Jump to content

železocestnik

Članovi
  • Posts

    3657
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    21

Everything posted by železocestnik

  1. Pozdravljen Zeko, ova slika na stranicama 32 i 33 nije baš ista kao na stranici 351 (original Celestin Medović). U "110 godina Riječke Željeznice" je ili osnutak Celestina Medovića bez iniciala ili ju je uradio neko drugi. Vjerovatno je i Medović ustvario likovni uradak sa precrtanjem sa fotografije ili neke druge slike, možda objavljene u novinama. Na toj slici su potrgana barem dvije žice strujevoda. Proveriti bi bilo potrebno, odakle vijest o vrijemenu nastanka slike godine 1899. i da li je to bilo stvarno za vrijeme boravka slikara kod svoga prijatelja u Fužinama. Pretražiti bi bilo potrebno knjige Giovannija Morellija i njegov fond u biblioteci Gianni Milner Venezia. wiki: https://en.wikipedia.org/wiki/Giovanni_Morelli Zagonetka ostaje pozdrav Darko
  2. Zeko, pozdravljen, odlično si uočio sliku na FB! Da, ova fotografija je bila objavljena u enciklopediji Austro-Ugarske monarhije “Die Österreichisch-Ungarische Monarchie in Wort und Bild”, (Austro-Ugarska monarhija u riječi i slici). Zbog toga i lijepo piše: Sniježna mećava kod Fužina (Fužine). Litografiju možeš pogledati i on line: Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und BildKroatien und Slawonien, Band 24 Untertitel Kroatien und Slawonien Band 24 Herausgeber: Erzherzog Rudolf Verlag: k.k. Hof- und Staatsdruckerei, Alfred von Hölder Wien, 1902 link do knjige: https://austria-forum.org/web-books/kpwde24de1902onb U knjizi "110 Godina Riječke Željeznice" bili su saradnici i stručnjaci iz arhivistike, koji bi trebali da dodaju izvore fotografija i dokumenata ali izgleda, da je to urednik izbacio. pozdrav Darko
  3. Baš loše izgleda tabla sa ovako devastiranim nekadašnjim hotelom Adica/Europa u pozadini. Mogli bi srediti barem ovu prvu fasadu ili ga srušiti ako nema interesa. Nekad je bio za ukras... pozdrav Darko
  4. Zeko, pozdravljen, pa hvala ti za molbu. Do tad, kad će biti rješena, valjda neće više trebat test korone. Da, dobro je da su skinuli cjevovode... "Vidljivo je kako su nestala sva stabla i razni cjevovodi, koji su prelazili ulicu. Inače bi pali sami. Ako ne održavaš cjevovode i izolaciju kako treba, može da ti padne cjevovod na ulicu. U vrijeme prolaza Streetwiew kroz Industrijsku ulicu bili su cjevovodi još na mjestu: https://www.google.com/maps/@45.3350168,14.4123008,3a,75y,100.77h,97.68t/data=!3m6!1e1!3m4!1sRekn3DwlSpSyiiCRR524Fw!2e0!7i13312!8i6656 Inače postoji knjiga o historiji ove ulice: Đekić, Velid: Zvali su me Industrijska : biografski hod riječkom Baračevom ulicom dug tri stoljeća, 2020 pozdrav Darko
  5. Zeko, pozdravljen, do tog tvog "kraj ravnog dijela ulice u dnu se lijevo vidi sunčani dio sigurno je neki prolaz u neprekinutom nizu zgrada i ulaza zatvorenih rampama" dođem i ja sa Streetwiew. Ali dalje nikako... https://www.google.com/maps/@45.3356423,14.4000164,3a,35.7y,274.57h,97.71t/data=!3m6!1e1!3m4!1suFBzE4maEK4eBO8HGu0D7w!2e0!7i13312!8i6656 U stvari i ne vidim prolaz....nema mora na kraju prolaza pozdrav Darko
  6. Nije samo, da je voda prodrla u beton i uništava armaturu, to je i veliki toplinski most... pozdrav Darko
  7. 1borna, pozdravljen, oštećenja na krovu zgrade broj 6 nisu na tom broju nego na broju 7 (Klub književnika). Fale dvije kule! Od potresa dalje... https://www.google.com/maps/@45.8127702,15.9770264,3a,75y,13.65h,88.88t/data=!3m6!1e1!3m4!1sJhHXYeHRWcc_GDMpCUDwSw!2e0!7i13312!8i6656 Zgrada ŽIVIO TITO je sigurno broj 6. Ali izgleda, da je bio i pred potresa na radu neki "fušer".... A sada je neko bacio gore neku zaštitu pred kišom, koja ne krije cijeli dio. Još će da pada material dole... pozdrav Darko
