Leaderboard

Ima već dosta godina kako barem jednom mjesečno otiđem u Volovčicu posjetiti jednu stariju rođakinju, danas sam malo poslikao tržnicu Ova ulica je dosta prometna, tu negdje Borongajska cesta prelazi u Planinsku Na križanju sa Donjim Sveticama se često napravi duugačka kolona Danas prijepodne je bilo prometno zatišje Svašta je nadograđeno i novoizgrađeno oko tržnice i na njoj Obzirom da je petak kada se po navici više kupuje bilo je relativno dosta ljudi Bilo je i nešto kumica Neki su me gledali kao da sam sa Marsa pao, možda su mislili da sam turist? Javni wc radi, čak je i uređen nedavno /Nastavak je u slijedećem broju/

Jučer sam popodne otputovao do Zagreba (na kratko srećom) pa sam se na otoku narotirao. Dobri su što se tiče sigurnosti i mogućnosti izlaza sa sporednih cesta ali dosta usporavaju one na glavnoj te kod većeg prometa stvaraju zastoje. Ovaj je malo nakon Malinske u smjeru Krka Tu sam zastao da se malo dopunim benzinom, zadnji puta sam ga točio (za 100 kn) pred 2 mjeseca u Zagrebu (blaženi plin je za vožnju a benzin samo za "potpalu") Odavdje se lijepo vidi Kvarner, pogled prema Istri Iznad Učke je nebo jako natmureno ali je srećom iznad Gorskog kotara je vedro Promet na otoku je i dalje velik u obadva smjera, puna sezona još uvijek traje. Bojao sam se zastoja kod rotora ispod magistrale no nije ga bilo, kolonica je bila za svega 5 minuta čekanja. Na autoputu klasika, do Bosiljeva malo prometa, a nakon njega više i naročito nakon Karlovca. 20-ak km prije Zagreba se ozbiljnije zagužvalo a vidim da je i prema moru puno prometa. U grad sam došao nakon dva i pol sata vožnje (+ par kraćih stajanja) no upao sam u gradsku gužvu i za 5-6 km od novog rotora do kuće u centru mi je trebalo još pola sata i par kila živaca!

Prvo jezero Prvo jezero izgrađeno u Maksimiru jest ono uz sporedni ulaz na Maksimirskoj ulici, te u blizini ulaza u Zoološki vrt. Nastalo je davne 1839. godine. Jezero je duboko oko 3,30 metara, a veliko 1,5 hektar. U radovima na proširenju ovog jezera 1845. godine, biskup Haulik jezeru je dodao dva otočića (danas u sklopu Zoo-a). Na manjem otoku nalazi se nastamba za labudove, pa se zato on zove Labudnjak. Na većem otoku podignuta je skulptura “Napuljski ribar”. Prvo jezero “krade” vodu iz Drugog jezera, i to pomoću malog slapišta i potočića Blizneca i Dahlije. Drugo jezero Ovo jezero nalazi se južno od maksimirskog vidikovca. Sa svojih 0,7 hektara površine i dubinom od pola do jedan i pol metar, ono je najmanje jezero u parku, te ujedno i jezero koje osobno najmanje poznajem. Na njemu sam se, pretpostavljam, najmanje zadržavao zato što je toliko blizu vidikovcu pa u njegovoj neposrednoj blizini najčešće ima mnogo ljudi koji svojim graktanjem narušavaju šumsku idilu, a oko jezera nema niti inače uobičajene stazice, pa ste, da biste ga razgledali, često primorani gaziti po blatu. Ovo jezero nastalo je 1941. godine, a navodnjava ga već spomenuti potok Bliznec, koji u njega usput unese i veću količinu organskih i anorganskih tvari, posebno za vrijeme obilnih kiša. Treće jezero Treće jezero je ono najbliže poznatoj mogili s orlom smještenoj u zapadnom dijelu parka. Izgrađeno je 1911. godine, zauzima površinu od 2 hektra, a dubina mu varira od jednog do četiri metra dubine. Ovo je savršeno jezero za kunjanje pod krošnjama drveća, a posebno je zgodno što mnoge klupe postavljene uz jezero od ostatka parka odjeljuju malene zemljane uzvisine iza njih, jer je tlo uz ovo jezero pomalo neravno. Uz to, u toplijim mjesecima na ovom se jezeru, sjećam se, moguće i provozati malim čamčićem s veslima. Jednom sam to isprobao i doista se dobro proveo. Ovo je “pravo” šumsko jezero (iako je, dakako, umjetno izgrađeno). Okruženo je krošnjama, tirkizne je boje te nerijetko muljevito. Do 1987. godine, Treće je jezero dobivalo vodu iz potoka Piškornica, a danas se cjevovodom iz Petog jezera opskrbljuje vodama potoka Blizneca, kojem, kao što vidite, mnoga od maksimirskih jezera duguju svoj život. Četvrto jezero Današnje četvrto jezero nekada se zvalo Treće jezero, i to zato što je nastalo prije današnjeg Trećeg jezera. Ovo jezero nastajalo je u podužem razdoblju od 1853. do 1862. godine, a od 1975. do 2007. godine bilo je isušeno. Kao što vidite, ovo je definitivno maksimirsko jezero u koje je uloženo najviše radova. Ovo neveliko jezerce površine od 1,1 hektara i dubine od pola metra do jednog metra smješteno je uz sami sjeveroistočni rub šume, te gotovo graniči sa zemljištem koje pripada obližnjem Šumarskom fakultetu. I ono se opskrbljuje zalihama vode iz Petog jezera. Četvrto jezero ambijentom se donekle razlikuje od ostalih jezera, jer nije u tolikoj mjeri okruženo šumom i nad njega se nadvija nešto manje krošanja nego li, primjerice nad Treće jezero. Stoga ono odiše dojmom nešto veće otvorenosti i uređenosti. No, potrebnu intimu za zaljubljene osigurava malo drveno zdanje uz njegovu obalu. To je takozvana “ribarska koliba”, poznata i pod nazivom “sjenica od breze”. Prvi put je izgrađena između 1853. i 1862. godine, u vrijeme nastanka jezera. Međutim, koliba je bila u potpunosti uništena 1940. godine, da bi u sklopu obnove ovog jezera 2007. bila ponovno izgrađena. Peto jezero Ovo je jezero uvjerljivo najveće i najdublje, te meni osobno i najdraže. Zauzima površinu od tri hektara, te ima dubinu od šest metara. Peto jezero savršeni je sklop prirodnosti netaknute šume i uređenosti perivoja za šetnju. Tako se uz njegove jugoistočne obale protežu uređene i pošljunčane stazice za šetnju bez previše drveća, no ostatak jezera proteže se kroz gotovo nedirnutu šumu. Zato uz ovo jezero uvijek možete potražiti kutak u skladu s vašim raspoloženjem. I ovo jezero opskrbljuje se vodom iz potoka Blizneca. Uz njegove obale moguće je vidjeti apstraktne mramorne skulpture nalik na stepenice kiparice Milene Lah, koje su uz jezero postavljene 1980. i 1981. godine. Danas nestalo “šesto jezero” Neki od današnjih posjetitelja ne znaju da je Maksimir nekoć imao još jedno, “šesto” jezero. Nalazilo se u blizini vojničke streljane kod nekadašnjeg potoka Ivančića, a danas je od njega ostalo tek udubljenje u pejzažu. Ovo je jezero bilo namijenjeno uzgoju riba. Lijepa priča o jezerima sa dosta podataka je sa linka