Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

gaspa

Članovi
  • Content Count

    113
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral

Profile Information

  • Location
    Zagreb
  1. Tko je rekao da je najteže prvih pet godina? Sudeći kako je krenulo - dalje će biti lako. Jer kad masa ulovi početno ubrzanje... ni gospodarska kriza, ni recesija je neće ni ograničiti, ni spriječiti. Vjerojatno sad mnogi govore o početku foruma - "kao da je bilo jučer" - zaista, pet godina prođe u trenu. A to je ipak značajan jubilej. I za to treba zahvaliti svim entuzijastima koji su brojem i kvalitetom svojih priloga privlačili nove i nove znatiželjnike, stvorili i stalno jačali ovaj forum. Osim kao mjesto razmjene iskustava i mjesto gdje te nitko ne gleda kao čudaka zbog svojih sklonosti (prema željeznici i drugim prometalima, mislim), forum je zasigurno imao i veliku edukativnu ulogu za sve nas koji smo bliže definiciji simpatizera nego zadrtog ljubitelja, otkrivajući nam detalje jednog svijeta i upoznavajući nas sa stvarima i činjenicama iza kulisa, koje inače nisu vidljive. I što onda drugo nego poželjeti još mnogo puta po pet godina, odnosno da se sadržaji foruma nađu što više i što češće tamo gdje trebaju - na ekranima, pred očima onih zbog kojih je forum stvaran i za koje forum i postoji.
  2. Od davnina se prijevoz javnim prometnim sredstvima naplaćivao. Pa su se onda javile i raznorazne povlastice za određene kategorije putnika, utemeljene na životnoj dobi, pripadnosti nekoj organizaciji, državnim zaslugama, učestalosti korištenja... Pravo na povlasticu dokazivalo se na razne načine, između ostalih i posebnim legitimacijama, kao ova koju prikazujem. Legitimacija zapravo nije iskorištena (ali glavno da smo je imali!) te bi bilo zanimljivo vidjeti ima li netko možda neku sličnu, stariju ili noviju, popunjeniju. Kao zanimljivost dodajmo da je legitimaciju, kao tadašnji direktor Duga filma potpisao Fadil Hadžić.
  3. Zanimljivo - na Stibovoj karti iz 1923. opet nema ucrtane pruge u papirnicu, na slijedećoj slici pruga je tu - a ta karta nije izdana poslije 1939.
  4. Zapravo, ako pažljivo promotrite, korito Save kako je onda tekla nazire se i danas - usporedite s položajem ulice Trnjanski nasip (koji je pratio krivudavi tok), pa svakim danom sve manju i kraću okuku Savice SI od toplane, pa jezera Savice... neki se još možda sjećaju kad je Savica (šezdesetih) doticala istočni rub Folnegovićevog naselja... I jedna industrijska pruga, ficlek zapravo, o kojem, čini mi se, nitko dosad ni spomena: pruga u tvornicu papira na Zavrtnici. Pruga je na karti, a postojala je još šezdesetih, možda i nakon što je sagrađen nadvožnjak (iako mi se prostor južno od njega čini malo skučenim). Istočno od gl. kolodvora sjeverni kolosjek spuštao se na razinu ceste, imao odvojak unazad (prema zapadu) u uljaru, na križanju sa Zavrtnicom opet unazad (prema sz.) u Pluto, da bi konačno kroz Šumu skrenuo na sjever u Heinzelovu i dalje kroz Goru do Gorice. Južno od njega bila su dva kolosjeka za normalni promet. Istočno od Držićeve odvajao se i spuštao kolosjek za tvornicu papira koji se u njoj odmah nakon ulaza granao u dva kolosjeka. Kolosjek je ulazio na mjestu današnjeg kolnog ulaza u poslovni centar i prolazio (zapravo oba) današnjom glavnom prometnicom kroz centar. Pitanje za raspravu: jesu li iz gl. kolodvora prema istoku možda izlazila 4 kolosjeka - prema konfiguraciji ima mjesta za 4. kolosjek, a i nadvožnjak nad Strojarskom dozvoljava tu mogućnost - u tom slučaju od tog 4. kolosjeka odvajala bi se (bivša) pruga duž Radničke a on sam bi nastavljao do tvornice papira.
  5. Karta Zagreb 1:75.000 (pdf, 5,5 MB) http://www.box.net/shared/zdqp79zuoo
  6. Neprijateljski raspoložen je čuvar, čini se, uvijek. I mene je otjerao čim me je vidio da se motam s fotićem oko prevrtaljke, uputivši me za sva moja pitanja na upravu radnim danom - tako da me je seabral pretekao s reportažom (slike kraja pruge mi fale od ranog proljeća) Čuvari su čudna sorta - jedan me s ladom nivom isto tako pratio duž ograde diokija, da mu ne bih nešto uslikao (i taj dio pruge mi sad fali ), bez obzira što sam mu objasnio da su mu jučer Ameri odozgo snimili što je imao u tanjuru za večeru A kako zagrebačke industrijske pruge (i njihovi ostaci) prolaze nekim neplanski građenim naseljima čije je stanovništvo podozrivo na strance, pogotovo s fotoaparatima... fali još poneka slika
  7. Karta je iz knjige akademika Mirka Markovića Descriptio Croatiae, (kupite knjigu, kupite knjigu - zbog te karte sam je i ja kupio ! ) i skenirat ću je - svakako, zanimljiv je i dio sjeverno od Save
