 |
zeljeznice.net Željeznice u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i svijetu
|
| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
jimmySA
Pridružen/a: 15. 12. 2006. Posljednji posjet: 30. 05. 2007. Postovi: 16 Lokacija: SARAJEVO
|
Postano: čet pro 28, 2006 19:17 pm Naslov: |
|
|
da ne kopiram Milanove slike i tekst,
Ne ta slika nije iz moje kolekcije,
ne znam ko je autor,
sto se tice same stanice, ovde vlada cisto bezakonje sto se tice gradnje i rusenja objekata,ako su mogli ovih dana srusiti kompletnu zgradu bivseg kina Kumrovec, zasto ne bi pustili da se stara zeljeznicka stanica sama urusi od sebe da bi na tom mjestu neki lovator sagradio kafic,
da ne skrecem sa teme to kino je bilo potpuno ispravno nakon rata a i do neki dan  |
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: čet pro 28, 2006 21:44 pm Naslov: |
|
|
___________________________________________________________________
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
___________________________________________________________________
Da pokusam kratko odgovoriti u vezi komentara koje su dali Freight Rail, Toma, i JimmySA.
Freight Rail, ni meni samom nije posve jasno kako sve to tamo sada funkcionira, te sto se konkretno moze poduzeti da se takve stvari sprijece, a pogotovo kako da se neko obaveze da te lokomotive sacuva i konzervira. Kako neku staru lokomotivu "parnjacu" unaprijediti do statusa nacionalnog spomenika i staviti je pod zastitu drzave, i tako sprijeciti vlasnika te lokomotive da od nje uradi sto god hoce? Vidim sto se sve desava sa ovim stanicnim zgradama, koje bez ikakve sumnje spadaju u kulturno i historijsko naslijedje. Mogu jedino da zakljucim da odgovorni ljudi ne cine dovoljno, da ne kazem "nista," da se njihovo propadanje zaustavi. U cemu je zaista problem? Da li je u novcu, ili u svijesti ljudi? Kako neki pojedinac, ili grupa pojedinaca, kao sto smo mi, moze sprijeciti da se dogadja to sto se dogadja?! Ono sto mozemo da uradimo, i sto u stvari radimo, je da sirimo pozitivnu svijest medju ljudima o ovim stvarima. To je uloga ovog foruma, da se sto vise ljudi upozna i ukljuci, da se kolektivna svijest podigne. U tome lezi rjesenje problema dugorocno, jer se svijest ne mijenja preko noci.
U medjuvremenu se mora priznati da je ta svijest na mnogo visem stupnju u Zapadnoj Europi, pa se slazem sa Tomom da je u datom momentu za pojedinu lokomotivu najvjerojatnije bolje da se nadje u rukama nekoga ko ce je dovoljno cijeniti, jer na kraju krajeva, krajnji cilj je sacuvati tu lokomotivu. Ispada da su lokomotive u boljoj situaciji, jer mogu da promijene lokaciju. Stanicnu zgradu, nazalost, niko ne moze da prebaci u Englesku, ili Njemacku, ili ...
Kako kaze JimmySA, dok god je nejasno ko je odgovoran da osigura da se postojeci zakoni postuju, kao i zbog odsustva odgovarajucih zakona, vladace bezakonje, a u odsustvu kolektivne svijesti, ko mari za jednu, ili dvije stare rusevne zgrade ... _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________

Zadnja promjena: milan_s; čet ožu 15, 2007 22:27 pm; ukupno mijenjano 2 put/a. |
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: ned pro 31, 2006 22:16 pm Naslov: |
|
|
-----------------------------------------------------------------
Mreža uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini
Schmalspurbahnen in Bosnien und Herzegowina
Narrow gauge railway network in Bosnia and Herzegovina
(760 mm = 2" 5.9')
-----------------------------------------------------------------
A. Državne željezničke kompanije (1878-1918)
Odlukom Berlinskog kongresa 1878. stavljena je na duznost Austro-ugarskoj monarhiji uprava nad Bosnom i Hercegovinom.
Nakon toga, mreza uskotracnih pruga u Bosni i Hercegovini je pocela da se izgradjuje i razvija.
http://members.a1.net/edze/enzyklopaedie/bihb.htm
http://www.softrain.hu/train/bosna.htm
http://www.geocities.com/CapeCanaveral/3976/bosnia.html
U tom periodu je postojalo nekoliko zeljeznickih kompanija koje su se bavile izgradnjom uskotracnih pruga.
Te pruge su ostajale u vlasnistvu tih kompanija po njihovom pustanju u promet. Tako su ove kompanije
posjedovale cijele mreze uskotracnih pruga.
A.1. Carevska i Kraljevska Bosanska Željeznica (1879-1895)
(kkBB - Kaiserliche und Königliche Bosnabahn)
(Royal-Imperial Bosnian Railway)
Ova mreza uskotracnih pruga sa kolosijekom 760 mm je uspostavljena 12. februara/veljace 1879,
i to pustanjem u promet pojedinih pruga i dionica:
| Citat: |
12.02.1879: k.u.k. Bosnabahn (-> 27.07.1895: BHStB) ... (355.2 km)
=================================================
05.10.1882: Bosanski Brod - Doboj - Zenica - Sarajevo ............ (268.2 km)
... 24.03.1879: Bosanski Brod - Derventa - Doboj
... 22.04.1879: Doboj - Maglaj - Žepče
... 08.06.1879: Žepče - Zenica
... 05.10.1882: Zenica - Sarajevo
26.01.1885: Vogošća - Čevljanović ........................................... (20.3 km)
29.04.1886: Doboj - Karanovac - Simin Han .............................. (66.7 km)
|
Zeljeznicka kompanija kkBB je prestala da postoji 27. jula/srpnja 1895.
Mrezu njenih uskotracnih pruga, kao i vozni park, je preuzela zeljeznicka kompanija BHStB.
http://www.geocities.com/hvithrafn/zbh/bosnabahn.html
A.2. Bosansko-Hercegovačke Državne Željeznice (1883-1908)
(BHStB - Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahn)
(Bosnian-Hercegovinian State Railway)
Uskotracna mreza BHStB je uspostavljena 1883.
U narednim godinama je izgradjeno uskotracnih pruga u ukupnoj duzini od preko 600 km.
