zeljeznice.net

[milan_s]

___________________________________________________________________
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
___________________________________________________________________
-----------------------------------------------------------------------------------------
Kako je nestala Stara zeljeznicka stanica - kolodvor uskog kolosijeka u Sarajevu
-----------------------------------------------------------------------------------------

Pozdrav svim ucesnicima foruma.

Ja sam novi clan, pa ovaj tekst moze da posluzi i kao malo uvodno predstavljanje sa moje strane. Rodjen sam i odrastao u Sarajevu. Danas zivim u Torontu. Kao dijete sam zivio blizu Bascarsije, u starom dijelu grada. Pocetkom 70-tih, novi dio grada pocinje da se izgradjuje, prvo na prostorima Stare zeljeznicke stanice - kolodvora uskog kolosijeka, pa smo 1972. preselili u jednu dugacku zgradu preko puta Trece sarajevske gimnazije i dvokolosijecne tramvajske pruge. Godine 1975. preseljavamo par stotina metara zapadno, u jedan od novoizgradjenih nebodera. Moje djetinjstvo, kao i moje odrastanje je na neki nacin vezano za sarajevsku prugu uskog kolosijeka. Oduvijek sam bio fasciniran tom prugom. Cesto bih se kao tinejdzer uputio kolosijekom koji je vodio prema stanici Bistrik, i dalje prema istoku ka Palama i Visegradu, duz obronaka Trebevica na juznoj strani Sarajeva, odakle se uvijek pruzao lijep pogled na grad. Imao bih obicaj da dodjem do prvog tunela istocno od stanice Bistrik, koji je bio prilicno kratak. Prosao bih kroz taj tunel i nastavio setnju jos par kilometara dok ne bih dosao do tunela koji je bio znatno duzi. Onda bih se vracao nazad.

Ovu temu zelim da posvetim Staroj zeljeznickoj stanici - kolodvoru uskog kolosijeka u Sarajevu i mojim sjecanjima na nju. Na toj lokaciji su u toku 60-tih dominirale dvije zgrade. Jedna je bila zgrada Stare zeljeznicke stanice - kolodvora uskog kolosijeka, koja se protezala u liniji istok-zapad, sa glavnim ulazom na juznoj strani, a izlazom na desetak uskih kolosijeka na sjevernoj. Na suprotnom kraju, kad se predju svi kolosijeci, se smjerom istok-zapad protezala dugacka zidana ograda iza kojih se nalazio kompleks tvornice Vaso Miskin Crni.

Druga zgrada na toj lokaciji je bila zgrada Carinarnice Sarajevo, u kojoj je radila moja majka, a koja se svojom duzinom prostirala u smjeru sjever-jug. Zgrada Carinarnice je bila nekih stotinjak metara istocno od zeljeznicke stanice - kolodvora. Ulaz u zgradu i prostorije Carinarnice se nalazio na zapadnoj strani. Veliki prozori Carinarnice sa resetkama su bili i na zapadnoj, i na istocnoj strani. Ispod prozora na istocnoj strani zavrsavalo je nekoliko slijepih kolosijeka koji su sluzili za manevar tereta. Tu su se linijom istok-zapad protezala skladista za robu, koja su se svojim zapadnim krajem naslanjala na zgradu Carinarnice.

Jedan od posljednjih filmskih zapisa Stare sarajevske zeljeznicke stanice - kolodvora uskog kolosijeka, ako ne i posljednji, je bio film "Valter brani Sarajevo." Reziser Hajrudin Krvavac je iskoristio priliku da u svoj film ukljuci mnogobrojne snimke uskotracne pruge prema Visegradu, kao i snimke Stare sarajevske zeljeznicke stanice - kolodvora, te stanica Bistrik i Miljevina. Film je na taj nacin postao svojevrsni dokument ove uskotracne pruge. Sniman je u toku 1971. godine, a izasao za prikazivanje 1972.

