Jump to content

zglajzan

Članovi
  • Posts

    941
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by zglajzan

  1. A onda su došla ova vremena kad je i ograničenje brzina spalo na brojku 80/1h, a ponekad i na 80/na 2h. Samo je trebalo čekati da Hrvatska zaživi koje desetljeće, dok nam je glavna religija kako će EU fondovi sve to riješiti. Ako ništa drugo, u Baatovima se sjedilo, a sada na brzom vlaku Zb-Z se i stoji. U zemlji strogo kontroliranih a često i dobro naplaćenih informacija sve je da ne može biti bolje. Prije sam se čudio kako od Kotoribe netko se drnda u Baatu do Zagreba 3 vure i bakšiš, a koliko vidim ČK-inicijativa bez debele političke lisnice se buni na novi VR, jer se od Čakovca putuje kojih 3 vure sa 2 dva rekreacijska presjedanja i vjerovatno, u kombinaciji imalo većeg broja putnika, stajanje na zadnjoj etapi alternativi tog putovanja od kojih 90-tak km cestom.
  2. Dobra dan, oprostite ako opet gnjavim.  Možete li mi skicirati kako je izgledala stanična zgrada u Mece. Dal je imala magazin? Imali ste putopis ali slike su izčeznule...

    Jer možda bih napravio maketu te stanice, za kolosječnu situaciju potražio bih u Željezničkom muzeju..

     

    lp

    1. dnovakovic

      dnovakovic

      Ako pronađem (iako sumnajm bilo je to davno) vrlo rado ću vam poslati ! 

    2. dnovakovic

      dnovakovic

      Dragi prijatelju !

       

      Čak dva ili tri puta sam putovao vlakom tom prugom od kada je u sasatvu HŽ i to do B.Manastira i  Pečuha u Mađarskloj i svkai puta sam napravio putem dosta fotografija ali nažalost sve je to nestalu u starom kompjuteru koji se pokvario a slike nisam prenosio na disk. No sjećanje ne blijedi iako mi je preko 70 ljeta dobro se sjećam da je vlak na mjestu gdje je nekada bila stanica MECE projurio bez stajanja i da na tom mjestu nije bilo ničega, ni stanične zgrade ni kolosjeka. Stanica je postojala i ona je izgrađena negdje krajemo 1950-ih i početkom 1960-ih godina kada je Poljoprivredni kombinat BELJE izgradio veliku industriju mesa i mesnih prerađevina (kolokvijalno rečeno klaonicu). Bila je to eksportna klaonica koja je uglavnom izvozila meso (baby beef) u Englesku ali i u Njemačku za potrebe američke vojske. Možda vam je teško za povjerovati da je ondašnja komunistička i nesvrstana Jugoslavija mesom hranila Nato vojnike, ali ja znam jer je moj pokojni otac tamo radio i to mi je pričao

      Kako se to meso uglavnom izvozilo željeznicom sjećam se kako je osječka stanica bila puna bijelih vagona hladnjača. Nažalost poslije mirne reintegracije Baranje kombinat BELJE je privatiziran a mesna indstrija MECE je zatvorena i što je najtužnije porušena, tako da više ne postoji a ni stanica koja je imala jedan ili dva kolosjeka i uglavnom služila kao industrijski kolosjek za tvornicu i mala putnička stanica za radnike tvornice. Pozdrav iz Osijeka !

       

      Dragomir Novaković

       

      Šaljem vam jedine dvije fotografije iz 2010 koje sam pronašao iz stanice Beli Manastir...

       2.jpg.8f3570499245ebe0dea45f65569dce52.jpg

       

      3.jpg.c9aee9121d6e0b279a7597b9923d53ec.jpg

  3. D večer, mogu li dobiti sliku Mirovaca koju spominjete u filmu Ratni reporter? Jer se ne mogu logirati za njegovo gledanje na you tubu.

     

    lp

     

    Tomislav Badel

    1. Brunoh

      Brunoh

      Može li link na tu objavu, stvarno se više ne sjećam.