Uskotracne pruge su pustane u promet u sljedecem poretku:
| Citat: |
xx.xx.1883: BHStB ............................................................ (671.6 km)
=================================================
01.08.1891: Narentabahn (Neretvanska pruga) ............. (178.4 km)
-------------------------------------------------------------------------
14.06.1885: Metković - Mostar ................................................. (42.4 km)
22.08.1888: Mostar - Ostrožac ................................................. (65.9 km)
10.11.1889: Ostrožac - Konjic .................................................. (13.0 km)
01.08.1891: Konjic - Sarajevo .................................................. (55.8 km) [uključujući 18.8 km zupčanice (Abt) preko planinskog sedla Ivan]
xx.xx.1892: Ilidža - Ilidža-Banja ................................................ (1.3 km)
01.05.1895: Spalato Bahn (Splitska pruga) ..................... (104.5 km)
-------------------------------------------------------------------------
26.08.1893: Lašva - Travnik ..................................................... (30.1 km)
14.10.1894: Travnik - Donji Vakuf - Bugojno .............................. (40.7 km) [uključujući 14.1 km zupčanice (Abt) preko planinskog sedla Komar]
01.05.1895: Donji Vakuf - Jajce ................................................ (33.7 km)
xx.xx.xxxx: Bugojno - Aržano - Split ........................................... (0.0 km)
17.07.1901: Dalmatiner Bahn (Dalmatinska pruga) ........ (188.6 km)
-------------------------------------------------------------------------
16.07.1901: Gabela - Hum - Uskoplje - Zelenika ....................... (155.5 km)
17.07.1901: Uskoplje - Dubrovnik ............................................. (16.5 km)
17.07.1901: Hum - Trebinje ...................................................... (16.6 km)
01.08.1906: Bosnische Ostbahn (Bos. istočna pruga) ..... (166.4 km)
-------------------------------------------------------------------------
04.07.1906: Sarajevo - Međeđa - Uvac .................................... (137.6 km)
04.07.1906: Međeđa - Dobrun .................................................. (21.5 km)
01.08.1906: Dobrun - Vardište ................................................... (7.3 km) [produžena prema Beogradu između dva svjetska rata]
xx.xx.xxxx: Ostale pruge ................................................... (32.4 km)
-------------------------------------------------------------------------
xx.xx.xxxx: Čevljanović - Ivančići .............................................. (1.9 km)
xx.xx.xxxx: Podlugovi - Vareš .................................................. (24.5 km)
01.01.1898: Gračanica - Karanovac ............................................ (6.0 km)
|
Zanimljivo je da je krajem 19. i pocetkom 20. stoljeca planirano da se bosanska mreza uskotracnih pruga i Sarajevo povezu
Splitskom prugom sa Dalmacijom i Splitom. Plan je bio da se ta uskotracna pruga izgradi u dvije dionice. Prva dionica bi
povezala Split sa Arzanom, ukljucujuci krak od Dugopolja do Sinja, a druga dionica bi povezala Arzano i Bugojno, te na taj nacin
ostvarila zeljeznicku vezu sa Sarajevom. Izgradnja dionice od Splita do Sinja (40 km) je zapoceta 1901. godine. Radovi na dionici
su trajali dvije godine, pa je pruga Split - Sinj pustena u promet 1903. Medjutim, uskotracna veza sa Bugojnom preko Arzana nikada
nije realizirana zbog nekolicine razloga. Prvi svjetski rat je definitivno srusio sve planove da se uskotracna pruga
Split - Aržano - Bugojno zaista izgradi. Tako je uskotracna pruga Split - Sinj ostala izolirana lokalna pruga sve do njenog
ukidanja 1962.
Austro-Ugarska je zvanicno pripojila Bosnu i Hercegovinu teritoriji Dvojne monarhije 5. oktobra/listopada 1908. godine,
pa je 2. decembra/prosinca 1908. godine zeljeznicka kompanija BHStB postala BHLB (Bosnisch-Herzegowinische Landesbahnen).
http://www.geocities.com/hvithrafn/zbh/bhstb.html
A.3. Bosansko-Hercegovačke Zemaljske Željeznice (1908-1918)
(BHLB - Bosnisch-Herzegowinische Landesbahne)
(Bosnian-Hercegovinian Land Railway)
Ova zeljeznicka kompanija je nastala 1908, nakon sto je Bosna i Hercegovina pripojena Austro-ugarskoj monarhiji.
U stvari, to je bilo obnavljanje stare BHStB, koja je prestala da postoji pod tim imenom, da bi dobila novo ime: BHLB.
Nakon Prvog svjetskog rata, 1918. godine, BHLB je apsorbirana u Zeljeznice SHS.
http://www.geocities.com/hvithrafn/zbh/bhlb.html
B. Između dva svjetska rata i poslije (1918- )
B.1. Državne željezničke kompanije
| Citat: |
1918: BHLB -> SHS (Željeznice Slovenaca, Hrvata i Srba)
1933: SHS -> JDŽ (Jugoslovenske Državne Željeznice)
1953: JDŽ -> JŽ (Jugoslovenske Željeznice)
|
B.2. Uskotračne pruge (1918- )
B.2.1. Eksploatacija uglja
Za izoliranu uskotracnu prugu:
| Citat: |
xx.xx.xxxx: Bosanska Rača - Bijeljina - Ugljevik (44 km)
|
... je receno da je bila jedna od prvih uskotracnih pruga koja je nakon Prvog svjetskog rata bila obnovljena od strane
Zeljeznica SHS, zbog veoma velike vaznosti uglja u to vrijeme. Mada nisam nasao informaciju kada je ta pruga prvobitno izgradjena,
ako je prethodni navod o "obnovi" tocan, onda se njena izgradnja morala desiti za vrijeme Austro-Ugarske. Poslije Drugog svjetskog rata
je ukinut krak od Bosanske Race ka Bijeljini. Promet se vecinom odvijao na relaciji Bijeljina - Ugljevik (30 km), s tim sto
je takodjer izgradjen novi krak ka Bosanskoj Mezgraji, cija je udaljenost od Bijeljine 35 km. Putnicki promet na pruzi
Bijeljina - Ugljevik je obustavljen 1979, sto znaci da je to bila zadnja uskotracna pruga na teritoriji bivse Jugoslavije
na kojoj je obustavljen putnicki promet.
B.2.2. Neretvanska pruga
U vezi Neretvanske pruge u periodu iza 1918. godine je potrebno istaci da je ta uskotracna pruga najzad izasla
na Jadransko more u luci Ploce:
| Citat: |
17.06.1944: Narentabahn (Neretvanska pruga) - Veza sa Jadranom (21.5 km)
------------------------------------------------------------------------------------
01.01.1944: Metković - Rogotin ................................................................. (17.2 km)
17.06.1944: Rogotin - Ploče ........................................................................ (4.3 km)
|
Uskotracna pruga od Metkovica do luke u Plocama, duzine 21.5 km, je pustena u promet 1944, za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Do tada je koristena kopnena luka u Metkovicu na rijeci Neretvi, koja je bila pogodna samo za manje brodove sa dubinom gaza
do 5 metara, sto nije pruzalo dovoljnu efikasnost. Izgradnja jadranske luke Ploce, kao i zeljeznicke linije od Metkovica do
Ploca je zapoceta jos 1937. Tako je Sarajevo najzad ostvarilo svoju zeljeznicku vezu sa Jadranskim morem, ali je umjesto
zeljeznicke veze sa Splitom preko Bugojna, koja je planirana nekih 40 godina ranije, dobilo zeljeznicku vezu sa Plocama preko
veoma teske planine Ivan.