Krajem 60-tih i pocetkom 70-tih vec je pocelo postepeno uklanjanje uskih kolosijeka. Tu ce se ubrzo poceti graditi vise stambenih objekata u dijelu grada koji ce se nazivati Novo Sarajevo. Prvo su se poceli uklanjati uski kolosijeci sa krajnjeg istoka, gdje su kolosijeci zavrsavali kod zgrade Poste do koje se prostirao zapadni krak zgrade Nove zeljeznicke stanice - kolodvora normalnog kolosijeka. Sjecam se da je jedan od tih uskih slijepih kolosijeka isao cak do tramvajske pruge gdje se okretao tramvaj br. 1, poznati "Kec," koji je vozio na relaciji Bascarsija - Nova Zeljeznicka Stanica - Bascarsija. Kada su ti kolosijeci uklonjeni, na tom mjestu je pocetkom 70-tih napravljena Nova autobuska stanica - kolodvor. Iduci od krajnje istocne tacke prema zapadu, kolosijeci su isli duz sjeverne strane kompleksa vojnih kasarni pod tadasnjim nazivom Kasarna Marsala Tita, pa zavijali prvo na lijevo, prema jugu, pa onda na desno, ponovo prema zapadu i pored Stare zeljeznicke stanice - kolodvora. Jedan krak u vidu jednog slijepog kolosijeka se cak odvajao i isao stotinjak metara prema istoku, ali sa juzne strane Kasarne Marsala Tita, uz samu dvokolosijecnu tramvajsku prugu. Cesto se na tom kolosijeku mogla vidjeti parnjaca koja je manevrisala vagone. Potrebno je napomenuti da je u to vrijeme ulica Vojvode Putnika, a koja se danas zove ulica Zmaj od Bosne, isla samo sa juzne strane tramvajske pruge i bila dvosmjerna. Tek poslije, sa povecanjem inteziteta saobracaja, izgradjene su saobracajne trake sa sjeverne strane tramvajske pruge. Bivsa Kasarna Marsala Tita u danasnje vrijeme sluzi kao kampus Univerziteta u Sarajevu.

Kako su ovi kolosijeci uklanjani, paralelno se pocelo sa intezivnom izgradnjom stambenih objekata. Juzno od kolosijeka, a par stotina metara istocno od Stare zeljeznicke stanice - kolodvora, pocela se prvo graditi jedna dugacka stambena zgrada u smjeru istok-zapad, u tadasnjoj ulici Vojvode Putnika, danasnjoj ulici Zmaja od Bosne, nasuprot Ekonomske skole, Pravoslavne crkve i Trece sarajevske gimnazije. Dakle, iduci od sjevera ka jugu, pocetkom 70-tih, tu se nalazio ogradjeni tvornicki kompleks Vaso Miskin Crni, pa kolosijeci, pa dugacka stambena zgrada u izgradnji, pa dvokolosijecna tramvajska pruga i ulica pod tadasnjim nazivom Vojvode Putnika, pa u smjeru istok-zapad Ekonomska skola, Pravoslavna crkva, i Treca gimnazija. Sa izgradnjom novih stambenih objekata na ovoj lokaciji, uski kolosijeci su uklonjeni 1971/72, a zgrada Stare zeljeznicke stanice - kolodvora je opustjela. Stambena zgrada je bila zavrsena i spremna za useljenje 1972. Kao sto sam vec spomenuo, u tu zgradu sam uselio 1972. Na prostoru gdje su prije bili uski kolosijeci sada je jednim svojim dijelom napravljena cesta kao i prilazni put za zgradu.

Negdje u to vrijeme, na lokaciji zgrade Carinarnice i Stare zeljeznicke stanice - kolodvora zapocinje izgradnja cetiri nebodera od 18 spratova - katova, koji od istoka ka zapadu idu u cik-cak liniji, prvi isturen sjeverno, drugi isturen juzno, treci opet sjeverno i zadnji juzno. Prvo se pocelo sa izgradnjom nebodera broj 1 na krajnjoj istocnoj strani, a odmah potom se poceo graditi i neboder broj 2, nekoliko desetaka metara zapadno. Uredi Carinarnice Sarajevo su iz stare zgrade preseljeni sjevernije na novu lokaciju gdje je izgradjena nova poslovna zgrada na juznoj strani pokraj Teretne stanice - kolodvora normalnog kolosijeka. U neboder broj 2 sam se uselio 1975. Nesto prije toga je zapocela izgradnja nebodera broj 3 i 4. Radi orjentacije, hotel Bristol je izgradjen 1973. tacno preko puta nebodera broj 2 u koji sam preselio. Prozor moje sobe je gledao na jug, prema Vracama, obroncima Trebevica i trasi uskotracne pruge prema Visegradu. Dole ispod je bila prilazna cesta koja je zavrsavala ispod nebodera, a izlazila na tadasnju ulicu Vojvode Putnika. Sa istocne strane tog prilaza se jos uvijek nalazila bivsa zgrada Carinarnice, koja je jos neko vrijeme sluzila za stanovanje. Zgrada Stare zeljeznicke stanice - kolodvora se nalazila izmedju nebodera broj 2 i 3, ali je prije pocetka izgradnje nebodera broj 3 i 4, demolirana i uklonjena 1972/73. Poslije nekoliko godina takodje je demolirana i uklonjena bivsa zgrada Carinarnice. Na lokaciji Stare zeljeznicke stanice - kolodvora nije ostalo ni traga od proslih vremena. To mjesto su sada obiljezila cetiri cik-cak nebodera od 18 spratova - katova preko puta hotela Bristol. Ulica koja je napravljena na mjestu uskih kolosijeka i kojoj ova cetiri nebodera pripadaju je tada nazvana ulicom Darovalaca Krvi. Danas se ta ulica zove Kolodvorska.

