Jump to content
zeljeznice.net

vd

Članovi
  • Content Count

    77
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral
  1. Pogledao sam ppt materijal. Pogrešan izbor vrste grafa u gotovo svim grafovima, što djeluje prilično neprofesionalno. Linijskim grafovima su prikazane neusporedive veličine, tako da se dobila jedna vizualno-informacijska konfuzija, to jest, ono što bi linijski graf trebao predstavljati (rast ili pad u jedinici vremena ili nekoj drugoj usporedivoj dimenziji), to nije. To nameće samo jedno pitanje: čija je to firma Medianet i s kim je 'umrežena'?
  2. Teško je pretpostaviti da će željeznica ikada biti isplativa kroz klasične omjere uloženo/dobiveno. Stoga je moje mišljenje: uz konzultaciju struke donijeti temeljnu stratešku odluku - treba li željeznica ili ne. Ako da, onda trebamo biti spremni na to da će to koštati, da se neće u potpunosti isplatiti, i da će u nekoj mjeri opterećivati proračun. OK, ništa strašno, ako smo spremni na to i ako to možemo kontrolirati. Ima mnogo primjera gdje se državni proračun opterećuje, a nema izravnog povrata novca. Na primjer: sustav školovanja. Potreban je. Omjer uloženo/dobiveno nemoguće je izračunati, ali ipak nitko ne može reći da nam je to nepotrebno. Slična je stvar i sa željeznicom. Potrebna je. E sad, ako znamo da je potrebna, onda valjda znamo i što i kako i u kom obliku je potrebno. Jesu li to nove pruge, obnova postojećih, novi vlakovi, održavanje/modernizacija/rekonstrukcija postojećih, to je već lakše izračunati, jer postoje konkretna mjerila. Tu se već možemo igrati oko isplativosti ovog ili onog - s napomenom da riječ 'isplativost' ovdje ne označava omjer uloženo/dobiveno, već prihvatljivo opterećenje proračuna. Stoga, za budućnost želejznice u RH, nužan i bitan je prvi korak, a to je strateško određenje Vlade RH - DA, treba nam ili NE, ne treba nam. Kako preusmjeriti prijevoz, kako iskoristiti komparativne prednsoti željezničkog prijevoza, kako 'zaposliti' željeznicu - to su već elementi prometne politike, koja ima svoje instrumente. Sve se da napraviti, ali prvi je korak - odluka!
  3. A glupe li i tupe javnosti. Kako ne vide pozitivne pomake u HŽ-u? Ma izjava je antologijska, kao i obrazloženje ("Bilo je smjena..."). To samo po sebi mora donijeti boljitak.
  4. vd

    kondukterski "laptop"

    Ajde da se mjenjamo ? Ti nama vrati 2 dobra programera/ke, a mi tebi damo sve naše šefove ( osim Ljilje ) i direktora kao bonus na mašni, evo dobiš 4 za 2. Jel pošteno ? Hehe... Znakovitog li čuda, navodno se selimo u zgradu FINA-e, dakle krug se zatvara... So, treba otpočeti novi ciklus rotacija ...
  5. vd

    kondukterski "laptop"

    Pa mijenjajte ih, onda !
  6. vd

    kondukterski "laptop"

