Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

DB

Članovi
  • Content Count

    11827
  • Joined

Community Reputation

35 Excellent

About DB

  • Birthday 23.04.1959

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Sveta Nedelja

Recent Profile Visitors

17441 profile views
  1. Kolko se ja razmem f softver, to ti je čist nekaj drugo nek kaj je Kurir. 😋
  2. A u nekim godinama dulje .. A i bilo je godina bez sezone. Zbog skijaša, Forumaš, zbog skijaša ... Ak ti nije jasno - navuci pancerice pa prošetaj (ne moraš po Dolju, na volju ti bil i Savski nasip). Ak ih nemaš, ti ih ja posudim. Forumaš - žičara je prijevozno sredstvo čiji sustav visi iznad tla. Željeznica je prijevoz... ma zaboravi, jednog dana, jedne godine bu neko prokopal metro ispod staze. Ja ti mogu reći. Pa eto, velim. Kao prvo, uopće je upitna gradnja nečega kao tramvajska pruga duž trase staze - zbog jako velikog uzdužnog pada (ne tvrdim da je nemoguće, no bil bi to znatni problem za svladavanje), drugo zbog geomehaničkih uvjeta - vrlo vjerojatno je teren sklon klizanju (nije ni to nemoguće savladati ... samo je pitanje cijene - a o tom se ovdje radi, neee? - a nije isključeno ni moguće narušavanja izgleda prirode) i treće - kraj stare zgrade nema mjesta za okretište (naravno, i tu je moguće iskopati kružni tunel, il ev. zbetonirati vijadukt - samo tu je opet pitanje cijene, a u slučaju vijadukta i narušavanje izgleda prirode (za razliku od kutne postaje, koja ipak nije u šumi).
  3. Prosim lepo da mi se oprosti znatiželja - a kakav oblik Voznog reda zapravo očekujete? Jel to Kurir, kolodvorske objave, brošure za pojedine vlakove ...?
  4. Između ostalog i radi ovog kaj si metnul na početak iste rečenice. A od ostalog je da, iako sam pokušaval više puta ukazivat kakva je to problematika, to se čita mehanički s već puno prije stvorenom predrasudom, koja se ne menja - zbog taštine, samouvjerenosti da je mehanika lopate svima jasna i da mehanika koja se izučava na faksovima ionak počinje istim nazivom. To je moja stara mantra da se u medicinu i građevinu svi razmeju (dok jedamput ne popucaju krvne žile, kosti, instalacije, stupovi, zidovi ...).
  5. Dakle, za neke situacije su brzine i propisane, no za većinu problematičnih mjesta se ograničenja određuju po iskustvu. Iako to možda nekom djeluje primitivno, treba shvatiti da se to bazira prije svega na 'cehovskom', a ne individualnom iskustvu, pri čemu su tu već uzete u obzir slične situacije, te osobito kakvo je ponašanje kolosjeka nakon uvođenja ograničenja, odnosno vjerojatna dugotrajnost takvih mjera. 'Matematičkom' pristupu tu jednostavno nema mjesta, jer je praktički nemoguće precizirati sve ulazne faktore i uskladiti ih u odgovarajućim jednadžbama ili iteracijama. Neophodnost takvih mjera proizlazi iz odgovornosti (nitko normalan ne želi postati odgovoran za eventualni incident), odnosno radi održanja minimalne sigurnosti. Smanjenjima brzina se povećanje sigurnosti u građevinskom podsustavu manifestira na dva načina: geometrijskom progresijom se smanjuju dinamički utjecaji loših mjesta (i time produljuje vijek kolosjeka), dok se u slučaju incidenata smanjuju rizici ozljeđivanja i šteta (posredno se time i umanjuje ili eliminira odgovornost). Naravno, moguća su ponekad negdje i pretjerana ograničenja, no mislim da su uglavnom rijetka - ključno je ipak iskustvo, a ono nije ograničeno na samo jednu osobu, pa ni samo na jednu hijerarhijsku vertikalu, tak da je sve to podložno korekcijama. I moguća su spajanja bliskih ograničenja iz praktičnih razloga. Slično je, pretpostavljam i u ostalim podsustavima, s napomenom da u prometno-upravljačkom nema dinamičkih utjecaja.
  6. Rado bi ti odgovoril, al jednostavno ne kužim pitanje. Jel možeš pojasnit?
  7. Ne znam za prednacrt, al ovo je kopirano iz Prelazne zapovijedi za ovaj vozni red.
  8. Pruga: Novska – Sisak – Zagreb GK Nakon obnove pružnog gornjeg ustroja, na dionici Sunja – Sisak dopuštena brzina povećava se sa 40 km/h na 100 km/h te se na toj dionici uvodi veći broj ograničenih brzina od 20 km/h do 65 km/h zbog pritvrđenih skretnica, smanjene preglednosti na ŽCP-ima, stanja mosta i klizišta, za oba vozna smjera. U skladu s propisanim uvjetima za postavljanje signalnih oznaka, ograničena brzina u kolodvoru Sisak Caprag povećava se s 35 km/h na 60 km/h, za oba vozna smjera. Nakon obnove pružnog gornjeg ustroja i kontaktne mreže, na dionici Sisak – Greda dopuštena brzina povećava se sa 100 km/h na 140 km/h. Zbog lošeg tehničko uporabnog stanja mosta, na dionici Turopolje – Velika Gorica uvodi se ograničena brzina sa 60 km/h od km 408+975 do km 409+000, za oba vozna smjera. Zbog starosti i tehničkog uporabnog stanja pružnog gornjeg ustroja, dopuštena brzina na dionici Velika Gorica – Zagreb Klara smanjuje se sa 120 km/h na 110 km/h, za oba vozna smjera. Nakon zamjene konstrukcije mosta na dionici Blinjski Kut – Sunja, ograničena brzina od km 353+841 do km 354+022 za vozni smjer Novska – Zagreb Gk odnosno od km 354+183 do km 353+480 za vozni smjer Zagreb Gk – Novska, povećava se s 20 km/h na 30 km/h. Na pružnoj dionici Lekenik – Velika Gorica, početak ograničene brzine preko ŽCP-a sa 100 km/h pomiče se iz km 394+756 u km 394+713, za vozni smjer Novska – Zagreb GK.
  9. Bez panike, nisam kanil uvest nikakvu prisilnu naplatu na celom kontinentu. 😋 Pozval sam se na osobno iskustvo i to isključivo u vezi tehnike, s kojom, kak vidim iz priloženog, nema nekog problema. Uopće, vaši problemi nam ovde djeluju ko nekom slučajan svrbež prema najezdi komaraca kod nas. 😎
  10. Pa naravno - pojačanim čepovima gde ih prije nije bilo! 😝 Protok se naglo poboljša oko pol noći ...
  11. 🙄 Možda je stvarno ova najava preoptimistična ... al je i tvoja prepesimistična.
  12. Ovo zastranjenje među vinjete je zapravo postalo off topic: Vinjete se neće uvoditi, rampe budu postale povijest ... ostaju samo pitanja kad i kolko?
  13. Bez ozira kog ide, a koga nejde - meni je teško. Prvo, ne znam gde ih naći, a kad mi i serviraju linkove, to su nacrti zašarani svim mogućim farbama, tak da prosječni zagrebački grafit djeluje ko odmor za oči. Grozno su nepregledni i u naravi, a na monitoru (kolko god bil velik) ispadnu ko da čitam "Rat i mir" pomoću povećala. Jezivo. 😖 Na kraju - ionak su na vrbi svirala, slojeviti prikaz kompromisa želja i promašenih ambicija.
×
×
  • Create New...