Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net
Medo

Australija + NZ

Recommended Posts

Nevjerovatno koliko je visok peron, skoro pa u visini čovjeka !

 

Naslijeđe Britanskog modela, umjesto niskopodnih vlakova svi su VISOKOpodni, ali u jednakoj razini su i svi peroni. A najjače je to što se taj princip u UK primjenjuje praktično od samih početaka željeznice (a kod nas se još izlazi na blatni tucanik...)

 

P.S. Medo, negdje sam pročitao da će Alstom isporučiti dobar dio novih električnih vlakova za australsko tržište?


421789_10150583085722304_276946597303_9174747_1740623047_n.jpg

 

Moje fotografije.

Share this post


Link to post
Share on other sites

P.S. Medo, negdje sam pročitao da će Alstom isporučiti dobar dio novih električnih vlakova za australsko tržište?

 

:)

 

Melbourne koliko znam...

 

Adelaide je malo drugačija priča...

http://www.youtube.com/watch?v=A5B18JSxFRE&feature=player_embedded

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jučer je u Južnoj Australiji počelo pokusno praćenje i upravljanje (teretnim) željezničkim prometom pomoću satelitskog sistema za praćenje vlakova. Bežićni monitori su postavljeni uz pruge, a GPS lokatori na čelu i kraju teretnih kompozicija čija dužina varira od 1 - 2 kilometra. Glavni cilj je omogućiti prolaz većeg broja dugih vlakova smanjujući razmak između njih. Sadašnji razmak između teretnih vlakova je između 10 – 15 km jer je moguća samo generalno lociranje vlakova. Razmak bi trebao biti smanjen na 2 -3 km kako bi se pruge efikasnije koristile. Željeznička mreža u Južnoj Australiji uglavnom se koristi za teretni prijevoz uz jedan do dva putnička vlaka dnevno na magistralnim pravcima prema Perth-u, Darwin-u i Melbourne. Lokalni putnički promet ima odvojene duple kolosjeke. Sistem praćenja i upravljanja je razvijen u Lockheed Martin i do sada je koštao oko 90 miliona dolara. Osim satelita, sistem koristi i postejeću mrežu za mobilne telefone (Telstra 3 G) kako bi se komuniciralo s mašinovođama kao i za automatsko usporavanje ili zaustavljanje vlakova u slučaju iznenadne potrebe. Ukoliko sistem bude uspješan, proširit će se na cijelu Australiju a koštao bi oko pola milijarde dolara, uključujući gradnju novih mimoilaznica na jednokolosječnim prugama .

Ukupna dužina magistralne teretne željezničke mreže je nešto više od 10.000 km . Povrh toga postoje stotine i stotine kilometara pruga koje se koriste za „lokalni promet“ i stotine kilometara pruga koje se koriste isključivo nakon žetve. Do sada nisam mogla naći vjerodostojan podatak o ukupnoj dužini pruga koje se koriste nakon žetve jer se te pruge tretiraju nešto poput industrijskih kolosjeka i u mješovitom su vlasništvu.

 

954189-freight-train.jpg

Edited by Nada

Nada

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jučer je u Južnoj Australiji počelo pokusno praćenje i upravljanje (teretnim) željezničkim prometom pomoću satelitskog sistema za praćenje vlakova. B

 

Nado, hvala na zanimljivim informacijama.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nado, hvala na zanimljivim informacijama.

Nema problema, kad kod budem imala vremena napisati ću nešto. Moram priznati da kod dužih priloga osjećam se jezično nesigurno i ima meni nepoznatih rječi pa ja pošaljem mail Medi i onda on to ispravi-prevede iako je vrlo bizi, tako da dio zasluga ide i njemu.

 

Da dodam nešto - monitori uz prugu su također neka vrsta backup unit u slučaju da GPS ne radi. Cijeli system se upravlja preko kompjutora.


Nada

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nema problema, kad kod budem imala vremena napisati ću nešto. Moram priznati da kod dužih priloga osjećam se jezično nesigurno i ima meni nepoznatih rječi pa ja pošaljem mail Medi i onda on to ispravi-prevede iako je vrlo bizi, tako da dio zasluga ide i njemu.

 

Da dodam nešto - monitori uz prugu su također neka vrsta backup unit u slučaju da GPS ne radi. Cijeli system se upravlja preko kompjutora.

