Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

Tramvaji u Australiji i Novom Zelandu


  • Please log in to reply
991 replies to this topic

#21 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 26.04.2010. - 04:43

:)

Christchurch – Novi Zeland

Osnovan 1848 mada su od 13 stoljeća Maori živjeli na području grada (Maori su došli na NZ negdje u 13 stoljeću). Treći po veličini grad na NZ i prvi po veličini na južnom otoku. Nekad je bio drugi grad po veličini na NZ ali prati sudbinu cijelog južnog otoka koji zaostaje po prirastu stanovnika u odnosu na sjeverni otok. Početkom 20 stoljeća Chch i Auckland su imali sličan broj stanovnika (nešto više od 110.000) dok Auckland danas ima tri puta više stanovnika od Chch koji trenutno ima 340.000 stanovnika. Cijeli Novi Zeland ima 4.3mil stanovnika. U prvim godinama kolonije NZ-a, Chch je bio u mogo čemu prvi; među ostalim prvo naselje koje je dobilo status mjesta i također prvi grad sa željezničkom stanicom (1863, prva pruga bila je 1600mm širine jer su sve dobavljali iz Victoria-e).

Posted Image
Prva željeznička stanica

Državljani NZ mogu bez vize dolaziti u Australiju i u ukoliko žele ostati u svemu (osim prava glasanja) su izjednačeni s australcima. Obrnuto vrijedi za australce na NZ. Pregovori oko monetarne unije traju već godinama.

Povijest tramvaja

Posted Image
Tako se radilo 1905

Početak tramvaja u Chch. datira od 1880 kad je od Cathedral Square do željezničke stanice počeo voziti parni tramvaj.

Posted Image
Parni tramvaj - slikano 1905

Slike koje koristim (ako nije drugačije navedeno) su u vlasništvu gradske knjižnice u Christchurch-u (Copyright Christchurch City Libraries). Većina slika je napravljena u okolici ili na Cathedral Square –u, centralno mjesto u gradu. Trgom dominira katedrala koja se gradila gotovo 50 godina. Tempo gradnje je bio uvjetovan (slabim) prilivom novca.

Nakon prve tramvajske linije, uskoro je slijedilo otvaranje linija ali uglavnom s konjskim tramvajem koji su bili podesniji za gradske uvjete. U početku su poslovale 3 kompanije da bi se vremenom iz financisjkih razloga objedinili u jednu, a od 1905 počinju poslovati pod upravom „The Christchurch Transport Board”. 1905 počinje elektrificaranje tramvajskih linija. Širina kolosijeka je 1435 mm.

Posted Image
Otvaranje prve električne linije (Papanui linije) 1905, elipsasti umetak pokazuje isto mjesto s parnim tramvajem. Parni tramvaj je ostao u upotrebi skoro do 30-tih godina 20 stoljeća ali uglavnom kao radni tramvaj.

Posted Image
Remiza iz 1906

Posted Image
Na slici je jedan od tri tramvaja na kat prozvedena u NewYork-u (John Stephenson & Co of New York). Sva tri su ubrzo dobili stakla kako bi zaštitili vozače od vremenskih nepogoda. Penjanje na kat je bilo vrlo sporo zbog uskih i zavojitih stepenica. Obzirom da su stepenice zaklanjale vidiljivost vozaču 1918 je uklonjen gornji dio na sva tri tramvaja.

Posted Image
Serija “The Boon”, Prvi električni tramvaj na liniji broj 10 – Slikano 1915

Posted Image
Cathedral Square 1920

Posted Image
Cathedral Square 1930


Posted Image
Cathedral Square 1940

Tramvaji na Cathedral Square 1920, 1930 i 1940 su serije “The Boon”i “Boon 7”, lokalne proizvodnje izgrađeni 1910 i 1920. Nakon 1930 g lokalno proizvedeni tramvaji počeli su se pregrađivati tako mogu biti bez konduktera. Kapacitet im je od 47 – 54 sjedeća mjesta a maksimalna brzina 35 km/h.

Posted Image
Radni (parni)tramvaj, prebacivanje skretnice slikano 1927

Posted Image
(Krivci) Trolebusi iz 1930. Do 1930 g. kada počinju prva skraćenja i zatvaranje linija, Chch je imao 18 linija. Vrlo impresivno za grad koji je tada imao nešto više od 200.000 stanovnika na izuzetno velikom prostoru.