Na dionici izmedju Pazarica i Podorasca se u duzini od 18.8 km koristila dvolamelna zupcanica "Abtovka" i najmanje tri, a
najvise dva para posebno dizajniranih lokomotiva za svaku kompoziciju, bez cega je u to vrijeme bilo nemoguce savladati
ovaj planinski masiv. Bilo je uobicajeno da se za teretne vlakove koristi jedna masina na pocetku, a dvije masine na kraju
kompozicije. Za brze putnicke vlakove se koristio jedan par lokomotiva na pocetku, a jedan par na kraju kompozicije.
Da bi se prijevoz robe i putnika ipak ucinio efikasnijim i brzim, u periodu izmedju 1932. i 1935. godine je izvrseno
veoma znacajno retrasiranje uskotracne pruge na dionici Pazaric - Bradina. Promjene na trasi su napravljene prvo izmedju
Rastelice i Bradine, a onda izmedju Pazarica i Tarcina, probijanjem tunela Bradina i Osenik, respektivno, cime je smanjena
visinska razlika koju je na originalnoj trasi trebalo savladati. Ipak, upotreba zupcanice nije u potpunosti eliminirana
ovim retrasiranjem pruge, ali je znacajno smanjena, sa originalnih 18.8 km na 8.1 km. Jedina dionica na kojoj je zupcanica
ostala nakon 1935. godine je bila izmedju Bradine i Podorasca, duzine 8.1 km, sa max. nagibom izmedju Bradine i Brdjana pod
Ivanom od 60‰, dok je max. nagib izmedju Brdjana pod Ivanom i Podorasca bio 57‰ .
Druga znacajna rekonstrukcija Neretvanske pruge se desila tijekom 50-tih godina, kada je gradjena hidro centrala Jablanica.
Izgradnjom brane HE Jablanica 1954, u dolinama rijeka Neretve i Rame nastalo je akumulacijsko jezero. Stvaranje velike
akumulacije je istovremeno znacilo potapanje prilicno velikog prostora izmedju Konjica i Jablanice, narocito na njenim desnim
obalama, gdje se nalazila uskotracna pruga. U tom periodu je izmedju Konjica i Jablanice izgradjena nova trasa na lijevoj obali
rijeke Neretve, pa je uskotracna pruga na toj dionici presla sa desne na lijevu stranu. Nova trasa uskotracne pruge izmedju
Konjica i Jablanice na lijevoj obali Neretve, duzine 21 km, je pustena u promet 28. travnja/aprila 1954.
| Citat: |
17.06.1944: Narentabahn (Neretvanska pruga) - Rekonstruirane dionice (33.9 km)
------------------------------------------------------------------------------------------
09.04.1931: Raštelica - Bradina ........................................................................... (6.2 km)
27.10.1935: Pazarić - Tarčin ................................................................................ (6.7 km)
28.04.1954: Konjic - Jablanica ............................................................................ (21.0 km)
|
http://members.a1.net/edze/enzyklopaedie/ploce.htm
B.2.3. Splitska pruga
Uskotracna pruga Donji Vakuf - Bugojno je produzena do Gornjeg Vakufa:
| Citat: |
xx.xx.1940: Bugojno - Gornji Vakuf (21 km)
|
B.2.4. Dalmatinska pruga
Takodjer je izmedju dva svjetska rata produzena postojeca uskotracna pruga na Dalmatinskoj zeljeznickoj mrezi
Sarajevo - Gabela - Hum - Trebinje izgradnjom dionice:
| Citat: |
20.11.1931: Trebinje - Bileća (37 km)
|
... cija trasa je poslije Drugog svjetskog rata izmjestena i rekonstruirana zbog punjenja akumulacionog jezera na dionici Trebinje - Miruše.
Uskotracna pruga na dionici Trebinje - Bileća je nakon rekonstrukcije iz 1962. godine izgledala ovako:
| Citat: |
30.09.1962: Trebinje - Bileća ...................................................................... (42.3 km)
------------------------------------------------------------------------------------------
30.09.1962: Trebinje - Miruše ............................................................................ (35.5 km)
20.11.1931: Miruše - Bileća ................................................................................. (6.8 km)
|
Ta pruga je docnije produzena u Crnu Goru otvaranjem dionice:
| Citat: |
12.07.1938: Bileća - Nikšić (71.3 km)
|
... dana 12. jula/srpnja 1938. godine.
Na kraju je ta uskotracna pruga poslije Drugog svjetskog rata produzena do glavnog grada Crne Gore,
tadasnjeg Titograda, a danasnje Podgorice, dana 13. jula/srpnja 1948, otvaranjem dionice:
| Citat: |
13.07.1948: Nikšić - Titograd (Podgorica) (56 km)
|
Izgradnja uskotracne pruge Niksic - Titograd je zapoceta 1947. godine. To je bila omladinska radna akcija.
Ipak, ova pruga je ubrzo normalizirana na kolosijek sirine 1435 mm, te kao takva pustena u promet
29. novembra/studenog 1965.
http://members.a1.net/elob/ada/cgb.htm
B.2.5. Bosanska Istočna pruga
Ovdje je potrebno napomenuti da je u periodu izmedju dva svjetska rata izgrađena znacajna uskotracna pruga:
| Citat: |
xx.xx.1939: Ustiprača - Goražde - Foča (49 km)
|
... kao juzni krak Istocne pruge koja je ranije izgradjena do Vardista. Ova nova pruga je pustena u promet 1939. godine,
a docnije produzena do Miljevine, povecavajuci ukupnu duzinu te pruge na 66 km. Izgradnja pruge od
Ustiprace do Foce je zbog teskog i nepristupacnog terena trajala skoro cetiri pune godine, s obzirom da je
s radovima zapoceto u januaru/sijecnju 1936. godine. Inace, Istocna pruga je poslije Prvog svjetskog rata
od Vardista produzena u Srbiju, dionicom preko planine Sargan i cuvene "Sarganske osmice" do Uzica, koja je pustena
u promet 1925. Tim pravcem je ostvarena uskotracna veza Sarajeva sa Beogradom.
Iz medjuratnog perioda su postojali planovi da se Foca preko Gackog poveze sa Bilecom uskotracnom prugom
duljine oko 125 km, kroz veoma nepristupacnu klisuru rijeke Sutjeske, te da se Bosanska Istocna pruga
poveze sa Dalmatinskom prugom. Uspostavljena su dva tima, jedan u Foci, a drugi u Bileci. Prvi tim
je radio na trasiranju pruge od Foce do Gackog, a drugi tim je trasirao prugu od Bilece do Gackog.
Izgradnja te uskotracne pruge nije nikada realizirana, zbog oskudice finansijskih sredstava, kao
i zbog izbijanja Drugog svjetskog rata. Inace, za ovu neostvarenu zeljeznicku vezu je postojao interes,
jer je znacila mnogo bolje zeljeznicko povezivanje Sarajeva sa Crnom Gorom. Vlakovi iz Sarajeva bi u tom
slucaju prolazili kroz Bilecu, i nastavljali prema Niksicu i Crnoj Gori, ili prema Trebinju i Jadranu,
i obrnuto, bez premjestanja lokomotive sa jedne na drugu stranu kompozicije. U realnosti je ipak ostala
samo jedna varijanta, od Trebinja preko Bilece prema Niksicu, i obrnuto, sto je uvijek znacilo okretanje i
premjestanje lokomotive sa jedne na drugu stranu u Bileci. Svako ko je bar jednom putovao od Trebinja preko
Bilece prema Niksicu ce se sjetiti da je nakon Bilece slijedio prilicno ostar uspon, cije savladjivanje
je rijeseno "cik cak" skretnicom u Bileci. Naravno, putnici motornih vlakova bi jedino primijetili da je vlak
nakon Bilece promijenio smjer kretanja.