 

 

Osjecas se jezicno nesigurno.... daj molim te. Ovdje ima prilicno ljudi koji zive u HR cijeli zivot a njihovo pisanje nije ni priblizno dobro kao tvoje.

Ne zamaraj se, pisi priloge i to smatraj vjezbanjem jezika.

Za ono sto ne znas kako prevesti, napisi na engleskom. To je u Hrvatskoj ionako postao drugi nesluzbeni jezik.

Share this post


Link to post
Share on other sites

...a mi ćemo ti u tom slučaju dati hrvatsku prevedenicu te riječi, tako da ju onda i ti naučiš.

Mislim, na ovom forumu imamo i Čehe, Mađare i Austrijance koji pišu hrvatskim, pa se ne osjećaju jezično nesigurnima, zato doista nema potrebe da se zbog par riječi sekiraš.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kad se pogleda, ovaj sustav je usvari neki fleksibilni APB..

 

Ovi monitori uz prugu će biti kao svojevrsni signali ili..?

 

Baš me zanima koliko bi ih koštalo da si uvedu APB.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala!

 

Ti monitori uz prugu imaju sličnu funkciju poput APB dajući informacije koji dio sekcije je zauzet usput indetificirajući vlak prenose informaciju u dio gjde se upravlja prometom kako bi sve bilo ok na mimoilaznicama. Napajanje strujom je putem baterija koje se pune solarnom energijom. Ti uređaji bi praktično trebali biti backup GPS sistemu. Centar je uvijek u radio vezi s mašinovođama i mislim da je Australija jedna od zemalja koja je najranije krenula u radiovezu s mašinovođama. Uvjeti u Australiji su drugačiji nego u većini zemalja jer su udaljenosti između stanica ili naseljenih mjesta ponekad stotine kilometara i praćenje vlakova je oduvijek bio izazov. Usprkos takvim uvjetima ne sjećam se da sam igdje pročitala da je bio sudar vlakova na izoliranim magistralnim pravcima. Dešavalo se nekoliko puta na staroj uskotračnoj pruzi prema Alice Spring da vlak jednostavno izleti iz tračnica jer je iznenadna oluja odnijela ili oštetila dio pruge ali tom prugom su vlakovi ionako vozili samo nekoliko puta na tjedan.

APB su odavno u upotrebi na ostalim prugama.

Edited by Nada

Nada

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala!

 

Ti monitori uz prugu imaju sličnu funkciju poput APB dajući informacije koji dio sekcije je zauzet usput indetificirajući vlak prenose informaciju u dio gjde se upravlja prometom kako bi sve bilo ok na mimoilaznicama. Napajanje strujom je putem baterija koje se pune solarnom energijom. Ti uređaji bi praktično trebali biti backup GPS sistemu. Centar je uvijek u radio vezi s mašinovođama i mislim da je Australija jedna od zemalja koja je najranije krenula u radiovezu s mašinovođama. Uvjeti u Australiji su drugačiji nego u većini zemalja jer su udaljenosti između stanica ili naseljenih mjesta ponekad stotine kilometara i praćenje vlakova je oduvijek bio izazov. Usprkos takvim uvjetima ne sjećam se da sam igdje pročitala da je bio sudar vlakova na izoliranim magistralnim pravcima. Dešavalo se nekoliko puta na staroj uskotračnoj pruzi prema Alice Spring da vlak jednostavno izleti iz tračnica jer je iznenadna oluja odnijela ili oštetila dio pruge ali tom prugom su vlakovi ionako vozili samo nekoliko puta na tjedan.

APB su odavno u upotrebi na ostalim prugama.

 

 

Nado jesi li ti nekim poslom vezana za zeljeznice?

Vidim da baratas informacijama i pojmovima koji nisu bas opce znanje.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nado jesi li ti nekim poslom vezana za zeljeznice?

 

Ne, nisam. Odrasla sam u blizini magistralne pruge prema Melbourne i voljela sam promatrati te duge vlakove i mahati putnicima. To me je vjerojatno vezalo za željeznicu ali nemam mnogo tehničkog znanja. Bila sam neko vrijeme dobrovoljni član jednog od lokalnih društva ali profesionalne obaveze ne dozvoljavaju više od praćenja.

