-
Posts
1153 -
Joined
-
Last visited
Content Type
Profiles
Forums
Events
Posts posted by gordana357
-
-
Hvala Pajo na reportazi. Da nisam u SAD dosao bi i ja da se oprostim od Postavnice tu sam radio kao prometnik 1978.,79. i 80. Na Postavnici su tad radili 1 prometnik i 2 nadzornika skretnica kao i nadzornik skretnica na Postavnici 2.Radili smo turnus 8/36,smjena je bila u 6,14 i 22 sata,ostali su radili 12/24/48. Onda smo i mi na predlog nas trojice prometnika i uz suglasnost ostalih od 1. mj. 1979. presli na turnus 12/24/48 jer nam je bilo lakse svi smo skoro 80% nas putovalo izvana Tomo Bokulic cak iz Josipdola,Flegar Milan iz Zagorja,Kuruc Tibor iz Hr. Leskovca, ja iz Sunje. Samo mi nije jasno otkud prometnici na radnom mjestu nadzornika skretnica.Zasto to.
-
Proljeće je doba cvjetanja
Ovdje je pruga prilično nagnuta ... puno više nego što to zahtijevaju trenutne brzine vlakova od 50-tak km/h
ŽCPR Vedro Polje
Danas ovim ŽCPR-om vlada tehnologija ...
... koja je zamijenila nekadašnji ručni rad
Pogled u nekadašnju kućicu čuvara ŽCPR-a
Krovište koje to više zapravo nije ...
Izvana
Ima i bunar
Tehnologija na CP Vedro Polje je vladala od davne 1968.kad je pusten u rad APB Sunja-Novska.CP sa brnicima i svjetlosnim signalima koji je bio u ovisnosti sa zastitnim signalima Rasp.Krivaja i njim se rukovalo sa Postavnog SS uredjaja iz PU Sunja.A ova devastirana zgrada je bio stan tu je stanovao st.-robni blagajnik kolodvora Sunja.
-
Ostaci kontaktne mreže koji više ne pripadaju nikome
Bez riječi
Pruga prema Sunji. S lijeve strane je početak triangla prema rasputnici Gaj
Pogled sa zaraslog kolosijeka ... vlakovi tuda odavno ne voze
Detalj s trase ...
Dalje nisam išao po toj trasi .... gusta šikara i mine su bile više nego dovoljan razlog da rasputnici sa susjedne strane priđem okolnim putem. Jest da je to znatno dulji put, ali na hodanje me bar nikad nije bilo teško nagovoriti
Pogled u suprotnom smjeru, tj. prema Novskoj ...
... i prema zaraslom odsječku pruge Gaj - Krivaja
Na prvoj slici se vidi da je tu jos transformator za elektricne grijace skretnica T-1 i T-2. Na ovoj Rasp.Krivaja preko skretnice T-2 mi je izletio teretni vlak u krnji kolosjek (prelet signala) i otisla u livadu lok. i 2 Tad tovarena sumpornim fosfatom.Bilo je to 26.12.1986. u 12.15 ( u sred podne).Lok.441-026 strojovodja Cutura Franjo VV Sl.Brod vlak 61342. A i da se malo pohvalim ova suma unutar Trijangle sto je sad zarasla i po tom spojnom kolosjeku je suma moje zene.
-
ŽCPR i mjesto Staza
Ovaj znak i tragovi na njemu pamte puno gora vremena
Izlazna skretnica u pravcu Sunje
Polako kreće cipelcug u pravcu Sunje. Brojna upozorenja s desne strane su više neko očita ... nemam ni najmanju želju provjeravati koliko su istinita.
Jedan od poljskih prijelaza
Nailazim i na oznake drukčijeg oblika ... ali sve one govore i svjedoče o vremenima za koje se nadam da se nikad više neće ponoviti
Na prvoj slici s desne strane ceste je bila zelj.stambena prizemna zgrada sa dva stana za prometnike.