Zanimljivo je da je negdje krajem 70-tih, na onom kratkom potezu gdje su kolosijeci isli smjerom jug-sjever, a potom zavijali istocno sa sjeverne strane vojne kasarne, bio napravljen mali spomen park na Staru zeljeznicku stanicu. Izgradjeno je nekoliko desetaka metara dvostrukog uskotracnog kolosijeka sa jednom svjeze obojenom skretnicom. Na jedan od kolosijeka je bila postavljena svjeze obojena parnjaca. Park je bio u zivotu samo nekoliko mjeseci, tako da nisam uspio cak ni fotografiju da napravim. Zaista nisam ocekivao da ce jedan tako lijep spomen park biti u zivotu tako kratko. Razlog za to je bila izgradnja novog poslovnog objekta tadasnjeg Energoinvesta. Uklanjanjem spomen parka nestao je i posljednji trag na nekadasnju Staru zeljeznicku stanicu - kolodvor uskog kolosijeka u Sarajevu.

Informacije o Staroj zeljeznickoj stanici uskog kolosijeka u Sarajevu je prilicno tesko naci. Ne samo da odavno ne postoje nikakvi fizicki tragovi koji bi u Sarajevu na nju upucivali, nego su i uspomene na nju postale rijetke. Takodje je mali broj fotografija i pisanih informacija koje se mogu naci na internetu. Zbog toga, svaki vas doprinos u tom smislu je dobro dosao na ovoj temi.

Hvala.

[milan_s]

Ovo je mapa Stare zeljeznicke stanice - kolodvora uskog kolosijeka u Sarajevu iz 60-tih godina koju sam napravio na osnovu sjecanja. Za osnovu mape koristio sam satelitski snimak GoogleEarth. Obojeno crvenim je zgrada Stare zeljeznicke stanice - kolodvora, a obojeno plavim je zgrada Carinarnice Sarajevo:


A ovako sve to izgleda danas:

[Anton]

Milane odličan i jako zanimljiv članak vrijedan pozornosti!Hvala!

[milan_s]

Sljedece crno-bijele fotografije Stare zeljeznicke stanice - kolodvora u Sarajevu su preuzete sa jednog drugog foruma gdje gospodin Detlef Schikorr opisuje svoje putovanje uskotracnom prugom od Sarajeva do Titovog Uzica, jula 1970.

http://www.drehscheibe-online.de/forum/read.php?f=17&i=85121&t=85121

________________________________________________________________________________

Lokomotiva JZ 85-041 na Staroj zeljeznickoj stanici - kolodvoru u Sarajevu - 23.7.1970.
U pozadini sa lijeve strane se vidi ograda kompleksa tvornice Vaso Miskin Crni.
Zgrada Stare zeljeznicke stanice - kolodvora je sa desne strane, ali se na fotografiji ne vidi.


________________________________________________________________________________

Lokomotive JZ 85-024, JZ 85-024 i JZ 85-041 na Staroj zeljeznickoj stanici - kolodvoru u Sarajevu - 23.7.1970.
U pozadini se vidi drvece iza ograde kompleksa tvornice Vaso Miskin Crni.
Zgrada Stare zeljeznicke stanice - kolodvora je sa desne strane, ali se na fotografiji ne vidi.


________________________________________________________________________________

Lokomotiva JZ 85-024 sa tenderom za ugalj na Staroj zeljeznickoj stanici - kolodvoru u Sarajevu - 23.7.1970.