    Potrebno je još 2-3 tjedna, projekt se prekida 31.12, što je 4 tjedna - dakle, stigne se odraditi... ili sam nešto krivo povezao?
  7. Ovo je citat iz http://www.jutarnji.hr/strojovoda--policija-je-na-mene--vrsila-pritisak-da-promjenim-izjavu/364407/ "Kaže kako je „pregledač vagona“ nakon obavljenog posla dopustio nastavak vožnje prema Rijeci i tu se priče, čini se, razlikuju. Naime, kako kaže strojovođa, određene službe u HŽ-u tvrde da on nije dobio dozvolu za kretanje jer su planirali otkačiti dva vagona s kompozicije i da je maltene pobjegao s kolodvora." Iz osobnog iskustva znam da je ono što piše u novinama cca upola istinito. Ali ako je i pola od ovog istina, onda je podijeljeni HŽ stvarno u gadnim problemima po pitanju rukovođenja, obveza i odgovornosti, na svim razinama. Izražavam podršku strojovođi.
  8. E, "čepovi" nisu konstanta, već pojava koja traje 2-3 sata, 4 vikenda u godini. 200 automobila prođe korz Lučko u cca 10 minuta, na ulazu još i brže. Dakle, 200 auta manje - nije ni kap u moru, više molekula vode u moru. A glede i u svezi kamiona, svaka minuta čekanja na polazak po voznom redu je direktan gubitak za vlasnika kamiona. Kamion je kupio da vozi, ne da stoji. Za to ima skladište. Ponavljam: ovakva vrsta prijevoza daje rezultate samo na dužim relacijama. 400 km do Splita je prekratko da bi se dalo uglazbiti da svima odgovara. Vlak s osobnim autima iz Češke ili Njemačke ima smisla, no tu je opet pitanje kapaciteta željeznice - ugrubo računica: 1 putnički vagon na 2 za prijevoz auta, pa ograničenje dužine vlaka, dalo bi se izračunati koliko bi takav jedan vlak mogao uopće prevesti vozila u komadu, s pratećim putnicima - turistima. A onda se zna i koji su troškovi vlaka, prema tome i koliko bi bila cijena koštanja prijevoza vozila + pripadajuća family ili društvance. Malo sam ispao iz sustava, možda ima netko na forumu, da zna aktualne vrijednosti troška vlaka, pa da nas počasti s računicom, informativno, ugrubo... Ima tu još nešto: mali postotak turista ide baš u Split. Dakle, kad se iskrcaju iz vlaka, predstoji im još sat-dva vožnje uz more ili plovidbe morem do odredišta.... Što opet stavlja cestu u prvi plan, kad je auto u pitanju.
  9. Čovjek je uspješan, nema zbora. Lijepo je imati vizije, no međutim, ovo je samo još jedna potvrda da se transportnom problematikom ne trebaju baviti menadžeri opće namjene. Dakle, jedna je stvar biti uspješan box-mover uz primjerenu maržu, gdje je osnovni cilj prodati skuplje nego što kupiš, druga je stvar voditi prijevozničku tvrtku ili upravljati infrastrukturom. A sasvim deseta stvar je to isto na željeznici. Tako da uspješnost općeg menadžerskog profila nije garancija uspjeha u namjeri upravljnja prijevozom i infrastrukturom. Evo zašto - prema primjerima iz teksta: Privlačenje cestovnog prijevoza na željeznicu u vidu prevoženja cestovnih vozila na vagonima, bilo osobnih, bilo teretnih, nema šanse na ovako kratkim relacijama. Pretpostavimo vozni red koji predviđa polaske svakih sat vremena (koliko vagona treba za to? Propusna moć pruge? Koliko lokomotiva? Osoblja? Kolika je cijena prijevoza s takvom organizacijom, a da je isplativa za željznicu? Je li onda isplativa i korisniku prijevoza?). Za tih sat vremena cestovno vozilo je već u Ogulinu, prosječno. Gubitak vremena utrošenog na početne operacije, prijevoz i završne operacije, čekanje