sale2
Članovi-
Posts
1746 -
Joined
-
Last visited
Content Type
Profiles
Forums
Events
Everything posted by sale2
-
Druga slika je bivši kolosijek prema silosu, koji je skraćen do groblja, tj. cestovnoga nadvožnjaka, a prva slika je prema bivšim 'univerzalovim' skladištima i plinari. Što se tiče novog kolosijeka vidim da, su stavili novu ogradu na mjestu gdje bi trebao ulazit u pogon, tako da ne znam gdje je zapelo.
-
I na 120 km/h je isto ugodna vožnja
-
Točno! I najviše razvoda brakova.
-
Na krajnjem desnom kolosijeku su krenuli sa izmjenom pragova ali je sve stalo dolaskom Corona krize. Kolosijeci u teretnom dijelu su dosta duži ali je potrebna sanacija i usklađivanje SS uređaja.
-
To su uređene površine i osim dotrajalosti su i uske. Ono što bi dugoročno bilo najbolje je vađenje trećeg kolosijeka i gradnja širokog perona između drugog i četvrtog kolosijeka i naravno ugradnja izlaznih signala koji bi ujedno bili u zavisnosti sa žcp-ima u zoni kolodvora (Slavonska cesta i Male Sredice).
-
To je ulazni signal za putnički dio kolodvora, njegov predsignal glumi ulazni signal za teretni dio kolodvora koji je dvoznačni.
-
Znači pravi razlog odlaska forumaša u Daruvar nije željeznica, nego nešto drugo. Kroz devet njeseci možemo očekivat baby boom u Daruvaru! ☺
-
Zašto su na tom nadvožnjaku ugrađeni pragovi i kamen? Zar nebi bilo bolje da su stavili betonske papuče sa gumom ili nekim materijalom koji prigušuje vibracije? Ti pragovi i kamen su veliko i nepotrebno opterećenje na konstrukciju, i kako vidimo ne smije se niti strojno podbijat.
-
Trasa te pruge i objekti su u vlasništvu Hž-Infre?
-
Jel to zbog remonta supstitucija autobusima? Dali se što radi od Čaglina prema Našicama?
-
Još jedna zanimljivost u vezi ove pruge. Prvotni plan je bio da pruga iz Bulinca ide najkraćim putem prema V.Grđevcu. Budući da su se stanovnici tog područja pobunili, plan je izmjenjen i pruga je napravljena preko V.Pisanice. Sada ju ionako nemaju niti jedni niti drugi, ali i u to vrijeme je bilo različitih pogleda prema nečemu novome. Dok su se jedni grčevito borili da pruga prođe baš njihovim područjem, drugi je nisu htjeli. U to vrijeme dobit prugu je bilo kao danas autocestu.
-
Te pruge je gradila šumarija, u to vrijeme nije bilo kamiona nego se kirijalo sa konjima do najbližeg stovarišta uz prugu. Pruga je demontirana krajem 50-ih godina i trasa je slabo sačuvana jer su ljudi krenuli obrađivat polja preko nekadašnje trase. Vide se samo ponegdje usjeci i nasipi. Vjerujem da u šumariji imaju sve podatke i slike o toj pruzi. Ako te zanima trasa odi na one avionske karte iz 50-ih godina, tamo se jasno vidi trasa i veliko stovarište uz kolodvor u Velikoj Pisanici. Inače bila je još jedna uskotračna šumska pruga koja je kretala od normalne pruge blizu bivše ciglane u Velikom Grđevcu ( blizu bivšeg željezničkog nadvožnjaka iznad državne ceste D28 ). Ona je dolazila blizu Velike Pisanice ali sa druge strane. Kroz šumu se točno vidi trasa a može se naići i na ogromne Hrastove panjeve koji još nisu istrunuli. Taj cijeli kraj je imao stare Hrastove šume, naravno naši "eksperti" 50-ih godina su to prodali kao sirovinu i porušili sve. To je valjda bila uvertira za ukidanje gotovo svih pruga u Bjelovarskom kraju 60-ih godina. Najlakše je sve opustošit i otići dalje. Kao gusjenice kada pobrste živicu. Tada još nije bila razvijena drvoprerađivačka industrija i sve se prodavalo van a onda smo mi od njih kupovali gotove proizvode.
-
Jel ekipa 4S+P na kraju obišla gradilište nove pruge, Ili su vam građevinci zabranili pristup gradilištu?
-
Radijusi su većinom oko 300 m, ali ima dosta zavoja jer se očito štedjelo kod izgradnje. Lakše je bilo pratit konfiguraciju terena sa zavojima nego se upuštat u neke veće zemljane radove. Brzina za "obične" vlakove je bila 30 km/h a za šinobus 40 km/h. Jedina dionica na Bjelovarskom području gdje su šinobusi vozili 55km/h je Mišulinovac-Sirova Katalena. Očito su imali neke veće planove za tu prugu ali je 1968. god sve ugašeno.
