Jump to content

sale2

Članovi
  • Posts

    1746
  • Joined

  • Last visited

Posts posted by sale2

  1. On 06. 09. 2020. at 14:31, x-type said:

    Prvi je vodio prema silosu u gradu. Zadnji vlak je tu pervučen prije 15tak godina. 

     

    Drgui vodi u tvornicu iverice Kronospan. Bio je u funkciji prije par godina. Kronospan nadograđuje novi pogon i imaju u planu dovesti novi kolosijek, ali je negdje zapelo.

    Druga slika je bivši kolosijek prema silosu, koji je skraćen do groblja, tj. cestovnoga nadvožnjaka, a prva slika je prema bivšim 'univerzalovim' skladištima i plinari.  

    Što se tiče novog kolosijeka vidim da, su stavili novu ogradu na mjestu gdje bi trebao ulazit u pogon, tako da ne znam gdje je zapelo. 

     

  2. On 03. 06. 2020. at 11:41, Stanley said:

    Kolodvor obiuje vagonima, ali kako sam vidio nisu nalistani. Pretpostavljam da čekaju na red za remont:

     

    2015809773_P1010105(1024x768).jpg.95f90103a76117ca7488b963a0623222.jpg

     

     

    Na krajnjem desnom kolosijeku su krenuli sa izmjenom pragova ali je sve stalo dolaskom Corona krize. 

    Kolosijeci u teretnom dijelu su dosta duži ali je potrebna sanacija i usklađivanje SS uređaja. 

  3. On 03. 06. 2020. at 8:26, Stanley said:

    Peroni baš i nisu po visokom standardu:

     

    972410257_P1010064b(768x1024).jpg.3d9d5dc6875d8b8431ca6337eb1bea42.jpg

     

    Pogled u smjeru Kloštra...

    To su uređene površine i osim dotrajalosti su i uske.

    Ono što bi dugoročno bilo najbolje je vađenje trećeg kolosijeka i gradnja širokog perona između drugog i četvrtog kolosijeka i naravno ugradnja izlaznih signala koji bi ujedno bili u zavisnosti sa žcp-ima u zoni kolodvora (Slavonska cesta  i Male Sredice). 

  4. Nedavno se prosirila vijest da ce prugom Pleternica - Caglin putnicki promet biti zamijenjen autobusima od 3. travnja ove godine...

    Jel to zbog remonta supstitucija autobusima? Dali se što radi od Čaglina prema Našicama?

  5. Još jedna zanimljivost u vezi ove pruge. Prvotni plan je bio da pruga iz Bulinca ide najkraćim putem prema V.Grđevcu. Budući da su se stanovnici tog područja pobunili, plan je izmjenjen i pruga je napravljena preko V.Pisanice. Sada ju ionako nemaju niti jedni niti drugi, ali i u to vrijeme je bilo različitih pogleda prema nečemu novome. Dok su se jedni grčevito borili da pruga prođe baš njihovim područjem, drugi je nisu htjeli. U to vrijeme dobit prugu je bilo kao danas autocestu.

  6. Možda kakva povijesna slika i tekst o tim uskotračnim šumskim prugama?

    Te pruge je gradila šumarija, u to vrijeme nije bilo kamiona nego se kirijalo sa konjima do najbližeg stovarišta uz prugu. Pruga je demontirana krajem 50-ih godina i trasa je slabo sačuvana jer su ljudi krenuli obrađivat polja preko nekadašnje trase. Vide se samo ponegdje usjeci i nasipi.

    Vjerujem da u šumariji imaju sve podatke i slike o toj pruzi.

    Ako te zanima trasa odi na one avionske karte iz 50-ih godina, tamo se jasno vidi trasa i veliko stovarište uz kolodvor u Velikoj Pisanici.

    Inače bila je još jedna uskotračna šumska pruga koja je kretala od normalne pruge blizu bivše ciglane u Velikom Grđevcu ( blizu bivšeg željezničkog nadvožnjaka iznad državne ceste D28 ). Ona je dolazila blizu Velike Pisanice ali sa druge strane. Kroz šumu se točno vidi trasa a može se naići i na ogromne Hrastove panjeve koji još nisu istrunuli.

    Taj cijeli kraj je imao stare Hrastove šume, naravno naši "eksperti" 50-ih godina su to prodali kao sirovinu i porušili sve. To je valjda bila uvertira za ukidanje gotovo svih pruga u Bjelovarskom kraju 60-ih godina. Najlakše je sve opustošit i otići dalje. Kao gusjenice kada pobrste živicu.

    Tada još nije bila razvijena drvoprerađivačka industrija i sve se prodavalo van a onda smo mi od njih kupovali gotove proizvode.

  7. Hvala na zanimljivom putopisu, i pogotovo na kartama! Ako je trasa ucrtana tocno, a vjerujem da jest, bilo bi zanimljivo znati kakvi su bili polumjeri zavoja na ovoj pruzi...

