Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

sali

Member Since 25.06.2007. - 13:41
Offline Last Active 13.07.2019 23:04

Topics I've Started

Razvoj linijske plovidbe

18.03.2016. - 22:07

Koliko je putničkih brodova nekad bilo u riječkoj luci?

 

 

Na to pitanje ne bi znao točno odgovoriti ali sigurno znam da je Rijeka godinama pružala impresivnu sliku koju izvlačim iz memorije sjećanja i pogledom na pregršt prelijepih  fotografija koje svakodnevno plove virtualnim morima Interneta.Još je mnogima od nas u živom sjećanju onaj jutarnji ubrzani ritam ljudi i brodova dolje u luci kada su brodovi isplovljavali u rano jutarnjim satima na svoje usputne i odredišne točke  da bi se opet mnogi od njih vračali u večernjim satima....

 

Bivalo je tako godinama i desetljećima, od druge polovice 19. stoljeća, pa skoro više od  stotinu godina, dok obalna linijska plovidba nije reducirana na minimum minimuma u posljednjih nekoliko desetljeća..

 

 

 

Obalna linijska plovidba imala je veliko značenje u tri države: Austro-Ugarskoj, te prvoj, a dijelom i drugoj Jugoslaviji. Ne bi se upuštao u analizu koliko je koja država ulagala u more i pomorstvo, priobalje i otoke i koliko je i što činila da bi unaprijedila življenje ljudi uz more.Pokušao bi ovdje prvenstveno govoriti o linijskom brodskom prometu odnosno brodovima koji su održavali te linijske  plovidbe na ovom našem prostoru.

 

Druga polovica 19. st. vrijeme je silovitog napretka Rijeke, izgradnje luke i brojnih tvornica i tvrtki. Tako je promet riječke luke od 1867. do 1895. udeseterostrućen. Tome je najviše pogodovala izgradnja željezničke pruge kojom je Rijeka preko Zagreba povezana s Budimpeštom 1873. i s Bečom. Izgradnja luke, nasipavanje i gradnja kilometar dugog lukobrana izvodi se po projektu francuskog inžinjera Paquala (Pakala), koji je gradio i luke Marseillea i Trsta. Osim luke kao glavnog poticaja razvoja Rijeke, u 2.pol.19.st. Rijeka je i veliko industrijsko središte, mnogo veće od Zagreba.

 

Kraj 19. i početak 20. stoljeća je i period  intenzivnog razvoja linijskog prometa. Uvode se nove linije, izrastaju novi brodari, na domaćim navozima grade se novi brodovi, novi i polovni se kupuju u inozemstvu. Neki gradići hrvatskog primorja imaju s Rijekom nekoliko veza dnevno. Dominaciju i primat je imalo brodarsko Društvo Ungaro-Croata odnosno punog naziva Ugarsko-hrvatsko dioničarsko pomorsko parobrodarsko društvo sa sjedištem u Rijeci.

 

1%20Zastava%20i%20logo.jpg

 

Zastava je crvena s bijelom šesterokrakom zvijezdom u sredini

 

Pomorske kompanije da bi bile prepoznatljive i da bi se međusobno razlikovale,tražile su od  pomorskih uprava dopuštenje za isticanje vlastitih zastava. Zastave kompanije tadašnji su brodari vješali na vrh krmenoga jarbola, a danas je propisano vješanje zastava plovidbe na glavnom jarbolu.Na Jadranu su neke kompanije očuvale ovu tradiciju i isticale svoje zastave, dok druge takvih zastava nisu imale, a jedina prepoznatljiva oznaka kompanije nalazila se na dimnjaku. Naime, brodski dimnjaci bili su obojeni u boje kompanije, odnosno, imale su oznaku brodara na bočnoj strani dimnjaka, što se sačuvalo sve do danas.