polaska po vozom redu, jednostavno je prevelik trošak za cestovne prijevoznike - pogotovo zato, što je autocesta već izgrađena i u upotrebi. Dakle, tu imamo induciranu potražnju za cestovnim prijevozom i tu se nema što promijeniti, bez jakih ulaganja u željeznicu. Pitanje je tko želi ulagati u nešto gdje je garancija povrata uloženog ravna nuli, a rok povrata uloženog bekonačan. Usporedba HAC i HŽ nije primjerena, to nije za uspoređivati. HAC je "upravitelj infrastrukture", a HŽ je sustav tvrki koje se bave i prijevozom i upravljanjem infrastrukturom. Usporedba HAC-a i HŽ Infrastrukture je već nešto bliža, iako za potpunu usporedbu HAC-u nedostaj jedan bitan segment - regulacija prometa. Infrastruktura ne organzira prijevoz, dakle formalno nema veze s tim što se i koliko čega vozi, u granicama propisanih tehničkh elemenata. Još je jedna bitna razlika - HŽ je tvrtka na nacionalnom nivou, HAC je tek jedan od koncesionara u RH (ARZ,AZM,Bina-Istra...). A za potpunu usporedbu, treba uključiti i HC, jer HŽ ima i lokalne pruge, ne samo magistralne. Dakle, ako želite napraviti tvrtku 'veće tržišne vrijednosti' od npr. HAC-a (ma što god to značilo), izdvojite X koridor u zasebnu tvrtku. Ne zvuči dobro, ha? Al da svi problemi sadašnje i ovakve željeznice imaju ishodište u politici, e tu je fakat u pravu.
  10. Moje mišljenje je da je ovo kretenski pristup rješavanju problema. Zašto nema naslova (i pripadajućeg teksta) o: "Željeznička pruga SPAJAT će grad i slijedećih 100 godina" Naime, radi se o kontradiktornom ponašanju: DEKLARATIVNO postoji želja (?) za većim korištenjem javnog prijevoza, izražena i ponavljana od gradskih vlasti nebrojeno puta, a potpomognuta posljednjim širenjem parkirnih zona u Zagrebu. SADRŽAJNO, ponašanje je suprotno, jer se priča o 'podjeli' grada prugom. Za što podjela? Kome smeta pruga? Automobilima. Analogno, ja mogu reći: susjedova kuća dijeli mene od ostatka svijeta. Kako bi bilo da izgradim viadukt ili tunel? Ukratko, još jedna priča iz domene 'uzmi novce i bježi (kad budeš morao)' I da ne bih samo kritizirao, evo i nešto konstruktivno: Postavka: grdski i prigradski prijevoz u Putničkom prometu čini značajan izvor prihoda. To je jasno i bez skupih i dugotrajnih analiza. Rješenje, jeftino a efikasno: - ostaviti prugu gdje jest, RK ni ne spominjati - kao što je rečeno, dovoljno ga je i za slijedeće generacije - urediti i povećati broj stajališta (ne rade svi oko Glavnog kolodvora) - gdje nema, izgraditi drugi kolosijek u široj zoni grada - urediti signalno-sigurnosnu i tehniku regulacije prometa, da se dobije veća propusnost smanjivnjem vremena slijeđenja - uskladiti tramvajske i autobusne linije prema novim stajalištima - urediti parkirališta kod stajališta u široj zoni grada (park'n'ride) I onda: - povezati Pleso, Samobor - ukoliko dođe do značajnog povećanja međugradskog i međunarodnog prijevoza, napraviti novi kolodvor te namjene kod Plesa ili već negdje Ali koga još zanimaju jeftina (u odnosu na dizanje pruge), jednostavna i efikasna rješenja? Možda one koji ih i financiraju - porezne obveznike...
  11. "Večernji list u posjedu dokumenta HŽ-ove tvrtke Održavanje vučnih vozila s izvješćem o uklonjenom kvaru na DMV 7123 koji je 24. srpnja izletio iz tračnica pri čemu je šest ljudi poginulo." Naslove nema veze sa sadržajem, a sadržaj nema veze sa stvarnim životom, ni uzrocima nesreće. Sa čim ima veze? Sa aboliranjem stvarnih krivaca. 'beš takve novine. A i one druge, isto takve.