________________________________________________________________________________

Lokomotiva JZ 83-015 na Staroj zeljeznickoj stanici - kolodvoru u Sarajevu - 24.7.1970.
Pozadi je ogradjeni kompleks tvornice Vaso Miskin Crni.


________________________________________________________________________________

Lokomotiva JZ 85-015 na okretnici - 24.7.1970.
Pozadi je veliki polukruzni hangar za lokomotive. Ovaj hangar je bilo lociran odmah juzno od kolosijeka,
nekih stotinjak metara zapadno od zgrade Stare zeljeznicke stanice - kolodvora u Sarajevu.

[milan_s]

Sljedece tri fotografije su preuzete sa stranica koje je uredio gospodin David Sallery opisujuci svoje putovanje iz Sarajeva za Dubrovnik davne 1968. godine.

http://www.penmorfa.com/JZ/index.htm

http://www.penmorfa.com/JZ/one.htm

Originalne fotografije su snimljene na diapozitivu u boji.

________________________________________________________________________________

Lokomotiva JZ 85-001 pokraj hangara na Staroj zeljeznickoj stanici - kolodvoru u Sarajevu - 1968.
U pozadini se vidi Katolicka crkva koja se nalazi jugozapadno od ovog mjesta,
na sjevernoj strani ulice Vojvode Putnika, danasnje ulice Zmaja od Bosne, na Dolac Malti.


________________________________________________________________________________

Kompozicija JZ 85-042 polazi iz Sarajeva u 15.15 sa dolaskom u Cacak u 00.17.


________________________________________________________________________________

Kompozicija JZ 85-042 nailazi na bivsi zeljeznicki cvor gdje se jedan krak odvajao za Dubrovnik,
a drugi za Visegrad, Uzice i Lajkovac. Uskotracna pruga sirine 760 mm od Sarajeva do Capljine
je zamijenjena normalnim kolosijekom sirine 1435 mm, 1966. godine.

[milan_s]

Posto se nigdje na ovim dosadasnjim fotografijama ne vidi sama zgrada Stare zeljeznicke stanice - kolodvora u Sarajevu, a ja na zalost ne posjedujem nijednu, u pomoc mi je pritekao film "Valter brani Sarajevo," koji je sniman 1971. Od dva snimka koja su u razmaku od nekoliko sekundi, napravio sam jedan panoramski snimak stanicne zgrade, iz kojeg se moze procjeniti njena duzina i velicina.

[igorail]

Pozdrav milan_s i dobro došao na forum !

Evo samo male nadopune u prilog opisima koridora uzanih pruga u regionu Sarajeva. Mapa Sarajeva sa uskim i normalnim prugama u okolini Maršalke (Kasarne Maršal Tito):

U klikabilnoj (thumbnail) verziji (2504x1453 - 966 kB !!):



a za one sa sporom vezom evo i manje čisto za informaciju (nije baš pregledna):



napomena:

- pune linije su normalne pruge
- isprekidane (crno bijelo su uskotračne)


Pozdrav igorail !
_________________
Odbojnike na tramvaje !
"""""""""""""""""""""""""""""
Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu
pojavi ZELENO svjetlo !

[milan_s]

Igorail, hvala za ovu detaljnu mapu na kojoj se moze vidjeti taj produzeni dio uskog kolosijeka do Nove zeljeznicke stanice - kolodvora normalnog kolosijeka. Ja sam svoju mapu crtao na osnovu sjecanja, tako da mi je veoma drago da se jos uvijek moze naci sve to dokumentirano.

Da li posjedujes i onaj dio juznije i zapadnije od tog mjesta, tj. juzno od Kasarne Marsala Tita, i zapadno ukljucujuci Staru zeljeznicku stanicu - kolodvor? Bilo bi veoma zanimljivo vidjeti kako je sve to detaljno izgledalo.

[milan_s]

U medjuvremenu sam pronasao kartu - mapu tog dijela grada Sarajeva iz 1957. godine koja obuhvata kompletan koridor uskog kolosijeka od Cengic Vile, preko Stare zeljeznicke stanice - kolodvora uskog kolosijeka do Nove zeljeznicke stanice - kolodvora normalnog kolosijeka. Medjutim, kvalitet nije najbolji, pa molba Igorail-u iz prethodnog komentara i dalje ostaje, s obzirom da je on objavio sjeveroistocni dio ove mape.



Na osnovu ovoga se sada moze napraviti sasvim precizna projekcija bivseg uskotracnog koridora na satelitsku fotografiju ovog dijela danasnjeg Sarajeva.