 

Svi austrougarski brodari imali su svoje jasno istaknute simbole, koji su bili ucrtani na zastavama brodara, najčešće dimnjacima, osobito u razdoblju prve polovice 20. stoljeća. U tom razdoblju parobrodi sve češće gube jarbole, a državna zastava dominira uglavnom na krmenom jarbolu, dok su simboli kompanija najčešće isticani na dimnjacima na prostoru zapovjednog mosta. Često je grb bio prikazivan i slovima U. i C., koja su se nalazila s lijeve i desne strane grba.

 

Prije nego započnem priču o Ugarsko-hrvatskom  dioničarskom pomorskom parobrodarskom  društvu napomenuo bi podatak tko je od dotadašnjih brodara ušao u ovo novo oformljeno pomorsko parobrodarsko društvo  sa svojim kapitalom i svojim brodovima .pa idemo redom :

 

Zagrebački poduzetnik Leopold Schwarz sa svojom plovidbom Društvo Leopoldo Schwarz u Rijeci uspješno je poslovao uz talijansku obalu. Nije konkurirao hrvatskim brodarima. Društvo su utemeljili  Zagrepčanin L.Schwarz i Girolamo Prister 1883. godine. Počeli su s parobrodom  "Budapest ".Parobrod je polazio iz Rijeke do sjevernih talijanskih luka.Od 1884.god.Društvo je održavalo liniju Rijeka -Venecija.

 

P/b "Budampest"   izgrađen je 1883. godine u brodogradilištu  Cantiere Petronio, Portorose,kao putničko teretni brod  za Leopoldo Schwarz & Co., Fiume, A-U.

Imao je duljinu od 36,10  i širinu od 4,90 m uz gaz od 3,00 m,istisnine 193 t, nosivosti 119 BRT,a pokretao ga je parni kompaund stroj koji mu je omogučavao brzinu od 9 čvorova.

 

1890.god.plovi pod imenom Epulo u vlasništvu Societá Istria, Trieste, A-U.
1898.god. plovi pod imenom Epulo u vlasništvu  Soc. Muggesana di Nav. a Vapore, Muggesa, A-U.

1918.god. pod imenom Kanonenboot II plovi u  K.u.K Kriegsmarine kao pomočni ratni brod.

1918.god.pripada Italiji te za novog vlasnika  Nav. Libera Triestina, Trieste, It.plovi pod imenom Epulo.

1923.god.mijenja ime u Italia i plovi za brodara Giovanni Paufido, Venezia, It.

1923.god. pod imenom Italia plovi za novog vlasnika Carmelo Liotta, Palermo, It .

1929.god.plovi pod imenom Italia B u vlasništvu Vincenzo Boriello, Torre del Greco, It.

1933.godine je otpisan i izrezan u staro željezo

 

2%20Budampest-1.jpg

 

3%20Parobrod%20Budampest%20Rijeka%201905

 

Ubrzo 1885.god. kupuju parobrod  p/b “ Ardgovan “koji je izgrađen 1883.god. u brodogradilištu Abercorn SB. Co. Ltd., Paisley (River Clyde), GBR, (novogradnja br.59),duljine 41,91 i  širine  6,53 m ,gaza  3,23 m. Pokretao ga je parni stroj na jedan propeler (vijak) od 250 KS.

 

Društvo Leopoldo Schwarz mjenja mu ime u p/b “ Venezia

 

1891.god. plovi u floti brodova Hungaro-Croatian Sea Steamship Co. Ltd., Fiume, AT-HU.

1916.god. postaje ratni servisni brod  u Ku.K.

1922.god.za  Jadransku Plovidbu d.d., Sušak, YU, plovi pod imenom Sava
1928.god.plovi pod imenom Bruna u vlasništvu I.de Sgardelli, IT
1931.god.plovi pod imenom Enossis u vlasništvu G. Ketambos & Co., Pireaus, GR

20.06.1941.god. potopljen prilikom bombardiranja u Suda Bay.