  8. Nakon što je Austro-Ugarska prihvatila metričko mjerilo, pristupila je novom topografskom premjeru u mjerilu 1:25.000, izradila takve karte za civilne i vojne potrebe te ih fotografskom metodom preslikala i u karte mjerila 1:75.000. U postu je izvadak iz karte sekcije Zagreb (1:75.000). Cijeli taj posao dovršen je do 1889. - dakle, ova karta je starija od 1889.
  9. Al' će se Pininfarina (koji ga je dizajnirao) uvrijediti
  10. O atenskom tramvaju opširnije se možete informirati: http://www.tramsa.gr/html/en/index.php Na već objavljenim slikama vidi se da tramvaji lijepo izgledaju, ali... Nije zlato sve što sija. Oku ugodni, ali treba razmotriti cijeli atenski tramvajski sustav. Tramvajska mreža izvedena je u 3 kraka (Y) te postoje 3 linije (4, 5 i 6; linije 1, 2 i 3 su linije podzemne željeznice) koje povezuju međusobno krajnje točke. Intervali vožnji su 20 minuta, što nije uvijek ugodno za čekati, te nam atenski tramvaj stoga ne nalikuje na tramvaje kakve smo drugdje navikli koristiti. Shema pruga: U centru Atene tramvaj tj. njegovu početno/krajnju stanicu nalazimo na trgu Sintagma, gdje je i grčka sabornica (ne crkva nego parlament). Kako je tramvaj (ponovo) uveden 2004. i na Sintagmi i oko nje nije bilo mjesta za razbacivanje, tako ta stanica podsjeća na čeoni kolodvor, tj. nema zaokretnicu, već SAMO 1 kolosjek (na kome završavaju 2 linije, pa onda moraju zaista biti odlično usklađene), što će reći da su tramvaji dvosmjerni (s 2 upravljačnice) te da, slijedom toga, imaju i vrata na obje strane. Pruga je, osim na Sintagmi, dvokolosječna. Dizajn tramvaja, rekosmo, lijep, ali dio tramvaja i po staklima ima reklame, što više (bar meni) nije lijepo, a ni iznutra se ne vidi van kako bi to turisti očekivali. Dakle, obilazite li atenske znamenitosti (nakon druge stanice od Sintagme ih baš i nema više) i pritom usput izlazite iz tramvaja, priča će potrajati nekoliko sati (obzirom na učestalost polazaka i pogotovo ako pritom propuštate oglašene tramvaje). Izbor trase od Sintagme do obale meni je malo čudan, pogotovo za liniju prema Pireju, jer prolazi ne baš glavnim prometnicama, tako da će ovu liniju u njezinoj punoj duljini koristiti uglavnom tramvajski fanovi - kome se žuri do Pireja, koristit će javni prijevoz izravnijim trasama. No, u petmilijunskoj Ateni vjerojatno svaki dio grada ima svoje putnike, bez obzira na prijevozno sredstvo, pa je tako i ta pruga valjda našla svoj smisao. Posljednja stanica u Pireju (zapadni krak) te, naposlijetku, unutrašnji izgled
  11. Nikad dosta pruga! Koliko god čeprkali po prošlosti, koliko god ih pronalazili i spominjali - uvijek iskrsne nešto novo. Spominjući zagrebačke industrijske pruge, sadašnje i bivše, izostala je ona u Otoku. Nova tema za proučavanje - kad je sagrađena, kad je demontirana, što je to bilo kod Otoka...
  12. T-com ADSL - vrlo, vrlo zadovoljavajuće. Mala napomena: bez obzira koju brzinu imate (tehnički moguću odn. uplaćenu), ona u stvarnosti ovisi o serveru s kojeg skidate podatke. Moja najveća zabilježena bila je (pri DL) kojih 880 kbit/s (to znači da kad skidate npr. pjesmu gotovo istodobno s klikom na DOWNLOAD dobijete poruku Download Complete). Najčešće se (kod mene) te brzine kreću oko 80-120 kbit/s Ali, kod opterećenih servera i kod onih koji ograničavaju brzinu skidanja u praksi sam imao brzine i ispod 10 kbit/s.
  13. I nađem ja tako neke skice željezničkih pruga iz uže i šire regije, iz prve trećine prošlog stoljeća, pa i iz FNRJ, i rekoh - hajde da to podijelim s forumašima. Kad ono - tema Karte u Literaturi zaključana. I što sad??? Svakako da reda mora biti i da bi se važna otključana tema mogla izroditi u tko zna što. Ali isto tako mislim da postojeće teme lijepo pokrivaju stvarnost, vozila, tehniku, krajeve... a da bi bilo u najmanju ruku zanimljivo (ako ne i potrebno) imati temu s kartama pruga, voznim redovima pa i recenzijama knjiga sa željezničkom tematikom (nažalost, uglavnom od stranih izdavača). Da se održi red vjerojatno bi bio potreban stalni nadzor moderatora/admina koji bi iz tih tema izbacivao komentare a ostavio samo osnovni sadržaj. Dakle, što ćemo s literaturom? Ili predložite kamo strpati zemljopisne karte, skice i sheme, opise knjiga...
  14. Još par slika iz vlastite arhive, doduše ne više tako lijepih i jasnih, ali parni lobi će ih s užitkom dešifrirati Zagreb, istočni kolodvor Laško, 1958.
  15. gaspa

    Ruski vagon

    Prije tridesetak godina ovi rusi vozili su u sastavu raznih vlakova na relaciji Toljatigrad-Torino (što će reći: prolazili su i kroz Zagreb). Neće vam biti teško zamisliti potrebu za ovom vezom - što se proizvodilo u Toljatigradu a što u Torinu. Kupei u tim vagonima bili su opremljeni nekim keksićima te vrećicama s čajem i šećerom. Po vlaku je zujala stjuardesa s nekim samovarom nudeći kipjatok odn. vruću vodu za čaj.
×
×
  • Create New...