Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

emkoo

Članovi
  • Content Count

    9
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral
  1. Cao raja, malo sam gledo slike na jednom forumu i nasao sam ove dvije slike. Slikane su 1999. godine na glavnoj stanici sarajevo. primjetio sam ove semafore (neznam kako se tacno zove...sry:() koji pokazuju polazk/dolazak voza. Jeli to jos postoji ili su ga skinuli? Link: http://www.drehscheibe-foren.de/foren/read.php?17,4468272
  2. Vlak je fenomenalan stvarno Svaka cast za Koncar!!! Nego jeli ZFBH narucila vise od ovog jednog vlaka ili ce biti ovo jedini na bh. prugama?
  3. Hoce li ZFBH jos ovih novi EMV nabaviti? Ili je ovo jedni sto ce voziti po BiH prugama?
  4. Cao raja, dokle su dosli? Sad ce nam juni pa ce biti testiranje u Sarajevo, trebao bi biti jos mal pa gotov ili? Imali neko slika? Pozdrav
  5. U junu testiranje u Rajlovcu Niskopodni elektromotorni voz koji se radi u hrvatskoj firmi „Končar električna vozila“ u saradnji sa stručnjacima iz Željeznica FBiH, trebao bi stići na naše pruge u junu ove godine. To je četverodijelni voz, sa 176 sjedećih i 229 stajaća mjesta. Maksimalna brzina koju može razviti je 160 km/h. ‐Nakon što voz stigne na našu prugu, tri mjeseca će se vršiti eksploataciona ispitivanja u Rajlovcu, nakon čega će, ukoliko se pokaže da voz zadovoljava sve parametre, uslijediti i certificiranje. Voz je namijenjen za regionalni saobraćaj i najvjerovatnije će se koristiti na relaciji Sarajevo‐Ploče, kaže Smajo Salketić, izvršni direktor za poslove željezničkog operatora u ŽFBH. Ovaj projekat je vrijedan 5,3 miliona eura i finasiran je iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj. U njemu su participirale i neke bh. firme poput Šinske industrije BiH sa svojim proizvodima, TOK‐ Kalesija, Bratstvo‐Travnik. Direktor Salketić ističe da su u izradi ovog voza, kontroli, montaži i načinu odabira tehničkih rješenja učestvovali i naši stručnjaci. Svakog mjeseca 10 inžinjera ŽFBH odlazilo je u proizvodne pogone „Končara“ gdje su pomagali u izradi voza i obučavali se. Link
  6. Dokle su dosli? Ovi vlakovi su odlicni Na kojoj relacije ce voziti? Ako Sarajevo-Zenica bilo bi super...
  7. Znaci samo ih "ciste" Bilo bi dobro da ih modernizuju kao one u HR...ali bice i to mozda hehe da jesam iz njemacke iz berlina i hvala za dobrodoslicu
  8. Cao raja, moze li mi neko reci sta to rada na tim "EMG". Jeli ih samo ciste ili ce dobiti novo opremu? hvala p.s. sorry za losu gramatiku!
  9. Idejno rješenje Jasne Gabele apsolventice Arhitektonskog fakulteta za Željezničku stanicu u Sarajevu: Objekat cilindričnog oblika i ukupne površine 64.000m2 Željezničke stanice u Sarajevu, Zenici i Mostaru radit će se prema idejnom rješenju triju apsolventica Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Realizacija ovih savremenih rješenja, odnosno rekonstrukcija i modernizacija ovih željezničkih stanica zavisit će od naravno od investitora. Narcis Džumhur, direktor Željeznica FBiH, prihvatio je ideju federalnog premijera Nedžada Brankovića te omogućio apsloventima Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu da izrade idejna rješenja za te tri stanice. Mišljenje će dati i stručnjaci iz kantonalnih urbanističkih zavoda, nakon čega jedino preostaje čekanje na investitore. Prikaz i fotomontaža idejnih rješenje su više nego interesantna. Jasna Gabela, koja je izradila idejno rješenje za željezničku stanicu u Sarajevu za eKapija.ba ističe: "Cilj mog koncepta (projekta) jeste prvenstveno uklopiti novi objekat u postojeći i stvoriti apsolutno kompaktnu i harmoničnu sliku, ni u kom slučaju narušavajući već tako značajan objekat željezničke stanice Sarajevo. Ideja se razvijala postepeno, težući jednostavnošću i simetrijom, prateći isključivo funkciju iz koje je proizašla oblikovnost. Novostvorenim arhitektonskim prostorom kao što je ovaj objekat, njegovim kapacitetom, te