Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

Trol_Rijeka

Članovi
  • Content Count

    204
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral
  1. Stavite i mene na listu onih koji su se vozili. Bilo je to u ljeto 1969. od Gruža do Pila. I obratno. Jedna od najljepših uspomena iz djetinjstva.
  2. Na ovoj fotografiji ne vide se tračnice jer ih tu, na Korzu, nije nikada ni bilo. To je obična zaprega, omnibus...
  3. To je konjski tramvaj koji je kratko prometovao prije uvođenja električnog.
  4. Onaj bon za topli obrok ili što li je već nastao je nakon 1974. jer su OOUR-i uvedeni 1974. Teoretski je moguće da je sustav kolosijeka u Ljubiji iskorišten za tramvajski promet (prijevoz radnika) i da je u taj "tramvaj" ugrađen dizel-motor. Ako je to točno onda su ta tramvajska kola polovna i podrijetlom iz ex-Yu jer sumnjam da je netko uvozio jedan jedini tramvaj samo za Ljubiju. No ponavljam, to je samo teoretski moguće. Tramvajska kola na slici nisu nalik ni na koji tip tramvaja koji je korišten u ex-Yu. Doista nalikuju na neki američki tramvaj. Jedini američki tramvaj korišten u ex-Yu je sarajevski "Vašingtonac" koji izgleda sasvim drugačije. Osim toga Ljubija je imala prugu normalnog kolosijeka, a ovo na slici doima se usko. Ostaje čuđenje spram ljudi koji ulažu velik trud da bi napravili zbunjujuću foto-montažu
  5. Čini se da su vagoni u zadnjoj polovici kompozicije počeli iskakati već nakon prve skretnice. (Ulazna skretnica koja je bila okrenuta udesno da bi se vlak usmjerio na izvlačni kolosijek). Nakon toga su divljali čitavom duljinom kolodvora. Ako je vlak sa 100 km/h ušao u kolodvor znači da je tu brzinu postigao već na velikom zavoju na Vežici i pravo je čudo da tamo nije iskočio, a da jest tamo bi bilo više štete i - ne daj Bože - više žrtava. Navodno su na Škrljevu pregledane kočnice. Ako jesu - ključ problema je u tom pregledu. Nakon Škrljeva kroz Sveti Kuzam, Dragu i Vežicu je konstantni pad s dva velika zavoja: lijevim u pravcu Draga-Gornja Vežica i desnim (s nešto većim radijusom) na pravcu Gornja Vežica-Donja Vežica.
  6. Da, Piran je imao prvi trolejbus na Balkanu, bivšoj Jugoslaviji i jedan od prvih u Austro-Ugarskoj - kako god da postavimo zemljopisni okvir. Neki talijanski izvori ga - politički nekorektno - svrstavaju među prve talijanske trolejbuse. Uveden je 1909. Ukinut 1913. kada ga je zamijenio tramvaj. Riječ je o trolejbusu prve generacije koji je bio tehnološko siroče. Zato i izgleda onako, kažimo "blesavo". Piranski tramvaj ukinut je 1953.
  7. Može li netko izraditi točnu shemu tramvajskih kolosijeka u Dubrovniku, dakle svaku mimoilaznicu, skretnice u remizi i sl? I sve to ukomponirati u plan grada. Mislim da raspolažemo samo općom shemom ulica kuda je prolazio. Za Zagreb i Osijek imamo dobre sheme (što je razumljivo). Predlažem naime da zajednički počnemo s izradom detaljnih kolosiječnih shema za Rijeku, Pulu, Opatiju i Dubrovnik.
  8. Ja sam se vozio u ljeto 1969. u dubrovačkom tramvaju. Od Gruža do Pila. U otvorenoj prikolici. Imao sam 7 godina. Da, pruga kroz Boninovo je najljepša.
  9. Kolika god bila širina kolosijeka, koja kod bila kola... Samo neka se vrati. Svi imamo pravo na san. Kako bi to bilo j... dobro u Gradu...
  10. Ova slika iz Dresdena budi emocije i čuđenje. I dakako pitanja: kuda idu ti ljudi tramvajima? Iz ruševine u ruševinu? Ne zaboravimo da je šteta bila veća nego u Hirošimi. A i žrtava je bilo više. Saveznici su očito promašili remizu i električnu centralu.
  11. Čitav projekt je poželjan ako je iskren, pa čak i ako je neiskren - u stanju je provocirati javnost i potaknuti na razmišljanje. Dubrovačke ulice su uske i s tramvajima ili bez njih, uvijek će biti zagušene. Dugoročno, trebalo bi izgraditi nekoliko velilkih garaža na obodu grada. Od garaža do Pila vodila bi kružna tramvajska linija. Uz svu opravdanu skepsu trebali bismo podržati ideju. Širina kolosijeka? Klasični željeznički bio bi preširok. 1000 mm bio bi kompatibilan sa ZET-om i omogućio bi jeftinu uporabu zagrebačkih vozila. Sve to je san, ali treba sanjati.
  12. Računajte i na mene ako ima tko DVD. Što je najgore bio sam u to vrijeme vani, na pivu i kobasicama. Prijatelj mi kaže da je na TV emisija o du-tramvaju. Ja kažem: nema veze, pijemo pivo. Ali, sada žalim..
×
×
  • Create New...