Tramvajski prijevoz je posve prestao 1954 i zamjenjen autobusima.

Posted Image
Zadnji tramvaj 11/9/1954 Papnui terminus

Linija Papnui – (Cathedral) Square bila je jedna od prvih linija s parnim tramvajem (1881). 1905 linija je elektrificirana. “Svečano“ zatvaranje linije bila je prigoda da se izvuče stara prikolica na kojoj je bio za ovu prigodu smješten duhački orkestar. Po povratku u grad tramvaj je otišao u remizu, a odmah nakon toga je krenuo je redovni autobusni saobraćaj.
Ideja o vraćanju tramvaja se javila koncem 80-tih godina. 1995 g. nakon mnogo godina nećkanja i pregovora oko financiranja, otvorena je kružna linija u centru grada koju uglavnom koriste turisti (94%). Cijena karte je (paprenih) NZ$ 15 za odrasle, a tramvaji voze od 9 – 9 u ljetnom periodu i od 9 – 6 u zimskom periodu. Dužina linije je 2.5 km i ma 11 stanica.


Posted Image
Tramvaj 187 Serije The Boon 7. Za razliku od drugih ovaj tramvaj je jednosmjeran i zahtjeva okretište ili triangle (WYE) na kraju linije.

Posted Image
Tramvaj 152 s prikolicom pred remizom. Ovaj tramvaj također pripada prvoj seriji Boon

Interesantan video koji prikazuje restauraciju jednog od 3 tramvaja na kat sa snimcima tramvaja iz prve polovine prošlog stoljeća (reklama se nije mogla izbjeći). http://tvnz.co.nz/na...y-3340241/video

Napisah prije koliko su jaka dobrovoljna društva u Australiji. Isto je tako na NZ gdje dobrovoljci godinama rade na restauraciji tramvaja, vlakova i pruga i jedina im je privilegija da se prvi provezu. Sadašnja kružna linija u gradu je u „vlasništvu grada“ i rad na njoj je mješavina profesionalnih i dobrovoljnih ruku. Proširenje linije će vjerojatno uvjetovati drugo radno vrijeme i potpunu profesionalizaciju.
Izgleda da ta kružna linija nakon 15 godina postaje okosnica budućeg razvoja tramvajske mreže u gradu. U ovom trenutku se završava prva faza produženja pruge. Chch čeka odgovor Melbourne-a oko isporuke 10-ak tramvaja serije W. U ovom trenutku Chch ima dva tramvaja serije W u dnevnom prometu, jedan je tramvaj - restoran.

Posted Image
Plan užeg centra s produženjem pruge

Posted Image
Posted Image
Dave Hinman: slike radovi na produžetku linije - prva faza

Razmišlja se također i o kupovini novih tramvaja ali se to vjerojatno neće dogoditi prije no što se krene u daljnje proširenje nakon završetka prve i druge faze. Najveći problem bržem razvoju mreže je mali broj stanovnika koji živi u centru grada (kao i u ostalim gradovina na NZ i A).

P.S. Na NZ sam proveo nešto manje od 6 godina. Zemlja je prelijepa. Nažalost Chch je jedini grad na NZ koji u ovom trenutku ima tramvaj i radi na proširenju linije. Gotovo svako veće mjesto je imalo tramvaj, a ona u Auckland-u je bila medju najvećim mrežama u svijetu u odnosu na broj stanovnika. Auckland je također imao jedinstvenu tramvajsku liniju u svijetu jer je povezivala Tihi Ocean i Tasmanijsko more. Muzej u Aucklandu ima tramvajsku liniju s kolosjekom dvojne širine i vrlo lijepim izborom tramvaja. Čini se da je A. pred sigurnom odlukom o ponovnom uvođenju tramvaja. Prva linija bi trebala biti prema gradskoj trajektnoj luci od donjeg središta grada.

