Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

homonovus

Članovi
  • Content Count

    423
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral
  1. Ante, prije svega navodio sam informacije koje prosječni Hrvat ima. On će se ograničiti na Jutarnji, Večernji i možda 24 sata/Index. Jedna manjina okrenut će se dnevno.hr-u. Ali velika većina bit će sveto trojsto: Jutarnji, Večernji,24 sata. I to tiskano izdanje u kojemu nema ni komentara čitatelja koji bi mogli staviti pod znak upitnika ono napisano u tekstu. Ja se trudim ipak čitati informacije sa više različitih strana i onda u tom kupusu suprotstavljenih propagandnih agendi probati razabrati što su stvarne činjenice. Ako imaš linkova na kakve kvalitetne članke i analize podijeli ovdje ili na PP (da ne bi ispalo preveliko OT). Svakako ću ih rado pročitati. Nastojim u sebi razvijati stav spremnosti na promjenu vlastitog mišljenja ako naiđem na argumente koji će me uvjeriti da su moji dotadašnji zaključci bili krivi. Neki će reći da možda okrećem kako puše vjetar, ja ipak više volim misliti da sam spreman učiti, pa i na vlastitim pogreškama. I dalje mislim da ovo što naši rade da nije pravi pristup, ali kad pogledam kako su se "snašli" neki naši susjedi s druge strane Schengena ovi naši na kraju i nisu ispali toliko loši. Ne mislim da je problem u izbjeglicama iz Sirije nego onima koji to nisu. A kojih je ovisno o izvještajima i procjenama znatan, da ne kažem većinski dio u toj masi ljudi. Ako u startu nisu spremni poštivati zakone zemlje u koju su došli, makar i samo u tranzitu kako onda možemo očekivati da će zaista funkcionirati po uzusima društva u koje dolaze? Jasno mi je s jedne strane da se nisu željeli registrirati jer prema trenutno važećim pravilima to bi značilo da moraju ostati u zemlji u kojoj ne žele. Ali ako je to pravilo, a ti se protiv tog pravila boriš blokiranjem prometnica, paljenjem šatora, sukobima sa policijom.... Ne vidim kako to može dobro završiti? Da ja probam sad otići na granicu sa Slovenijom i nasilno preći tu granicu, da se odbijam registrirati slovenska policija bi natamburala i vratila našima (vjerojatno nakon hlađenja u zatvoru) i svi koji me znaju rekli bi da sam glup zbog toga što sam napravio. Ali iz nekog razloga takvi isti kriteriji ne vrijede za ove koji dolaze? To je onaj dio koji mi nije jasan. Mi bi morali pustiti te ljude dalje samo zato jer eto oni su se sjetili da žele otići do Njemačke? Ima li negdje garancija te iste Njemačke da će ih zaista i primiti? Jedno su Merkeličine provale u javnosti, a sasvim drugo smještanji i organizacijski kapaciteti jedne Bavaraske. Zaista naši su te tranzite napravili na način da većina nas zaista i nije vidjela izbjeglica, ali način na koji su to napravili pokazali su sebe i našu zemlju kao one koji uopće nisu u stanju upravljati ovime. Zaista s jedne strane ovakvim svojim postupanjem isforsirali su birokrate u Bruxellesu da napokon odreagiraju na ovu novu stvarnost u Europi, ali da li bi možda bilo bolje da se probali u sklopu Višegradske skupine napraviti blok koji bi zajednički nastupio prema EU i pokrenuo rješavanje tog pitanja umjesto što se igrala uloga Enfant terrible i usput nas posvađala sa većinom susjedstva? A da ne kažemo da nam nad glavom i dalje visi mogućnost da postanemo neka vrsta polu hot-spota? U konačnici slažem se s tobom u ovom konačnom zaključku. Jako su bitne teme o kojima se ovog trenutka uopće ne govori: TTIP, usporavanje svjetskog gospodarstva, valutni ratovi. A mislim da nije naodmet imati i šačicu radiklanih islamista, ali i radiklaizirane desnice kako bi se imalo opravdanja za uvođenje dodatnih represivnih mjera i smanjivanje privatnosti. Lijepo je vidjeti da je nakon sve ove priče vlak opet nekako postao kako ti to lijepo voliš reći sredstvo koje povezuje ljude. Jer barem u ovoj početnoj fazi zadnjeg dogovora vlak je počeo prevoziti ljude organizirano od prenoćišta do prenoćišta od Srbije, preko Hrvatske do Slovenije. Ali da... Mislim da je Merkelica da je bila fer u startu mogla organizirati direktno vlakove koji bi prolazili čitavu rutu od Turske sve do Njemačke i time poštediti i te ljude i zemlje preko kojih prelaze nepotrebne patnje i troškova.