 

p/b “Venezia “  1910.god. u riječkoj luci

 

4%20Parobrod%20Venezia%201910.jpg

 

5%20Parobrod%20Venezia.jpg

 

Od  1890.god. L.Schwarz  postaje jedinim vlasnikom  Društva  i šri svoje poslovanje.

 

Parobrodom  “Agathe” plovi dva puta tjedno na liniji Rijeka – Ancona.

 

P/b Agath

 

Parobrod je izgrađen 1877.god u brodogradilištu  Gourlay Bros. & Co., Dundee, GBR, kao novogradnja br.82,kao parobrod za prevoz putnika .Pokretao ga je parni stroj na jedan propeler.

Izgrađen je pod imenom Johnogroats za Engleske vlasnike.

1890.godine za Društvo Leopoldo Schwarz,Fiume, A-U plovi pod imenom Agathe
1892.god.na plovu između Rijeke i Ancone nasukao se kod Punta Gallina i tom prilikom potonuo.

 Kad je Schwarz već stupio u novonastalu udrugu Ungaro-Croata,1892.god. nije bio u posjedu  parobroda p/b “ Budapest” koji je Ungaro-Croata prodala,a  p/b “Agathe”je otonuo.

Odlučuje se na kupovinu novog broda te kupuje u Britaniji p/b  “Villam”,da bi mogao održavati liniju Rijeka-Ancona.

Za udaljenos od Rijeke do Ancona p/b Villam -u je potrebno 8 sati plova.

 

p/b   " Villam" razglednica iz 1890 godine

 

6%20Parobrod%20Villam%201900.jpg

 

Izgrađen je 1893.godine kao putničko teretni brod u brodogradilištu Gourlay Bros. & Co., Dundee, GBR, kao novogradnja br.157 ,klase Villam duljine 64,31 i širine 8,68m,gaza 3,99 m od 854  BRT,pokretao ga je triplex parni stroj od 519 KS. .
 

1901.god. ulazi u flout brodova Hungaro-Croatian Sea Steamship Co. Ltd., Fiume, A-U
1919.god. pod imenom Villam plovi za Soc. in Azioni Croata di Nav. Maritt. A Vap., Fiume, Liga naroda.
1921.god.mijenja ime u Slovenac  u vlasništvu Jadranske Plovidbe Soc. in Azioni di Nav., Susak, Yu
1922-.god.plovi pod imenom  Piceno u vlasništvu  Cav. Alles. Gorup de Slavinski, Volosca, Italija
1925. –Ponovo se vrača u vlasništvo Jadranske Plovidbe Soc. in Azioni di Nav., Susak, Yu i vračeno mu je ime Slovenac.
1926.god.vlasnik je Jadranska Plovidba d.d., Susak, Yu i dalje plovi pod imenom Slovenac
1934. Jadranska plovidba d.d. Sušak mijenja mu ime u Bled

 

6A%20Parobrod%20Villam%20kao%20Bled%2019

1941.god.pod fašističkom Italijom prelazi u Split.Mjenjaju mu ime u Carlo Margottini   gdje plovi u službi fašističke okupacijske vlade u Splitu.

10.02.1943.god torpediran i pritom oštečen na plovu između  San Giovanni di Medua i Bara C.Gora Napad torpedima je izvela podmornica  Kraljevske Ratne mornarice HMS Unbending  P 37 kojom je zapovjedao (ET poručnik Stanley, DSC, RN)Brod je uspio doploviti do kopna ,ali nakon toga nije bio upotrebljiv za plovidbu smatra se kao potopljen u ratu.

 

Nastavlja se do tada .......

 

Srdačan pozdrav !

 

 


Bjelovar - željezničko teretna uspavanka

13.04.2015. - 21:25

U subotu 11.04.2015.godine igrom slučaja zatekao sam se u Bjelovaru 

 

Bjelovar%20pruga%20001_zpsuhxacpg1.jpg

 

Na ŽCPR - Slavonska cesta

 

Bjelovar%20pruga%20002_zpsuddhkxjn.jpg

 

Bjelovar%20pruga%20003_zpsxbbo7p1c.jpg

 

Vaktarna bez vaktara.......