8)

Medo

#22 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 30.04.2010. - 09:26

:roll:

Bendigo Australija

Grad s nešto više od 80.000 stanovnika, smješten nešto više od 130 km sjeverno od Melbourne-a. Kao mnoga australska mjesta u vrijeme zlatne groznice (50 tih godina 19 stoljeća) nikao je praktično preko noći. U roku od 4 godine od 600 stanovnika skočio je na više od 30.000 stanovnika. Prvih 50 ak godina svog postojanja vodio se kao Sandhurst da bi 1891 usvojio današnje ime - Bendigo. 1853 je uspostavljena željeznička linija s Melbourne kako bi se olakšao dolazak kopača zlata i doprema opreme i svega onog što treba mjestu takve veličine. Jenjavanjem zlatne groznice koncem 19 stoljeća počela je dugogodišnja stagnacija grada koja je tek prekinuta koncem 20 stoljeća. Bez obzira na sve to... ako želite vidjeti tramvaje koju se nekad vladali australskim ulicama onda je to pravo mjesto, a vlakoljupcima od Melbourne treba oko 2 sata (kroz dio predgrađa Melbourne-a vlak ne ide brže od nekadašnjeg samoborca).

Povijest tramvaja.

Prvi tramvaj (na baterije) krenuo je u vožnju 14/6/1890. Nakon 13 mjeseci kompanija je (praktično) bankrotirala. Prikolice i liniju preuzima novoosnovana kompanija “Bendigo Tramway Company Limited” naručivši 5 parnih motornih kola proizvodnje “Baldwin Locomotive Works” – USA, jer se tramvaji na baterije nisu pokazali dovoljno ekonomični.


Posted Image
Tramvaj na baterije i parni tramvaj Copyright The Bendigo Trust

Posted Image
Prva tramvajska linija Copyright The Bendigo Trust

Ni ova kompanija nije imala većeg financijskog uspjeha te nakon nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje parnih (motornih) kola, 1899 kompaniju preuzima The British Insulated Wire Company. Osim u tramvaje i izgradnju nove remize, nova kompanija je odlučila invenstirati u prozvodnju i prenos struje. 21 travnja 1903 prvi električni tramvaj krenuo je ulicama grada, a istovremeno je završena nova remiza (koja je danas najstarija radna remiza u Australiji). Širina kolosjeka je 1435 mm i upotrebljavaju se trole. Tramvaji su dvosmjerni. Jedino dio linija u centru grada su (bile) dvokolosječne pa su mimoilazišta građena svakih nekoliko stotina metara.

Posted Image
Prvi električni tramvaj 1903 Copyright The Bendigo Trust

Posted Image
Stoljeće kasnije na ulicama grada.

Vlada države Victoria vidjevši važnost monopola opskrbe električnom energijom osniva Electric Supply Company koja nakon odluke parlamenta preuzima sve private kompanije koje se bave proizvodnjom i prenosom struje. Obzirom da je The British Insulated Wire Company ujedno vlasnik i tramvajske mreže; nehoteći postaju vlasnici tramvaja. Ne želeći se baviti tramvajima ostavljaju mrežu na upravaljanje preostalom djelu kompanije sve do 1934. Najveći promet na tramvajskoj mreži zabilježen je za vrijeme II svjetskog rata kad je napravljeno zadnje produženje linija. Nakon rata počinje praktično opadanje broja putnika i skraćivanje linija uz stalni pritisak Electric Supply Company da se tramvajski promet zamjeni autobusnim.

Posted Image
Linije prije zatvaranje 1972 Copyright The Bendigo Trust

Posted Image
Pred dnevni izlaz. Tramvaji se rotiraju tako su dnevno samo po dva tramvaja u prometu (30 minutna frekvencija) osim u vrijeme praznika kad ih ima do četiri dnevno (15 minutna frekvencija) + tramvaj restoran.

Od samog početka razvoja el. tramvaja, Bendigo je isključivo nabavaljo polovne električne tramvaje i to uglavnom iz Melbourne. Kako bi tramvaji u nekom od australskih gradova postali “zastarjeli”, nakon obnove vozili bi ulicama Bendiga. Među svim mogućim australskim i uvoznim serijama našlo se i 6 čuvenih Birney tramvaja (od sveukupno 8 uveženih iz USA) koji su prvo vozili u Adelaidi pa u Geelong-u da bi i danas bili u prometu u Bendigo-u. Birney-I su napravljeni u J.G. Brill – Philadelphia.

Posted Image
Ovdje na slici je 7 Birney-a Copyright The Bendigo Trust. Slika je iz 1993 tako da je očito jedan negdje otišao jer se sad svugdje spominje samo 6.

