Jump to content
zeljeznice.net

Anders

Članovi
  • Content Count

    363
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral

About Anders

  • Birthday May 11

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Zagreb
  1. Anders

    Anders

  2. That's not how this works, that's not how any of this works. Sva vozila imaju sustav hlađenja, koji cirkulira tekućinu (najčešće etilen-glikol, koji ima dobra izmjenjivačka svojstva) između motora i hladnjaka. S vanjske strane, tekućina predaje toplinu vanjskom zraku te se hladi do ambijentne temperature (ili blizu nje), dok s unutarnje strane vruć motor predaje svoju toplinu hladilu koje se zagrijava. Zbog trenutnog doba godine i negašenja autobusa imamo tri olakotne okolnosti: Razlika temperature između hladila i okoline je veća, što znači da se toplina brže izmjenjuje - tok energije proporcionalan je sa e-kΔT. S obzirom da je radna temperatura motora 90°C (a temperature izgaranja su puno, puno veće), razlika između ljetnih i zimskih temperatura je dovoljno značajna da je ne treba zanemariti. Za humorističnu ilustraciju problematike vidjeti https://what-if.xkcd.com/155/ Nadalje, otpadna toplina motora se tijekom zimskih mjeseci koristi za grijanje unutrašnjosti autobusa, što znači da se još više topline može odvesti od motora. Autobus u leru proizvodi mizerne količine topline. Sustavi hlađenja na njima dizajnirani su za redovito korištenje svih 200+ kW radne snage (odnosno 300+ kW otpadne topline); za samo okretanje motora u praznom hodu potrebno je možda 5% toga, a još sam puno rekao. Zaključak je, dakle, da je sustav hlađenja dovoljno "jak" da ohladi motor u leru do temperature okoline; to se, međutim, ne događa, jer je u sustav ugrađen termostat, koji ispod radne temperature prekida cirkulaciju hladila te tako sprečava prekomjerno hlađenje motora. U ljetnim mjesecima, negašenje autobusa na okretištu zapravo izaziva smanjenje temperature hladila, zato jer pumpa koja cirkulira hladilo snagu dobiva ili remenom direktno od motora, ili preko alternatora; potrebe za snagom su prevelike da bi pumpa radila preko akumulatora. Kad se motor ugasi, hladilo prestaje cirkulirati, a motor još uvijek predaje toplinu hladilu, koje ju onda ne može izbaciti u okolinu. Temperatura hladila raste te se može dogoditi da ono zavrije - autobus kolokvijalno "zakuha". U svakom slučaju, vozilo u leru se nikako neće pregrijati. Ovakav požar je ili električan, ili se dogodio kvar na termostatu koji je zapeo u isključenoj poziciji, ili se možda dogodilo nešto treće. No nije se "pregrijao" jer ga vozač nije ugasio; negašenje može samo pomoći, nauštrb potrošnje goriva.
  3. Barem je 1 ispravan jer je danas vozio na 204, a što će od toga biti tko zna...
  4. Je, samo što u zakonima Lijepe Naše (konkretno Zakon o sigurnosti prometa na cestama, članak 55., stavka 1., alineja 4.) piše da su sva cestovna vozila (dakle uključivo tramvaji) koja imaju makar i jedno stajaće mjesto ograničena na 50 km/h. I to je 30 min vožnje, bez kompenzacije za smetanje s drugim tramvajima, prometnu gužvu od Grškovićeve do Draškovićeve, stajanje na svakoj stanici, itd., itd.
  5. Godinama je tako bilo. Tako se stimulira kupnja na kiosku (ili vrijednosnom kartom), a istovremeno destimulira ometanje vozača radi kupnje karte. Prve karte kojih se ja sjećam (negdje 2004.) su bile 6,50 na kiosku, 8,00 u vozilu.
  6. Događalo se da bi dvije 11ice stajale u okretištu i treća bi napola ušla - S obzirom da je komad pruge bio prekratak tramvaj bi stršao van na cestu i blokirao pola jedne prometne trake, a četvorka koja bi trebala ući ne bi mogla (jer 11ica blokira) i stajala bi 2-3 ciklusa na ulaznom semaforu, često izazivavši promašaje polazaka prigr. linija i gunđanje putnika koji su upravo izgubili 35+ minuta. Na vanjski peron valjda stanu tri tramvaja bez da blokiraju ulaz u unutarnji. Ovo je vjerojatno rješenje kao što je NT2200 rekao "da bi se više 11ica moglo natiskivati", dok/ako nikad ne skrate vozno vrijeme.
  7. Anders