C. Šumske željeznice (1878- )
C.1. Krivaja Šumska Željeznica
(Krivaja Waldbahn)
Ova mreza je bila dugacka 118.7 km, duz uskotracne pruge Zavidovići - Olovo - Kusače.
| Citat: |
xx.xx.xxxx: Krivaja Waldbahn
=================================================
xx.xx.xxxx: Zavidovići - Olovo - Kusače ................................... (118.7 km)
|
Godine 1949. je nacionalizirana, kada je postala DŠŽ-ZOK (Državna Šumska Željeznica - Zavidovići-Olovo-Kusače).
http://www.geocities.com/hvithrafn/zbh/krivaja.html
C.2. Bosanska Šumska Industrija - Bosnische Forstindustrie AG Otto Steinbeis
(Steinbeisbahn)
Ova privatna sumska kompanija je posjedovala zeljeznicku uskotracnu mrezu (760 mm) ukupne duzine oko 400 km.
Mreza se sastojala od sljedecih pruga:
| Citat: |
xx.xx.xxxx: Steinbeisbahn ............................................... (400.0 km)
=================================================
xx.xx.xxxx: Knin - Srnetica - Prijedor ...................................... (232.0 km)
xx.xx.xxxx: Srnetica - Jajce .................................................... (106.0 km)
xx.xx.xxxx: Srnetica - Ribnik Gornji .......................................... (62.0 km)
|
Ova mreza je transformirana u ŠIPAD (Šumska Industrija Podravska Prijedor) 1920, a apsorbirana u JDŽ 1945.
http://www.geocities.com/hvithrafn/zbh/steinb.html
http://www.geocities.com/hvithrafn/zbh/sipad.html
http://www.grmec.info/MojGrmec/uspomene_pruga_mreza.htm
C.3. Bosanska Eksploatacija Drveta - Bosnische Holzexploitation AG
(Usoratalbahn)
Ova kompanija je upravljala uskotracnom prugom Doboj - Pribinić (760 mm) duljine 50 km.
| Citat: |
xx.xx.xxxx: Usoratalbahn
=================================================
xx.xx.xxxx: Doboj - Pribinić ...................................................... (50.0 km)
|
Pruga je nacionalizirana 1949. godine pod imenom Državna Šumska Željeznica Doboj-Pribinić.
http://www.geocities.com/hvithrafn/zbh/usora.html
D. Karte željezničke mreže u BiH
Sljedeca zeljeznicka karta BiH je veoma zanimljiva, je su na njoj trase uskotracnih pruga ucrtane upravo onako kako i kuda
su te trase geografski prolazile. Osobno su mi takve karte neusporedivo zanimljivije od onih gdje su dionice zeljeznickih pruga
pojednostavljeno ucrtane kao prave linije izmedju mjesta A i mjesta B. Primjetno je da je ova karta dio vece karte, pretpostavljam
karte bivse Jugoslavije, te da je neko od te karte napravio kartu BiH. S obzirom da je uskotracna mreza BiH bila povezana kako sa Hrvatskom,
tako i sa Srbijom i Crnom Gorom, bilo bi takodjer veoma zanimljivo vidjeti, na toj vecoj karti, kako su se ove uskotracne pruge nastavljale
izvan granica BiH. Isto tako, izgleda da ova karta nije vezana za neku odredjenu godinu, jer je ocigledno da su na njoj ucrtane trase vecine
uskotracnih pruga. Cak su na onim dionicama gdje je izvrsena rekonstrukcija uskotracne pruge ucrtane obje trase, stara i nova.
Isto tako, ucrtani su mnogi lokalni krakovi koji su zalazili u sumske oblasti i koji su sluzili iskljucivo kao industrijske pruge.
Ovu kartu sam radi bolje preglednosti podijelio na cetiri geografska dijela: sjeverni, juzni, zapadni i istocni.
D.1. Sjever
_______________________________________________________________________________________
Sjeverni uskotracni pravac
------------------------------
Sarajevo Novo - Semizovac (- Ivancici) - Podlugovi (- Vares) - Lasva - Zenica - Zavidovici
(- Olovo - Han Pijesak - Kusace) - Doboj (- Karanovac - Sockovac (- Gracanica) - Tuzla
- Simin Han) (- Teslic - Pribinic) - Derventa - Bosanski Brod
_______________________________________________________________________________________
Kicma Sjevernog uskotracnog pravca je bila pruga Sarajevo - Bosanski Brod, k.u.k. Bosnabahn (760 mm), koja je iz Bosanskog Broda preko
mosta na rijeci Savi bila povezana sa Slavonskim Brodom prugom normalnog kolosijeka (1435 mm). Tako je zeljeznicki kolodvor u Bosanskom Brodu
morao biti prilagodjen za promet na obje sirine kolosijeka. Uskotracna pruga se od Bosanskog Broda dalje spustala na jug ka Sarajevu, a od nje
se pri tome odvajalo nekoliko krakova. Od Doboja se na jednu stranu prema Pribinicu odvajala sumska pruga - Usoratalbahn, a na drugu stranu se
odvajala pruga prema tuzlanskom rudarskom bazenu. Dalje na jugu, u Zavidovicima, odvajala se jos jedna pruga koja je dalje na jugoistok isla
prema Olovu i Han Pijesku. Ta pruga je izgradjena kao sumska pruga - Krivaja Waldbahn. Da bi se vidjelo gdje je taj krak zavrsavao, mora se
pogledati karta Istocnog uskotracnog pravca. Na toj karti se moze vidjeti da se ta uskotracna pruga spustala cak do Zepe. U Lasvi se
na zapad prema Travniku, Jajcu i Bugojnu, odvajala Splitska pruga, na koju se zapadno od Jajca nastavljala sumska zeljeznica Steinbeisbahn,
poslije poznata pod imenom SIPAD. Takodjer je sjeverno od Sarajeva postojao krak od Podlugova ka Varesu, koji je povezivao taj rudarski
i industrijski kraj Bosne.