Edited by Nada

Nada

Share this post


Link to post
Share on other sites
Bila sam neko vrijeme dobrovoljni član jednog od lokalnih društva

 

Koga ili čega? Railfanova?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne, nisam. Odrasla sam u blizini magistralne pruge prema Melbourne i voljela sam promatrati te duge vlakove i mahati putnicima. To me je vjerojatno vezalo za željeznicu ali nemam mnogo tehničkog znanja. Bila sam neko vrijeme dobrovoljni član jednog od lokalnih društva ali profesionalne obaveze ne dozvoljavaju više od praćenja.

 

 

Vidim ja da ti je zeljeznica u krvi. :palac:

Share this post


Link to post
Share on other sites

an_smiley.gif

 

Evo sad malo o (ne)zadovoljstvu putnika koji koriste prigradsku željeznicu u Australiji.

 

city-trains-2011.png

 

 

 

Ne čudi me uopće što je Melbourne zadnji, a Sydney predzadnji jer su njihove prigradske mreže izuzetno velike i šansa da nešto krivo krene je proporcionalna veličini. Zadnjih godina Melbourne slovi kao grad s problematičnom prigradskom željeznicom jer ima problema s kašnjenjem, otkazivanjem vlakova i prenatrpanošću. Perth zadnjih godina puno ulaže u razvoj prigradske željeznice, a Brisbane ne zaostaje puno. Adelaide je pri vrhu i krenula je s velikom modernizacijom. Kod Adelaide me čudi da je sigurnost putnika dobila samo 3 zvijezdice jer ne pamtim kad je zadnji put bio spomenut neki incident u vlaku ili na stanici. Povrh svega dio vlakova nakon 8 sati već godinama ima osiguranje, svi imaju video osiguranje, a mislim da i sve stanice imaju video osiguranje.

 

995943-train-statistics.jpg

 

Mislim da slika potiče iz Melbourne-a. Nešto više o nezadovoljstvu putnika...

 

O ostalim djelovima željeznice u Australiji ću kako mi vrijeme dozvoli...

 

Medo

 

P.S. 19 stupnjeva.

Aerodrom u gradu je praktično zatvoren od jučer zbog vulkanskog pepela koji je došao čak do ovdje nakon erupcije vulkana u Čileu. Melbourne je bio zatvoren jučer i prekjučer. Vožnja taksijem od Melbourne do Sydney-a 1.200 dolara.


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

an_smiley.gif

 

Prije no što načmem Australiju državu po državu, različite širine kolosjeka i povijesne posljedice više manje stihijske razvojne politike, par riječi o Australiji ali bez suhoparnih statističkih podataka koje ionako možete naći bez većih teškoća na webu....naravno sve ovo dole je iz moje perspektive.

 

Australija je još uvijek zemlja s dvije povijesti, jedna pisana bjelom rukom ignorirajući sve što je bilo prije 18 stoljeća i druga pisana rukom domorodaca koji su dolaskom bjelaca praktično izgubili ono što su 40.000 godina stvarali, uključujući i sebe same. Zadnjih godina te dvije povijesti polako ali sigurno kreću prema jednoj, baziranoj na činjenicama bez obzira što djelovi nisu baš ugodni za „bijelu Australiju“ kao podatak da domoroci nisu imali pravo glasa sve do konca 60 tih godina 20 stoljeća, a djeca su im oduzimana kako bi bili odgajana u duhu bijelog, naprednog (kršćanskog) čovjeka. Danas tu nesretnu djecu zovu izgubljene generacije.... i desetljeća su prolazila prije no što je sramežljivo priznata „greška“. U međuvremenu je nestalo stotinjak jezika i deseci tisuća kojih su ih govorili.

Karta dole (uz ispriku za veličinu): crevnom linijom su označene prvotne regije s engleskim imenima, a šarenilo boja prikazuje različite grupe koje su nastanjivale djelove Australje. Većina tih grupa je istrebljena još u 19 stoljeću poput domorodaca na Tasmaniji. Koliko je točno bilo domorodaca (Aborigines) po dolasku bijelaca je nepoznato ali se računa negdje oko pola miliona do milion. Danas ih ima nešto više od pola miliona ili oko 2.5% od ukupnog stanovništva. U tih pola miliona su uračunati i oni koji se osjećaju kao domoroci bez obzira što im je samo jedan od roditelja direktno vezan.

map_largeweb.jpg

 

Pretpostavlja se da je Australija naseljavana sa sjevera i da su prvi domoroci došli preko New Guinea spuštajući se polako prema jugu stvarajući grupe koje su vremenom postale odvojene jedne od drugih jezikom/dijalektom i teritorijem. Najstarije oslikane spilje se nalaze ovdje, na sjeveru Australije, tisuće i tisuće godina prije onih čuvenih u Chauvet-u.