Posted Image
Prema remizi - zadnja vožnja Copyright The Bendigo Trust

Electric Supply Company se godinama htjela riješiti tramvajskog prometa i to im je uspjelo 1972. Grupa građana koja je željela sačuvati tramvaje 1970 godine osniva The Bendigo Trust i po zatvaranju tramvajskog prometa koncem 1972 dobiva dvogodišnju privremenu upravu nad mrežom i tramvajima. Nakon tog perioda zahvaljujući upornosti i podršci građana The Bendigo Trust dobiva trajnu upravnu dozvolu na djelu jedne od linija. Nakon skoro 4 decenije upravljanja 4.2 km duge linije, preveženo je više od 2 miliona putnika, uglavnom turista. Za razliku od većine udruženja koje se bave održavanjem starih tramvaja, The Bendigo Trust je gotovo u potpunosti profesionalna organizacija koja osim turističke vožnje tramvajem, obavlja remont starih tramvaja.

Posted Image
Posted Image
Bendigo remiza, pogled na dio “ergele”

Zadnjih nekoliko godina sve više jača lobiranje za proširenje sadašnje linije i uklapanje s ostalim dijelovima javnog transporta u gradu. U dva navrata prošle godine, po nekoliko tjedana tramvaji su preko dana vozili intervalom od po 10 - 15 minuta ali to još nije dovoljno da se ubijede gradski i pokrajinski birokrati i dobije AUS $ 2mil kako bi tramvajske stanice bile uređene po australskim standardima (npr. izdignute od prometnica, rampe za invalide, oznake za slijepe itd). Bendigo trust je uputio zahtjev za 10-ak tramvaja serije W koji su pohranjeni u Melbourne kako bi imao dovoljno tramvaja u rezervi za stalni dnevni promet. Kako stvari stoje vjerojatno će se pričekati još nekoliko godina prije no što tramvaj opet postane dio javnog prijevoza. Danas voze svakih pola sata od 9 pa do 5. Radionica koja je u sklopu remize smatra se najboljom u Australiji za obnavljanje i popravak starih tramvaja.

Posted Image
Večera se sprema. Tramvaj restoran pred večernji izlaz.

P.S. Ostaje mi još jedan grad (od aktivnih) – Sydney. Bendigo sam uključio iako nema formalni javni prevoz jer ipak u osnovi pruža takvu mogućnost svojim građanima (AUS$ 15 za dva dana po osobi). Rasprave oko toga dal’ gradu s manje od 100.000 stanovnika (u australskim uvjetima) treba ovakav oblik prijevoza ostavljam njegovim stanovnicima. Posjetio sam ga do sada jedno 10-ak puta uglavnom na putu za Canberra-u (koja upravo razmatra prijedlog o gradnji dvije light rail linije u gradu) i ostajo po nekoliko sati tek toliko da uz kavu uživam u njihovom prolazu. Njihov zvuk pri pokretanju me neodoljivo podsjeća na zagrebačku seriju M 24 koja je nekad vladala zagrebačkim ulicama.


Medo

#23 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 03.05.2010. - 09:53

:shock:

Sydney

Za razliku od mnogih evropskih gradova koji imaju tisučljetnu povijest, njegova „službena“ povijest počinje tek koncem XVIII stoljeća, točnije od 26 siječnja 1788. 13 svibnja 1787, grupa od 11 brodova s 759 osuđenika i skoro upola toliko mornara i vojnika uplovilo je u zaljev. Ideja je bila da se osnuje naseobina, postepeno širi s novim transportima osuđenika i vremenom postane samodostatna. Prva grupa je došla s hranom za dvije godine i sa po nekoliko primjeraka različite domaće stoke. Osuđenici se nisu mogli kretati potpuno slobodno sve do isteka kazne, a oni koji bi prekršili zakon bili bi drakonski kažnjavani. Kao i u svakoj tadašnjoj koloniji domoroci nisu imali nikakve šanse u suprostavljanju. 1788 grad je dobio ime po Thomas Townshend - Lord Sydney -u (1733-1800) koji je zagovaravo naseljavanje Australije na ovaj način. Nakon nekoliko prvih teških godina, grad je počeo rasti tako da je 20 godina nakon prestanka deportacija, 1861 imao već 56.000 stanovnika. Još dvadeset godina kasnije broj je prešao 220.000 da bi na samom početkom XX stoljeća već imao gotovo pola miliona stanovnika. Danas je to najveći grad u Australiji s gotovo 4.5mil stanovnika na prostoru većem od Libanona.