D.2. Jug
________________________________________________________________________________________
Juzni uskotracni pravac
--------------------------
Sarajevo Novo - Mostar - Gabela (- Hum (- Niksic - Titograd) - Uskoplje (- Zelenika) - Dubrovnik) - Ploce
________________________________________________________________________________________
Juzno od Sarajeva je uskotracna zeljeznica nastavljala prema Jadranskom moru Neretvanskom prugom, koja je bila kicma Juznog uskotracnog
pravca. Savladavsi prilicnu visinsku razliku preko planine Ivan uz pomoc dvolamelne zupcanice, pruga se u Konjicu spustala u kanjon Neretve,
te slijedila rijecni tok "zelene rijeke" sve do Jadranskog mora i luke Ploce. Kod Gabele se na jugoistok odvajala Dalmatinska pruga, koja
se na jos dva mjesta spustala do Jadranskog mora. Jedno je bilo Dubrovnik, a drugo Igalo, odakle je uskotracna pruga nastavljala uz samu obalu
jos desetak kilometara na istok preko Herceg Novog do Zelenike. Neretvanska pruga je pretrpjela dvije znacajne rekonstrukcije. Prva je bila
izmjena uskotracne trase preko planine Ivan radi smanjenja visinske razlike koju je pruga trebala savladati na dionici izmedju Sarajeva i
Konjica. Druga je bila premjestanje uskotracne trase sa desne na lijevu obalu rijeke Neretve na dionici izmedju Konjica i Jablanice zbog
stvaranja vjestacke akumulacije pri izgradnji HE Jablanica. Obje trase na obje dionice su vidljive na karti.
D.3. Zapad
_______________________________________________________________________________________
Zapadni uskotracni pravac
-----------------------------
Sarajevo Novo - Lasva - Travnik - Donji Vakuf (- Bugojno - Gornji Vakuf) - Jajce - Srnetica
(- Drvar - Licka Kaldrma - Knin) - Sanski Most - Prijedor
_______________________________________________________________________________________
Od mjesta Lasva se jedan krak uskotracne pruge odvajao zapadno, te kanjonom rijeke Lasve nastavljao prema Travniku. Prosavsi Travnik,
uskotracna pruga je morala uz pomoc zupcanice savladati visinsku razliku na planini Komar, a potom se spustiti u dolinu rijeke Vrbas.
U Donjem Vakufu se pruga racvala na sjeverni i juzni krak. Uz rijeku Vrbas, juzni krak je preko Bugojna dostizao do Gornjeg Vakufa.
Sjeverni krak je isao prema Jajcu, odakle je uskotracna pruga nastavljala dalje na zapad prema Srnetici i zapadnim dijelovima Bosne,
oblastima bogatim sumom i sa razvijenom sumskom industrijom. U Podgrmecju je uskotracna mreza bila prilicno razvijena. Od Jajca na
zapad je bilo izgradjeno cak oko 400 km uskotracne mreze, cineci znacajan udio u ukupnoj uskotracnoj mrezi Bosne i Hercegovine.
D.4. Istok
________________________________________________________________________________________
Istocni uskotracni pravac
----------------------------
Sarajevo Novo - Ustipraca (- Foca - Miljevina) - Medjedja (- Uvac - Priboj) - Visegrad - Vardiste - Uzice
________________________________________________________________________________________
Pustena u promet 1906. godine, Istocna pruga od Sarajeva do Vardista, sa 99 probijenih tunela i 118 izgradjenih mostova, postala je
najskuplja pruga na svijetu do tog vremena. Iste godine je u prometu bio i juzni krak te pruge, od Medjedje do Uvca, koji je poslije
produzen do Priboja na Limu. Proslo je vise od 30 godina kada je 1939. pusten u promet jos jedan juzni krak, od Ustiprace preko Gorazda
do Foce, koji je poslije produzen do Miljevine. Karakteristicno za ovu mrezu uskotracnih pruga je da su skoro sve dionice trasirane dolinama
i kanjonima rijeke Drine i nekoliko njenih pritoka. Jedino u samom njenom pocetku, od Sarajeva do Pala, pruga je isla uz Paljansku
Miljacku, koja pripada slivu rijeke Bosne. Oblast oko Pala je veoma bogata sumom, pa su u blizini postojale i privatne sumske pruge
sa pilanama. U Podgrabu uskotracna pruga nastavlja dolinom rijeke Prace, sve do Ustiprace, gdje se ova rijeka sa lijeve strane ulijeva
u rijeku Drinu. Od Ustiprace se odvaja juzni krak, koji kanjonom rijeke Drine preko Foce dostize do Broda na Drini, da bi onda zapadno
nastavio do Miljevine, kanjonom rijeke Bistrice, lijeve pritoke rijeke Drine. Glavni uskotracni pravac od Ustiprace nastavlja na istok,
lijevom obalom rijeke Drine sve do Mosta na Drini, gdje pruga prelazi na njenu desnu stranu. Nesto malo prije, rijeka Lim se ulijeva u
rijeku Drinu sa njene desne strane. Posto predje preko zeljeznickog mosta na Mostu na Drini, uskotracna pruga se racva na dva kraka,
od kojih svaki prolazi kroz poseban tunel, u medjusobnom rastojanju od par desetina metara. Desni krak nastavlja na jug, pa dolinom
rijeke Lim ide preko Rudog i Uvca sve do Priboja. Lijevi krak nastavlja na istok desnom obalom rijeke Drine do Visegrada, gdje pruga napusta
rijeku Drinu da bi produzila dalje kanjonom njene desne pritoke, rijeke Rzav, sve do Vardista.
 _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________

Zadnja promjena: milan_s; sri ožu 28, 2007 2:34 am; ukupno mijenjano 19 put/a. |
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: pet sij 12, 2007 16:55 pm Naslov: |
|
|
----------------------------
Zupčanica na planini Ivan
----------------------------
IZ.1.
Na stranici broj 3 je vec dato dosta tehnickih podataka o uskotracnoj zupcastoj pruzi preko planine Ivan
izmedju Sarajeva i Konjica. Ipak, uvijek se vrijedi ponovo vratiti na ovu dionicu, s obzirom na njenu
atraktivnost. Originalna trasa na ovoj dionici se uspinjala uz planinu Ivan, pri cijem vrhu je bio
probijen tunel kod kojeg se nalazila zeljeznicka stanica - kolodvor Ivan. Uspon je bio prilicno strm i dug.
Vlakovima je trebalo mnogo vremena da ga uz pomoc zupcanice savladaju. Prijevoz robe i putnika je bio
spor. Zbog toga je u periodu izmedju 1931. i 1935. godine napravljena rekonstrukcija trase na ovoj dionici.
Prvo je na znatno manjoj nadmorskoj visini probijen znatno duzi tunel Bradina 1931, cime je u potpunosti
izbjegnut dugacki uspon do zeljeznickog kolodvora Ivan. Ova stanica je tada prestala da se koristi.
Trasa je jos vise poboljsana 1935. godine kada je probijen tunel Osenik i eliminiran uspon na dionici
izmedju Pazarica i Tarcina.
| Citat: | Sporna karta IZ.1.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ukazao freight rail - pon sij 15, 2007 9:34 am
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
http://img213.imageshack.us/img213/9687/iz01zm8.jpg |
IZ.2.
Ovo je snimak nocnog uspona.
IZ.3.
Na ovom snimku se vidi dvolamelna zupcanica, tzv. "Abtovka," po imenu njenog izumitelja Carl Roman Abt-a,
svicarskog inzinjera strojarstva. Dizajn zupcanice sa dvije lamele ima za cilj da osigura bolju trakciju,
jer se uvijek jedan zubac zupcastog kotaca nalazi u zupcanici.
IZ.4.