-
Jučerašnje sunčano prijepodne sam odabrao provesti na cipelcugu koji mi je već dosta dugo čučao u glavi kao ideja, samo mi je kao i inače nedostajalo vremena za realizaciju. Jučer se ukazala prilika, a i vremenska prognoza je trebala biti povoljna. Istinabog, nekakva kišica je sipila dok sam se ujutro u 6.46 h ukrcavao u Mađara za Sisak i Novsku, ali nadao sam se da ekipa iz weatheronline.co.uk ipak zna svoj posao. I znali su ga ... kad sam se sat i pol kasnije iskrcao u Stazi, sunce je već sjalo punim sjajem
Ideja ovog cipelcuga je bila obići dvije nekadašnje rasputnice, Krivaju i Gaj, o kojima smo već dosta pisali na ovom forumu. U dobra stara željeznička vremena su ove rasputnice prevezle mnoge vlakove iz pravca Slavonije prema Unskoj pruzi i obratno. Bile su dio triangla oko Sunje. Tokom rata, čitavo područje je bilo minirano, a nakon razminiravanja, puštene su u promet pruge Sunja-Novska i Sunja-Volinja, ali ne više i odsječak Gaj-Krivaja. Taj dio pruge je još uvijek zarasao, devastiran i miniran ... a vjerojatno je i zauvijek tako ostati.
A kad sam već namjeravao prohodati ove rasputnice, dodao sam svojem cipelcugu i dionicu do ex-kolodvora Staza ... čisto zato da mi hodanje ne traje prekratko
Trasa cipelcuga je išla ovako: kolodvor Staza --> rasputnica Krivaja --> južni ulaz u Sunju --> rasputnica Gaj --> južni ulaz u Sunju --> napušteni vagon na sjevernom izlazu kolodvora Sunja --> kolodvor Sunja ... sveukupno nekih 7700 metara cipelcuga.
Iz Mađara sam se iskrcao na devastiranom kolodvoru Staza. Ambijent dostojan najvećih horrora
Za Pfaffa
Na kolodvoru nije bilo nikoga ...
... ako ne računam brojne lastavice i ostale leteće pernate stvorove koje sam uzbunio svojim dolaskom i koje su doslovce izlijetale iz svih pukotina zidova i stropova ove devastirane zgrade
Ovdje smo mi prometnici iz Sunje davali zamjene,skoro svake godine do 1990. ovdje sam dolazio na zmjenu,u odnosu na Sunju za promrtnika je bila to rekreacija ali je ova ukrsnica Staza bila vrlo nezgodna i ovdje je prometnik morao dobro da bude u situaciji da se ne zatrpa s obzirom da je usko grlo bila pruga Sunja-Caprag-Sisak i s obzirom na vlakove sa pruge Bos.Novi-Sunja jer se krizanje vlakova na toj relaciji odvijalo izmedju ukr.Staza i ukr.Hrastovac na Bos.pruzi.Znaci za prometnike je bila mala ukrsnica ali velika briga.
-
Plus teretni vlakovi sa Unske pruge prema Novskoj i dalje (i obratno). A bilo ih je prije rata dosta.