  2. Negdje prije sam se uključio u ovoj temi. A onda sam zastao, odlučio promatrati, promišljati. I sad čitam i ovih zadnjih par stranica. Pa bih se možda opet osvrnuo na sve ovo. Kako su meni tuđa mišljenja i gledanje pomogla da jasnije shvatim koje mišljenje imam o svemu ovome (djelom ga i promijenim) možda i mojih par redaka bude značilo nešto nekome. Uspoređujem ono što je Orban napravio sa onim što se radi kod nas. I ni jedno ni drugo nije neko rješenje. S jedne strane Orban je digao zid na granici Schengena. Mjera zbog koje ga službena Europa osuđuje, ali riječima jednog političara iz Bavarske on radi prljavi posao za njih da ga oni ne bi morali. S druge strani naši na neki način ponavljaju Merkeličinu mantru: samo dođite, dobrodošli ste. Mi smo humaniji od ksenofobnih Mađara. Međutim Hrvatska nema kapaciteta (ili se barem nije pripremila) primiti iole veći broj izbjeglica/migranata. I onda taj dio ljudi koji tako direktno prima k sebi mimo bilo kakvih pravila i dogovora prosljeđuje dalje susjednim zemljama ne pitajući da li imaju kapacitet primiti toliko ljudi ili ne. I kao posljedicu posvađaju nas sa svim susjedima. (Baš me zanima kako je izgledao danas razgovor u Bruxellesu). Usporedbe radi to bi bilo kao da ja odlučim pokazati se velikim humanistom i kažem nekome neka dođe kod mene, ali onda ga prosljedim svom susjedu ne pitajući da li njemu to odgovora ili ne. Apropos Mađara i vlaka. Bilo dogovora s njima ili nije ostaje ono što je kao zadnju riječ rekao naš Premijer da nije bilo nikakvog dogovora već da su natjerali Mađare da prime izbjeglice tako što su ih poslali gore i da će to raditi i dalje. Nakon toga možemo mi pričati o dogovorima kakvima god želimo. Ovo je zadnja izjava po tom pitanju od samog hrvatskog Premijera. Svima su u zadnje vrijeme puna usta toga da je problem u Grčkoj i Turskoj. Ja se više ne slažem. Problem je u Njemačkoj. Kao da nije bilo dovoljno što je Merkelica ovo ljeto pokrenula sav ovaj val izjavom da će svi sirijci koji dođu tražiti azil odmah ga i dobiti. Nego čak i sad kad se vidi koliko je to sve u krivo otišlo samo dolijeva ulje na vatru izjavom da mnogi koji dolaze imaju dobru radnu perspektivu. Pa to je tek mahanje crvenom maramom ispred nosa. Ako im nedostaje ljudi da održe svoj mirovinski i gospodarski sustav onda su mogli organizirati vlakove direktno iz Turske i dovesti ih ciljano preko svih ovih zemalja bez zaustavljanja gore u Njemačku ili poslati avione. Ako Bundeswehr može voziti ljude iz Njemačke sigurno može i u Njemačku. Ante cijenim tvoje mišljenje i čak ne bih rekao da je posve krivo, ali ipak mi se čini da je malo suženog pogleda. Uzmi u obzir informacije koje dolaze do prosječnog građanina ove zemlje: 1. sukobi sa policijom, odbijanje procedura za registriranje, nepoštivanje bilo kakvog reda i zakona 2. mediji koji cijelo vrijeme nastoje manipulirati situacijom igrajući na suosjećanje prosječnog građanina. Zadnjih mjeseci pune su naslovnice izbjeglica, jadnih žena i jadne djece, a onda čuješ mimo medija, od ljudi koji su se stvarno tamo našli koliko je to sve daleko od činjeničnog stanja, koliko je puno više muških ekonomskih migranata sa čitavog Istoka Azije i Afrike u najboljim godinama u odnosu na broj stvarnih izbjeglica iz Sirije. 3. Imamo premijera i ministre koji govore jedno, političari iz susjedstva govore drugo. Naši kažu dogovoreno je ovo, netko od susjeda kaže da nije bilo dogovora i to ne jednom nego opetovano. Do mjere da sami kasnije prizaju da dogovora nije bilo. 4. Planovi za upravljanje ovom krizom smjenjuju se na pladnju jedan za drugim 5. Vijesti koje pristižu iz zapadne europe o silovanjima, o sukobima između samih skupina migranata, pogotovo kad ih staviš u kontekst vijesti da među tim migrantima ima i ISIL-ovaca 6. rijeke ljudi koje jednostavno gaze preko granice skoro bez ikakve kontrole i onda se često puta jednako nekontrolirano prebacuju susjedima 7. milijuni koji se troše na zbrinjavanje tih ljudi što u transportu što iz robnih rezervi dok u vlastitoj zemlji imaš ljudi prisiljenih kopati po kantama smeća 8. onda prizori iz Brežica gdje ta ista rijeka ljudi zahvalnost za postavljene šatore i hranu pokazuje paljenjem tih istih šatora koje oni koji poslije njih dolaze neće moći koristiti 9. scene gdje se žene i djeca guraju na policajce kako bi se umirilo policajce u obuzdavanju rulje, ali onda poslije toga kako te iste žene i djeca bivaju odgurnuti sa strane kako bi oni koji su se dotad skrivali iz njih mogli prvi doći do vlaka koji će ih prevesti dalje prema Njemačkoj 10. kad čuješ da je u jednom tjednu preko western uniona