  12. Pogledaj malo mjesto i vrijeme u kojem živimo. Prvi spomenuti način ne prolazi, jer velikim firmama ne trebaju nikakve male firme ni pojedinci da sklope posao sa državnom tvrtkom, zabranjivao im to netko ili ne. Jednostavno ne trebaju. Ono što je najvažnije (i najjadnije) je usklađenost postupka nabave sa zakonom o javnoj nabavi. A to je uvijek poštivano. Istina, uz očito namještene uvjete ciljano k određenom dobavljaču, ali to nije zakonski ograničeno. To što će isporuka ugovorenog (usluga, proizvod, rezervni dio itd.) biti skupa, upitne kvalitete, roka dovršenja i samog dovršenja uopće, nikog nije briga. Novac je već pronašao novog sretnog vlasnika. Kad se stvar otkrije, oni koji su u tome sudjelovali već će biti negdje drugdje (smijenjeni, promovirani...). Tvrtke koje nisu u državnom vlasništvu (recimo: pojavi se nova tvrtka-prijevoznik), nemaju dovoljno kapitala, ili ga vlasnici troše na čudan način - bez problema će spizditi soma eura na poslovnu večeru, ali dati soma eura za neki projekt ili bilo što u intelektualnoj domeni (software, recimo) - e to ne može, to je skupo. Još jedan element je sve prisutniji u našem društvu, a to je negiranje bilo kakvih pokušaja osmišljanja i stvaranja novih vrijednosti. Mi imamo pravo kupiti, implementirati, eventualno prilagoditi - ali izmisliti, konstruirati, napraviti - nemamo. Pamet je negdje drugdje. Osobno tvrdim suprotno (i djelujem koliko mogu), ali ovime samo opisujem stvarnost, sada i ovjde. So, iz mog dosadašnjeg iskustva i saznanja, mislim da nemaš šanse, ali svejedno - sretno.
  13. Vlakovi su prazni zbog tržišta. Nitko ne želi skuplju i lošiju uslugu/proizvod, ako ima izbora. Koliko vas nije na T-comu i zašto?Sjetite, se, to je nekad davno bio jedini nacionalni operater fiksne telefonije i jedini internet provider (HPT). Zaiskali smo (tržišnu ekonomiju) - eto nam ga. Nemamo pravo žalbe. Ali imamo pravo tražiti jednake uvjete. Jednake uvjete razvoja infrastrukture, jednake uvjete pogodovanja/opterećenja... Istovremeno, kad je na Vladi spomenuto ukidanje 'kolodvora' i 'linija' (ma što god to značilo), odobren je 20%-ni popust na cestarinu kamionima i šleperima. Čak i 25% ako imaš kamion koji zadovoljava EURO V norme. A sad možemo pričati o izboru rukovodećih kadrova, ljutiti se ili hvaliti odluke Uprave ili Vlade, možemo raspravljati o novinarstvu i novinarima, zgražati se nad skandalima i 'skandalima', sve je to u službi stvaranja željene slike prema javnosti i priprema podloge za ukidanje 'kolodvora i linija'. Jednu po jednu. Sjetite se studije Canac-a. Što bi danas bilo drugačije, na prihodovnoj i rashodovnoj strani, da ih nismo poslušali?
  14. Može. Porezima, prirezima, doprinosima, sveukupnom politikom. (vidi pod: Hrvatska, vrijeme sadašnje.) BTW, internet tražilice ne daju nikakve rezultate o projektu. Postoji 'Zelena i plava Hrvatska'.
  15. vd

    kondukterski "laptop"

    Koga to još uopće zanima? Pa ni ovaj senzacionalistički pristup o 10 miliona eura više ne zanima nikoga (svakog čuda 2 dana dosta), a koga bi uopće zanimala nezanimljiva istina? Ali evo, nešto opet ima novo: prodaja žarulja za vagone po "neznatno" višoj cijeni... Ako mislite da to nema veze s mobilnim terminalima - varate se!
×
×
  • Create New...