  8. 1borna, pozdravljen, odlične reportaže sa "terena" Izgleda, da su Zagrepčani veliki ljubitelji opeke/cigle... Sve stranske fasade bez maltera/žbuke Kao da nemaju savetovanja o tome, kako se zid napoji vodom i polako počne propadati... Malter između cigle isto počne propadat. Posle se čude, što kod potresa padaju takvi zidovi... Pored toga nema energetskog savetovanja o tome, koliko se može ušparati sa toplinskom zaštitom... pozdrav Darko
  9. Pozdravljeni, oklopne snage NDH bile su veoma loše naoružane. Nijemci su računali, da će se razne gverilske jedinice poubijati na ovom prostoru između sobom sa klasičnim oružjem. Iako su vojne vlasti NDH još od kraja aprila 1941 potraživale deo plena zarobljenog naoružanja Jugoslovenske vojske, Nijemci nisu bili voljni da predaju oklopno oružje novoj saveznici. Obećano je bilo, da će dobit takvo naoružanje kasnije... Oklopna sredstva Jugoslovenske vojske su se sabirala u Srbiji i tamo i upotrebljavala. Sakupljeno je bilo 78 tenkova od 120, koliko jih je imala kraljevina Jugoslavija. Na kraju je iz tog fonda prešao u NDH samo jedan R-35 (Renault) i jedan FT-17 (Renault). Tražili su 25 tenkova od tog plijena ali nisu uspjeli. Ustaška vojnica (oružane snage ustaškog pokreta) razvijala je oklopne snage u svom sastavu, van domobranske vojske. Oklopne jedinice bile su formirane kao elitne formacije (Poglavnikova tjelesna bojna, kasnije Poglavnikov tjelesni sdrug) koji je pored zaštite poglanika bio angažovan i kao elitna borbena jedinica. I baš ta jedinica dobila je prvih 10 tenkova, kupljenih kod Italijana, Fiat L-3 (6 podverzije L-3/35 i 4 podverzije L-3/33). Tankete bile su predstavljene na paradi u Zagrebu 5.12.1941. Domobranstvo NDH dobilo je prve tenkove tek u 1942. godini. Od Nijemaca su kupili 4 laka tenka "Krup" (Pz. Kpfw. I). U maju 1942 nabavili su od Nijemaca iz poljskog ratnog plijena 16 tanketa TKS ("Ursus"). Od Mađarske su nabavili 10 tanketa Ansaldo L-3 (Mađarska licenčna proizvodnja 35M). Podaci su iz knjige: B.Dimitrijević, D.Savić: Oklopne jedinice na jugoslovenskom ratištu 1941-1945, 2011 Veoma loše naoružanje. I sad zamislite si, kako je bilo teško održavati u ratnim uslovima tako različite tipove tanketa Kod večih akcija ionako su došle u pomoć njemačke oklopne snage... Još dve fotografiji iz knjige: Oklopne postrojbe Sila Osovine na jugoistoku Europe u Drugome svjetskom ratu Armoured units of the Axis Forces in Southeastern Europe in World War Two Dinko Predoević, Bojan Dimitrijević, Zagreb 2015 pozdrav Darko
  10. Pa to je bila ponosna vojska Đoke kapetana i maršala Tita. Sve armije po svetu su se je strahovale... Ko bi mislio da će se na kraju pobiti između sebe U stvari se je na ovim prostorima pokazalo, da se ne može živjet zajedno. Već dva puta... Ali opet. U Sloveniji imamo ponosne naslednjike komunista (stranka ljevice, nekakvi demokrati) koja pogleduje prema jugu i sasvim prema istoku, do SZ, da bi se opet udružili u starom sistemu...i "šire" ... pozdrav Darko
  11. Pa interesantno je, da je na tabli nemački napisano ispravno: Eingemachtes, može i Eingemacht U Sloveniji upotrebljavamo "prijevod" iz njemačkog po Vuk-u: piši kao što govoriš: ajmoht pozdrav Darko
  12. Ovakve... pozdrav Darko
  13. Garlic, pozdravljen, pa to nije ništa Zamisli, da se ti probuši guma na novom motorkotaču Ali za sve ima lijeka Kupiš ovakve vanjske gume...ako se ti je probušila izvana na nutra... Još video: Postoji mogućnost, da se ti je probušila od unutra... zbog žice ili ostro obrađene niple... Onda treba staviti preko njih novi trak. Pa to možeš odmah uočiti, dali je bušotina od unutra ili izvana pozdrav Darko
  14. garlic, pozdravljen, jedan neispravni vagon su zaboravili odvući na otpad pozdrav Darko
  15. Pozdravljeni, ja sam ušparao 120 kuna, pošto gledajući filmić "kao da sam se vozio" sa Bornom do Vele Luke Gorenjci* još su strašniji kod šparanja nego Škoti Gorenjska = Oberkrain= Upper Carniola pozdrav Darko
  16. Baš me interesira, na koju stranu jim je palo drvo Na izgled bi trebali biti profesionalci, pošto su svi jednako odjeveni pozdrav Darko