u pošti u Srbiji blizu granice sa Hrvatskom u tjedan dana stiglo preko milijun dolara. Pa i sami njemački ministri se iščuđavaju kakve su to izbjeglice koje se voze taksijima po Njemačkoj. To su samo neke od stvari koje sam vidio zadnjih tjedana. Nakon svega toga da li je zaista čudno ako se ljudi osjećaju nesigurno pred ovom navalom? Prizajem u startu sam jako odobravao Orbanove poteze i osuđivao poteze naše vlade. Mislim da sam svoje pogled ipak pomalo ublažio kroz ovo vrijeme. Barem se nadam. I dalje sam mišljenja da je naša vlast posve nespremno dočekala ovu rijeku ljudi. I mislim da se mogla i morala puno bolje pripremiti za to. Isto sada ide i Slovence i Austrijance. I mnogi govore da se granice ne mogu zatvoriti. Da. Vjerujem ne možeš ih samo tako hermetički zatvoriti. Pa čak je i mađarima nakon postavljanja ove ograde ušlo nekoliko desetaka migranata. Ali vjerujem da se ipak moglo napraviti više na zatvaranju zelene granice i preusmjeravanju ljudi prema službenim prijelazima i time barem djelomično upravljati količinom ljudi koja ti ulazi u zemlju. Uostalom najavljuje se da bi Njemačka, a posljedično i Austrija i Slovenija mogle čvršće zatvoriti svoje granice (spominje se angažiranje snaga iz ostataka Europe). Hoćemo li se onda naći s krive strane granice? Ili će se ipak naći način da se granica malo bolje čuva? Ali da ne bih bio potpuno offtopic... Kako je ovo željeznički forum. Ima li netko nekih informacija da li je bilo uopće ideja da se organizira vlak koji bi ljude vozio direktno u Njemačku? Da li bi to s pravnih aspekata uopće bilo moguće? I kakva je situacija u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj s njihovim prijevozom. Da li ga sami plaćaju ili i tamo država plaća taj prijevoz? Koliko mi je u poznato u Srbiji i Makedoniji im se uredno naplaćuje komercijalna ili lihvarska cijena prijevoza (ovisno o prijevozniku i situaciji). Jednako tako što je s Grčkom? Koliko mi je poznato kod njih iz Turske dolaze gumenjacima na otoke, a onda država organizira brodove koji ih prevezu na kopno. Kako nastavljaju dalje kroz Grčku?
  3. To je ono što se može pročitati što na našim što na portalima susjeda. A ako me pitaš da li sam iz prve ruke vidio, nisam.
  4. Bilo je prije koji tjedan da je skupina njih stigla u Finsku pa su zaključili da im je tu prehladno i da ne žele tu ostati i vratili se natrag prema jugu (ali nagađam nikako južnije od Njemačke).
  5. Mislim da je ključna stvar u kontroliranju protoka. Sa vlakom ih odjednom dođe preko 1000. A za razliku od nas koji ih samo prosljeđujemo dalje Slovenci nastoje s jedne strane igrati po pravilima Schengena (popisati i registrirati sve koji ulaze), a s druge strane biti i ponešto mudriji od nas pa primati onoliko koliko ih Austrija od njih prima. Sve je to lijepo reći da ti ljudi niti ne žele ostati kod nas, ali to ne znači da samo zato što ti ljudi ne žele ostati kod nas i žele isključivo u Njemačku i Švedsku (neki eventualno u Austriju) da će ih zaista Njemačka i Švedska sve i htjeti primiti. Merklica se zaletjela ljetos kad je provalila da će ih sve primiti i pokrenula migracijski val koji je totalno zatrpao njihove migracijske službe i s kojima se oni ne mogu nositi i Njemci (a sve više i Austrijanci) su sve glasniji u zahtjevima da se uspori priljev jer ne uspjevaju tom brzinom obrađivati pridošlice. I zato bih rekao da Slovencima odgovara da se ovako autobusima na kapaljku dovode na granicu pa se propušta autobus po autobus kako se stigne i može obratiti.
  6. http://www.vecernji.hr/hrvatska/madarska-jos-drzi-vlak-strojovode-ih-hrvatske-dolaze-ga-cuvati-1028464 Vlak Hrvatskih željeznica koji je18. rujna prevezao oko 1000 izbjeglica u mađarski Magyarboly nedaleko od Beremnda, mađarska policija je zaplijenila uz obrazloženje da je nenajavljeno ušao na teritorij te države. Vlak otada stoji na granici, a u lokomotivi po 12 sati dežuraju po dvojica strojovođa. Svaki dan zbog toga četvorica strojovođa dolaze iz Hrvatske. Mađari su kotače vlaka blokirali posebnim lisičinama. Na željezničkoj postaji Magyarboly, osim zatočenog vlaka, nekoliko je radnika koji čiste okoliš, jedan šinobus, ali nema ni jednog teretnog vlaka, očito su ih Mađari preusmjerili na druge pruge. Ministar Ranko Ostojić rekao je da pregovori oko oslobađanja vlaka još traju. Kad će biti okončani, nitko ne zna, a najmanje strojovođe koje se ne smiju udaljavati od vlaka. U HŽ- tvrde da ne znaju kad će vlak moći staviti u promet jer pregovore vodi MUP. Vlak ima deset vagona koji manjkaju HŽ-u za prijevoz. ------------------ Zbog čega čak četvorica strojovođa moraju dolaziti?