[milan_s]

Neposredno po zavrsetku Drugog svjetskog rata, Sarajevo je predstavljalo znacajan zeljeznicki cvor uskotracne mreze tadasnje Jugoslavije. Stara zeljeznicka stanica - kolodvor uskog kolosijeka je tada imala puni znacaj, jer je bila jedina u Sarajevu.

Iz Sarajeva su se odvajala tri glavna uskotracna zeljeznicka pravca:

1) Sjever - Sjeverozapadni pravac: Sarajevo - Bosanski Brod, sa znacajnim pravcem koji se odvajao u Lasvi prema Jajcu i Prijedoru, na kojem se prije Jajca u Donjem Vakufu jedan krak odvajao prema Gornjem Vakufu, a prije Prijedora u Srnetici drugi krak odvajao prema Kninu. Pravac od Lasve do Bosanskog Broda je takodje imao nekoliko krakova, a najduzi je bio onaj u Zavidovicima prema Han Pijesku.

2) Istocni pravac: Sarajevo - Vardiste, sa prvim krakom u Ustipraci ka Foci, kasnije do Miljevine, a drugim krakom u Medjedji ka Priboju. Pruga je dalje nastavljala do Titovog Uzica, a poslije Titovog Uzica se u Cacku jedan krak odvajao prema Beogradu preko Lajkovca, a drugi krak prema Stalacu.

3) Juzni pravac: Sarajevo - Ploce, gdje se u Gabeli odvajao krak prema Dubrovniku. Na tom pravcu se u Humu odvajao krak ka Niksicu, i dalje prema Titogradu. Na pravcu prema Dubrovniku se jos jedan krak odvajao u Uskoplju prema Zelenici u Boka Kotorskom zalivu.

Zavrsetkom omladinske pruge normalnog kolosijeka Samac - Sarajevo, 1947. godine, Stara zeljeznicka stanica - kolodvor uskog kolosijeka pocinje da gubi svoj znacaj. Napravljena je Nova zeljeznicka stanica - kolodvor normalnog kolosijeka. Radi poboljsanja kvaliteta transfera putnika sa sjevernog pravca normalnog kolosijeka prvenstveno na uskotracni juzni pravac, uski kolosijek je od Stare zeljeznicke stanice - kolodvora uskog kolosijeka produzen do Nove zeljeznicke stanice - kolodvora normalnog kolosijeka, tako da bi se putnicima koji nastavljaju putovanje uskotracnom prugom priblizilo mjesto presjedanja.

Stara zeljeznicka stanica - kolodvor uskog kolosijeka dozivljava definitivan udar 1966. godine, kada je juznim pravcem izgradjena i pustena u promet nova pruga normalnog kolosijeka, od Sarajeva do Ploca. Osnovni razlog za normalizovanje sjevernog i juznog pravca je bio da se teretni saobracaj prebaci na normalni kolosijek radi povecanja kapaciteta, brzine i uopste, kvaliteta prevoza roba. Posljedicno, putnici koji su putovali od sjevera zemlje ka jugu i Jadranskom moru, vise nisu imali potrebe da presjedaju na nacin kako su to radili prije nego je izgradjena pruga normalnog kolosijeka od Sarajeva do Ploca. Ne samo da je produzeni dio uskog kolosijeka do Nove zeljeznicke stanice - kolodvora normalnog kolosijeka u potpunosti izgubio svoju namjenu, nego je i Stara zeljeznicka stanica - kolodvor uskog kolosijeka izgubila svoju osnovnu funkciju. Zbog toga se krajem 60-tih i pocetkom 70-tih godina pristupa njihovom uklanjanju radi oslobadjanja prostora za izgradnju novih privrednih, drustvenih i stambenih objekata na tom dijelu grada Sarajeva. Uski kolosijeci, kao i svi pripadajuci objekti, su demontirani i demolirani sve do tadasnje ulice Brace Vujovica, danasnje Malta. Od tri glavna uskotracna pravca, ostao je samo Istocni pravac. Na Cengic Vili, nesto malo zapadno od odvojka uskotracne pruge prema jugu i obroncima Trebevica gdje je pruga skretala ka istoku, sagradjen je jedan niski objekat manje velicine u funkciji nove stanicne zgrade.