 

Gro „nacije“ još uvijek uglavnom čine “britanci“ ali sa daleko manje utjecaja kojeg su držali godinama jer je današnja Australija konglomerat etničkih grupa koje još uvijek traže australski indentitet s dobrim brojem njih koji nisu sigurni jel pripadaju dušom ovdje ili tamo odakle su oni došli ili njihovi roditelji. Melbourne je godinama bio grad s najvećim brojem Grka na jednom mjestu nakon Atene. Talijana je bilo preko 250.000 u Melbourne. U jednom trenutku bilo je skoro 200.000 Makedonaca u Australiji, većim djelom u Zapadnoj Australiji. Živim u ulici koja ima tridesetak kućnih brojeva i gotovo isto toliko nacija. Ogradu u zadnjem dijelu dijelim sa starim parom iz Dalmatinske zagore koji su došli ovdje pedesetih.

Dal ima problema s tolikim etničkim grupama? Ponekad ima... al srećom nema mrtvih. Druga generacija obično preraste etničke okvire i postaje otvorena prema drugima. Ironično je da naša „balkanska ljubavna priča“, 18.000 kilometara daleko, ima ovdje neku vrstu nastavka. Do prije nekolikogodina nogometne utakmice u lokalnoj amaterskoj SA ligi između hrvatskih, srpskih i bosanskih klubova su se igrale pred praznim gledalištem jer policija nije dozvoljavala pristup „navijačima“. Klubovi bi ponekad bili zabranjivani jer se manje radilo o nogometu.... rekorder je lokalni albanski klub koji je u roku zadnjih dvanaest godina 4 puta morao promjeniti ime i upravu.... Ovo je iz Adelaide, u ostalim većim gradovima je više - manje slično. Tenzije postoje i vjerojatno će još dugo biti prisutne ali srećom nisu sinonim svakodnevnog života.

Ekonomski je ok ali dobrim djelom zahvaljajući izvozu ruda i plina. Kako će biti dalje, neznam, vjerojatno ok. Tamo sve do konca 70-ih Australija se ekonomski i politički ponašala kao da je dio Evrope da bi nakon ulaska Velike Britanije u EU shvatila da je dio Aziije jer je izgubila politčku potporu Velike Britanije i preko nje pristup na tržište EU. Ostala je prepuštena samoj sebi. Azija gleda na Australiju sa priličnim nepovjerenjem zbog njene prijašnje politike ali i to se polako mjenja jer se odnos Australiji prema njima mjenja plus deseci tisuća imigranata iz tog djela svijeta.

Nadam se da ovi redovi nisu suvišni jer primjećujem kako se Australija gleda kao monolitna zemlja, zemlja praktično bez problema, zaboravljavajući pri tome da je prije nešto više od stotinjak godina postajala oružana kontrola na granicama sadašnjih država, da se praktično nikom ako nije bijelac nije dozvoljavalo useljavanje s time što mi porijeklom s kontinenta smo praktično bili građani drugog reda sve do 60 tih godina prošlog stoljeća. Zaboravlja se ili nezna da se Zapadna Australija skoro odcijepila od Australije prije 70 ak godina i da među državama postoji ekstradikcija koja se može odobriti ali se isto tako može odbiti. Jedan banalan primjer – vozačka dozvola vam može biti oduzeta u Viktoriji ali ako ste vi iz neke od drugih država onda vaša dozvola i dalje vrijedi za ostale države. Novčana kazna za učinjeni prekršaj u drugoj državi se ne utjeruje u domicilnoj državi već ako se zateknete tamo gdje ste prekršaj napravili ili preko agencija za utjerivanje dugova. Dugovanja za takve prekršaje prelaze preko 3 milijarde dolara i pokušava se naći riješenje na saveznom nivou ali će vjerojatno proći još dosta godina dok se to ne riješi bez prevelikog zadiranja u samoupravu. Agencije nemaju interesa za pojedinačne dugove manje od 100-tinjak dolara. Australija je federalna država u kojoj jedinice polako delegiraju dio suvereniteta saveznoj vladi ali vjerojatno nikad neće postati unitarna država, a mislim da je to dobro jer pogled iz jednog mjesta obično ne daje pravu sliku.

 

Medo

 

P.S. 18 stupnjeva. Bio je sunčan dan.