  7. Sve se više šuška o tome da će Mađari zatvoriti granicu i da bi se onda transfer izbjeglica i migranata preusmjerio prema Sloveniji. Spominje se da bi se onda usporio priljev ljudi preko granice pojačavanjem policijskih patrola na zelenoj granici (to tek treba vidjeti kako će izgledati s obzirom na dosad pokazano). Ono što me interesira je koliko bi vremenski produljilo transfer vlakovima preusmjeravanje migranata prema Sloveniji i da li bi to značilo da da će trebati uvesti dodatni vlak za migrante kako bi se u dosadašnjem tempu ljudi koji su ušli u Hrvatsku transferirali na izlaz iz Hrvatske?
  8. PUT Plus: Kako ocenjujete aktuel­no stanje u putnoj privredi pre svega Hrvatske, ali i ostalih zemalja s kojima je Hrvatska u susedskim odnosima, s posebnim naglaskom na činjenicu da je Hrvatska članica EU i da se zapravo sada EU graniči sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom? Siniša Hajdaš Dončić: Trenutačno stanje određeno je gospodarskom situ­acijom u kojoj se RH nalazi. Pritom je potrebno se osvrnuti na prethodno raz­doblje koje su obilježila financijski neopravdana i neracionalna ulaganja u infrastrukturu, neu­temeljena na stvarnim brojčanim pokazatelji­ma i potrebama gospo­darstva i stanovništva. Naime, projekti u pro­metnoj infrastrukturi če­sto su rađeni stihijski, bez pravog temelja i argumenta, predimenzionirani i financij­ski neisplativi. To nas je dovelo u situaciju da smo po dostignutoj razini razvijenosti i gustoće autocestovne infrastrukture če­tvrti u EU, dok smo u segmentu željeznič­ke infrastrukture na europskome začelju (Eurostat 2014.). S obzirom da RH ras­polaže sa suvremenom mrežom autoce­sta duljom od 1400 km, u slijedećem će se razdoblju investicije usmjeriti na obnovu dr­žavnih cesta i županij­skih cesta, koje u svako­dnevnom životu građani ionako puno više koriste nego autoceste, te revi­talizaciju postojeće i iz­gradnju nove željezničke infrastrukture. Budući da su u Republici Hrvatskoj granice većim dijelom ujedno i vanjske granice Europske unije, u interesu joj je kvalitetno cestovno i željezničko pove­zivanje sa susjednim državama. Naime, suradnja na području prometa ostvaruje se kroz usklađenost nacionalnih interesa s interesima Europske unije i susjednih zemalja, a tome zasigurno pridonose i koridorski pravci koji RH pozicioni­raju kako u odnosu na države srednje i istočne Europe tako i prema zemljama europskoga jugoistoka. Autocestovni pravci od državne granice s Republikom Mađarskom preko Osijeka kroz Bosnu i Hercegovinu do Metkovića i Ploča (ko­ridor Vc), cesta od Rijeke do Ploča (tzv. Jadranskojonski pravac), te od Zagreba prema granici sa Srbijom (koridor X) sastavni su dio Osnovne prometne mre­že EU i u financijskom smislu pogodni za apliciranje za sredstva iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Ukupna vrijednost projekata definiranih kroz Operativni program promet 2014. 2020. godina iznosi oko dvije milijarde eura. RH trenutno provodi 15 projekata, njih 11 već je završeno, a do kraja godine planira se ugovaranje još četiri projekta. Riječ je o projektima modernizacije že­ljezničke infrastrukture, obnove i unapr­jeđenja unutarnjih plovnih putova i luč­ke infrastrukture te projektima potpore sustavu. Nadalje, sredstva predviđena ovim Programom, RH će koristiti i za obnovu i izgradnju cestovne infrastruk­ture, uklanjanje uskih grla, razvijanje gradskoprigradskog javnog prijevoza, ulaganje te širenje zračnih i pomorskih luka.Ulaskom RH u punopravno članstvo EUa, hrvatska prometna mreža posta­la je sastavnim dijelom Trans–europske mreže (TENT) i moći će koristiti sred­stva predviđena instrumentom CEF (Connecting Europe Facility). Osnovna TENT mreža podijeljena je na 10 mul­timodalnih koridora, a kroz RH prolaze dva – Mediteranski i riječni koridor Raj­naDunav. Mediteran­ski koridor je cestovni i željeznički, a njegov je sastavni dio i pravac Ri­jekaZagrebBudimpešta. Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i že­ljeznički pravac ZagrebSlovenija, preko kojeg je RH spojena i na Baltičkojadranski koridor.Od ukupno 29.3 mi­lijarde eura koliko izno­se sredstva CEFa, 23.2 milijarde namijenjeno je za prometni sektor, 5.12 milijardi za energetsku infrastrukturu, a jedna milijarda za telekomunikacijski sektor odnosno razvoj širokopojasnih mreža i digitalnih usluga. Riječ je o in­strumentu kojim će se u sljedećem sed­mogodišnjem razdoblju 2014.2020. financirati prekogranično prometno po­vezivanje, dovršetak nedostajućih dioni­ca i rješavanja uskih grla na transeurop­skim pravcima i koridorima.Iz ovog će Instrumenta Republici Hr­vatskoj samo za promet biti na raspola­ganju 456 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ta će se sredstva izdvajati za radove na željeznici, unutarnjim plovnim putovima, za kopnene prometne veze prema lukama i zračnim lukama, za raz­voj luka i multimodalnih platformi, smanjenje bu­ke željezničkog teretnog prometa opremanjem postojećeg voznog par­ka, usluge teretnog pro­meta, sigurna parkirali­šta na cestama osnovne mreže, te za autoceste, sustave upravljanja pro­metom i prekogranične cestovne dionice.Dodatna suradnja će se ostvariti kroz inicija­tive Europske unije ko­je se provode u sklopu TEMa (Trans europske autoceste), Du­navske strategije i regionalnih inicijativa, poput Jadranskojonske inicijative i pre­kogranične suradnje. PUT Plus: Da li je i koliko aktuelna kriza uticala na proces održavanja i raz­voja/investiranja u putnu i železničku privredu? Imajući u vidu posledice, šta je plan Vlade Republike Hrvatske i poseb­no Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u predstojećem periodu? Siniša Hajdaš Dončić: Dugotrajna gospodarska kriza odrazila se, očekiva­no, i na razinu ulaganja u održavanje i izgradnju prometne in­frastrukture. U cilju sma­njenja državnog deficita (smanjenja javnog duga) t e r j eš av an j a n ep ov o l j ­nih kredita iz prethodnog razdoblja (kako HACa i ARZa, tako i drugih ne­povoljnih kredita iz pod­ručja zdravstva, brodo­gradnje...), a koji idućih godina dolaze na naplatu i zbog čega je cijena koštanja gradnje autocesta vrlo visoka i raste zbog kamata, Vlada RH pristupila je postupku monetizacije autocestovne infrastruktu­re (više od 1000 km). Autoceste bi se da­le u koncesiju na upravljanje, ne na pro­daju, a ključni je cilj dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju u svrhu stabilizacije državnih financija.S obzirom na razinu izgrađenosti autocestovne infrastrukture, u slijede­ćem će razdoblju više pažnje biti posve­ćeno ulaganjima u mrežu državnih cesta (npr. prekogranični pri­jelazi prema Bosni, uska grla u prijevozu, prijelaz do otoka Čiovo, splitska zaobilaznica, razvoj ka­paciteta luka (D403)). Pritom je od iznimnog značaja rješavanje pita­nja prometne povezano­sti krajnjeg juga Repu­blike Hrvatske (početkom 2015. projekt će biti apliciran prema EU fondovima). Naime, predviđa se da će upravo ta inve­sticija, vrijedna oko 200 milijuna eura, utjecati na ponovni rast građevinskog sektora te tako pripomoći oporavku go­spodarstva Dubrovačkoneretvanske žu­panije ali i ostatka Republike Hrvatske. Inače, ukupna vrijednost projekata u pripremi cestovne infrastrukture iz­nosi 7.3 mlrd. kuna, dok se vrijednost projekata u provedbi kreće oko 18.5 mlrd. kuna. Globalna financijska kriza koja je po­čela 2008. godine pogoršala je financij­sku situaciju željezničkih tvrtki u držav­nom vlasništvu (HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo). Pridoda­mo li tome višedesetljetna neulaganja, zapuštenost i nekonkurentnost želje­znica, jasno je zašto je investicije treba­lo preusmjeriti s cestovne na željezničku infrastrukturu.Naime, ulaskom Republike Hrvat­ske u EU započinje proces liberalizacije tržišta, smanjivanja državnih potpora poduzećima, te otvaranja poslovanja usmjerenog na korisnike i konkurent­nost. Iz tih razloga, ali i mnogih drugih, započeta su intenzivna ulaganja u revi­talizaciju pruga, podizanje prosječne brzine vlakova te povećanje ukupnih kapaciteta željeznice. Tako će se samo u 2014. godini na željeznicu i prateću infrastrukturu utrošiti 2.7 mlrd. kuna, a do kraja 2021. godine 18.4 mlrd. kuna za izgradnju novih te nadogradnju, re­konstrukciju i obnovu postojećih želje­zničkih pruga. PUT Plus:Kakva je situacija u pred­uzećima u Hrvatskoj koja pokrivaju put­nu i železničku industriju? Siniša Hajdaš Dončić: Uzimajući u obzir nepovoljna gospodarska kretanja, smanjeni opseg građevinskih radova, pad prihoda, nelikvidnost na domaćem tržištu, otežanu naplatu potraživanja, ja­sno je da se sve navedeno odrazilo i na poslovanje građevinskih poduzeća iz područja niskogradnje