     

    pozdrav

    toma

    Radijusi su većinom oko 300 m, ali ima dosta zavoja jer se očito štedjelo kod izgradnje. Lakše je bilo pratit konfiguraciju terena sa zavojima nego se upuštat u neke veće zemljane radove.

    Brzina za "obične" vlakove je bila 30 km/h a za šinobus 40 km/h.

    Jedina dionica na Bjelovarskom području gdje su šinobusi vozili 55km/h je Mišulinovac-Sirova Katalena. Očito su imali neke veće planove za tu prugu ali je 1968. god sve ugašeno.

  8. U onaj veliki usjek na bivšoj pruzi za mlin je nedavno sletio auto.

    Po meni bilo bi puno bolje da se ta rupa zatvori sa pločom i gore napravi parking za obližnje groblje i spoje dvije ulice. Velika je šteta što se ta pruga rasformirala jer puno je praktičnje dovest žitarice sa vlakom nego što kamioni ulaze u centa grada i zagušuju okolne ulice oko mlina.

  9. To se popularno zove "sipanje". Inače koliko vidim po slikama ovi su dobro i prošli unatoč količini, jer nema toliko sitnijeg materijala.

    Što se puta tiče najbolje je ići na izlaz za Kutinu, pa preko Garešnice, Uljanika i Dežanovca za Daruvar. Puno bliže i bolje cesta, nekužim kako navigacija vodi na Novsku.

    A kada je željeznica u pitanju imamo obnovljenu dionicu Sirač-Daruvar-Maslenjača-Đulovac. Dio od Đulovca do Pčelića bi također trebao biti u fazi obnove. Tako da ostaje samo kritična dionica Sirač-Lipik i most "Krndija".

  10. dobo kažeš stvarno su peroni uski i opasni pogotovo kada nosiš poveči bagaž

     

    Evo i dokaza

     

    Bjelovar%20kolodvor%20048_zpshig4yz8l.jp

     

     

    Trenutno se krajnji desni četvrti kolosijek koji se vidi na slicu ( zarašten u travu ) koristi za dopremu i otpremu teretnih vlakova. Taj kolosijek je u jako lošem stanju. Malo su ga pokrpali da može služit svrsi.

    Postojeći treći kolosijek ( na njega dolazi vlak ) je obnovljen prije par godina.

    Treći kolosijek se vadi ( materijal je u potpunosti iskoristiv ) i seli na mjesto četvrtog kolosijeka ( čiji materijal nije iskoristiv ). I onda se između drugog prolaznog kolosijeka i četvrog kolosijeka ( koji u stvari tada postaje treći nakon što se jedan kolosijek makne ) radi široki peron za putnike ( nešto slično kao u Kloštru ).

    Teretni promet se u tom slučaju seli u teretni dio kolodvora gdje se obnavlja jedan kolosijek uz prolazni prema Kloštru. Polovne šine za sanaciju tog kolosijeka postoje kao i dio pragova,potrebno je samo dopremit preostale potrebne polovne pragove.

    Kako vidimo sve se to može odradit sa postojećim materijalom i nešto malo polovnog materijala kojeg ima dovoljno.

    Vrlo mala investicija a puno bi se dobilo na fukcionalnosti kolodvora, a prije svega na sigurnosti putnika koji bi mogli bezbrižno čekati vlak na širokom peronu bez bojazni da će netko stradati.

  11. Trasa industrijskog kolosijeka je očuvana i u vlasništvu infre. Pruga se vrlo lako može obnovit i vizualno uklopit u prostor u zoni novoizgrađenog kružnog toka. U puno gradova industrijski kolosijek ulazi duboko u grad i presjeca kružne tokove i raskrižja.

    Činjenica da silosi rade i da će povećavat kapacitete ide u prilog tome. U više navarata su vozili pšenicu sa kamionima na kolodvor i pretovarali tamo iz kamiona u vagone.

    Taj dio grada gdje su silosi je okružen stabenim ulicama i kada krenu dolazit kamioni bude jako nezgodno. Od zakrčenja ulica,buke te uništavanja gradskih prometnica i podzemne infrastrukture.

    Sa vlakom bi to bilo puno jednostavnije i bolje za sve. Prednosti su velike,od toga bi imao koristi grad,vlasnik silosa,infra,cargo i na kraju stanovnici tog dijela grada.

    Inače u više navrata sam predlagao da se obnovi jedan kolosijek uz glavni prema Kloštru ta da se tu premjesti doprema i optrema teretnih vlakova. Taj kolosijek je daleko duži od onih u putničkom dijelu kolodvora.

    Time bi se mogao izbacit jedan kolosijek u putničkom dijelu kolodvora i napravit široki peron za putnike. Ovi sadašnji uski perončićići su jako opasni jer su preuski.

  12. Friški var - vjerojatno zavareno dan ranije.

    Treba još odrezati odljeve i podmazati ga.

    Nebi se složio da je to zavareno dan ranije. Nakon varenja šina se brusi. Na slici se vidi koliko je hrđava šina u zoni vara a tolika hrđa se nemože skupit samo dan nakon što je to sve pobrušeno.

×
×
  • Create New...