Ova stara razglednica je sa datumom iz 1913. godine. Na njoj se vidi dugacka i strma krivina nasipa trase
sa vrlo teskim usponom od Rastelice ka zeljeznickoj stanici - kolodvoru Ivan, na sekciji 4 stare uskotracne trase
na karti IZ.1. U pozadini se vidi crveni krov stanicne zgrade zeljeznickog kolodvora Ivan.
| Citat: | Sporni dio originalnog posta
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ukazao freight rail - pon sij 15, 2007 9:34 am
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
IZ.2.
Ova stara razglednica je sa datumom iz 1913. godine. Na njoj se vidi dugacka i strma krivina nasipa trase
sa vrlo teskim usponom, upravo kao da se radi o sekciji 3 stare uskotracne trase na karti IZ.1. Vrlo je moguce
da se radi bas o toj sekciji, jer razglednica datira iz perioda prije rekonstrukcije uskotracne trase
1931. - 1935. |
IZ.5.
Ovo je fotografija zeljeznicke stanice - kolodvora Ivan, kako je izgledala na kraju 19. stoljeca.
Da bi stigao na ovaj kolodvor, vlak je morao da savlada strm uspon od Rastelice, na sekciji 4 zupcanice.
Nakon zaustavljanja i pauze, vlak ce nastaviti putovanje prolaskom kroz Tunel Ivan (648 m), a
potom ce zapoceti strmo i dugacko spustanje ka Bradini. Probijanjem Tunela Bradina (3223 m) na nizoj koti
1931. godine, ova trasa i kolodvor su napusteni. Poslije je ovuda napravljena cesta, a ovaj tunel
je prosiren i prilagodjen cestovnom prometu.
IZ.6.
Ova ilustracija prikazuje kako je probijanjem Tunela Bradina eliminiran najstrmiji i najtezi
dio uspona na planini Ivan, koji je vodio kroz Tunel Ivan. Treba napomenuti da se ponekad u literaturi
u kontekstu zeljeznica spominje ime "Tunel Ivan," a da se pri tome u stvari misli na Tunel Bradina.
To cesto izaziva zabunu, jer je stari Tunel Ivan postojao mnogo prije kao uskotracni zeljeznicki tunel.
Tek mnogo docnije kad je kod Bradine probijen novi tunel na nizoj koti planine Ivan, stari Tunel Ivan
je pretvoren u cestovni tunel.
 _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________

Zadnja promjena: milan_s; pon vel 19, 2007 16:07 pm; ukupno mijenjano 14 put/a. |
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: ned sij 14, 2007 4:49 am Naslov: |
|
|
-----------------------------
Zupčanica na mostu Lukač
-----------------------------
E.7.
Serija fotografija E.n. od avgusta/kolovoza 1966. godine, iz kolekcije izuzetnog njemackog majstora fotografije sa
zeljeznickom tematikom, g. Helmut Dahlhaus-a, prikazana je na stranici broj 3. Ovdje sam posebno izdvojio
fotografiju E.7. jer se na ovom mjestu tematski uklapa sa ostalim fotografijama. Most Lukac je bio jedinstven most,
jer je to bio jedini most te velicine preko kojeg je prelazila uskotracna pruga sa zupcanicom.
LMZ.1.
Ovu fotografiju sam pronasao u jednoj staroj kanadskoj enciklopediji svjetskih zeljeznica iz ranih
70-tih godina. Prelistao sam pazljivo svaku od preko 400 stranica te enciklopedije sa namjerom da pronadjem
sto vise materijala vezanog za uskotracne pruge. Na moju zalost, pronasao sam jedino ovu crno-bijelu slicicu,
na kojoj sam prepoznao most Lukac. Tu slicicu sam skenirao, uvecao, i evo je ovdje. U popratnom tekstu
u enciklopediji nije bila navedena lokacija gdje je fotografija snimljena, osim sto je spomenuto da se radi
o planinskim predjelima negdje u Jugoslaviji. U usporedbi sa fotografijom E.7. ova fotografija je snimljena
sa iste strane mosta, i sa iste strane usjekline. Jedina razlika je mnogo manja udaljenost, tako da se vidi
i tunel na suprotnoj strani tjesnaca.
LMZ.2.
Na prethodne dvije fotografije se nadovezuje ovaj snimak preuzet iz dokumentarca "Schmalspurdampf im
bosnischen Gebirge," gdje se vidi putnicki vlak kako prelazi preko mosta i priblizava se tom istom tunelu.
E.9.
Ovu fotografiju je g. Helmut Dahlhaus snimio nakon sto je preko mosta presao na drugu stranu usjekline.
Pozicija odakle je snimak napravljen je takav da se na fotografiji vidi ista strana mosta kao i na
svim prethodnim fotografijama, mada je kut mnogo ostriji. Takodjer se vidi onaj drugi tunel na strani
usjekline odakle su napravljena prethodna tri snimka. U stvari, to nije tunel, nego usjek, koji u kombinaciji
sa sjenkom od bunkera pravi opticku iluziju tunela, na sto me je upozorio Freight Rail na sljedecem postu.
LMZ.3.
Ova stara razglednica je snimljena sa iste strane usjekline kao i fotografija E.9.
Razlika u odnosu na prethodne fotografije je sto se na njoj vidi suprotna strana mosta.
Motiv na ovoj razglednici je iz 1891.
 _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________

Zadnja promjena: milan_s; uto vel 13, 2007 21:59 pm; ukupno mijenjano 7 put/a. |
|
| [Vrh] |
|
 |
freight rail

Pridružen/a: 19. 09. 2006. Posljednji posjet: 30. 07. 2010. Postovi: 78 Lokacija: Sarajevo, BiH
|
Postano: pon sij 15, 2007 9:34 am Naslov: |
|
|
Pozdrav Milane!!
Odlicni su ti ovi posljednji postovi, imas super fotografije, karte, prosto se cudim kako to sve u Kanadi imas....
Imam samo nekoliko ispravki vezanih za dio zupcanice kod zelj. st. Ivan.
Ono sto navodis kao staru razglednicu nije sekcija pruge 3. nego je sekcija 4.
Cak se vidi na razglednici i sami vrh stanicne zgrade Ivan, koja je uzgred bila izmedju stanice Rastelica i tunela Ivan a ne izmedju tunela Ivan i stanice Bradina, dakle bila je na bosanskoj a ne na hercegovackoj strani tunela!
Ovo kod mosta Lukac, tunel je samo iznad mosta iduci usponom prema Bradini, dok je u smjeru stanice Brdjani tunel nesto dalje, ono sto je zatamnjeno na slici je sjenka od usjeka i bunkera koji je cuvao most.
Ovo znam jer sam ljetos bio na tom mjestu, inace su ti bunkeri poseban predmet mog interesovanja, ima ih na cijeloj pruzi od B. Broda do Ploča oko 60-ak...
Pozdrav! |
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: pon sij 15, 2007 20:33 pm Naslov: |
|
|
| freight rail je napisao/la: | Pozdrav Milane!!
Odlicni su ti ovi posljednji postovi, imas super fotografije, karte, prosto se cudim kako to sve u Kanadi imas....