te na poštivanje zadanih rokova kod izvođenja radova. S druge pak strane, isku­stvo stečeno na doma­ćim gradilištima otvara mogućnosti nastupa na t rž iš t im a z em al j a j ug oi ­stočne Europe. Naime, hrvatska građevinska operativa može u obli­ku know-howa ponudi­ti svoje usluge na regi­onalnom tržištu i tako pripomoći u razvoju međusobnih gospodar­skih odnosa.U segmentu željezničkog prometa, bitno je navesti najveću nabavu motor­nih vlakova u povijesti Republike Hr­vatske. Naime, poduzeću HŽ Putnički prijevoz d.o.o., tvrtka KONČAR Elek­trična vozila d.d. isporučit će 44 nova motorna vlaka, 32 elektromotorna, te 12 dizelelektričnih motornih vlakova. Ukupna vrijednost nabave iznosi 1,63 milijarde kuna. Nadalje, u slijedećih 15 mjeseci u HŽ Putničkom prijevozu bit će implementiran novi integralni sustav prodaje i rezervacija karata prilagođen modernom tržištu ukupne vrijednosti 43,3 milijuna kuna. PUT Plus:Posmatrano sa stanovišta daljeg razvoja, koji bi to bio pristup u strategiji i sprovođenju ekonomske po­litike u ovom segmentu s kojim se Hr­vatska može da pohvali i što bi moglo da se preporuči kao primer i ideja vodilja drugim exyu zemljama u njihovim poli­tikama i strategijama u putnoj i železnič­koj privredi? Da li je to koncept javnog i privatnog partnerstva, koncesionarstva, bankarske podrške, jakog državnog uti­caja u kreiranju uslova poslovanja?Siniša Hajdaš Dončić:Vlada RH zagovara razvoj moderne prometne in­frastrukture, koja će služiti razvoju go­spodarstva i turizma, potrebama stanov­ništva i integraciji Hrvatske u prostor Europske unije. Kao prometni prioriteti definirani su područje željezničke infra­strukture, riječnih i morskih luka, te onaj dio cestovne infrastrukture koji se odno­si na svladavanje "uskih prometnih grla". Na tragu toga je i izrada prvog sveobu­hvatnog strateškog dokumenta, Strate­gije prometnog razvoja RH. Sukladno Strategiji, temeljna polazišta u daljnjem razvoju infrastrukture moraju biti: jača­nje tržišnih mehanizama u izgradnji i ko­rištenju infrastrukture, moderan sustav upravljanja infrastrukturom temeljen na informacijskoj teh­nologiji i održiv sustav financiranja izgradnje i održavanja. U provedbi zadanih ciljeva ključnu ulogu ima Ministarstvo i pravne osobe iz nje­gove nadležnosti koje upravljaju prometnom infrastrukturom. Zaključno, cilj Stra­tegije jest potaknuti gospodarski razvoj us­postavom učinkovitih i usklađenih prometnih sustava koji će omogućiti brzu i učinkovitu trgovinu i komunikaciju sa susjednim državama. PUT Plus: Koja bi, po Vašem mi­šljenju i proceni, bila najbolja i najpri­hvatljivija strategija u vezi sa daljim razvojem putne i železničke privrede posmatrano sa stanovišta odnosa Hr­vatske i susednih, exyu zemalja, kao i posmatrano kroz prizmu Hrvatske kao granične zemlje EU i Balkana? S tim u vezi, šta bi bili prioriteti i rokovi za nji­hovu realizaciju? Siniša Hajdaš Dončić: Plan Vlade R ep ub l ik e H rv a ts k e j e v is ok o r a zv ij e n , efikasan, siguran, ekološki prihvatljiv i moderan prometni i komunikacijski su­stav, potpuno integriran u mrežu glav­nih međunarodnih prometnih pravaca, koji najbolje iskorištava prometni i ge­ografski položaj Republike Hrvatske i zadovoljava potrebe teretnog i putnič­kog prijevoza, kako cestovnog tako i že­ljezničkog. Prioritete sam već nabrojao, a kad govorimo o rokovima, oni ovise o dinamici financiranja. Oni koji su sufi­nancirani iz EU fondova i ulaze u Ope­rativni program prometa bit će realizi­rani do 2020. godine. Mi sada projek­tiramo infrastrukturne projekte, najviše u željeznici, čija će realizacija, gradnja, intenzivnije krenuti ove godine. PUT Plus:Konačno, imajući u vidu posledice raspada Jugoslavije, koliko je od putne i železničke mreže bivše zemlje ostalo kao potencijal za dalji razvoj do­brih ekonomskih odnosa novonastalih z em al j a ?Siniša Hajdaš Dončić:N as l ij eđ en a je najviše željeznička infrastruktura ko­ja je kroz dva desetljeća jako zapuštena, i nju sada obnavljamo kako bismo vratili brzine vlakovima. Prema relevantnim is­traživanjima Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma primjetno je in­frastrukturno zaostajanje zemalja s pro­stora bivše Jugoslavije. Neke od država slijednica u pojedinim segmentima sto­je bolje, poput Slovenije i Hrvatske, no generalni je zaključak