Vedran Zeman
-
Posts
4296 -
Joined
-
Last visited
-
Days Won
1
Content Type
Profiles
Forums
Events
Posts posted by Vedran Zeman
-
-
Hvala ti za slike @neo091.
STIB ti je napisao maksimalno 10 slika po postu zbog preglednosti teme, ali možeš ti slobodno staviti koliko god hoćeš postova sa do 10 slika u njima.
Tako da samo šibaj, barem da ovako ostane kao uspomena.
-
Samo se najprije informirajte planiraju li se kakvi zatvori pruge, da ne budete na kraju gledali prugu iz autobusa.
-
** ** **
tri puta po dva znaka za vožnju vlaka prema kraju pruge
*** *** ***
tri puta po tri znaka, za vožnju prema početku pruge
-
Nema smisla da se radi devijacija trase, a brzina ostane ista k'o i sad.
Koliko znam cijeli potez od Križevaca do Koprivnice ide na 160 km/h, jedino što će taj zavoj pred Lepavinu biti za "samo" 160 km/h.
Tako da u slučaju da će se (za par stoljeća
, kad na trulom zapadu budu imali Hyperloop i svemirske liftove) pruga prerađivati u prugu velike brzine, ovaj zavoj će biti ograničavajući faktor.Projektiranje bi trebalo biti gotovo s obzirom da je u Katastru već isparcelirano za novu trasu i nadvožnjake.
Prije cca. dva tjedna je bio i sad opet u ponedjeljak bude u zgradi Kc-Kž županije sastanak predstavnika HŽ-a i vlasnika parcela u svezi otkupa zemljišta.
-
Zanimljivo i dobro je da ostane za povijest, jer kad za koju godinu krene dogradnja i modernizacija ništa više neće biti isto.
Ne kužim što je to dugačko 66 nečega:
http://i.imgur.com/q7EBUv7.jpg
Kraj prijelaznog luka. -
HŽ Infrastruktura nema novi logo, na zadnjoj fotki su drezine Pružnih građevina.
-
Najprije pohvale Stanleyu za putopis.
Kad krene dogradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija kolodvora Vrbovec ništa više neće biti isto i ovo će relativno uskoro biti povijesne fotke.
P.S. Kad smo se već dotakli brzine vlakova, zna li netko da li je povećana brzina putničkih vlakova prema Koprivnici koje voze 6112 na 140km/h?
Da, prema KVR vlakovi koje voze 6112 idu do 140 km/h
Isto je prema Novskoj na 21xx vlakovima koje voze samo 6112, gdje vikendom voze Mađari tu je po voznom redu Vmax 120 km/h.
Zanimljivost je to da ćete se prema Koprivnici za manje love voziti većim Vmax na putničkim vlakovima koje voze 6112, nego na IC i brzim vlakovima koji zbog vagona idu do 120 km/h.
-
Ukoliko misliš na katastarsko stanje, onda je točno da je cijela tvornica i gotovo cijeli kolodvor Ličko Lešće u K.O. Ramljani.
Tek jedan mali komadić sa pola glavne zgrade kolodvora je u K.O. Ličko Lešće.
No ukoliko gledamo po naseljima sve ovo je u mjestu Ličko Lešće, čak se na Google Street View vidi tabla za kraj naselja parsto metara dalje na zavoju prema Perušiću.
Btw, čudim se da nisi ispravil zagia oko krpel - krpelj, ipak se radi o željezničkoj temi.
P.S. Zagi, lijep prikaz ove pruge.
-
Ne sigurno! Za grijanje skretnica koristi se plin i na gotovo svim goranskim kolodvorima postoje stanice sa po nekoliko boca butana (valjda je butan) i ti grijači su poput slova U i protežu se cijelom duljinom jezičaca.
Ne bi bio toliko siguran.
Na potezu od Moravica do Škrljeva je do 31.12.2013. trebala završiti ugradnja sustava električnog grijanja skretnica.
Dokle je to došlo na terenu s obzirom na zimsko vrijeme ne znam, ali eto povoda za još jedan izlet do Moravica, uz obraćanje pažnje na skretnice.
Šema električnog grijanja kolodvora Drivenik, po kojoj mi se čini da su na spomenutoj fotki upravo trafoi za grijanje skretnica.