  17. Prvi put čujem, da je bio Gubec uhapšen na području, kde je sada tržnica Dolac Po drugoj strani ni hrvatski ni slovenski historičari nemaju podataka ni o imenu ni o datumu pogubljenja Gubeca podaci iz: https://hrcak.srce.hr/file/86792 Nije sahranjen ni zapis o saslušavanju Gubeca... pozdrav Darko
  18. U Zagrebu se još uvjek može primiti TV program na VHF i UHF frekvencijama ? https://www.zeljeznice.net/forum/uploads/monthly_2021_08/DSCN2893.JPG.2516a3355859b23b93afca03a16fa24b.JPG pozdrav Darko
  19. Nije mi jasno, kako mogu biti projektanti tako naivni, da stave tako velike ploče od kamena tamo, kde se obavlja prevoz sa vozilima. U Ljubljani su jih stavili ispred parlamenta. Pošto su pukle zbog prometa, stavili su par puta nove. Dok nije došao neko i stavio manje. Sada problema nema više. pozdrav Darko
  20. Baš mi je interesantno, da su stručno sanirali ovu zgradu sa protipotresnim armirano-betonskim stubovima... Bio sam siguran, da će na brzinu nešto pozidati i brzo staviti žbuku, da se ne vidi, šta su uradili. Izgleda, da su bili na poslu profesionalci 👍 @1borna, hvala ti, da si cijelo vrijeme pratio događaje na gradilištu ove zgrade. U stvari hvala tvojim pesekima, što su tražili, da jih izvedeš u park pozdrav Darko
  21. Nije mi jasno, kako lijepo sređene kuće, kao ova u pozadini (sa svijetlim krovom) nije ožbukala i stavila novu izolacionu fasadu sa strane. Ovako zid propada, malter propada i posle se ljudi čude, što se kod potresa zid sruši I tako počne: „Bože mili čuda golemoga... pozdrav Darko
  22. Ovaj umjetnik, koji je to sve izcrtao bio je ....prognostičar. Znao je, da će dimljaci da lete po Zagrebu. Amazing! pozdrav Darko
  23. 1borna, hvala, što si fotografirao, kako idu radovi na ovoj zgradi sa oštečenjem od potresa. Pa odlično! Sada če biti ugrađen u uglu među stijenama armirano-betonski nosač, koji će vezati stene. Dosad jih nije vezalo ništa, pošto je bio sav malter posle 100 godina popustio, jer nisu upotrebljavali oprani sitan pijesak niti vjerovatno nije radio malter stručnjak nego so to radili ljudi sami, da su nešto uštedjeli. Pa dobro, da se nije kod potresa srušilo i više. pozdrav Darko
  24. 1borna, pozdravljen, odlična reportaža o starim zgradama Zagreba 👍 Da, bilo je vrijeme komunizma/socializma, kada za održavanje kapitalističkih zgrada nisu htjeli izdvojiti novac, koga su mogli tiskati koliko su željeli. Da, sad je vrijeme kvazi kapitalizma, kad za stare zgrade nema novca, jer ga ne mogu više tiskati koliko se želi. A zgrade pate Tantalove muke... Još je dobro, da nije stradao koji pješak dole... Da se malo bolje vidi, da su ...i loše održavane barem 80 godina pozdrav Darko
  25. Toma, pozdravljen, to su bila vremena, kad si mogao šetati po Beču Ispod Borovićeva kipa stoji i njegov grb. Povečanje... Grb su prvi put ucrtali u knjigu izdatih izdatih grbova u Budapeštu. Pošto je bila tada Hrvatska dio Ugarskog dijela duple monarhije, postao je Boroević ugarski plemić. danas u Državnom arhivu u Budapeštu Šteta, što ne mogu naći grba u koloru... Još koji naziv je primio Boroević 1905. godine (2.5.) uz ovaj grb: Freiherr Hrvatska wikipedija: Freiherr ili Freifrau je bila njemačka plemićka titula. Nositelji ove titule spadaju u niže plemstvo.U prijevodu s njemačkog jezika Freiherr je slobodni gospodar. Ova titula javlja se u Svetom Rimskom Carstvu, Austro-Ugarskoj, baltičkim i nordijskim zemljama. Ova titula je u istom rangu sa titulom barun. Ali nije sasvim tako. Ako pogledamo u Nemačku wikipediju, vidi se, da je došlo do navike, da se oslovljavaju Freiherr/slobodni gospodari kao baruni. U stvari nikad nisu dobili naziva barun. Dakle odavde je izašlo, da se svi popreko nazivaju barunom. izvor: https://de.wikipedia.org/wiki/Freiherr Boroević imao je mogučnost, da zamoli za barunski naziv ali toga nije uradio. Računao je, da će posle završenog rata dobit još više nazive. Ali sve se je zaokrenulo, na kraju rata svi su ga ostavili... pozdrav Darko
×
×
  • Create New...