da se u postojeću infrastrukturu nedovoljno ulaže te da bi samo intenzivnija ulaganja u obnovu po­stojeće te izgradnju nove, mogla podići trenutačnu razinu prometa i na taj način pridonijeti jačanju međusobnih eko­nomskih odnosa. U prilog jačanja međusobnih ekonom­skih odnosa zemalja u regiji, sredinom ožujka 2014. godine, održan je sastanak predstavnika tvrtke HŽ Cargo i Željezni­ca Federacije BiH (ŽFBiH) sa svrhom poboljšanja suradnje u segmentu teret­nog željezničkog prometa (luka Ploče), uz istodobno pokretanje inicijative za ob­novom Unske pruge. Naime, revitalizaci­ja pruge pridonijela bi bržem povezivanju Zagreba s najvećom hrvatskom srednjo­dalmatinskom lukom – Splitom, a što je od zajedničkog interesa za teretni promet obje zemlje. Nadalje, u travnju 2014. godine potpisan je sporazum tvrtke ALTPRO d.o.o. iz Zagreba i STEP d.d. iz Sarajeva o zajedničkoj proizvodnji i isporuka­ma kompletnih sustava željezničko cestovnih prijelaza, razine sigur­nosti SIL4, te njihovom izvozu u treće zemlje. Navedeni primjeri ohrabruju, te istovre­meno ukazuju na važnost suradnje podu­zeća iz javnog i privatnog sektora. U travnju je u Slavonskom Brodu odr­žan inicijalni sastanak vezan uz nacrt Pro­grama prekogranične suradnje u oblasti cestovnog prometa iz­među Republike Hrvat­ske i Bosne i Hercego­vine. Program je izradio Sektor za EU projekte i programe Hrvatskih cesta u suradnji s Mini­starstvom pomorstva, prometa i infrastrukture. Svrha Programa jest de­finiranje liste projekata od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu s obje strane među­državne granice. Svi bi se projekti financi­rali sredstvima Europske unije.
  9. Snimka vlaka u Mađarskoj: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1765457/rtl-ove-kamere-u-zatocenom-hrvatskom-vlaku-u-madjarskoj-kada-ce-se-vratiti-u-hrvatsku/
  10. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je i da još uvijek nije riješen problem sa vlakom koji se od petka navečer nalazi u Mađarskog, i kojeg Mađari ne vraćaju nazad. - Ne znam što rade i što misle, valjda da u njemu ima nekog eksploziva. Ako im je toliki problem pregledati vlak, mi smo im u tome voljni pomoći i poslati naše stručnjake da to učine. Pregovori još uvijek traju, i bilo bi dobro da nam ga što prije vrate. Čuo sam da se spremaju i neke kaznene prijave protiv nas, ali to me nimalo ne brine, kao što ne brine ni ministra Hajdaš Dončića, ali i policajce i strojovođe koji su u vlaku bili. Spremni smo odgovarati za to, kao što smo spremni sve to i ponoviti. Što se mene tiče, priznajem sve što sam napravio, rekao je ostojić. http://www.jutarnji.hr/pocelo-ciscenje-planine-smeca-koja-je-ostala-iza-izbjeglica-u-hrvatsku-je-do-danas-uslo-malo-manje-od-29-000-migranata/1422588/
  11. Što se mađara tiče oni su krenuli zatvarati svoju granicu jer je stvar opasno počela izmicati kontroli. Moj naglasak nije bio u tome da im je Zoki smjestio već što se time hvali. Nakon tog njegovog poteza ne bih se iznenadio da zaista blokiraju granicu sa nama. Dakle prvo javnosti govoriš da si se dogovorio s njima (i Slovencima kad smo kod toga), a onda dan kasnije se hvališ time da nisi (da si de facto lagao javnosti) i da si ih jednostranim postupkom prisilio na nešto i da ćeš to nastaviti raditi. Da li je to potez mudrog političara? Na način da ga poniziš pred njegovim građanima i međunarodnom zajednicom? Nije trebalo 100% zatvoriti granicu jer uostalom i po međunarodnim ugovorima smo obavezni primiti ih, ali primiti ih tempom kojim ih možeš primati, a ne pustiti da ti se preko granice šeće tko i kako hoće. Kako zatvoriti? Pojačati policijske ophodnje, možda dijelom i zid (ovo što su inicijalno mađari napravili je ipak nešto da ih se barem uspori dok ne dođe ophodnja i teško da bi koštalo milijune). Poanta je usmjeravati ih na granične prelaze i tamo ako treba postaviti logistiku da im se omogući zdravstveno zbrinjavanje i hrana dok se ne procesuiraju. Ovako granica ti ostaje šuplja k'o švicarski sir, preko nje prelazi tko i kako hoće (pri tome mi čak ne razmišljam toliko o ISIL-u koliko o mafiji koja na ovaj način i u ovakvim okolnostima čuda može prevesti preko granice). A da ne govorim o potencijalnom planu C koji se spominje off the record ako mađari stvarno zatvore granicu da ih se pusti da slobodno tumaraju Hrvatskom.