  4. Izlet na izložbu vlakova u Virovitici bio je podvod skoknuti do Vukosavljevice - lake lovine za lovce s vizijom novog HŽ-a infre gdje se ne koriste lovačke puške niti objektivi foto-safarija nego li što drugo nego bageri i rušenje. Naime, mala ugarska stanica tipskog ali i ambijentalnog značenja ide u prošlost. Nije to ona priča o devastiranim objektima gdje ne piše pazi pada s krova, a pada i raspada se, nego jedan uredna stranica koju 10 godina nitko nije pomeo, tj. jedino dostupnu prostoriju čekaone. Daj zapusti vlastitu kuhinju na godinu dana pa ćeš vidjeti kakva će svinjac biti.... A nekad se tu i živjelo... A u još 60-im na rampu se istovarivale vreće cementa i sve što se uopće trebalo i moralno u neku ruku prevesti željeznicom. Kad je došla motorizacija, skretnice 177,1m korisne duljine tovarnog kolosjeka bile su i dalje tu, za neformalnu vožnju povećeg društva da uparkira šinobus iz Virovitice i nastavi feštu sa živom muzikom. Uz stanicu blista novi peron a zlokobni pravokutnik betonskog temelja govori kao će tipski izgledati uskoro malo stajalište dal busa ili vlaka, možda će biti svejedno mladima koji i najviše koriste danas ovo stajalište. A kad odrastu, bit će čim dalje od pruge kao i brojni drugi, ako ništa drugo posjetioci izložbe maketa vlakova, jer kao da je činjenica da će barem pola HŽ-a jedino postojati u veličine makete i to ako... Uz stanicu je zgrada vinskog podruma, većim dijelom bila dio PIK-a Virovitica, kao i poznate graševine s tog vinorodnog gorja. Nastojanja mještana da se sačuva identitet stanice čak i sa muzejsko-turističkom namjenom kao i dijela sela koji spušten s obronaka Bilogore se i naziva stanica nije urodio plodom. Velike vizije HŽ vizionara donose uz rijetke remonte samo ponekog dijela dugačke podravske pruge kojoj je suđeno da nikad neće biti u nekom "normalnom" eksploatacijskom stanju, gubitak još jedne zgrade. S obzirom na promet putničkih vlakova, samo da se zadovolje minimalne potrebe đaka, a za neku ozbiljniju uslugu, da ne velimo prometni savez, nema šanse u ovakvoj Hrvatskoj.
  5. Salon za kojeg su mi rekli kad je bio u Dugom Selu na ložioničkom kolosjeku, da je od Milke Planinc i da je "zaštićen" da se na njemu ništa ne preuređuje, a fotoreporter S. je snimio i GOŠA tip 48. Dok su u funkciji neće se rezati.
  6. zglajzan