Na sljedecoj mapi se jasno moze vidjeti koridor uskog kolosijeka u Sarajevu iz 1977. Uski kolosijek je demontiran i uklonjen sve do bivse ulice Brace Vujovica, danasnja Malta. Jos uvijek se jasno vidi cijeli prostor sa kojeg su prethodnih godina uklonjeni uski kolosijeci, i to od Stare zeljeznicke stanice - kolodvora uskog kolosijeka na desnoj strani mape, pa sve do bivse ulice Brace Vujovica na lijevoj strani mape. Tu se takodje vidi odvojak koji je presjecao bivsu ulicu Brace Vujovica, sa kojeg je uklonjen uski kolosijek koji se sa istocne strane odvajao na jug, a koji je vodio prema obroncima Trebevica, i dalje prema Visegradu. Odvojak sa zapadne strane na jug za isti zeljeznicki pravac je jos uvijek postojao 1977, s obzirom da je zeljeznicki promet uskotracnom prugom na relaciji Sarajevo (Cengic Vila) - Visegrad zvanicno obustavljen 1. 8. 1978.

Gore lijevo se mogu vidjeti normalni kolosijeci Teretne stanice - kolodvora Sarajevo, a gore desno se mogu vidjeti normalni kolosijeci tvornickog kompleksa Vaso Miskin Crni.

[milan_s]

Sljedeca mapa je takodje iz 1977. Na njoj se vide Cengic Vila i jos neki zapadni dijelovi grada Sarajeva. Takodje se moze vidjeti kuda se prostirao uski kolosijek. Potrebno je napomenuti da se u to vrijeme od postojeceg uskog kolosijeka prakticno koristio jedino dio koji je isao istocno od stanicne zgrade na Cengic Vili, koji se dalje odvajao na jug, prelazio nadvoznjakom preko tramvajske pruge, dalje prelazio zeljeznickim mostom preko rijeke Miljacke, a onda u blagom luku skretao prema istoku i nastavljao obroncima Trebevica ka Bistriku, Palama i Visegradu. Kada je uskotracna pruga na pravcima prema sjeveru i jugu zamjenjena normalnim kolosijekom, uski kolosijeci zapadno od stanicne zgrade na Cengic Vili su izgubili svoju prvobitnu funkciju, mada su 1977. jos uvijek postojali sve do Alipasinog Mosta.

[milan_s]

Ovo je mapa sireg podrucja Sarajeva iz 1977. Na njoj se mogu vidjeti tri glavna zeljeznicka pravca. Uski kolosijek na sjevernom pravcu prema Bosanskom Brodu je zamjenjen normalnim kolosijekom do Samca 1947, dok je sa juznim uskotracnim pravcem prema Plocama paralelno potpuno novom trasom na vecoj nadmorskoj visini izgradjena pruga normalnog kolosijeka 1966. Trasa juznog zeljeznickog pravca je izdignuta na vecu nadmorsku visinu radi izgradnje hidroelektrana i pripadajucih akumulacionih jezera na rijeci Neretvi. Kada su ove hidroelektrane izgradjene, uskotracna trasa juznog zeljeznickog pravca je potopljena formiranim akumulacionim jezerima. Jedini preostao zeljeznicki pravac sa uskotracnom prugom u toku 1977. je istocni, prema Visegradu. Promet na tom pravcu je potpuno obustavljen 1978. Poslije toga na istocnom pravcu nikada nije izgradjena pruga normalnog kolosijeka, tako da Sarajevo danas ima samo dva zeljeznicka pravca, sjeverni i juzni, oba normalnog kolosijeka. Treba napomenuti da su troskovi izgradnje uskotracne pruge istocnim pravcem do Visegrada, i dalje do Vardista, granice sa Srbijom 1906. godine, u vrijeme kada je Bosna bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije, bili rekordni i najveci u svijetu u to vrijeme, prevashodno zbog veoma teskog terena na kojem je uskotracna pruga gradjena. Moguce je predpostaviti da bi troskovi izgradnje pruge normalnog kolosijeka na tom pravcu bili takodje veoma visoki u danasnje vrijeme iz istog razloga.