Ovo sam napisao prije jedno dva mjeseca i stajalo je u draftu. Nisam mjenjao ništa jer se ništa bitno i nije promjenilo. Činjenica je da raste osjećaj pripadnosti Australiji i da nema animoziteta između država. Postoji konkurencija kad je u pitanju privlačenja poslova i većih saveznih investicija a ljudi se sele iz države u državu ne razmišljajući previše o time stvarima. Trenutno je najveći hit Zapadna Australija jer se tamo najviše gradi....

Kad nadjem cajta sjedeći u nekoj od čekaonica ili ovih nadolazećih zimskih kišnih dana, krenut ću sa željeznicom na sjeveru Australije jer neke stvari imam u draftu, tramvaji su i dalje na neki način prioritet.


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala Medo na zaista odličnom prikazu Australije !

Dobro i zanimljivo pišeš i mogu ti reći da si nam približio daleku Australiju a za neke od povijesnih događaja o kojima pišeš, moram priznati da nisam nikada čuo. Posebno ovo o oduzimanja djece i pretvaranje u neku vrstu "janičara" kako bi se to reklo na ovim našim prostorima.

Sa nestrpljenjem očekujem dalje prikaze a posebno ono o željeznicama.....


Pozdrav iz Osijeka !

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sjajno, ovo jedva čekam! Budući da sjajno pišeš o sadašnjim i prošlim zanimljivostima s područja željeznice u Australiji, hoćeš li možda napisati nešto i o zanimljivom vlaku naziva "The Ghan"? Koliko znam to je vlak koji putuje rutom kojom su prvi prošli afganistanski istraživači na devama, a ta ruta povezuje australski sjever i jug?


421789_10150583085722304_276946597303_9174747_1740623047_n.jpg

 

Moje fotografije.

Share this post


Link to post
Share on other sites

an_smiley.gif

 

Hvala kolege...

 

hoćeš li možda napisati nešto i o zanimljivom vlaku naziva "The Ghan"?

 

Bit će, imam dosta toga u draftu samo mi treba vremena sve to lijepo složiti pa će kapati, a dotle jedna lijepa fotografija starog i novog Ghan-a snimljena prije 7 godina u čast prvog Ghan-a do Darwin-a. Vlak s lijeve strane je originalan i nekad je vozio kao stari Ghan do Alice Spring-a na tadašnjoj uskotračnoj pruzi (kolonijalni kolosjek - 1087 mm) dok pruga nije ukinuta 1980. Danas vozi na dijelu te pruge od Port Augusta do Quorn-a (40 km). Lokomotiva NM 25 je 4-8-0, napravljena 1925 u Thompsons of Castlemaine (Victoria). Ukupno 24 ih je naručeno za nekadašnju prugu. Druga, iste serije se obnavlja.

Nova pruga do Alice Springa-a je otvorena 1980 i normalnog je kolosjeka, a napravljena je zapadnije kako bi se izbjegle bujice koje su često odnosile prugu. Stari, uskotračni vlakovi za Alice Spring su zlu ne trebalo uvijek u sastavu imali dva vagona na kojim su bili pragovi, tračnice i tucanik kako bi se pruga mogla osposobiti nakon iznenadnih oluja. Svi koji bi bili zatečeni u vlaku sudjelovali bi dobrovoljno u popravku.

Pruga do Darwina je završena 2004. Od Adelaide do Darwina ima 2.979 km.

 

stariinovighan.jpg

 

Novi Ghan....standardna dužina je preko 700 metara...

novighan.jpg

Copyright Colin West

 

Medo

 

P.S. 17 stupnjeva. Vani lijeva, untura miris friških krafni...a ja bih htio ispod 100, nema varijante...


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

an_smiley.gif

 

Na višem nivou je pomognuto da se Južna Australija pridruži Australiji. Nema secesionizma. Hvala Renato.

 

Vrlo često spominjem dobrovoljce koji obnavaljaju stare tramvaje, vagone i lokomotive.

Priča o NM25 je slična svim ostalim pričama o starim, isluženim i zaboravljenim lokomotivama koje su trunule na nekom sporednom kolosjeku čekajući dan kad će se nekom isplatiti rezanje u staro željezo.

