moja malenkost u ''sakristiji'' prije tridesetak godina. Dobra stara Olympia Monica vjerno je služila sve do prvog računala:

 

 

I jedna sa Trgača. Uredništvo internog časopisa, kojem sam bio glavni i odgovorni urednik, u povodu stotog broja, travanj 1989.:

 

[ICE-3M]

Hvala na zanimljivom dodatku. Ovih Olympia se još i ja sječam. Imao ih je skoro svkai ured, a i danas ih se zna nač po liječničkim ordinacijama.

 

Evo ostataka groblja. Groblje je tamo od 1377. kad je izgrađena drvena kapelica posvečena Svetom Jurju, a ista je zamijenjena zidanom 1729., a ta stoji tu još i danas, dok je groblje zatvoreno 1876. nakon otvaranja Mirogoja

 

Kapelica

 

Nadgrobni spomenici

 

 

Za ovo bi prije rekao da je nečiji auto, nego nadgrobni spomenik

 

Crkva Svetog Ivana na Novoj Vesi

 

Vodosprema zagrebačkog vodovda iz 1878., a tad je vodovod i počeo s radom

 

Iza ili na mjestu groblja je danas Perivoj srpanjskih žrtava

 

Spuštam se po Becičevim stubama...

 

...s kojih se vide mirogojske arkade

 

Nastavak slijedi

[ICE-3M]

Tramvaj na stajalištu Gupčeva zvijezda

 

Crkva Svetog Ivana Krstitelja na Novoj vesi. Nova Ves se prvi puta spominje 1344. a osnovana je kao slobodno naselje uz određena ograničenja prema Kaptolu. Crkva je izgrađena 1347. Tom je ulicom nekad davno prolazio i tramvja za Mirogoj

 

Ovo bi trebao biti župni dvor gorespomenute Crkve

 

Zgrade u Sinkovičevoj. Neke boje bi trebalo zabranit stavljat na fasede

 

Gore je Jurjevsko groblje. Malo prije sam bio tamo

 

Gdje je ulaz u ovu kuču

 

Kapela Majke Božje Žalosne

 

Ovu je zgradu kao jednokatnicu sagradio biskup Josip Galjuf 1786. za dom nemočnih svečenika. poslije se uselila vojska, a danas je sjedište Zagreb filma. Drugi kat je dodan 1882.

 

Bus linije 105 treči put, ali ovaj puta je garažni broj 16, dok je onaj prije bio 17

 

Iskreno na znam točno kaj je ova zgrada, ali mislim da je bila kurija

 

Nastavak slijedi

 

 

 

[ICE-3M]

Pogled kroz Mikloušičevu ulicu prema Popovom tornju

 

Na početku Nove Vesi se nalazi Kapelica Svetog Dizmuša iz 18. stolječa. Zagrebčani su vjerovali da je ovdje bio epicentar potresa 1880. jer je Kapelica posvečena tom Svecu

 

Sad več hodam Ulicom Kaptol, pogled unatrag. Ovdje je isto nekad vozio tramvaj

 

Zvonik Crkve Svetog Marka u daljini

 

Kaptolske kurije

 

 

Bogoslovija na Kaptolu, zvana Crna škola. Naime, govorilo se da se kanonik Franjo Filipović u turskom zarobljeništvu poturčio, pa je proglašen odmetnikom i izdajicom, a njegova kurija obojana je u crno. Današnji izgled je dobila 1886.

 

Jedna od rijetkih starih zgrada u Bakačevoj. Ulica je nazvana po Tomi Bakaču, biskupu i graditelju kaptolskih zidina, čija je gradnja završena 1517.

 

Ovim djelom trga je prolazila nekad tramvjaska pruga koja je kroz Kpatol i Novu Ves povezivala Trg s Mirogojem

 

Čeh na Zrinjevcu. Njih je isto danas bilo jako puno

 

Nastavak slijedi

 

 

 

 

 

 

[ICE-3M]

Jedna Katica na Zrinjevcu

 

Opet čeh. Danas ih je stvarno previše

 

I još jedan. Nije mi se dao čekat pravi tramvaj

 

Vlak u snijegu

 

 

 

 

 

 

Za kraj, moj prijevoz do doma

 

Kraj. Za sad