Zanimljivo da je skretnica (6) koja vodi na 4. kolosijek iz smjera Rijeke grijana, dok ona iz smjera Moravica (4) nije.
P.S. Raspisan je natječaj za ugradnju električnog grijanja od rasputnice Delta do Vrbovskog, ako će sve biti u roku od 30.6.2016. nema više grijanja na plin na riječkoj pruzi.
-
Veći dio kolodvora napaja grijače iz KM-a, manji iz distributivne mreže.
Iz natječaja za ugradnju grijača od Moravica do Škrljeva:
Dionica pruge Moravice – Škrljevo prolazi kroz Gorski Kotar koji je izložen vrlo nepovoljnim vremenskim prilikama u zimskom periodu. To se odnosi i na elektrodistribucijsku srednje naponsku i niskonaponsku mrežu koja je u većini slučajeva zračna i prema tome podložna havarijama uslijed vremenskih nepogoda (pucanje vodova uslijed težine snijega, leda i mraza, kao i uslijed prekida uzrokovanih lomovima i padanjem stabala preko trase vodova).
Suština električnog grijanja skretnica je da se ono rabi u zimskim uvjetima.
Sami kolodvori i njihovi SS uređaji sada su napajani iz elektrodistribucije i podržani rotacionim pretvaračima te dizel električnim generatorima, kao pričuvnim izvorima napajanja.
Iz dosadašnjeg iskustva i praćenja kontinuiteta napajanja kolodvora iz elektroenergetskog distribucijskog sustava pokazalo se da u zimskom periodu često dolazi do nestanka distributivne električne energije, pa dizel električni generatori kao rezervni izvor napajanja rade i po nekoliko dana. Isti nisu predviđeni za trajan rad i ne mogu podržati grijanje skretnica. Iz tog razloga će se grijanje skretnica realizirati iz kontaktne mreže 25 kV, 50 Hz putem stupnih trafostanica izgrađenih u tu svrhu u zoni kolodvora. u slijedećim kolodvorima:
Moravice,
Brod Moravice,
Skrad,
Zalesina,
Drivenik,
Plase,
Škrljevo.Za kolodvore:
Delnice,
Lokve,
Fužine,
Meja,
napajanje grijanja skretnica realizitat će se iz novoizgrađene distributivne transformatorske stanice koja je stacionirana u neposrednoj blizini kolodvorske zgrade, pri čemu je prilikom određivanja ukupne snage transformatorske stanice uzeta u obzir i snaga potrebna za grijanje skretnica dotičnih kolodvora. Napajanje iz distributivne mreže mora biti trajno i pouzdano i u najekstremnijim zimskim uvjetima, kako bi grijači skretnica radili, u interesu sigurnosti i urednosti željezničkog prometa. -
To su tipske nadstrešnice, kakvih je bilo diljem Hrvatske, moguće i Jugoslavije.
U Kloštru Podravskom i šire po Podravini su takve nadstrešnice bile na autobusnim stajalištima sve do 90-ih godina, kad su preuređivana stajališta i zamijenjene su modernijim rješenjima.
Koliko god ove gljive bile simpatične, praktičnost im je upitna, jedva da štite od sunca, dok od vjetra i kiše gotovo i ne štite.
-
O imenu Gjulavesa, sa zanimljive stranice sela Katinac:
U kraljevini Jugoslaviji mjesto mjenja [sic!] ime u Miokovićevo po zaslužnom doktoru Dušanu Mihajlu Miokoviću.
http://www.katinac.com/susjedna_sela.htm
-
Odličan prikaz stanja u Osijeku.
I kao što je i Stanley napisao, Osijek mi je zbog toga života na rijeci i uz rijeku bio uvijek drag.
Da spominjemo da je to ova ista moja Drava, pa mi je time još draži.
Jedino što vodeni val još nije došao do Osijeka!
Trenutno je između Donjeg Miholjca i Belišća, tamo su redovne mjere obrane od poplave, ali vjerojatno neće biti nikakve opasnosti.
Srećom, nizvodno od Donje Dubrave Drava je i dalje puno manje regulirana, puna meandara koji upijaju i zadržavaju dio vode.
U svakom slučaju, nadam se da ćemo vidjeti nastavak ove teme, kad nadođe visoka voda.