 

Bjelovar%20pruga%20004_zpsq8evjnfm.jpg

 

U smjeru bjelovarskog kolodvora

 

Bjelovar%20pruga%20005_zpshwbrsjz7.jpg

 

Bjelovar%20pruga%20007_zpsdmh41cmg.jpg

 

Smjer Bjelovar teretna.....Kloštar

 

Bjelovar%20pruga%20006_zpsmxl8hc2q.jpg

 

Danas ču malo ovim smjerom u nepoznato.....

 

Bjelovar%20pruga%20008_zps23fohi9u.jpg

 

Ovi iz Elektromaterijala izgleda ne koriste baš uslugu željezničkog prijevoza,ali nije baš bilo tako u bližoj i daljoj prošlosti.......izgleda da i ovdje kamionski prijevoz zabija nož Hž-u do balčaka.   

 

Bjelovar%20pruga%20009_zpsbx9j0yqo.jpg

 

Jedan čisti prolazni kolosijek .....ostali lijepo potravnati ugodni za hodanje

 

Bjelovar%20pruga%20010_zpsoewpqwcu.jpg

 

Srdačan pozdrav !


Delta Rasputnica - Zagreb

12.12.2010. - 01:29

Delta Rasputnica

10.12.2010.god.

Putem riječkih forumaša imao sam priliku pobliže se upoznati (slikom i tekstom) bolje rečeno spoznati da Rijeka ima svoju Deltu – trg u središtu grada pored Rječine……….Evo mi prilike da u nekoliko slika pokažem da i mi u Zagrebu imamo svoju Deltu,ne tako poznatu kao što je riječka,ali je ipak Delta……:pivo :wink:

Posted Image

Iz željezničkog stajališta Remetinec nakon podužeg zadržavanja na ŽCPR-u uputio sam se Turanjskom ulicom u pravcu zagrebačke Delte

Posted Image

Znam da postoji zabrana hodanja prugom,ali ipak ......... :bend

Posted Image

Zagrebačka Delta točnije - Delta rasputnica u željezničkim službenim aktima Delta odvojnica,nalazi se u Remetincu i predstavlja zapadni vrh željezničkog triangla što ga tvore pruge M202,M404 i M104 .
Vlakovi koji dolaze sa sjevera prugom nakon prelaska Save odlaze prugom M202 prema Karlovcu (jugozapadno) ili prugom M104 prema Sisku (jug), a ta dva smjera (Karlovac i Sisak) povezana su i međusobo prugom M404.

Pogled u smjeru Zagreb Gl.kolodvor ;Ravno pruga M202,desno pruga M404

Posted Image

Postoju i šturc......

Posted Image

....koji završava na ovom biku...

Posted Image

Još jedan pogled na nezaposjednutu zgradu

Posted Image

Ipak da se malo osvrnem unazad,opreza nikad dosta.....vidi,vidi ipak nešto dolazi ...vidim,vidim to ćemo na filmić...

Posted Image

Pogled u smjeru kojim nastavljam kretanje

Posted Image

Važno bi bilo napomenuti da se unutar trokuta kojeg tvore ove pruge nalazi i jedno čitavo zagrebačko naselje - Trokut.
Oko naše Delte rasputnice nalaze se i druga naselja koja su svoja "leđa" naslonila na željezničke nasipe ovih pruga od Kajzerice Trnskog,Trokuta,Svete Klare Savskog Gaja do Remetinca.

Srdačan pozdrav !

Željezničko stajalište Remetinec

10.12.2010. - 21:35

Započeo bi ovaj izvještaj citatom od malog.paje iz neke druge teme točnije : Opremanje ŽCPR-a mislim da mi neće zamjeriti :D

mali.paja

.......Najveći su problemi sa polubranicima. Dovoljno ih je malo prodrmati i odmah signaliziraju kvar. To znaju djeca često raditi.........