[milan_s]

Na mapi Sarajeva iz 1982. godine, moze se vidjeti da je kolosijek uskotracne pruge na istocnom zeljeznickom pravcu demontiran i uklonjen do zeljeznicke stanice - kolodvora na Bistriku. Zeljeznicki promet na ovom pravcu je obustavljen 1978. Tokom 1982. godine Sarajevo ulazi u zavrsnu fazu priprema za odrzavanje XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. U sklopu te faze je bila izgradnja nove juzne cestovne obilaznice upravo na trasi uskotracne pruge. Iz tog razloga je u toku 1982. uklonjen uski kolosijek sa ove trase do zeljeznicke stanice - kolodvora Bistrik da bi se omogucila dalja priprema i izgradnja nove ceste koja je trebala da se spoji sa postojecom cestom za Pale istocno od Bistrika. U to vrijeme se planiralo da se uskotracna pruga na dionici Bistrik - Pale zadrzi i ponovo aktivira u turisticke svrhe. Zbog toga je iste godine obnovljena i renovirana stanicna zgrada na Bistriku. Stavljena je potpuno nova fasada, te je zgradi vracen izgled koji je imala u godinama kada je bila aktivno koristena za potrebe zeljeznickog prometa na istocnom pravcu. Nisu mi poznate pojedinosti zbog kojih je propao plan da se ova dionica uskotracne pruge od Bistrika do Pala zadrzi i ponovo aktivira u sklopu sarajevske turisticke ponude. Uglavnom, u toku 1983. uski kolosijek je uklonjen i sa ove dionice, a trasa juzne cestovne obilaznice je nastavljena trasom uklonjene uskotracne pruge pored stanicne zgrade na Bistriku, i dalje, da bi nesto istocnije napustila tu trasu, i spustila se do postojece ceste prema Palama. Sljedeca godina je bila 1984. Svi su imali ogromne nade da ce upravo Zimska olimpijada izvrsiti turisticku promociju Sarajeva na svjetskom nivou, te da ce Sarajevo nakon toga postati svjetski turisticki zimski centar. Medjutim, istovremeno su mnogi zaboravili na uskotracnu prugu, i veliku turisticku sansu koja je u stvari propustena demontiranjem uskotracne pruge na dionici Bistrik - Pale.

[robertl]

karte su sper!!!!
pitanje: na karti iz 1957, ispred stare želj. stanice je ucrtana nekakva petlja (sa glavne ceste prema stanici), izgleda kao tramvajsko okretište...

[milan_s]

Da, na tom je mjestu bilo tramvajsko okretiste, upravo za potrebe putnika koji su koristili uskotracnu zeljeznicu. Tada je i sarajevski tramvaj bio na uskom kolosijeku. To okretiste je bilo odmah sjeveroistocno na raskrsnici Zmaja od Bosne/Lozionicka (nekadasnja Vojvode Putnika/Zivka Josila). Tokom 60-tih godina, kada je uskotracna tramvajska pruga uklonjena da bi se napravila tramvajska pruga normalnog kolosijeka, to tramvajsko okretiste je takodje uklonjeno. Tu je poslije izgradjena zgrada Socijalnog osiguranja. Mnogi poznaju to mjesto po kinu Arena iz 70-tih i 80-tih, koje se nalazilo iza te zgrade odmah juzno od bivseg kolodvora.

Takodje je interesantno napomenuti da je sirina kolosijeka uskotracne tramvajske pruge bila identicna sirini kolosijeka uskotracne zeljeznice - 760 mm, ili priblizno 2' 6" u imperijalnom sistemu mjera. Tramvajska pruga je cak bila spojena sa zeljeznickom. Jedno vrijeme je roba koja je stizala zeljeznicom dopremana tramvajskom prugom do trznice u Ferhadiji (nekadasnja ulica Vase Miskina), krakom koji se odvajao u ulici Marsala Tita, i nastavljao Ferhadijom do zgrade Ekonomskog fakulteta.
________________________________________________________________________________

Zemaljski muzej

________________________________________________________________________________

Marijin dvor - oko 1915.

________________________________________________________________________________

Ulica Marsala Tita - pogled ka zapadu (iza kamere je Zemaljska banka)

________________________________________________________________________________

Ulica Marsala Tita - pogled ka istoku na Zemaljsku banku - 1910.

________________________________________________________________________________

Ulica Marsala Tita - pogled ka istoku na Zemaljsku banku - 1936.

________________________________________________________________________________

Ulica Marsala Tita - pogled ka istoku na Zemaljsku banku i desno na Ferhadiju

________________________________________________________________________________

Ulica Marsala Tita - pogled ka istoku na Zemaljsku banku i desno na Ferhadiju

________________________________________________________________________________

Ferhadija - Gradska trznica