Vrlo frekventan odvojak Rasputnice Krivaja i Gaj do 1991. U Sunji san pored 11 kolosjeka,koliko ih Sunja ukupno ima proveo djetinjstvo,mladost i zivot do svoje 35. godine.Kao prometnik sam poceo da radim u Sunji 1975. godine.Stanovao sam na zgradi zelj.stanice.Sad cu po sjecanju da napisem brojeve vlakova koji su prolazili preko Rasp.Krivaja i Gaj odnosno pravcem Novska - Sunja -Bos.Novi i obratno.Smjer Bos.Novi - Novska teretni 61310,61312,61314,61316,61342,81154 (ruda Omarska-Radinac).Brzi vlakovi 170,660,662 (redovni)i sezonski 1720,1866,1195,1669.Suprotni teretni 61313,61315,61341,61343,61345.Redovni brzi 171,661,663 Sezonski 1721,1867,1194,1668. U vremenu izvoza psenice i kukuruza su redovno uvodjeni podjeljeni narocito na relaciji Sremska Mitrovica - Solin Luka 61813 i 61815.Velike kolicine fosfata za umjetno gnjoivo su prevozene iz Solina za "Zorka" Sabac i "Petrokemiju" Kutina.Zaboravio sam jos vlak 61340 on i 61342 su bile Kutinske trase i svakodnevno su uvodjeni i pojeljeni 61840 i 61842,odnosno iz Kutine 61843 i 61845. Veliki profit bivsem ZTP Zagreb su donosili upravo vlakovi na relaciji Srem.Mitrovica-Solin Luka i Sabac - Solin Luka jer je ZTP Zagreb imao prijvozni put od Tovarnika do Bos.Novog gr.km. pa od Martin Broda do Solina i samo jednu zavrsno pripremnu organizaciju i to u stanici Solin Luka.A koliko je to para donosilo i sta to znaci to smo ni koji smo na Visoj ucili politicku ekonomiju kod prof.Dr Vojvodica dobro naucili. Inace Rasp.Krivaja i Gaj su napravljene 1964. godine i 1968. kad je pusten u rad APB Novska-Sunja i rasputnice su opremljene elektro-relejnim SS-uredjajem u sistemu APB-a.Prve dvije Rasputnice na podrucju bivseg ZTP Zagreb gdje su 1983. ugradjene nove skretnice T-1,T-2,T-3 i T-4 za brzinu u skretanje preko Rasputnica sa je bila 65 km/h. U jesen 1988. na rasputnici Krivaja i Gaj ugradjeni su elektricni grijaci skretnica (napajanje sa KM).Rukovanje rasputnicama je vrseno sa SS postavnog bloka INTEGRA stanice Sunja.
-
Dakle, ja sam za sebe mislio da sam željeznički fanatik (naročito bio u mladim danima), ali ova tvoja landranja... Što reći osim: još jedan sjajan putopis!
Slike su jedna bolja od druge, ali mi je naj-fora ona s daždevnjakom na pruzi.
Ovaj motiv mi je, pak, posebno zapao za oko:
To su vagoni nekadašnjeg denčara, teretnog brzovoznog vlaka za prijevoz komadnih pošiljaka. Šteta je što nema bočne slike da se vide ostaci (valjda ih ima?) onih ''harmonika'' ili ''mijehova'' kojima su bili međusobno spojeni. Također me zanima domicilni kolodvor (ako se još vidi), u mojem pamćenju iz davnih vremena ostalo je ''Ljubljana-Moste''.
Usput, prikazao si i dva lokaliteta iz kojih poznajem ili sam poznavao neke ljude:
- Čovjeku koji je bio šef kolodvora Staza moj otac je 1973. prodao Škodu 110L.
- Iz Vedrog Polja je moja bivša kolegica iz Pošte Đurđica J. Nekoliko godina smo zajedno radili u Službi realizacije razvoja. Oba brata joj rade u HŽ-u, a mlađi Juraj J. bio je neko vrijeme prometnik u Kumrovcu. Zadnje što znam o njemu je da su ga premjestili u neki odjel informatike.
Eto, svijet je obično manji nego li mislimo.
Na kraju si dopuštam zrnce optimizma. Za razliku od tebe ja ipak ne bih otpisao spoj Krivaja - Gaj. Danas je tako kako jest (otužno), no u neko razumno doba bi tim zapuštenim komadićem pruge mogli poteći novi milijuni tona tereta.