.
.
. |
Pozdrav Freight Rail!
Hvala na javljanju! Internet je zasluzan za vecinu materijala. Ipak, mislim da bi mi bilo lakse da sam tamo, na licu mjesta.
| freight rail je napisao/la: | .
.
.
Imam samo nekoliko ispravki vezanih za dio zupcanice kod zelj. st. Ivan.
Ono sto navodis kao staru razglednicu nije sekcija pruge 3. nego je sekcija 4.
Cak se vidi na razglednici i sami vrh stanicne zgrade Ivan, koja je uzgred bila izmedju stanice Rastelica i tunela Ivan a ne izmedju tunela Ivan i stanice Bradina, dakle bila je na bosanskoj a ne na hercegovackoj strani tunela!
.
.
. |
Hvala na ispravci. Napravio sam korekciju na mapi. Molim te da je pazljivo pregledas, pa ako ima jos nekih gresaka, javi mi da je popravim:
| freight rail je napisao/la: | .
.
.
Ovo kod mosta Lukac, tunel je samo iznad mosta iduci usponom prema Bradini, dok je u smjeru stanice Brdjani tunel nesto dalje, ono sto je zatamnjeno na slici je sjenka od usjeka i bunkera koji je cuvao most.
Ovo znam jer sam ljetos bio na tom mjestu, inace su ti bunkeri poseban predmet mog interesovanja, ima ih na cijeloj pruzi od B. Broda do Ploča oko 60-ak...
Pozdrav! |
Popravicu taj dio u gornjem tekstu.
Freight Rail, posto si nedavno bio na toj lokaciji, a mene toliko stvari interesira u vezi mosta Lukac, molim te da mi odgovoris na nekoliko pitanja. Pokusao sam na internetu pronaci neku detaljniju kartu te lokacije, ili bar detaljnije informacije o mostu Lukac, ali nista se ne moze naci.
1) Gdje se tocno nalazi most Lukac? Vidim iz konteksta da je izmedju Brdjana pod Ivanom i Bradine, ali gdje tocno? Da li je blizi Brdjanima, ili Bradini, ili Dragocaju? Da li se nalazi na sekciji 2 na ovoj mapi, malo sjevernije od Dragocaja? Koliko je meni jasno, sjeverno od Brdjana nema zupcanice sve do Dragocaja! Nisam mogao pozitivno locirati most Lukac na satelitskoj mapi, pa su mi potrebni odgovori na ova pitanja.
2) Koja je orijentacija mosta Lukac? Da li se duzina mosta prostire pravcem istok - zapad, ili sjever - jug, ili ...? Taj tunel kod mosta sa ozidanim portalom, gdje je on geografski s obzirom na strane svijeta? Da li je na sjevernoj strani od mosta, ili ...?
3) Koje su planine iza mosta Lukac na slici LMZ.3.? Meni lici na Bjelasnicu lijevo, i Prenj skroz u daljini po sredini fotografije, ali s obzirom da ne znam koja je orijentacija mosta, mozda se varam!
4) Ti bunkeri su, jedan sa jedne strane pruge, a drugi sa druge strane, je li tako? Nisu oba bunkera na jednoj strane pruge ...!?
Pozdrav
Milan _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________

Zadnja promjena: milan_s; sri sij 17, 2007 17:12 pm; ukupno mijenjano 2 put/a. |
|
| [Vrh] |
|
 |
freight rail

Pridružen/a: 19. 09. 2006. Posljednji posjet: 30. 07. 2010. Postovi: 78 Lokacija: Sarajevo, BiH
|
Postano: uto sij 16, 2007 9:28 am Naslov: |
|
|
Pozdrav!
Evo dok ti ne odgovorim ostalo saljem ti ovaj link s jednog njemackog foruma gdje imas jos slika vezanih za Lukac. Na jednoj se vidi most sa oba bunkera koji su na suprotnim stranama. Koliko je most bio vazan govori i cinjenica da osim ova dva velika bunkera na samom mostu pristup sirem rejonu bunkera su cuvala jos dva mala bunkera na brdima od kojih se jedan i vidi na jednoj od fotografija.
Inace most Lukac je preko potoka koji se zove Lukov ponor, uljeva se u Tresanicu a ova dalje u konjicu u Neretvu. Pruga se na ovom dijelu pruza u stvari krajnjim obroncima Bjelasnice, ne znam kako se zovu ta brda, a ono sto se vidi nasuprot su obronci Bitovnje. Stoga je planina Ivan u stvari izmedju Bitovnje i Bjelasnice kao najnizi dio lanca i prijevoj.
Tacno ne znam pravac pruzanja mosta moram provjerit ako mognem to naci na karti 1:100000 ali mislim da je sjever-jug s malim odstupanjem. stoga bi tunel trebao biti na sjeveru? Spominjes selo Dragocaj koje je meni nepoznato, onoliko koliko ja znam kad sam tamo isao ispod Bradine se odvaja uski put koji vodi trasom uskotracne pruge i kroz tunel se stize u selo Sunji a dalje ispod tog sela je Lukac a zatim i stanica Brdjani.
Ali dobro, probat cu neke stvari skenirati i poslati ti, ima i interesantnih stvari oko ispravljanja pruge u rejonu Rastelice al to mogu samo objasniti ako postavim slike...  |
|
| [Vrh] |
|
 |
freight rail

Pridružen/a: 19. 09. 2006. Posljednji posjet: 30. 07. 2010. Postovi: 78 Lokacija: Sarajevo, BiH
|
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: uto sij 16, 2007 16:11 pm Naslov: |
|
|
Pozdrav!
Ja sam cijeli taj tekst sa njemackog preveo, link i fotografije postavio na stranici broj 3 ove teme. Samo me cudi da nisam primijetio da se na jednoj od fotografija vide oba bunkera.
Iz tvog odgovora zakljucujem da je Most Lukac malo sjevernije od Brdjana pod Ivanom. Jednom je Igorail rekao da je dionica izmedju Brdjana pod Ivanom i Dragocaja (samo lokalitet izmedju Brdjana i Bradine) bila dionica bez zupcanice, te da je sekcija 2 sa zupcanicom tek izmedju Dragocaja i Bradine. Ako pogledas gore mapu IZ.1. koju sam napravio, vidjeces sta mislim. Ako je Most Lukac sjeverno i iznad Brdjana, to znaci da je na mapi on na dionici koja je zvanicno bez zupcanice. To je kontradiktorno i to me zbunjuje. Da li je Most Lukac tek malo udaljen od Brdjana, na sjever, pa je zato pod zupcanicom, a dalje na sjever prema Bradini zupcanica prestaje, pa tek ponovo pocinje od lokaliteta Dragocaja prema Bradini?
http://travelingluck.com/Europe/Bosnia%20and%20Herzegovina/Federation%20of%20Bosnia%20and%20Herzegovina/299048_Dragocaj.html _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________
 |
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: sub sij 20, 2007 4:51 am Naslov: |
|
|
---------------------
Brđani pod Ivanom
---------------------
BPIZSK.1.