    Zagreb danas

    Reklo bi se, čovjek ima dosje, a to znači da ima crtu kriminaliteta u sebi, da je švercao u pravi tren oružje "za Hrvatsku", s članskom iskaznicom bio bi i general ako treba. Jedan pak drugi general, nekoliko dana prije masakra kojeg je napravio i ubojstva policajca, zaspao je mrtav pijan na cesti od Sesveta za Kašinu, i nikom ništa kao što i nikad ništa kad su ga zagorski policajci znali zaustaviti, e tu ni jedan paragraf zakona nije "funkcionisao". Dapače, policajci su bili za njega "niža vrsta". U slučaju vožnje u Dubravi, pa moramo se složiti da je državno odvjetništvo postupilo kako je jedino i moglo, po zakonu jer se njegova brza vožnja ne može utvrditi. A veći broj nepropisno parkiranih autiju nitko nije mogao identificirati dok ih nije dotični vozač malo limarski obradio.
  7. Tako su se uobičajeno označavale pozicije hidranata na ulicama i cestama, u gradovima na fasadi je bila pločica /ili oznaka. Dok nisu došli metalni stupovi ili ovi uzdignuti... koji se po propisima popikavaju svakih 200 m između sela uz cestu, pa kad te netko u koliziji odgurne ni krivog ni dužnog na taj hidrant, Vodovod uredno dostavlja račun od barem 10 000kn troška, iako spor i dokazivanje krivnje tek slijedi.... bio je i primjer kad je zagrebački Vodovod dostavio račun osiguravatelju, ali su naknadno shvatili da nisu obračunali PDV. Osiguravatelj je odavno likvidirao odšetni zahtjev i nije htio naknadno plaćati, pa je koliko znam prema prvostepenom sudskom vozač trebao sam platiti i PDV sa kamatama... advokatu nije bilo jasno kako da izgubi spor u takvom slučaju. Od tada ta osoba nema ništa prepisano na sebe i živi u Hrvatskoj.... Bolje da se hidranti i ne vide jer se iz njih onda teže krade voda. A iz ranžirne Vinkovci mogla bi se još malo prsnog promjera pa krasti i drva.
  8. Suhopolje je planirano po kalupu pruge koja je danas ne prepoznatljiva (Banova-Pakrac-Virovitica-Barč) pa je stoga logika kolosječne situacije "ulaz u pravac-izlaz u skretanje" bila i u Suhopolju, kao što je danas još uvijek u Daruvaru. Iz vremena dok su još postojali kolodvori Sladojevci, Feričanci... i tovarišta Virovitica Predgrađe i Vukosavljevica, Suhopolje je imalo po numerciji 7 kolosjeka, od toga dva šturca iz prvog (VI. i VII.), na svaku stranu po jedan. II. kolosjek je bio demontiran, a III. je bio ulazi iz pravca Virovitice, a IV. iz pravca Pčelića. Nasuprot stanične zgrade, na V. kolosjeku bila je dugačka vojna rampa. Na I. kolosjeku bila je kolska vaga, uz magacin sa rampom. I još, IV. kolosjek je bio dulji od III. iako su oba bila prolazna nepravilana. I dok su prema uzdužnom profilu većina kolodvora imali štitnice, Suhopolje je imalo jednoručne likovne, dok se na uzdužnom profilu ne vide predsignali, tj. nije ih bilo. Npr. u tom vremenu nedaleka Rasputnica, tj. Pčelić je imala prilazni signal od Suhopolja a štitnicu od Osijeka. Sigurno je da Suhopolje nije imalo funkciju bilo kakvog namirivanja parnjača. Možda zbog "zauzeća" dva kolosjeka za prolaz umjesto jednog pravilnog za bilo koji smjerova dolaska je nalagao viši stupanj razvedenosti dodavanjem šturceva. Analogija bi mogla biti na stanicama prema Banovoj Jarugi, jer u doba izgradnje nije bilo na umu podravskog smjera povezivanja željeznicom.