-
Istina, stavljanje slova "R" u ŽCPR je uglavnom nepotrebno i nema uporišta u zakonu.
No često se koristi koristi (znači "u razini"), valja da se naglasi ta razina:
-
Ja mislim da ono što je rekao Vedran nije službeni termin, i da se službeno i nadvožnjak vodi kao ŽCP.
Službeno je, po zakonu i pravilnicima, evo dva primjera:
Zakon o cestama
članak 2., stavak 1., točka 9.
9. »željezničko-cestovni prijelaz« je mjesto na kojem se u istoj razini križaju cesta i željeznička pruga ili industrijski kolosijek,Pravilnik o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge (PNOPŽCPPPPP
)članak 3., stavak 18.
(18) »Željezničko-cestovni prijelaz« je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini. -
Iako moram priznati da mi tu priču s ŽCP nije nikad nitko pojasnio do kraja. Logično mi je da se cesta i željeznica križaju i logično mi je da to podrazumijeva i neki oblik infrastrukturnog objekta. Sad slijedi pitanje: Ako, primjerice, željeznica prelazi cestu mostom koji je na 20-tak metara iznad ceste (meknimo, kao u Fuž'nan) da li je to isto ŽCP? Da li je bitno čiji je objekt "stariji" tj. ako je cestovni most/nadvožnjak sagrađen naknadno da li to isto spada u tu kategoriju? Da li je bitno vlasništvo nad objektom. I koja je uopće svrha definiranja ŽCP ako nije u ravnini?
Stvar je jednostavna, imamo križanje u istoj razini i izvan razine.
Ako nema križanja u razini, nema ni ŽCP-a, već se to zove: križanje sa željezničkom prugom izvan razine (vulgo: nadvožnjak ili podvožnjak) - KŽPIR
. -
-
Nije Novoselec, na fotki je upravo Popovača, samo je Zagi malo pomiješao fotke.
Isto tako ovo je Kutina, skužiš ju odmah po nadvožnjaku u pozadini:
-
Nema svaki kolodvor jednosmjerne karte (6x3 cm) za sve relacije, u tom slučaju reže se pola povratne karte.
Prije 10-ak godina u Kloštru sam uvijek dobivao pola karte uz K33J (30% popusta), za jednosmjerno putovanje do Zagreb Glavnog.
-
Još jednom zanimljiv putopis iz trenutne metropole.
Moj Virgil mi je upravo tumačio kako džemsovi na Zagreb gl.kol. stižu samo iz Zagorja i nikad ne ulaze tako duboko na glavni peron kad smo ugledali njega?
http://i583.photobuc...Borongaj070.jpg
Kako ni jedan ni drugi ne znamo na mapper (fuj nas bilo sram!), odlučio sam postati uvećanu sliku brundavke u nadi da će netko od znalaca znati objasniti misterij! (17.7.2011, 17:31)
Vlak IC 551, Zagreb - Osijek via Strizivojna, nagibni su većinom out, pa dva vagona cijelim putem voze osječke 2044.
Ali dolaze i zagorski vlakovi na 1-3 peron Glavnog kolodvora, jedino ne dolaze na 6. i "a" perone.
-
Kod biljega visine preciznost je u milimetrima, znači ovo je 94,193 metara.
-
Večerašnju Veneziju s Rusom sam nažalost morao propustiti.
Što se tiče sutra ujutro, i ja sam pospanac, ali 9 vagona na Veneziji se ne propušta.
Za one koji propuste sutra ujutro, repriza je ovu nedjelju, 19.6.
-
Nema problema, samo si zamijenio brojeve vlakova, 440 vozi Budimpešta-Venecija, a u Kloštru je oko 22:40 navečer.
Vlak 441 vozi Venecija-Budimpešta i u Kloštru je oko 7 ujutro.
-
Vedrane, kako si ovog mogao propustiti?
Bilo je toliko trulo vrijeme, da mi se nije dalo ustajati iz kreveta, a znal sam da već netko bude to popratil.
Uostalom za tjedan dana (10.6.) eto "Rusa" ponovno u Kloštru.
Prvo besplatno railfanovsko putovanje - Koprivnica 4. siječnja 2024.
in Putopisi
Posted
Gradska vijećnica.