Ova crno-bijela fotografija pokazuje kako je izgledala zeljeznicka stanica Brdjani pod Ivanom.
BPIZSK.2.
Na sljedecoj slicici je zeljeznicka stanica Brdjani pod Ivanom prikazana iz daljine.
U pozadini se, sa istocne strane zeljeznickog kolodvora, prepoznaje Lukomir i obrisi Bjelasnice.
Uskotracna pruga nastavlja lijevo na sjever usponom prema Bradini. Motiv je iz 1891.
E.4. i E.5.
Ove dvije fotografije u boji je na zeljeznickom kolodvoru Brdjani pod Ivanom snimio g. Helmut Dahlhaus
u ljeto 1966. godine, nekih mjesec dana prije ukidanja ove uskotracne pruge od Sarajeva do Ploca.
IZ.7.
Nakon Brdjana pod Ivanom je slijedio uspon prema Bradini uz pomoc dvolamelne zupcanice.
 _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________

Zadnja promjena: milan_s; sub sij 27, 2007 4:08 am; ukupno mijenjano 2 put/a. |
|
| [Vrh] |
|
 |
jimmySA
Pridružen/a: 15. 12. 2006. Posljednji posjet: 30. 05. 2007. Postovi: 16 Lokacija: SARAJEVO
|
Postano: sub sij 20, 2007 20:50 pm Naslov: |
|
|
evo , nije me bilo jedno vrijeme uz pozdrav svima, ne znam da li je neko vec postavio sliku nekadasnjeg zeljeznickog mosta koji se nalazio na rijeci Miljacki a trasa pruge je prolazila pored danasnjeg doma zdravlja Omer Maslic,tu je bio nasip u visini nadvoznjaka od nekih 4 metra odprilike koliko se ja sjecam, konstrukcija mosta je demontirana u dva dijela i ona se sad nalazi na teritoriji Istocnog Sarajeva-Krupac, vjerujem da taj most jos uvijek postoji jer spaja dvije obale rijeke Zeljeznice, na donjim slikama je predstavljen predio ispred okuke iznad koje je prolazila pruga uskog kolosijeka i nadvoznjako kojeg vise nema, ali je ostao dio ceste koji je i tada bio u prometu,na ovom dijelu sijenke od zgrade je bio taj most
 |
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: sub sij 20, 2007 21:40 pm Naslov: |
|
|
| jimmySA je napisao/la: | | evo , nije me bilo jedno vrijeme uz pozdrav svima, ne znam da li je neko vec postavio sliku nekadasnjeg zeljeznickog mosta koji se nalazio na rijeci Miljacki a trasa pruge je prolazila pored danasnjeg doma zdravlja Omer Maslic,tu je bio nasip u visini nadvoznjaka od nekih 4 metra odprilike koliko se ja sjecam, ... |
Pozdrav JimmySA
Prvo, HVALA za fotografije. Mozda je jos jedino potrebno naglasiti da tvoja prva fotografija gleda na mjesto bivseg zeljeznickog mosta sa istocne strane prema zapadu, a druga fotografija sa zapadne strane prema istoku. Na obje tvoje fotografije se na desnoj obali Miljacke vidi podzid gdje je nekada stajao zeljeznicki most uskotracne pruge Sarajevo - Visegrad - Vardiste - Uzice.
Inace, imamo par fotografija tog dijela grada iz vremena kada je postojao taj zeljeznicki most uskotracne pruge preko rijeke Miljacke, kao i nadvoznjak preko tramvajske pruge, na stranici broj 4 ove teme. Medjutim, to su fotografije koje nisu imale za cilj slikanje tih objekata, nego su ti objekti jednostavno "uhvaceni" na vecim fotografijama.
Ja sam malo preradio jednu od tih fotografija, te uvecao dio koji je nama interesantan:
SDM.1.A.
Evo tog dijela grada Sarajeva, Dolac Malta, snimljeno sa nebodera u tadasnjoj Zivka Josila, danasnjoj Lozionicka. Na njoj se vide i zeljeznicki most, i nadvoznjak.
SDM.1.B.
Ovdje sam oznacio te objekte. U crvenoj elipsi je zeljeznicki most preko Miljacke. U crvenoj kruznici su posljednja dva nebodera "Vranica" od ukupno cetiri, koji se od polovine prema gore vide na tvojoj prvoj fotografiji u gornjem desnom kutu. U plavoj elipsi je zeljeznicki nadvoznjak preko tadasnje ulice V. Putnika, danasnje Zmaja od Bosne, i tramvajske pruge. U zelenoj kruznici se vidi crveni tramvaj na tadasnjoj tramvajskoj okretaljki "Dvojke" na Cengic Vili, koja je poslije rekonstrukcije ovog dijela izmjestena nesto zapadnije.
 _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________
 |
|
| [Vrh] |
|
 |
milan_s Moderator

Pridružen/a: 17. 09. 2006. Posljednji posjet: 28. 07. 2010. Postovi: 3218 Lokacija: prije: Sarajevo, BiH - danas: Toronto, Ontario, Canada
|
Postano: ned sij 21, 2007 6:38 am Naslov: |
|
|
SDM.2.A.
Ova fotografija je snimljena 26. prosinca/decembra 2004. Treba se fokusirati na desni dio fotografije, gdje se vidi zgrada, ispred koje su garaze, te na zutu stazu koja vodi prema Miljacki. Garaze su naknadno dogradjene nakon sto je uskotracna pruga ukinuta. Zuta staza je trasa bivse uskotracne pruge prema Visegradu.
SDM.2.B.
Ovo je moja varijacija iste fotografije u Photoshopu sa ucrtanom uskotracnom prugom koja je bila u funkciji sve do 1978. godine, a tracnice su sa ovog mjesta dignute 1980/81. Zeljeznicki most preko rijeke Miljacke je izgledao otprilike ovako.
SDM.2.C.
Na sljedecoj karti iz 1977. godine se vidi gdje je bio taj zeljeznicki prijelaz preko rijeke Miljacke.
 _________________ Uskotračna mreža u BiH
_________________

Zadnja promjena: milan_s; pon sij 22, 2007 3:34 am; ukupno mijenjano 7 put/a. |
|
| [Vrh] |
|
 |
Great Cornholio

Pridružen/a: 17. 01. 2007. Posljednji posjet: 29. 07. 2010. Postovi: 1393 Lokacija: London---Mostar
|
Postano: ned sij 21, 2007 17:16 pm Naslov: |
|
|
Pozdrav svima
Malo je off topic al evo nekoliko slika sa stare pruge Konjic-Mostar(snimci napravljeni u januaru 2007)
Lozionica u Konjicu(sada vlasnistvo Sipad-Prenj)
Lokomotiva 73-018(madjarica)u Jablanici
Tunel u Jablanici na lijevoj obali Neretve(mislim da sa druge strane pise 1886,tako nesto)
Zeljeznicka stanica Prenj
Zeljeznicka stanica Grabovica(uskotracna)
[/img] |
|
| [Vrh] |
|
 |
|
|
Ne možeš otvarati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš glasovati u anketama.
|
|