 

NM 25 ja dugo godina stajala u Port Augusta stanici i nakon pregovora Richi Pichi društva i lokalne željezničke kompanije, 1990 društvo je postalo vlasnik lokomotive i ukrcala ju je na kamion. Pravac Quorn.

nmhomestead.jpg

 

Kako obnoviti lokomotivu s malo novaca... Sva ova društva dobivaju malu novčanu pomoć od lokalnih vlada i poneki prilog lokalnih firmi ali taj novac je obično dovoljan da pokrije samo krajnje specifične zahvate ili nabavu djela izvan Australije.

Društva obično imaju stotine dobrovoljaca koji rade vikendom a specifičniji zahvati se obavaljaju uz pomoć stručnih škola gdje je to polaznicima prilika da praktično rade... nastavnici su ti o kojima sve ovisi. Ovo dolje su snimke obnove ali ne baš pod pravim redoslijedom.

 

Rasklapanje lokomotive

 

nmframe.jpg nmboileroff.jpg

 

nmtenderflip.jpg

 

Kostur je obnovljen u jednoj od stručnih škola u Adelaide a neki djelovi su morali biti napravljeni iznova

 

nmframe09jan01.jpg nm_new_smokebox_a.jpg

 

nm_profile01.jpg nm_profile03.jpg

 

Kotači. Ako se i nešto plati onda je to simbolična svota za najam alata...

 

crankbore01.jpg crankbore02.jpg

 

Quorn – Adelaide je oko 330 km i to nije prepreka da se subotom ili nedjeljom dođe.

 

bogierivetdrill.jpg bogierivet.jpg

 

nmdriverclean01.jpg nmbearingpour01.jpg

 

tyre_shrink01.jpg tendertank01.jpg

 

newframedeliver.jpg boilerinvert.jpg

 

tenderframedeliver.jpg

 

Novi cilindar i ostale sitnice

 

newcylextract.jpg newcylcleanup.jpg

 

newcyl.jpg cylmoulders.jpg

 

cyldrill.jpg newcyl02.jpg

 

Novi tender i obnovljeno postolje

 

tendertankdeliver.jpg tenderbogie.jpg

 

sprayingtender.jpg liftingtender.jpg

 

Obnova bojlera i testiranje

 

weldingsmokebox.jpg throatplatefront.jpg

 

boilerupright.jpg reending.jpg

 

fireboxboring.jpg steamtest01.jpg

 

steamtest02.jpg steamtest03.jpg

 

steamtest04.jpg

 

Nove zakovice

 

rivet01.jpg rivet02.jpg

 

Kočnice za tender

 

ashpancyl.jpg silveraxlebox.jpg

 

Sklapanje

 

framesoutside.jpg boilerinstall.jpg

 

axleboxcentreline.jpg installpin.jpg

 

frontwheelset.jpg rearview.jpg

 

frontend2210.jpg

 

Test

 

nm25trial1.jpg nm25trial2.jpg

 

 

I prošlo je svega 13 godina....

 

 

Dok sam bio u Aucklandu, drugu subotu u mjesecu provodio sam po 7- 8 sati u ložionici-radionici na Parnell-u radeći sve što je trebalo. Društvo je bilo sastavljeno od svih mogućih profesija...i nagrada je bila da smo imali 50% popusta na svim vožnjama društva i da povremeno budemo u kabini praveći se da znamo voziti parnjaču za vrijeme izleta, a išlo se gdje god se tada moglo. Ovdje to više ne mogu jer su mi leđa prilično u komi...samo plaćam članarinu i povremeno skupljam novce okolo... Obnova tramvaja se obavlja u Bendigo, a to je oko 900 km daleko. Neznam što bi ona rekla da odem tamo jednu subotu u mjesecu.

 

Medo


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala ti medo na ovim prekrasnim prilozima iz Australije. Divno je vidjet da se i vlada barem malo zalaže za željezničku baštinu, a ovi naši ni prstom da mrdnu bolji njih qurac (da oprostite) za paranjače i staru željezničku baštinu, samo da je njima dobro.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala na prikazu obnove lokomotive. Svidja mi se sto su i strukovne skole ukljucene u pricu. Zgodan nacin da se spoji ugodno i korisno.

Share this post


Link to post
Share on other sites

an_smiley.gif

 

Zbog svoje veličine i time ogromnih udaljenosti, vlakovi u Australiji su nešto duži no u većini zemalja. Pretpostavljam da svi znate za najduži vlak koji je bio dugačak preko 7.4 km. Vlakovi za prijevoz rudače su dugi do 4 km i imaju po nekoliko lokomitva napred, otraga i u sredini. Dobar dio tih pruga se ne koristi za bilo koji drugi transport.