Danas 10.12.2010.god. oko 15h zatekao sam se na stajalištu Remetinec.Budući mi je nešto bilo neobično uzeo sam fotić i evo izvještaja :

Ništa neobično što za naše prilike nebi bilo "normalno" :D

Posted Image

Nije baš pogled u zjenicu sunca,ali ipak tu je negdje

Posted Image

Sve pet

Posted Image

Ovdje nešto neštima !

Posted Image

Zašto je polubranik na cesti ? :wink:

Posted Image

istina je da mi vid šteka,ali ipak ......ovo nisu djeca napravila.......nesavjestan i neodgovoran vozač da.....

Posted Image

Oglasio se zvučni i svjetlosni signal .......
Zaustavljanje vlaka 520 na relaciji Split - Zagreb Gl.kolodvor ispred ŽCPR-a
Sustav je izgleda ispao iz funkcije ili bolje rečeno pravilno signalizira samo mu treba mala pomoć stručnih osoba......Vlak dobrano kasni sad je 15,10 h,a prema voznom redu stiže u Zagreb Gl. kolodvor prema voznom redu u 13,48 h.Normalno :wink:, kad se treba zaustavljati na svim ŽCPR-ma.



..ali oni su već tu ...upravo stižu .....vrijedni naši terenski operativci...

Posted Image

Promet teče nesmetano .......

Posted Image

.......dalje.....

Posted Image

Nastavlja se .......

Srdačan pozdrav !

Željezničko čvorište Zagreb -jug

16.07.2009. - 18:18

Ponedjeljak 13.07.2009.god. u poslijepodnevnim satima odlučio sam cipelcugom krenuti tragom seabral-ovog citata iz njegovog putopisa :Kolodvor Klara i oko njega

Ima još jedan malko veći od ovih, koji me već dosta dugo vremena kopka: od Velike Gorice prema GHI pa dalje prema ABC i natrag u Goricu.
Taj trokut je samo za one koji su dovoljno zaluđeni i nemaju problema s kondicijom. :arrow:


Posted Image

Ja sam odlučio krenuti prugom M104 Zagreb GK - Sisak,Novska.
Polazna točka Zagreb Klara Mlaka odvojnica

Posted Image

Duljina u metrima :

Zg Klara Mlaka odvojnica - Odra 2533 m
Odra - Županijska granica 1320 m
Žup.gran. - Velika Gorica 2757 m
V.Gorica -Mićevec odvojnica 4733 m
Ukupno - 11 343 m + hodnja uz južnu stranu Zgb RK do grbine

13.07. prošao relaciju Zagreb Klara (Mlaka) - Velika Gorica i nazad do nadvožnjaka Velikogoričke ceste (Velika Mlaka)
14.07. Podvožnjak - Mićevec odvojnica - Zagreb RK

Odmah da odgovorim Pfaff-u na moguće pitanje?
Da bio sam mokar do gača ....

Polako idem do polazne točke

Posted Image

Polazna točka Zgb.Klara Mlaka odvojnica skr 1

Posted Image

Posted Image

Počeo sam pjevušiti pjesmu A.Dedića i njegove stihove
.......Pobjeći iz svega,u začaranom cugu,zlatnim kolosjekom,vlakom prema jugu.
Ostaviti dane i godine posne,kao davno nekad,brzim preko Bosne....

Posted Image

ŽCP - Buzin

Posted Image

Posted Image

Nastavljam kretanje prema prvoj prolaznoj točki Odra

Posted Image

Pješačko-biciklistički prelaz ... uh počele su duge sjene


Posted Image

Na stihove :Spremam sreću za te,i sigurnost drugu.Krenut ćemo,draga
vlakom prema jugu.Samo je promrmljala kao za sebe : "bedak stari".
Nisam stigao odgovoriti :Djevojko ja sam ti samo običan railifan.....odnosno "bedak".....

Posted Image

Nema veze,nastavljamo dalje Odra zove !