Tramvaj (parni)

Tramvaj u Sydney-u nije nikako bio ljubav na prvi pogled. Prvi tramvaj, kao i u većini zemalja bio je s konjskom vučom. Koncem 1861 otvorena je prva linija koja je gotovo istog trenutka zbog niza teškoća prilikom gradnje i korištenja postala problem za ulice kroz koje je prolazila. Tračnice su morale biti postavljene naopako jer nisu odgovorale svojoj svrsi u orginalnoj postavi, pragovi su vrlo često bili vani tako da su prestavljali opasnost za kočije, a ponekad i za konje.

Posted Image
Snimka načinjena 1894. Prvi tramvaji su bili gotovo istovjetni ovom na slici. Copyright: State Library NSW

Ulice nisu bile popločene tako da bi za vrijeme pljuskova postale razrovane bare, pogotovu u djelu gdje je bila pruga. Prvi smrtni slučaj (1864, poznati lokalni učitelj muzike Isaac Nathan), zapečatio je sudbinu tramvaja u centru grada za slijedećih 15 godina. Dvije linije s konjskom vučom postojale su još koncem XIX stoljeća na periferiji i radile su samo van špice dok su u vrijeme špice vozili parni tramvaji.

Bilo je različith ideja o ponovnoj uspostavi tramvaja ali ništa od toga nije realizirano do 1879 kad je bila otvorena Internanacionla izložba u samom centru grada (Botanic gardens).


Posted Image
Dio paviljona pred otvaranjem 1879 Copyright: State Library NSW

Očekivao se veliki broj ljudi tako da je bio potreban prijevoz. Ideja o produženju željezničke pruge do Botaničkog vrta je imala veliku podršku uključivši i parlament ali je kasnije odbačena jer nije bilo dovoljno vremena a zahtjevala je velike radove. Na kraju se odlučilo za privremeni parni tramvaj. Inicijalno je to trebalo biti samo za 6 mjeseci jer nitko u gradu nije želio tramvaj kao trajno riješenje sjećajući se lošeg iskustva s konjskim. Neočekivano, uspjeh parnog tramvaja je bio izvanredan. Za 6 mjeseci je preveo gotovo pola miliona putnika, a investitorima je donio dobit od 33%.

Posted Image
1879. Parni tramvaj s prikolicom - Copyright: State Library NSW

Nakon zatvaranja izložbe, linija je postala trajna i odmah slijedeće godine produžena. Tu liniju slijedile su druge tako da je u roku od nekoliko godina od inicijalnih 2.5 km sagrađeno daljnjih 62 km linija. Vrhunac je dostignut 1894 kad je bilo preko 100 parnih tramvaja (+ jedna / dvije prikolice, ponekad i više). 1898 počinje elektrifikacija pruga i do 1910 električni tramvaj je praktično zamjenio parni tramaj. Koncem stoljeća također je uvedeno dvije linije kabelskog tramvaja, sistema koji je bio gotovo identičan onome u Melbourne. Jedna, preostala izolirana linija parnog tramvaja na periferiji ostala je u upotrebi čak do 1943.

Posted Image
Prvi parni tramvaj, snimljen 1890 - Copyright: State Library NSW Na prednjem djelu je vidljiva oznaka linije, obično je to bila zadnja stanica linije. Linije su se prepoznavale i po boji oznake. Brojevi linija nisu postajali.

Ukoliko je kvaliteta uglja bilo dobra, ložač bi uglavnom stajao na prednjoj platformi i zvonom upozoravao neoprezne prolaznike ujedno spreman spustiti košaru ako bi netko mogao biti pregažen. Smrtni slučajevi su bili relativno česti jer je tramvaj vozio za tadašnje uvjete velikom brzinom (maksimum 16km/h), natječući se s konjskim omnibusima koji su u to vrijeme bili velika konkurencija. Vremenom omnibusi su izgubili bitku tako da su se povukli iz centra grada, sudbinu koju je doživio parni tramvaj nakon uvođenja kabelskog i električnog.

Posted Image
Prikolica 1879 g. Copyright: State Library NSW

Nakon početnog oduševljena s parnim tramvajom u prvim godinama, počele su pritužbe građana na buku i prljavštinu. Trgovci su se žalili na smanjen promet jer kroz ulice gdje je vozio parni tramvaj, konjski promet je bio bitno smanjen, a time i dolazak šireg kruga potencijalnih kupaca.