  9. Ja nisam niti postavio tezu da sudbina Vinkovačke ranžirne je unikat za sebe, ali samo govorio o njoj i balkanskoj aksi ono što sam čitao i što se zapravo događa (tj. dogodilo se, sad samo ostaje da se mjeri prsni promjer debla i prirast šume na bivšoj ranžirnoj). A to da reduciranih kolosjeka ima napretek na stanicama u razvijenoj Evropi, nije tajna. To da je bezbroj kolodvora samo stajalište, također. Ali ima i kvaka - tamo nisu mali kolodvori sravnjeni sa zemljom a zamjenjeni tram.- stajalištima tiupa iz afere Gredelj-Šela-Bandić, nego je sve uređeno, a prugama u taktu voze udobni motorni vlakovi primjerenog kapaciteta, pri tom ne mislim na za male pruge duge vlakove a s malo stolaca, nego čak i obrnuto, sa 3+2 rasporedom sjedišta, prostorom za bicikle, dječja kolica, invalide..... A napušteni planumi bivših kolosjeka se ipak održavaju da ne nikne džungla. Tamo željeznica ipak u suradnji sa lokalnom zajednicom obavlja i javnu funkciju, prvenstveno u prevozu putnika, dok kod nas HŽPP ponire sve više u tajnu funkciju, povlači se u sebe, da ne vidimo što im je svrha postojanja.
  10. Često se događa u životu da gradiš i gradi jer ti treba, a onda ne primjetiš da se sve promjenilo i da postaje beskorisno. Već 80-tih je počeo padati ranžirni rad u Vinkovcima, a recimo i davnija izgradnja veze Vrapčana-Mirkovci je označila nove principe maršutnih vlakova koji ne trebaju ranžiranje. Sami stručnjaci sa ŽTPZg su predlagali kolegama u ZJŽ da se zbog ubrzavanja protoka robe samo u tuzemnom prevozu ne vrši u zagrebačkom Ranžirnom... što vidovitim razmišljanjem postavlja pitanje svrhe i njega samoga iako se gradio jako dugo i bio potreban. K tome u drugoj polovici 80-tih je rastao prevoz preko Subotice i to nevezano za "raspadanje" bratstva i jedinstva, jer sam iste sadržaje tekstova čitao i od zagrebačkih i beogradskih autora. A rat je zabio rafal automatskim zaklamanih klamerica u to da abeceda ranžirnih grupa vinkovačke stanice ne treba nikome. Vinkovačka stanica izgleda kao veliko drvo koje je pogodio grom: deblo je nekako preživjelo a grane se osušile. A vječna politika motorizacije prebacila je terete već odavno na ceste.
  11. Dal tko zna, dal je ulazni signal sa belišćanske pruge likovni sa vezanim ručicama signala?
  12. Dobar da, stavio sam podataka da se složi mozaik, a prošlost željeznice lako se razbije kad nema podataka. Jedino moram reći da kad sam vas molio da se nađemo na kavi u Rijeci da si poslikam jedan stari JŽ red vožnje, samo ste rekli da nemate vremena. Pošto mi je to recimo i potrebno zbog pručavanja putničkog prometa, nekad je lakše "skoknuti" do SBB Chistrik arhiva blizu Zuricha, jer oni sve JŽ redove vožnje imaju!

