Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

darko06

Članovi
  • Content Count

    2500
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral

Profile Information

  • Gender
    Not Telling
  • Location
    Europe
  1. darko06

    darko06

  2. 4 Karavele = 24 osovine = 24 vučna električna motora. 2 Taurusa = 8 osovina = 8 vučnih električnih motora. Što će od navedenog prije proklizati, ili da parafraziramo pitanje, zašto se u USA teret vuče samo troosovinskim postoljima (mislim na Cajon, odnosno Donner pass, gdje je gradijent uspona čak čini mi se ovako napamet veći nego na Riječkoj pruzi)? Hint: jedna USA jedinica vuče ima u pravilu 6 vučnih motora po fremu, dakle po vlastitom opterećenju sanduka koji pojednostavljeno rečeno tlači tih 6 osovina prijenosom mase, odnosno sile teže na tlo, odnosno tračnice, ovako laički u još malo pa dva ujutro. Dinamičke sile i druge momente ne bih sada uvlačio u problem, jer sam htio prikazati samo razliku u prianjanju (adheziji).
  3. Ok, sve parne ofarbati kao 114 a sve neparne kao 119. Stvarno, te štenge imaju sve Turnerice u originalu. Hvala na ispravku.
  4. Dodane su stube na postolje, sa desne strane (kada se gleda prema prednjem kraju) iza izlaza iz kabine. Nešto slično imaju 666 ali ne na tom mjestu čini mi se. Lokomotiva je sređena prekrasno, na videu zvuči baš kao GP38-2 odnosno SD38-2 (to je izvorna američka lokomotiva sa istim diesel-motorom). Razlike u dizajnu bojanja između 119 i 114 su minimalne (koliko se iz videa može vidjeti) i mislim da ne treba od buhe raditi slona. Treba čestitati onom tko je to projektirao, onom tko je to u Cargu predložio i onom tko je sakupio nofčeke. Pozivam Cargo da tako uredi svih 20 Turnera, a može i 20 Ličanki, a volio bih vidjeti barem 3 od preostalih 6 Karavela tako sređenih. Ponavljam, sve što se unijelo u EU ne podliježe propisima o emitiranju štetnih plinova, pa ove lokomotive mogu voziti još 50 godina ako se budu ispravno održavale, naravno u tandemu, sa samo jednim strojovođom i naravno spojene zadnjim krajevima. Shema bojanja nije trebala ostati izvorna Turner, jer je ova očigledno vizualno puno bolja (vidi se da su autori bili inspirirani američkim primjerima, gdje hajdemo reći nema loše sheme). Čak su i PPDove Male Karavele odlično obojane (na stranu činjenica da nisu koncipirane za tešku teretnu vuču, što se nažalost pokazalo).
  5. Vse v redu, gospod Slavc. Nisem posvečal dovolj pozornosti.
  6. Most u pozadini druge serije je "Hendrixov" most, odnosno Zeleni (Željeznički) most preko rijeke Save u Zagrebu, a fotografija je najvjerojatnije snimljena prilikom kolaudacijskog ispitivanja 1939.? godine.
  7. Kolodvor u pozadini prve serije je Ploče.
  8. Još bude ispalo da su diodne ASEAe zericu modernije od meni najdražih električnih lokomotiva Re 4/4 II. Zanimljivo, prema Deutsch Wikipediji su Švicarci 2015. izrezali prvi prototip, ex 11101.
  9. Ima li i za stare Hrvate osigurano radno mjesto?
  10. Ha čuj Stanley, i tamo se par dana prije odluke ustavnog suda pojavila nekakva MAKETA drugog kolosijeka na koju je bačeno puno ojrića, pa su možda ustavni suci bili pod svježim dojmom tog škandala. Možda Solčavec bude voljan dati detalje? Tak' da se i drugdje farbaju tuneli, ne samo kod nas...
  11. Koliko je meni poznato u Švedskoj tiristorske Rc uredno vuku teretne vlakove. Sad ne znam imaju li oni prugu po gradijentu uspona sličnu Bakarskoj, odnosno od Krasice do Fužina. Inače, u ranim 1920ima je postojao projekt obalne pruge od kolodvora Sušak do Bakra, koja dakle ne bi imala uspona ali bi naprotiv imala puno tunela i još bi na kolodvoru Sušak lokomotiva sa čela vlaka trebala otići na začelje i obratno.
  12. I naravno konačno pitanje: zašto nisu već ASEAe tiristorske, odnosno Rc, ako su to prema provjerenim tvrdnjama članova ovog foruma Šveđani nudili daleke 1970. godine? Sada laku noć i hvala na odgovorima.
  13. Ja nisam električar iako sam išao u MIOC i evo sam baš malo gledao sheme od 441 odnosno 442. Dakle kod ASEAe ima principijelno Gretz spoj dioda koji je na jednoj grani proširen mrežom dioda, otpornika i kondenzatora, čime se upravlja stupnjevanim kontrolerom, dakle kontinuirana kontrola napona i time snage odnosno brzine nije principijelno moguća jer se u biti slično kao kod Žutke prespajaju različiti otpori. Kod Brene ima malo drugačiji spoj tiristora gdje iz svakog tiristora ide upravljački vod na mikroprocesor pa sve skupa na kontinuirani kontroler. Sada mene zanima kako se mikroprocesorom može upravljati mrežom dioda, otpora i kondenzatora a da to sve skupa ne bude teže, gladnije struje, toplije i skuplje od ekvivalentnog tiristorskog spoja za isti posao? (Ponavljam, nisam električar ali mislim da sam shvatio principijelnu razliku, zato pitam.)
  14. Kad smo već kod tiristorizacije, zašto ista nije napravljena na svim ASEAma hrvatskih državnih operatera, dakle i na Cargovima (podserije 0, 1 i 2)?
  15. Naravno da sam se mogao prevariti, ali zašto je onda numerirana u podseriju 300, s ostalim Severinama? Ne bi li ispravno bilo 251 umjesto 351? Ah da, u Hrvatskoj je stvarno sve moguće.
×
×
  • Create New...