Posted Image
Copyright: State Library NSW

Prva 4 parna tramvaja naručeni su od Baldwin Locomotive Works, Philadelphia, USA koji je jedini bio u stanju isporučiti tramvaje u kratkom roku obzirom da je proizvodio mjesečno preko stotinu parnih vozila. Plašeći se evenutalnog kašnjenja pri isporuci, naručene su za svaki slučaj dvije prikolice od lokalnog proizvođaća koje bi vukli konji dok parni ne krene. Parni tramvaj je kasnio nekoliko dana tako da su prve probne vožnje počele tjedan dana nakon početka izložbe, a već 29 Septembra 1879, gotovo dva tjedna nakon početka izložbe krenuli su u redovnu vožnju. Putovanje linijom dugačkom 2.4 km (od Redfern želj. stanice) trajalo je 12 minuta. Linija je imala 6 stanica. Širina kolosjeka je bila standardna i u počektu s mimoilaženjem.

Posted Image
Restaurirana prva parna lokomotiva (u voznom stanju)

Parni tramvaj je (bio) mala parna lokomotiva s četiri pogonska kotača (0 4 0 aranžman). Rezervoar za vodu kapaciteta oko 950 litara položen je na kotlu s obje strane prateći oblik kotla. Spremnik za ugalj se nalazio do ložačevog mjesta.Duž linija su postajala specijalna mjesta gdje je tramvaj mogao nadopuniti vodu ili ugalj ako bi neoprezno ostali bez toga.
Sydney je imao tri serije parnih tramvaja. Najzastupljenija serija je bila s cilindrima promjera od 11 inča (27.9cm). Ukupno je bilo 74 takvih motornih kola. Ostali su imali promjer cilindra od 10 ili 9 inča. Sve je to bilo uokvireno drvenom kabinom s prozorima. Gotovo svi pokretni dijelovi su bili vizuelno zatvoreni kako bi se konji što manje plašili. Lokomotiva na slici proizvedena je 1789 i radila je do 1937 kad je povučena iz prometa. Vlada koja je bila vlasnik voznog parka, poklonila je 1940 g. parna motorna kola 1A Power Museum – u Sydney (Parrammata). 1980 muzej je u potpunosti restaurirao prva parna motorna kola i sada su u voznom stanju. Za sada postoje četiri parna tramvaja u radnom stanju.


Posted Image
Jedan od preživjelih - Copyright: State Library NSW

Za one koje sam udavio starim slikama evo kraćeg video zapisa o povijesti tramvaja u Sydney-u. Za one koji imaju teškoća s engleskim; prve dvije minute govore otprilike o onome što je ovdje napisano ali s video snimkama a ostalo je el tramvaj s tužnim krajem. Oni koji imaju problema sa srcem neka ne gledaju zadnjih 40-ak sekundi. Video je dio polusatne emisije o povijesti tramavaja u S.

Za one kojima je pun kufer starih tramvaja; video zapis vožnje s jedine današnje tramvajske linije (light rail) u gradu. Video nije baš među najboljima al u ovom trenutku neznam za bolji.

P.S. Nadam se da vam nisam udavio s parnim tramvajima. Voljeli ih ili ne, oni su dio te povijesti, preteča ovog što danas imamo. Sydney kao i svaki veliki grad ima raznoliku, bogatu povijest javnog prijevoza pa sam mislio da ovaj segment zaslužuje pažnju. Nadam se da ću kasnije malo više o električnim tramavajima u ovom gradu u kojem je u jednom trenutku bilo više od 320 km linija (dvokolosječnih) s 1550 tramvaja.
:D Ovo kao da mi je postala misija.

Medo

#24 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 13.05.2010. - 10:42

:mrgreen:

Dok sredim Sydney evo nešto iz Adelaide. Ovaj tjedan počinje rekonstrukcija remize - Glengowrie Tram Depot. Prema proračunu koštalo bi oko AUS$ 23.4mil. Veličina sadašnjeg i usluge koje pruža više ne zadovoljavaju potrebe povećanog broja tramvaja.

Posted Image
Sadašnji

Posted Image
Budući

Posted Image
Unutrašnjost sadašnje remize koja nema modernu lakirnicu i automatsko pranje tramvaja.
Pogled iz zraka http://maps.google.c...005284&t=k&z=18

Nekoliko slika tramvaja s reklamama. Snimke su friške, napravljene jučer. Preko dana je bilo 23 stupnja... "zima" dolazi.

