Direktor

Naravno da nisu skratili lok. Kako to da je odlučeno da pult ostaje na lijevoj strani za razliku od drugih novijih lok/rekonstrukcija ?

Čestitam popularnom majstoru na izboru za instruktora!

Iako je tema stara u međuvremenu se nešto promijenila situacija na tržištu. Vossloh je svoje četiri-osovinske manevarke G12/16 na tržištu ponudio i u dizel-električnoj verziji. Prodajne brojke još nisu velike, ali je dizel-električnih prodano nešto vise nego hidrauličnih kupcima u Europi.

Gdje je završila ona stara cisterna na slikama prije?

Bravo Zeus sve pohvale za inicijativu i razrađene prijedloge.

Termoelektrane koje koriste i lošiji ugljen mogu postići dobar stupanj djelovanja koji je danas gotovo redovito preko 40%. Postoje suvremeni elektrofilteri i uređaji za odsumporavanje čiji je nusproizvod gips koji se može koristiti za građevinski materijal. Kod površinskih kopova je prednost što se može transport ugljena ostvariti transportnim trakama i odbacivanje šljake u iskorištene povšinske kopove. Lošiji ugljeni u svijetu se uglavnom lokalno iskorištavaju jer nisu pogodni za trgovanje i transport.

Nuklearne elektrane se zatvaraju između ostalog jer nije riješeno pitanje dugoročnog odlaganja nuklearnog otpada. Potrebno je osigurati prostor da radioaktivni otpad tisućama godina bude izoliran, dosadašnji pokušaji baš i nisu uspjeli ( npr. rudnik Asse). potrošeno gorivo se ne može u putpunosti reciklirati pa ostatak koji je visokoradiokativan treba zbrinuti. S druge strane neki veliki elektro-koncerni smatraju da se nuklearke više ne isplati graditi zbog tržišnih odnosa u mnogim zemljama svijeta. Rezervi ugljena ima još u svijetu za nekoliko stoljeća, duže nego nukleranog goriva i drugih, a i rezerve plina i nafte rastu zbog novih otkrića i tzv. shale rezervi. Nuklerana i termo elektrana imaju usporediv stupanj djelovanja budući da im je parni dio sličan ( imaju parnu turbine a kod TE parni kotao ima ulogu parogenratora kod NE). Moderne termo elektrane imaju netto stupanj djelovanja ca. 43 %. Realne usporedbe o isplativosti pojedinih izvora energije i načina korištenja vuče možete dobiti tako da u cijlom procesu utvrditi uvažavajući stupnjeve djelovanja koliko se kalorične energije goriva uspije na kraju pretvoriti u koristan rad i koliko se emitira CO2 u cijelom procesu. Generatori i elektromotori imaju relativno visok stupanj djelovanja. Novi energetski objekti se grade u ovisnosti raspoloževih sredstava i mogućim sinergijskim učincima zavisno o mjestu gradnje. Utjecaj na okoliš se relativizira. Obnovljivi izvori energije imaju prednost u mreži pa tako klasične elektrane moraju spuštati snagu i ispod isplativih okvira i raditi prema cijeni koja se postiže na tržištu.

Ipak se ponekad kad je prilika da prolaz vlaku kroz GK da je pri ulasku ili neposredno prije otvoren izlazni signal.

Često su puta signali vezani uz starije SS-uređaje imali po dvije žute i dvije crvene lampe ako jedna pregori. S uvođenjem lampi s dvije niti to je postalo manje važno. Signal PS koji se daje tasterom je po pravilniku jedna crvena mirna i žuta trepčuća.

Sve pohvale za ovu zanimljivu fotoseriju.

Odlične fotografije u cijeloj temi.

Do kada su lokomotive serije 2041 češće vukle putničke vlakove? Zna li se nešto više o njihovoj primjeni na radnom za Zagorje?

Zanimljivo, u Portugalu su bile širokotračne takve lokomotive.

U Bakru