novim raznolikim sadržajima, sigurno bi se zadovoljile potrebe kako sadašnjih tako i budućih korisnika. Prema njenoj zamisli novi objekat koji bi se projektovao na poziciji današnjih perona iza željezničke stanice, posjedovao bi i podzemnu garažu, tj. parking prostor od otprilike 800 parking mjesta, zatim 4 nadzemne etaže i centralni cilindrični oblik ( cca 64.000m2), u kojima bi bili smješteni poslovno-prodajni prostori, trgovački prostori, servisni, administrativni, pa čak i hotelski ili apartmanski smještaji. "Ovakav objekat koji bi se pripojio željezničkoj stanici Sarajevo služio bi za potrebe ne samo putnika nego i cijelog stanovništva grada koji bi koristili sve navedene sadržaje koje bi pružao. Ovo je dobar podhvat kako bi se oživio prostor, kako bi se željeznička stanica približila modernim stanicama u svijetu koje se projektuju. Nadam se da će ovakvih projekata biti što više u budućnosti i da će moj projekat dobiti priliku da bude realizovan", zaključila je Jasna. U slijedećim brojevima eKapija.ba biltena, donosimo Vam idejna rješenja za Željezničke stanice u Zenici i Mostaru, apsolventica Maje Babić i Ezane Basare. Pripremila: S.B. http://www.ekapija.ba/website/bih/page/214248 ----------------------------------------------------- Idejno rješenje Maje Babić apsolventice Arhitektonskog fakulteta za Željezničku stanicu u Zenici: Kompleks željezničke stanice i tržnog centra U prethodnom broju eKapija.ba biltena predstavili smo Vam idejno rješenje za Željezničku stanicu u Sarajevu. Kao što smo pisali, Željeznička stanica u Zenici radit će se prema idejnom rješenju Maje Babić, apsolventice Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Željeznička stanica u Zenici, za razliku od stanica u Mostaru i Sarajevu, ne podliježe procesu interpolacije novog objekta sa starim već se gradi potpuno novi objekat – kompleks željezničke stanice i tržnog centra. Buduća arhitektica objekat je zamislila sa brojnim sadražajima, a mišljenje o njemu će dati stručnjaci iz kantonalnih urbanističkih zavoda. "Moguće rješenje kompleksa bi sadržavalo staničnu zgradu, tržni centar i hotel. Sami volumeni ovih objekata bi se prožimali te bi komunikacija putnika tj. korisnika hotela kao i tržnog centra bila olakšana. Dakle, putnici koji su u kompleksu na kraće vrijeme imali bi prostor čekaonice te restorane i kafeterije na dohvat ruke dok bi putnici koji bi duži vremenski period proveli na stanici kao i samo stanovništvo Zenice imali širok izbor uslužnih djelatnosti – tržni centar sa prodajnim jedinicama, internet centar, knjižaru, frizeraje, cvjećare te restorane, kafeterije i hotelski smještaj", stoji u opisu idejnog rješenja ove apsolventice. Ulaz u tržni centar, tj. željezničku stanicu bi bio sa dvije strane – preko staničnog trga i preko dijela tržnog centra interpoliranog u već postojeći stambeni objekat u naselju Blatuša. Urbanistički, idejno rješenje je urađeno na način da olakša komunikaciju stanovništva Blatuše sa ostatkom grada; (budući da je sada više nego otežano – stanovništvo preskače prugu i dovodi se u opasnost budući da je pješački prelaz predaleko). "Dakle, tržni centar je povezan preko interpoliranog objekta sa stambenim objektom i putem pothodnika – budući da imamo denivelaciju terena sa strane Blatuše moguće je ući direktno u podzemnu etažu te doći do zajedničkog hola tržnog centra i stanične zgrade ili doći direktno na trg", kazala je Maja za eKapija.ba. Što se tiče mogućih materijala, prema njenim riječima, ideja je bila da se stvore kontrasti: za ulazni hol bio bi korišten korten čelik (kao robusniji materijal) dok bi na staničnoj zgradi imali armiranobetonske zidove i na tržnom centru i hotelu rješenje obješene fasade. Svi volumeni bi imali veće staklene stijene pogodne za osvjetljavanje objekta. Krov bi bio od galvaniziranog čeličnog lima. Pripremila: S.B. http://www.ekapija.ba/website/bih/page/214572
×
×
  • Create New...