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image
Sve slike su napravaljene mobilnim telefonom osim ove zadnje (Glenelg - početna stanica).

Medo

#25 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 17.05.2010. - 03:05

:roll:

Reconciliation week

Posted Image

Povodom tjedna izmirenja (Reconciliation week 4 - 11 July) ovakav tramvaj će voziti slijedeća dva mjeseca. Na tramvaju su imena plemena kojih je nekad bilo stotine (kao i lokalnih jezika). Danas je ostalo svega 20 ak aktivnih jezika koji su isto tako pred odumiranjem jer ih većinom govore stariji.
Tjedan izmirenja/oprosta je posvećen (preostalim) domorocima i onome kroz što su prolazili nakon dolaska bjelaca.

Medo

#26 inflameswetrust

inflameswetrust
  • Članovi
  • 3,315 posts
  • Joined 28.02.2009.
  • LocationPožega

Posted 17.05.2010. - 10:55

Prekrasne reportaže prijatelju s južne hemisfere! Posebno mi se sviđa ovaj zadnji tramvaj sa starim domorodačkim jezicima, svakako hvalevrijedno! Nego, vidim da su kao i kod nas u Osijeku reklame na tramvajima i preko prozora, da li je i u vašim tramvajima "kao u tunelu" zbog njih? :pivo pozdrav
Posted Image

Moje fotografije.

#27 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 18.05.2010. - 07:48

:lol:

Hvala na lijepim riječima.

Nego, vidim da su kao i kod nas u Osijeku reklame na tramvajima i preko prozora, da li je i u vašim tramvajima "kao u tunelu" zbog njih? :lol: pozdrav


Ne, ne čini mi se neka velika razlika. Ne vjerujem da je ovdje tehnologija drugačija ili da su prozirne točkice veće. Možda je to zato što su ulice vrlo široke, pune dnevnog svijetla (Adelaide je jedan od gradova s najviše sunčanih sati u Australiji), pa to uz velike staklene plohe doprinosi svjetlom ambijentu unutar tramvaja. Usput rečeno, iako je već debela jesen dani su sunčani i dnevne temperature su i dalje preko 20 stupnjeva. Konkretno, u gradu je danas bilo 23 stupnja. Službeno, zima počinje za 13 dana.

Medo

P.S. Tjedan pomirenja se (intenzivnije) organizira već nekoliko godina i mislim da ispunjava svoju svrhu. Godinama je povijest Australije počinjala dolaskom bijelaca kao da ništa vrijedno većeg spomena nije postajalo prije toga.

#28 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 26.05.2010. - 12:17

:twisted:

Nisam mogao odoljeti a ne staviti ove dvije slike. Renoviranog W kao besplatnog kružnog tramvaja i reklame na D tipu. Obje su iz Melbourne i preslikane s railpage.

Posted Image

Posted Image

Medo

#29 seabral

seabral
  • Administratori
  • 22,627 posts
  • Joined 29.04.2005.
  • LocationZagreb

Posted 26.05.2010. - 18:06

Nisam mogao odoljeti a ne staviti ove dvije slike. [/img]

Bravo ! Oldtimer je fakat prekrasan ! :roll:

#30 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 27.05.2010. - 11:19

:lool

Sydney

Postoje mnoge priče o rivalstvu Sydney-a i Melbourne-a, tramvaj je samo jedna od njih. Melbourne koji ima danas najrašireniju mrežu, 20/30 tih godina prošlog stoljeća zaostajao je za Sydeny-om koji već tada imao veću mrežu no što će M. ikad razviti.

Mapa 1921 (Nedostaje veza s North Sydney-om)
Posted Image
Slike pripadaju nacionalnoj arhivi NSW

1960 tramvaji su prestali voziti. Vrijeme je preokrenulo sve pa Sydey danas ima samo jednu tramavajsku liniju –za koju kažu da je ružni autobus-harmonika na pruzi. O tome kako izgleda danas tramvaj u Sydney-u možete vidjeti u STIB-ovoj reportaži koja nije ništa manje aktuelna (i lijepa) iako je napravljena prije nekoliko godina.
http://zeljeznice.ne...65e9b74027a22e1
Priče o proširenju linije su još uvijek samo priče i proći će dosta vremena dok tramvaj ponovo ne bude vozio centrom grada kao nekada (vjerojatno najpopularnija varijanta je od centralne željezničke stanice pa do trajektnih terminala).

