Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

FAQ - Infrastruktura


  • This topic is locked This topic is locked
4 replies to this topic

#1 ivog

ivog
  • Administratori
  • 11,817 posts
  • Joined 16.10.2005.
  • LocationKrapina

Posted 07.02.2008. - 16:42

U ovom tekstu će biti opisane pruge u vlasništvu Republike Hrvatske kojom upravlja HŽ – infrastruktura d.o.o.

Osnovni podaci o mreži:
 
1.Širina kolosijeka

Širina kolosijeka na cijeloj mreži iznosi 1435 mm.


 
2.Vrste pruga

Duljina mreže željezničkih pruga iznosi 2722 km, od toga je:

• 2468 km jednokolosiječnih
• 254 km dvokolosiječnih pruga

sl1.png
 
sc1-1.jpg



3.Elektrifikacija

Elektrificirano je 980 km mreže željezničkih pruga izmjeničnom jednofaznom strujom 25 kV, 50 Hz.

sustav1.png
 

sc2.jpg
 



4.Podjela pruga

Pruge su podijeljene po važnosti prema Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06, 13/07)

podjela1.png

 podj2-1.png
 

5.Dozvoljena opterećenja

Dozvoljena opterećenja se izražavaju pomoću:

osovinskih masa [tona/osovini] i masi po duljinskom metru [tona/metru]

primjer: 22,5 t/os i 8,0 t/m (22,5 tona po osovini vozila i 8,0 tona po duljinskom metru)

opt1.png

sc3.jpg

#2 ivog

ivog
  • Administratori
  • 11,817 posts
  • Joined 16.10.2005.
  • LocationKrapina

Posted 07.02.2008. - 17:05

1.Paneuropski koridori

Hrvatska se nalazi na sjecištu nekoliko važnih (željezničkih) paneuropskih koridora:

Koridor RH1 (bivši X, koridor): Austrija (Salzburg) - Slovenija (Ljubljana) - Hrvatska (Zagreb) - Srbija (Beograd) - Makedonija (Skopje) - Grčka (Thessaloniki) i Velika Gorica - Sisak - Sunja - Novska

Koridor RH2 (bivši V.b. koridor): Hrvatska (Rijeka) - Hrvatska (Zagreb) - Mađarska (Budimpešta)

Koridor RH3 (bivši V.c. koridor): Hrvatska (Ploče) - Bosna i Hercegovina (Sarajevo) - Hrvatska (Osijek) - Mađarska (Budimpešta)

pankor.png

pankor2.png



#3 ivog

ivog
  • Administratori
  • 11,817 posts
  • Joined 16.10.2005.
  • LocationKrapina

Posted 07.02.2008. - 17:57

Vrsta regulacije prometa

sc4.jpg

sc5.jpg



#4 ivog

ivog
  • Administratori
  • 11,817 posts
  • Joined 16.10.2005.
  • LocationKrapina

Posted 07.02.2008. - 18:40

1.Vrsta osiguranja

sc6.jpg
 
sc7.jpg

 
 
 
2.Vrsta telekomunikacijskih uređaja

sc8.jpg

sc9.jpg

#5 ivog

ivog
  • Administratori
  • 11,817 posts
  • Joined 16.10.2005.
  • LocationKrapina

Posted 13.02.2008. - 21:29

Elektrifikacija

Elektrifikacija pruge je opremanje pruge električnom opremom za mogućnost primjene električne vuče. To podrazumijeva izgradnju stupova koji nose kontaktnu mrežu (KM), izgradnju elekto-vučnih podstanica (EVP), dalekovoda i ostalih postrojenja. Elektrifikacija se provodi na prugama koje imaju vrlo veliki promet, jer na takvim prugama najveća stavka u pogonskim troškovima je gorivo, iz razloga što je cijena električne energije daleko jeftinija nego od cijene diesel goriva, ekonomski je opravdano elektrificirati prugu. Elektrifikacija se provodi najčešće na magistralnim, brdskim, gradskim i prigradskim prugama, tj na prugama koje imaju veliki opseg prijevoza. Na gradskim i prigradskim prugama svakodnevno se prevozi velik broj putnika, električnom vučom i laganim elektromotornim vlakovima se mogu osigurati velika ubrzanja koja su potrebna na prugama s malim razmakom između stajališta, veliki kapacitet, udobnu i ekonomičnu vožnju. Željeznička vozila uz pomoć pantografa uzimaju struju potrebnu za pogon iz električne mreže. Na mreži HŽ-a se koriste 2 sustava: izmjenični 25 kV 50Hz i istosmjerni 3kV, s tim da je pokrenuta reelektrifikacija na prugama gdje se koristi istosmjerni sustav, te će se on zamijeniti s izmjeničnim naponom.