    Malo zabave ... II

    Most Tornio-Happaranda, na granici između Finske i Švedske, tako da jesu isprepleteni kolosijeci, 1435 (Švedska) i 1524 (Finska).
  8. Brojiš li u pojavljivanje 2200 na nekoj liniji i 2300? Također, kad su zadnji put veliki 2200 vozili na 9 i 13, ako ikad?
  9. Čitaj bolje post, thomcro je rekao da su otišli prema Sesvetama (istočno od GK), u subotu u 10 sati ujutro. Nikakvih 5:30, nikakva Harmica (zapadno od GK).
  10. Nije normalna pojava, barem nije bila po prethodnom voznom redu. Poznavatelji tančina voznog reda, npr. Zeus, će bolje znati.
  11. Na tvojim kartama ima tragova tinte, na gornjoj idu preko strelice, a na donjoj su na pravom mjestu, samo što je automat bio škrt s tintom pa si dobio nevidljivo poništenje. Kad turiš kartu u automat, isti na nju otisne nešto u ovoj šifri: 121115 1417 A 1 2 121115 predstavlja datum - 12.11.2015. 1417 predstavlja sat - 14:17 i tako se određuje do kad vrijedi - Na vrijeme poništenja dodaješ sat i pol, dakle ovakva karta bi vrijedila do 15:47. A je smjer A, oliti prema istoku/jugu/od centra 1 je prva zona 2 je broj linije. Kontrolor provjerava po istom principu, ako si unutar sat i pol sve u redu, ako nisi imaš razgovor ugodni.
  12. Mjesečni: Opći: ZET 360, ZET+HŽ 609 Osnovnoškolski: ZET 90, ZET+HŽ 279 Svi ostali: ZET 100, ZET+HŽ 309 Godišnji: Opći: ZET 3 480, ZET+HŽ 6 708 Osnovnoškolski: ZET 870, ZET+HŽ 2 994 Svi ostali: ZET 960, ZET+HŽ 3 324 Izvor: http://zet.hr/?id=1371 Čisto za usporedbu mjesečna HKL+VR prva zona u Helsinkiju (koji ima tri puta veće plaće od Zagreba) je 50€ radnički, 25€ studentski.
  13. Glavni modus javnog prijevoza koji služi svrhu spajanja Zagreba i satelitskih gradova (Samobora, Zaprešića, Jastrebarskog, Velike Gorice, Ivanića, Dugog Sela, Vrbovca, Sv. Ivana Zeline, Zaboka itd) treba biti vlak sa pristojnim taktom, konkretno za Goricu u najgorem slučaju 15 minuta u špici. Još bitnije za taj vlak je da na području Zagreba i okolice postoji unificirana (pojedinačna, dnevna, mjesečna, kakva god) karta sa zonskom naplatom te da ne postoji "jeftinija" opcija bez opcije vožnje vlakom, jer bi poznavajući našu upravu ta cijena bila aktualna previsoka cijena ZET-a, a vlak bi bio dodatak od nekih 200%. Sad, konkretno za Goricu, trebalo bi još od kolodvora kroz grad (ili preko grada ili ispod grada, ako je to financijski izvedivo), uz autobusni kolodvor, provući prugu do Aerodroma te tako 1) omogućiti Goričanima da se zaista posluže vlakom bez dugotrajnog pješačenja i 2) omogućiti ljudima iz satelitskih naselja Gorice da na autobusnom kolodvoru (presjedajući sa autobusa) sjednu na vlak i dođu u Zagreb. Da ne duljim, prvi korak prema efikasnom javnom prijevozu u zagrebačkom prstenu je uvođenje zajedničke tarife ZET-HŽ. Svi autobusi koji trpe glavninu prometa su samo privremena improvizacija.
  14. Članak koji je Dean citirao je iz 2007. godine, kad su zaista bile 6,50 van vozila, a 8,00 u vozilu. I kad se sa ZET-HŽ pokazom koji je bio normalne cijene najnormalnije moglo u prigradski vlak.
×
×
  • Create New...