  12. Ček samo dok shvate kako neće primiti ekonomske migrante i kad ih pokušaju preseliti u druge EU članice... A još kad promijene zakon o socijalnim davanjima za azilante... Veselju neće biti kraja
  13. Da bi ispalo puno priče, rečeno baš ništa... Jasno mi je da je politika takva kakva je i da ne možeš biti dobar sa svima, ali baš da prvim susjedima moraš smjestiti tako i onda se još javno hvaliti kako si ih prisilio i da ćeš ih nastaviti siliti. U najmanju ruku nije mudro. Da ne spominjem obmanjivanje javnosti o dogovorima koji nikad nisu postignuti Ne očekujem da bi išta bolje bilo bolje i da je HDZ na vlasti (da ne bi mislio da iz tog kuta pišem). Plan A bio je pripremljen za 1800 ljudi i počeo se aktivirati kad ih je već 2000 stiglo kod nas, a malo dijete je moglo vidjeti što će se dogoditi i mogli smo biti bitno spremiji. Plan B - shvatio si da si se preračunao i da ti se plan A raspao u roku par sati - rješenje digni ruke i prebaci problem susjedima Ako su Mađari mogli zatvoriti granice mogli smo i mi. Mislim ako nisi u stanju obraniti vlastite granice onda o čemu mi pričamo? I možda ih nećeš 100% zatvoriti, a barem smanjiti priljev.
  14. Da li netko zna da li postoji kakav pravni presedan ili neka mogućnost da Merkelica jednostavno pošalje vlakove prema Hrvatskoj i da ti vlakovi te ljude pokupe ovdje i direktno bez stajanja odu do Njemačke? Ionako svi oni tvrde da isključivo žele ići u Njemačku i ne osjećaju se "sigurno" ni u jednoj od istočnijih EU članica. Makar nisam siguran da li bi ona to htjela napraviti s obzirom na činjenicu da je tražila Premijera da ih još neko vrijeme zadrži kod sebe.
  15. Ako moram birati između toga da se ponašamo kao mađari (zatvaranje granice) i toga da se ponašamo kao naši (pusti ekipu neka dolazi kako god hoće) onda sam ipak skloniji mađarskom pristupu. Ne zato jer mislim da su oni koja dolaze bagra. Pa čak nema toliko problem niti sa time što je među njima i hrpa onih koji nisu izbjeglice nego ekonomski migranti. Problem je u kontroliranju situacije. Ako nisi u stanju obraditi više od tisuću ljudi u jednom danu, zatvori granicu i pusti samo tih tisuću preko granice. A ne na ime neke lažne humanosti širom otvoriti vrata i reći samo dođite, a onda kada zaista i dođu u roku jednog dana dignuti ruke i uvaljati svoj problem drugima. Na kraju su naši policajci i vlakovođe još i dobro prošli kad vidim izjavu od našeg Premijera: "Nije bilo dogovora s Mađarskom. Natjerali smo ih da prime izbjeglice, to ćemo raditi i dalje". Taman da si to i napravio. Koliko moraš biti političke glup da to tako javno i kažeš? I onda se još prijetiš ako na to reagiraju zatvaranjem svoje granice i ne dozvole da javno nastaviš raditi budalu od njih pa im se prijetiš da ćeš ih onda prestati organizirano dovoditi na granicu nego još gore pustit ćeš ih da slobodno lutaju tvojom vlastitom zemljom kako bi Mađarima napravio još veći problem oko toga što će oni ilegalno prelaziti granicu. Volio bih da su naši barem na tragu onoga što su Slovenci napravili. Da. Možda izbjeglice čekaju ispred granice i dva-tri dana, ali puštaju ih unutra onako kako ih uspjevaju obraditi i to prednost daju ženama i djeci, a ne radno sposobnim muškarcima. A kod nas, puste ih da nahrupe kao bujica i onda kad ih se nađe 5000 na kolodvoru i nastane metež ima premalo policije da upravlja njima. Kad dođe do koškanja sa policijom gurnu žene i djecu u prvi red jer računaju da njih neće udarati. A kad se vlak pojavi onda izguraju tu djecu i žene sa strane da se prvi uguraju u taj vlak, a žene i djecu tko šiša, a naravno policije niti približno dosta da time ikako upravlja. I onda se još hvale kako plan A i B funkcioniraju? Pa te koji su se tako utrpali u vlak trebalo je direkt na granicu sa Srbijom vratiti pa neka se guraju sljedeći puta.
×
×
  • Create New...