-
To je smjer prema Bjelovaru. Inače Velika Pisanica je imala tri kolosijeka, te veliki pretovarni depo za prekrcaj tereta sa uskotračne pruge na normalni kolosijek. Uskotračna željeznica je išla duboko u Bilogoru, te je bilo više krakova. Pretežno se prevozila drvna masa i rude.
-
U onaj veliki usjek na bivšoj pruzi za mlin je nedavno sletio auto. Po meni bilo bi puno bolje da se ta rupa zatvori sa pločom i gore napravi parking za obližnje groblje i spoje dvije ulice. Velika je šteta što se ta pruga rasformirala jer puno je praktičnje dovest žitarice sa vlakom nego što kamioni ulaze u centa grada i zagušuju okolne ulice oko mlina.
-
To se popularno zove "sipanje". Inače koliko vidim po slikama ovi su dobro i prošli unatoč količini, jer nema toliko sitnijeg materijala. Što se puta tiče najbolje je ići na izlaz za Kutinu, pa preko Garešnice, Uljanika i Dežanovca za Daruvar. Puno bliže i bolje cesta, nekužim kako navigacija vodi na Novsku. A kada je željeznica u pitanju imamo obnovljenu dionicu Sirač-Daruvar-Maslenjača-Đulovac. Dio od Đulovca do Pčelića bi također trebao biti u fazi obnove. Tako da ostaje samo kritična dionica Sirač-Lipik i most "Krndija".
-
Trenutno se krajnji desni četvrti kolosijek koji se vidi na slicu ( zarašten u travu ) koristi za dopremu i otpremu teretnih vlakova. Taj kolosijek je u jako lošem stanju. Malo su ga pokrpali da može služit svrsi. Postojeći treći kolosijek ( na njega dolazi vlak ) je obnovljen prije par godina. Treći kolosijek se vadi ( materijal je u potpunosti iskoristiv ) i seli na mjesto četvrtog kolosijeka ( čiji materijal nije iskoristiv ). I onda se između drugog prolaznog kolosijeka i četvrog kolosijeka ( koji u stvari tada postaje treći nakon što se jedan kolosijek makne ) radi široki peron za putnike ( nešto slično kao u Kloštru ). Teretni promet se u tom slučaju seli u teretni dio kolodvora gdje se obnavlja jedan kolosijek uz prolazni prema Kloštru. Polovne šine za sanaciju tog kolosijeka postoje kao i dio pragova,potrebno je samo dopremit preostale potrebne polovne pragove. Kako vidimo sve se to može odradit sa postojećim materijalom i nešto malo polovnog materijala kojeg ima dovoljno. Vrlo mala investicija a puno bi se dobilo na fukcionalnosti kolodvora, a prije svega na sigurnosti putnika koji bi mogli bezbrižno čekati vlak na širokom peronu bez bojazni da će netko stradati.
-
Trasa industrijskog kolosijeka je očuvana i u vlasništvu infre. Pruga se vrlo lako može obnovit i vizualno uklopit u prostor u zoni novoizgrađenog kružnog toka. U puno gradova industrijski kolosijek ulazi duboko u grad i presjeca kružne tokove i raskrižja. Činjenica da silosi rade i da će povećavat kapacitete ide u prilog tome. U više navarata su vozili pšenicu sa kamionima na kolodvor i pretovarali tamo iz kamiona u vagone. Taj dio grada gdje su silosi je okružen stabenim ulicama i kada krenu dolazit kamioni bude jako nezgodno. Od zakrčenja ulica,buke te uništavanja gradskih prometnica i podzemne infrastrukture. Sa vlakom bi to bilo puno jednostavnije i bolje za sve. Prednosti su velike,od toga bi imao koristi grad,vlasnik silosa,infra,cargo i na kraju stanovnici tog dijela grada. Inače u više navrata sam predlagao da se obnovi jedan kolosijek uz glavni prema Kloštru ta da se tu premjesti doprema i optrema teretnih vlakova. Taj kolosijek je daleko duži od onih u putničkom dijelu kolodvora. Time bi se mogao izbacit jedan kolosijek u putničkom dijelu kolodvora i napravit široki peron za putnike. Ovi sadašnji uski perončićići su jako opasni jer su preuski.
-
Nebi se složio da je to zavareno dan ranije. Nakon varenja šina se brusi. Na slici se vidi koliko je hrđava šina u zoni vara a tolika hrđa se nemože skupit samo dan nakon što je to sve pobrušeno.