Posted Image

Posljednji pozdrav s nadvožnjaka,pjesnik ga piše,skitnica šalje,
drugi su,davno,sišli s vlaka,a ja se,hrabro,cipelcugom vozim dalje.

Posted Image

..još malo pa sam u Odri..

Posted Image

Prije Odre još jedan pješačko-biciklistički prelaz

Posted Image

Posted Image

Evo je :Odra !Odra! ......stajalište Odra

Posted Image

Detalji na stajalištu....ali tko se tu skriva ?

Posted Image

Pa to je on ...ponosan i gord .....

Posted Image

U oku u slutnji,u čežnji daljine,daljine

Posted Image

Hrabri pogled u smjeru.Što me očekuje ?Ne boj se,nisi sam!Ima i drugih kao ti, koji nepoznati od tebe žive tvojim životom. I ono sve što te brine,što te grize,i što su ti sni, gori u njima istim žarom,ljepotom i čistotom. Ne gordi se!Tvoje misli nisu samo tvoje!

Posted Image

Kad sa ceste prasak i lom...Netko je nešto proslavio.Drugdje otvaraju šampanjce......a mi ovako...Živjeli!

Posted Image

...brzo natrag na prugu..u zadnji čas.....On 6 111 008

Posted Image

..i ode u smjeru Velike Gorice.... :Sretan Ti put !

Posted Image

..po njegovom tragu ....jedan lokalni ŽCP

Posted Image

Posted Image

Skloni se On je uvijek brži

Posted Image

Posted Image

balize

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Nadvožnjak,gradilište Autocesta A11

Posted Image

Posted Image

ŽCP na cesti Donja lomnica - D30.Tu bi mogla biti i županijska granica...

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Pogled na prugu M104 sa nove trase Autoceste A11

Posted Image

Malo osvježavajučeg pogleda na "šodericu"

Posted Image

Nastavljam dalje prugom M104 u smjeru Velike Gorice

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Pogled na lijevo nadzire se KM pruge M407.Desno znak ograničenja brzine.

Posted Image

Izgleda da mi se netko približava

Posted Image

Ponovo se moram skloniti i ovaj je uvijek brži i jači.

Posted Image

Nastavljam dalje.....

Posted Image

Posted Image

Signalna oznaka "Mjesto radova na pruzi"

Posted Image

Posted Image

Ograničenje brzine na 20km/h znamo i zašto !

Posted Image

Industrijski kolosijek

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Pogled sa pruge M407 u smjeru Velike Gorice

Posted Image

Posted Image

..još samo malo..

Posted Image

10,9,8 nos mi po....

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Pruga M407 završava ovdje i skretnicom na prugu M104 zajedno ulaze u kolodvor Velika Gorica.

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Dolazak u moju zacrtanu točku Velika Gorica prugom M104

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Sada prugom M407 nazad u smjeru Velika Gorica - Mićevec odvojnica
Prije nego krenem tim smjerom da pogledam malo onaj industrijski kolosijek

Posted Image

Posted Image

Evo me sad na prugi M407.Pogledi su u smjeru Velike Gorice zbog sunca.

Posted Image

Mađar prolazi prugom M104 u smjeru Velike Gorice.

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Stanje pragova tračnica i tucanika

Posted Image

Posted Image

Još jedan Mađar ali sada u smjeru Zagreb GK

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Evo moje zacrtane točke nadvožnjak na cesti D30.Na tom nadvožnjaku napravit ću prekid i nastaviti hodnju sutra u smjeru Mićevec odvojnica.

Posted Image

Posted Image

Zadnji pogledi sa nadvožnjaka lijevi i desni :
A još toliko toga moram naći,toliko mjesta bizarna i sveta.Iz kojeg svjetla mirišu kolači.I koji "noćni" vozi na kraj svijeta !

Posted Image


Posted Image

Zadnji pogled u smjeru smiraja dana...

Posted Image

smiraj dana...

Posted Image

Nastavlja se

Srdačan pozdrav !