 

Dužina transkontinentalnih teretnih vlakova je nešto kraća i kreće se uglavnom oko 2 km dok je na nekim dionicama moguća dužina do 3.5 km. Ograničavajući faktor su mimoilaznice koje su u početku građene za vlakove dužine do 2 km. Sada se produžuju na dužinu do 3.5 km. Pravac od Adelaide prema Perth-u i Darwin-u dozvoljava po dva kontejnera, jedan na drugom, a česti su jumbo vagoni koji su gotovo duplo viši od standardnih.

 

Prvi vlak (na prvom videu) odlazi prema Melbourne i standardne je visine i nešto je kraći. Brzina na toj sekciji od 5 km je ograničena na 60 km za teretne vlakove. Drugi i treći su transkontinentalni. Prvi video je napravljen prije par mjeseci u Adelaide. Drugi video je napravljen 2009 u okolici Port Augusta (330 km zapadno od Adelide).

 

http://www.youtube.com/watch?v=pTryj0bkHeA

 

http://www.youtube.com/watch?v=B-RlM_RB-0M&feature=related

 

Medo

 

P.S. Taman sam pripremio nekoliko videa o različitim vlakovima (teretnim i putničkim) kad vidjeh da mi neda više od dva.... a ružno izgleda s linkovima. Ako ništa drugo onda sam vas poštedio videa koji traje 8 minuta i pokazuje prolazak 682 vagona i 8 lokomotiva, ukupne dužine 7.4 km koji će sasvim sigurno "netko" naći već od prije postavljen...pošto ja nemam sreće s pretragama ovog foruma...


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Odlični prilozi, samo tako nastavi :palac:

 

Ova obnova parnjače je genijalna, svaka čast na trudu..kod nas tako nešto - više SF nego stvarnost.


35k4tq1.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

an_smiley.gif

 

Tea and sugar train.

Nisam siguran dal je igdje na svijetu postojao vlak koji bi jednom tjedno, gotovo osamdeset godina prolazio put od 1898 km snabdjevajući usputna naselja, farme i radilišta svim potrebnim za svakodnevni život. Vlak je vozio između Port Augusta (JA) i Kalgoorlie (Zapadna Australija) sve do 1996 kad je službeno ukinut. Iako je te godine službeno prestao postojati i dan danas teretni vlakovi će stati i dovesti ili preuzeti ono što je nužno ako nema drugog načina za farmu ili radnike na održavanju pruga. Do 1996 u takvom vlaku su bili vagon – banka, ambulanta, ljekarna, mesnica, pošta, hrane, odjeće i naravno vagoni puni svega onog što je unaprijed naručeno + vagoni s vodom.

Film je snimljen 1954 i stariji forumaši će osjetiti po tonu velike sličnosti s nekadašnjim filmskim novostima koje su bile obavezne prije svakog filma... ali na stranu to, film je lijepo svjedočanstvo vremena kad je vlak bio jedini prozor u svijet i omogućio opstanak i razvoj unutrašnjosti Australije. Sličan vlak je vozio uskotračnom prugom od Port Augusta do Alice Spring sve do zatvaranje te pruge 80tih godina. Inače tim dijelom unutrašnjosti sve do 1949 policija je patrolirala na devama.

 

http://www.youtube.com/watch?v=0vAh-p0-cPA&feature=related

 

Unifikacija pruga

Rekoh u jednom od prijašnjih priloga kako je Australija razvijana ovisno o potrebama tadašnjih država-kolonija i kao posljedica toga - ako se putovalo od Pertha do Brisbane trebalo je 5 puta presjedati zbog različitih širina kolosjeka. II svjestki rat je bio jedan od pokretača unifikacije magistralnih pruga ali trebalo je proći skoro 50 godina nakon toga da se to i ostvari. Vlada nije mogla jednostavno narediti tako nešto već je putem medija pokušala dobiti podršku javnog mjenja. Ovaj film je istom patos duhu kao i prijašnji. Film je snimljen 1947.

 

http://www.youtube.com/watch?v=eZNmQMye1KM&feature=related

 

Medo

 

P.S. Oba filma su na engleskom ali mislim da i oni koji imaju teškoća s tim jezikom će moći kroz sliku razumjeti što se zbiva. Sorry.


----

 

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...