Sad tek naidjoh na ovu temu i vrlo me obradovala.Postojao je Dencar sa tim vagonima magacinima sa mjehovima na relaciji Ljubljana-Skoplje-Ljubljana po starom oznacavanju vlakova na JZ nosio je oznaku Lasta 1/Lasta 2 a po novom (po Up.54) broj 54003/54002 i vozio je sve do 1977. vagoni su bili dom.st.Ljubljana Moste.Postojao je jos jedan na relaciji Zagreb Ist.kol.-Split-Zagreb ist.kol (via: Sunja-Bihac).Ovi vagoni sto su uslikani u Sunji su upravo od garniture tog vlaka a Dom.st. im je bila Zagreb.Ist.Kol.Kako su oni zavrsili u Sunji. Kad je 26./27.06.1978. pusten u rad Zagreb RK tad je Sunja prestala da bude ranzirna stanica i lozionica Sunja vise nije sluzila svrsi obrta lokomotiva (dom.Bihac,Prijedor,Banja Luka,Zagreb). Tad je u Sunji u krugu lozionice oformljeno stovariste rezervnih djelova i materijala za KM u sastavu ETS Zagreb.Kompletna hala lozionice je bila puna rez.djelova a vani su bili portali i konzole svih vrsta. Ta garnitura bivseg Dencara i onaj pulman sto jos stoji u krugu lozionice dati su za potrebe ETS i dvuceni u krug lozionice Sunja i upotrebljeni su kao magacini rez.djelova za KM (sitni djelovi tipa sklopke i razno.)
-
Super uradjeno.Znaci Sv.Nikola je odrzao obecanje.
-
Odlican putopis,svaka cast.Gledajuci sve ovo sjetio sam se jedne anegdote vezane za "Micansku prugu" kako smo je od milja zvali tj.prugu Sisak Pred.(Caprag)-Karlovac.Krajem 80.-tih putovao jedan covjek koji je poslije II sv.rata kao djete kolonizirao u Vojvodinu,i ide malo u posjetu rodjacima na Baniju.Kako je presjedao u Capragu na sinobus za Glinu zamoli strojovodju da sjedne kod njega da malo vidi rodnu grudu.Ovaj mu dozvoli i kad su izlazili iz Capraga prema Petrinji neposredno iza rampe stoji signalna oznaka APB sa strelicom na dolje (svrsetak APB-a).I pita on strojovodju sta znaci ta tabla sa slovima APB a ovaj mu odgovori u zafrkanciji "Autonomna Pokrajina Banija".I covjek to prihvati odusevljeno uz komentar:"svaka cast nisam znao da su dobili Pokrajinu."
- 1
Iz Rijeke u Sisak
in Putopisi
Posted
Ja sam radio na Postavnici -1 kao prometnik od 20.12.1978. do 26.01.1981. Inace sam na ovoj Postavnici poceo prvu smjenu svog rada na zeljeznici i to 28./29.06.1975. kao pripravnik otp.vlakova na radnom mjestu telegrafiste i zurnaliste,tako da me za nju vezu uspomene. Prva grupa tastera na lijevoj strani je grupa kojom rukuje prometnik,tasteri ulaznih i izlaznih signala,skretnica na rasp.Tresnjevka i zastitnih signala na rasp.Tresnjevka. U sredini je grupa tastera skrenica,manevarskih i gr.kol.signala za prelaz sa S-1/Vl-1 i tako sve do 9.kol. Manevarski sa 14. kol i sve do s-1 na zapadnoj strani. Na desnoj strani su tasteri svih ostalih skretnica i man.signala na zapadnoj strani stanice. Za nadzornike skretnica su uzimani iskusniji i bolji npr.rukovci manevre ili manevristi. Rad pod nadzorom je trajao tri (3) mjeseca,a nikako 2-3 godine.Ko nije mogao da savlada vracan je nazad na manevru.Vec nakon mjesec dana se vidi ko moze,a ko ne moze. Ja kad sam poceo bio sam najmladji prometnik na postavnici od 1939. do tad 1978. Vecinom su gore isli prometnici nakon vremena provedenog na peronu i sa duzim stazom.Do XI mj.1979. radili su prometnici i nadz.skretnica turnus 8/36 onda smo trazili da radimo 12/24/48 iz razloga sto nas je dosta putovalo.Ja sam putovao iz Sunje,Flegar iz Pusce Bistre,Kuruc iz Jaske jedino pok.Bursac je stanovao u Zagrebu. I bolje se pokazao taj turnus bilo je vise slobodnog vremena.