Prednosti elektrifikacije:
• Niska cijena pogonskog goriva
• Mogućnost korištenja više izvora energije (HE, TE, nuklearna energija,...)
• Povećanje brzine i propusne sposobnosti pruge
• Kvaliteta i sigurnost prijevoza putnika


Nedostaci elektrifikacije:
• Viskoka cijena izgradnje
• Prilikom kvara električnog sustava, u cijelom sektoru u kojem se dogodio kvar nemoguće je odvijati promet
• Skupe lokomotive, sklone kvarovima



Kontaktne mreže služe za prijenos el. energije i opskrbu električnih lokomotiva el. energijom. Kontaktna mreža se sastoji od nosivog užeta, kontaktnog voda, konzola i stupova. Jedno zatezno polje (kontaktni vod) dugačak je oko 1500 m kod pruga u pravcu, a kod pruga u krivini od 600 – 1000m, ovisno o polumjeru krivine.
Razmak između stupova iznosi do 65m, u ovisnosti o veličini krivine.

Pantograf i kontaktni vod su cijelo vrijeme u kontaktu, a na pantograf se stavlja umetak od ugljena, aluminija ili bakra. Da bi se izbjeglo trošenje umetka na pantografu samo na jednom mjestu, te da se osigura pravilno primanje struje iz voda, vrši se poligonacija kontaktne mreže. To se postiže izmicanjem kontaktnog voda lijevo i desno 20 – 25 cm od osi kolosijeka.
Stupovi kontaktnog voda se uglavnom rade od čelika. Izvode se kao rešetkasti nosači ili od bešavnih cijevi. Stupovi se postavljaju u betonske temelje, a dimenzije stupova su normirane. Dubina temelja ovisi o karakteristikama tla.

Visina kontaktnog voda od gornjeg ruba tračnice iznosi 5,5 m, minimalno 5,05 m.
U tunelima kontaktni vod se ovjesi na tunelsku oblogu, ali ne u osi tunela, pomoću konzola. Kod novih tunela položaj kontaktnog voda je na 5100 mm, a nosivog užeta 5700 mm od gornjeg ruba tračnice. Sigurnosni razmak između nosivog užeta i tunelske obloge iznosi 325 mm, a donji razmak između krcajnog profila i kontaktnog voda je 450 mm. Visina sustava, tj. razmak izmeđukontaktnog voda i nosivog užeta uzeta je 600 mm. Maksimalan razmak između konzola je 27 m. Prijelaz s normalne visine kontaktnog voda na visinu u tunelu vrši se postupno do ulaska u tunel, nagibom ovisnim o dopuštenoj brzini na toj dionici.
U Europi postoji nekoliko sustava elektrifikacije, što ovisi od države do države. Zbog toga je bio otežana interoperabilnost u međunarodnom prometu. Pogotovo u teretnom prometu, jer lokomotive nisu mogle izlaziti izvan državnih granica, zbog različitih napona. Proizvođači lokomotiva su doskočili tom problemu izradom višesustavnih lokomotiva koje mogu voziti u svim europskim sustavima elektrifikacija, tj na svim naponima. Potrebno je samo prilikom ulaska u drugi sustav elektrifikacije podići drugi pantograf i lokomotiva je dalje spremna na vožnju.
HŽ trenutno je iznajmio 2 višesustavne lokomotive, te će se u bližoj budućnosti kupiti nove višesustavne lokomotive.




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users