    lp

  13. Savski Marof imao je neimanje magacina, rampe, a prema Imeniku SHS željeznice iz 1927. otvoren samo za saobraćaj putnika, putničke prtljage i ekspresne robe. Iznimno i za denačne robe i kolskih tovara svih vrsta ali samo za Tvornicu žeste i pjenice te pošiljke kolskih tovara firme Ivan Pahin. Kasnije je stanica imala G vagone kao magacine, npr. 1979. fotoreportaža u Željezničaru. I za vrijeme HŽa još su se mogli vidjeti ali noviji G vagoni. tj. rebrasti dvosovinci sa precrtanim JŽ oznakama (snimio 2008). Nije to bilo iznimka da stanica nema magacin, pa i ukrsnica Trpinja zvana "zvezdara" je startala kao G vagon u polju.
  14. Ali tamo nije bilo rezervoara, zar ne? A dalje od skladišta jednom mi je mali Paja rekao da su tamo držali konje za prerodaju za valjda Italiju? Zna li tko i o tome štogod?
  15. Može li jedno pitanje? Zapravo dva na jednoj fotografiji. Da li ova strelica koja pokazuje skretnice na istočnoj liri znači da je tu nekad bio englezer skretnica? Pitanje označeno sa dvije bijele strelice (od kojih se jedna zbog bijelog papira slabije vid): koliko je slatka a koliko jaka željezničarska kava? Također, od kuda se pružao vojni kolosjek? Koja je bila namjena vojnih skladišta?
  16. Kad bi se našlo dovoljno motiviranih statista, možda bi se na tren i reinkarniralo staro stanica Vinkovci (putnička), jer već niz godina prije i buduće HŽ jedno što smanjenjem brzina na nekad promenadnoj štreki prema Zagrebu zadržava ljude u vagonima to što sve sporije se vozi. Od kad je nestao ugljen sa scene pa i elektrifikacija i preuzimanje tereta na ceste, počeo je i odumirati Vinkovci teretna, a rat je zabio zadnji čavel čvoru koji je godinama nastajao i razvijao se ali i stagnirao, pa najedanput ništa. Uostalom, barem u drugoj polovici 80-ih počeo je jačati koridor via Subotica na što se je upozoravalo u literaturi i to od beogradskog autora. Doduše u raspadu Juge i početku rata to preusmjeravanje se je s hrvatske strane tumačeno kao isključivo namjerno. Ali sigurno da je konkurencija slabila međunarodni tok preko Vinkovaca uz drugačiju organizaciju prevoza. Kako je danas maršutizacija dovedena do savršenstva, nema ničega osim vožnje od ishodišta A do odredišta B. U toj šemi nema potrebe za spuštanjem vagona po grbini pa po tome groblje na mjestu dijela teretne stanice samo ima simbolično značenje. S obzirom da na daruvarsko-pakračkoj pruzi radi valjda 5 ljudi na stanici (jednoj) plus motorvođe, svega niti 10, a pola pruge drže autobuseri, onda ispada da mora da je dobar dio pruga u Hrvatskoj izgrađen po grobljima. Meni je isto žao da sve tako ide, ali kako netko reče s HŽ-a, čim se koji kolodvoričić zatvori odmah se skidaju skretnice i šine da se ne bi kome sjetilo ponovno ga reaktivirati. Računa se samo da svega bude sve manje, pa u toj koncepciji abeceda Vinkovci teretna i nisu neki zalogaj.
  17. Za početak bi mogli srediti i ova dva kolosjeka. Lijepo je da se planira i dupli kapacitet, ali za malo primjereniju željeznicu 21. stoljeću nova bi trasa za brze vlakove mogla i zaobilaziti Zaprešić zbog krivina... uostalom tuda prolazi više međunarodnih (brzih) vlakova nego na koprivničkoj pruzi gdje su svim silama otišli u smanjivanju krivina i retrasiranja. Smanjivanje parkinga na Savskoj Zaprešić još je jedan plus za nikad u Hrvatskoj usvojenu koncepciju P+R. Bolje bi bilo da se izgradnjom nove ceste išlo u premještanje stanice Zaprešić za putnike malo bliže gradu uz BUS terminal sa šatl opskrbom gradskog područja da se ljude privuče na vlak. Još ako na Savskoj pothodnik neće biti namjenjen i za biciklistički promet, onda smo tamo gdje i jesmo...
  18. Zbog čega je baš istočna skretnica početak Sutlanske (kumrovečeke) pruge?, dal je tu stacionaža 0km?
  19. tko je bio kolodvor s brojem osovina za: 1956. i 1969. su: Virovitica 65 57 Suhopolje 52 66 Cabuna 64 128 Sladojevci 69 ------- Podrav. Slatina 53 62 Bukovica 45 ------ Mikleuš 65 64 Čačinc 63 70 Zdenci 61 62 Feričanci 51 ------ Sušine Đurđenovac 73 78 Našice 91 118 brzina 1956. Osijek-Koprivnica 60km/h, osim km 71,618 do 72,400 40km/h; km 239,100 do 214,000 15km/h brzi teretni, putnički diesel ostali teretni, svi parna vuča km/h km/h brzina 1969. Dalj-Osijek 85 80 Osijek-Virovitica 60/70* 60 *šinobusi i motorni vozovi km 72+018 do 72+400 30 30 krivina R=175 St. Suhopolje, izlaz u oba smera 35 35 u skretanje Virovitica-Pitomača 60/75* 60 km 143+300 do 144+400 50 50 Pitomača-Virje 60/80* 60 Virje-Novigrad 60/75* 60 Novigrad-Koprivnica 60/80* 60 Podaci specijalno za radnu grupu Virovitica voli vlakove. P.S. našićka krivina je znači radijusa 175m. Šta bi bilo da je nema, da je manjeg radijusa, pruga bi fulala Viroviticu.
