Od danas je aktivan https://mapper.zeljeznice.net zahvaljujući forumašu DWProski.

 

Jump to content

Renato

Počasni član
  • Posts

    7142
  • Joined

  • Last visited

Posts posted by Renato

  1. Reči ću samo jedno. Nakon Baat vagona koji su proizvodili zvukove kao da sjediš na glodalici a vibrirali i skakali svaki tren u drugom pravcu, bilo što drugo je bilo bolje.

    Đuro nije mogao dosegnuti 80km/h gotovo nikada između stanica. Kada su se 80-ih pojavile Macose bile su svjetlosnim godinama bolje vozilo a o normalnim četveroosovinskim vagonima da ne pričam. Udobnost vožnje i nostalgija su dijametralno suprotne stvari.

    Tak i danas kad moje dijete svakodnevno putuje zagorskim cugom dijeli vlakove na one užasne stare i ove krasne nove koje ni ne znaš da su krenuli ili stali.

    Baš je briga jesu sjedala tvrda ili ostalo što pojedinci prigovaraju Končar vlakovima. Činjenica je da su za svakodnevnog putnika bolji.

     

    • Like 6
    • Thanks 1
  2. 2 hours ago, Duh u močvari said:

     

    I mene zanima. Čini mi se da se kod nas najviše ugrađuje andezita (zelenkast) i dijabaza (sivkast). Ovako crni kamen (bazalt?) ne znam jel se vadi igdje kod nas - možda je iz Austrije? Tamo sam viđao takav tucanik.

     

    Za dionicu Dugo Selo - Križevci dolazi iz BiH.

    https://gpjedinstvo.com/proizvodi/

     

    Tucanik – dijabaz

    Tucanik od dijabaza jedinstvene tvrdoće služi za izradu zastora željezničkih pruga, te za izradu drenažnih sistema. Pored ostaloga, ovaj tucanik se ugrađuje u donji stroj brze dvotračne pruge Dugo Selo – Križevci (Hrvatska), projektovane za brzine do 160 km/h.
    Agregati: 31,5 – 63; 0-120 mm

     

    Dijabaz visokog kvaliteta vadimo u kamenolomu Trnava (Gornji Podgradci, Gradiška) i obrađujemo u modernom pogonu velikog kapaciteta na istoj lokaciji.
    Prema fizičko-mehaničkim osobinama, u ležištu Trnava učestvuju dva varijateta stijenske mase dijabaza koji se uslovno nazvaju kompaktni-svježi dijabaz (ββ) i izmjenjeni-trošni dijabaz (ββ’).

  3. Zanimljiva situacija je što Bistra ima dvije autobusne linije ZET-a (176 i 177) i obje idu na Črnomerec a ni jedna za Zaprešić.

    Prije Covid-19 postojala je i linija 175 koja je dva puta dnevno išla iz Zaprešića u Bistru. Ta bi bila odlična uz vozni red povezan sa vlakom.

    No ZET kao i HŽ PP nisu ovdje radi putnika...

    • Like 2
  4. On 15. 02. 2021. at 23:03, Toma said:

    Prije 17 godina, 9. srpnja 2006. godine sa s društvom napravo izlet na ribnjake Jasinje, gdje je postojala ribnjačarska željeznica... Ne sjećam se nažalost mnogih detalja, ali imam dosta fotka, pa ću ih postaviti ovdje u formi jednog krnjeg putopisa... Ne volim putopise s previše fotki, a s malo teksta, no tenutno mi ne preostaje ništ drugo.

     

    Društvo - lijevo je Željko Halambek, desno Mali Paja. Imena srednjeg kolege se ne sjećam... 😕

     

    Jasinje_040709_96_TB.JPG.e1569712f07bb037822e95d0f8169730.JPG

     

     

     

    Pljunuti Plenković u mlađim danima :)

    • Haha 3
  5. Stanko, kao i uvijek odličan putopis.

     

    Kolosijek koji se strmo penje pa zatim strmo spušta i njegova genijalnost?

    Ne bih baš konkretno znao ali pretpostavljam da je nekad ovdje bila grbina i spuštalica :ne zna: ? DB možda ti što znaš ili da zovem nekog tamo i raspitam se?

     

    Nema nekog smisla. Ako su igdje slagali vlakove onda su to radili 5km dalje u Ogulinu. Ovo čudo zovu remontni kolosijek. Sjećam se da je nekada (prije kojih 30 godina) taj dio bio samo stijenje bez vegetacije i izgledalo je kao napušteni kamenolom.

  6. ja sam napravio obrnuto i isto mi nije zao, sto umjesto 1800kn plina u zimskim mjesecima dobivam 200kn za 2 do 3 celzijevca toplije...

     

    Sve je stvar kakva ti je izolacija. Za 130m2 ugrijanih na 22.5 C imam trošak od 850 kn 2-3 mjeseca godišnje. Ostatak je manji.

    Godišnje je trošak tople vode grijanja i kuhanja na plin cca 3500 kuna.

×
×
  • Create New...