  20. Ne sjećam se dal je i to spomenuto - Jozefinska je cesta u potpunosti asfaltirana 1980. kad je puštena suvremena dionica Josipdol-Jezerane. JNA je zbog strateških razloga nevoljka bila za to, te je do 1990te ili koje stajao pano -znak zabrane zaustav. i parkiranja stranim registracijskim vozilima izvan naseljenog mjesta. Kad smo se njome provezli, u godini otvorenja, bila je pusta, da je bilo neskladno vidjeti brojna ugibališta-parklirališta na pustoši ceste preko Kapele i misao da se nađeš tamo u defektu. Nije to Njemačka koja ima telefone i na magistralama, već cesta bez prometa i koga zatražiti za pomoć.. Isto tako, po otvorenju ski-centra na Bjelolasici, sjećam se da je tamo putovati bilo drugačije nego po staroj cesti za Rijeku. Dok je riječka cesta imala lijepe ravne kolce i ofarbane za pokazivenje ruba u slučaju snijega, jadna je i uža Jozefina bila ukrašena kvrgavim kolcima, mislim da čak i uopće neofarbanim.
  21. Imali mi možda fotografija Pranadulovaca na toj izložbi?
  22. Malo su me zainteresirali ti mostovi riječke pruge, a za željeznicu vrijedi pravilo da gdje pikneš, a ono praznina. Da je "Jelenski jarak" iz doba izgradnje pruge, kao što se gotovo tvrdilo i za staru konstrukciju "Ličanke" - to sigurno nije točno. U monografiji o riječkoj pruzi nema ni spomena ovog mosta, ali zato je prikazana scena opterećenja na "Riječini" sa parnjačama 32. Ja eto ne znam koje je to godine bilo (most su talijani srušili na Božić 1920.), ali konstrukcija je ista kao i "Ličanka".
  23. Ljetos je bilo natječaj u Večernjem za zamjenu mosta "Jelenski jarak" (ovaj na slikama - na putu Moravice-Vrbovsko) i mosta također na Dobri, na riječkoj strani tunela Vrbovsko. Očigledno su svi mostovi isto stari (meni je bivši "Ličanka" jednak ovom u "Jelenskom jarku").
  24. Vezano za Krndiju, vijadukt se zove po toponimu Krndija, tako se može vidjeti na specijaki, kao i da je u blizini dosta minirano. Toponimi se ponavljaju, pa tako i ta "Krndija". Vijaduk je bio stradao u II svj ratu, Kiril Mihajlovski: Stvaranje i uloga vojnopozadinskih organa (VPO) u NOR-u (Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije Vol 5, Zagreb, 1963. - kaže o tome: "Kada su jedinice 40. divizije zauzele Pakrac i Lipik 14. septembra 1944. godine, zaplijenjene su i tri lokomotive normalnog kolosjeka, 4 putnika i oko 20 teretnih vagona, a u pilani "Slaveks" još 3 lokomotive uskog kolosjeka sa 40 vagona. Time se željeznički vozni park mnogo povećao, pa je 15 septembra formirana željeznička komanda sa sjedištem u Pakracu. Poslije toga uspostavljen je i redovan putnički saobraćaj na uskotračnoj pruzi na relaciji Pakrac-Zvečevo (42 kilometra), a poslije popravka porušenog vijadukta "Krndija" (dug 70 metara) i na pruzi normalnog kolosjeka od Poljane do Pivnice (65 kilometara). " Meni "Krndija" nalikuje konstrukcijski na most "Ličanku" (Fužine). Pred rat se na Žtp-u Zg razmišljalo o riješenju nove konstrukcije ili izrade nasipa, u sklopu tada započetog remonta ove lokalne pruge... A zbog čega se Đulovac zavao Miokovićevo?
  25. Vezano za perone i stupove po projetu reelektrifikacije - u Skradu su prvo popikali stupove, pa se sjetili da nema prostora za perone, pa onda postavili jedva dva portala pa onda naknadno uklonili stupove i zafrpucali mjesta na peronu gdje su bili. Koliko bi bilo samo stupova da su tom logikom postavljali mrežu na X koridoru... Meni nije jedino još jasno, recimo u Skradu, Fužinama i dr. da su uštimali tako te perončiće da se drže osi stanične zgrade. To funkcionira kad nema križanja, ali kad ima onda zbog sigurnosti ne smiju se preklapati zaustavljene kompozicije, pa onda duljina nije niti iskoristiva i zadnji vagoni su tamo gdje nema perončića. Mogli su ih onda staviti tako da jedan s lijeve a drugi s druge strane završavaju u području prelaza do st. zgrade. Ili da ih produlje još i više nego su sada dugački... Još je gluplje na Plasama, gdje sam nedavno izlazio na neuređenu površinu, a na vratima mi je bio i stup KM-a. Je, tamo je napravljeni samo jedan peron, ali kako je moj 2-3min kasnio zbog usporene vožnje malo iznad te stanice, već ga je čekao brzi popodnevni za Zagreb, koji je zauzeo kolosjek uz peron. Pak drukčija je situacija u Zalesini, tamo isto je jedan peron, na njemu su i stupovi, a kad se križa s drugim putničkim, tad se treba pentrati. Jest da je logika na Zalesini da tamo nema putnika, ali ako su već radili zašto su onda napravili samo 50% potrebe za "uređenom površinom"? Onda nisu niti taj trebali peron napraviti...
×
×
  • Create New...