Napuštena remiza u Sydney-u
Posted Image

Dio starih tramvaja sačuvan je u muzejima, a nekoliko njih je aktivno služeći kao različita radna vozila u Melbourne. Nažalost, Sydney nije nikad imao takav odnos prema tramvaju kakav je u Melbournu, Adelaidi ili Bendigo-u gdje su bar nastojali sačuvati sve primjerke tramvajske prošlosti pa umjesto toga imamo situaciju poput ove u jednoj od bivših remiza.

Skretničari - Upravljanje tramvajskim rasršćem na početku 20 st.
Posted Image

Vrlo je teško naći precizne podatke o stvarnom početku el. tramvaja jer godine variraju od 1886 pa do 1890. Podatke koje koristim su iz gradskih i vladinih arhiva (NSW) i ne poklapaju se uvijek s podacima na popularnoj wikipediji http://en.wikipedia....Trams_in_Sydney ali u svakom slučaju tamo ima dosta slika tramvaja u gradskom ambijentu. Muzej se nalazi daleko od centra grada (vlakom je najbrža) i prilično je skupa varijanta obzirom što nudi u ovom trenutku. http://www.sydneytra...m.au/index.html

Postavljanje gornje mreže 1892
Posted Image

Prvi komercijalni “eksperiment” s električnim tramvajem zbio se 1890 kad je otvorena linija između Waverley i Randwick –a (predgrađa jugozapadno od Bondi Beach-a). 1892 godine liniju je preuzeo parni tramvaj, a sva oprema prebačena u Sjeverni Sydney (North Sydney) gdje je 1893 otvorena linija od centra pa do Spit Junction (istočno od centra NS) da bi 1897 linija bila produžena južnije, do Mosman Warf-a. Uspjeh te linije zapečatio je sudbinu parnih tramvaja jer od 1896 kreće elektrifikacija parnih linija, prvo u centru grada pa onda prema vanjskim predgrađima.
Prvi tramvaji (1890) su bili pregrađene prikolice parnog ili kabelskog tramvaja, a postojeće malobrojna kabelska postrojenja su služila za proizvodnju struje.

Jedan od prvih el.tramvaja 1894
Posted Image

Žene nikad nisu bile vozačice tramvaja u Sydney-u i tek su u većem broju primane za vrijeme II svjetskog rata. Plaća im je bila ista kao i muškarcima ali nisu imale pristup svim linijima. Linije koje su bile za vrijeme utakmica ili su vodile prema vojarnama smatrale su se “opasnim” pa su bile muške posade. Da bi postao kondukter, tamo od 20-tih godina prošlog stoljeća, moralo se položiti test pismenosti, osnove matemaike i naravno zdravstveni pregled uz snimku pluća. Trening je trajao 3 dana i nakon toga bi dobio liniju na kojoj bi više manje stalno radio. Plaća je bila vrlo dobra za tadašnje uvjete, a sindikat je bio izuzetno jak tako da je posao smatran “sigurnim”. Posao konduktera nije bio samo prodaja karata već i kontrola trole za vrijeme vožnje i naravno premještanje na zadnjim stanicama. Ukoliko bi se iz bilo kojeg razloga potezni konopac zapetljao, kondukter bi se penjao na krov tramvaja kako bi riješio problem.

Nesreća 1930, nije bilo ozlijeđenih (možda je trebalo iću u rubriku tramvajske nesreće):wink:
Posted Image

Tramvaji

Tip: C

U prometu su bili od 1898 do 1926. Nakon povlačenja povremeno bi se javili na ulicama kao ispomoć. Pušaći su morali stajati na platformi ili biti u (otvorenoj) prikolici, pristup u zatvorenom djelu koji je imao 22 sjedeća mjesta bio im je zabranjen. Dužina motornih kola je bila 8 metara.

Tip: D

U početku su to bile prikolice parnih tramvaja (kalifornijski tip) da bi im se kasnije ugradio motor. U prometu su bile od 1899 – 1925. Dužina im je 9.5 metara, a kapacitet 38 putnika.

Posted Image

Tip: E

Za razliku od većine gradova, Sydney se vrlo rano opredjelio za poprečna sjedala. U prometu je od 1901 a većina je povučena sredinom 30-tih. Posljednji tramvaj tipa E vozio je do 1955. Tramvaji su uvijek vozili u paru. Dužina kola je 8.4 metra, a kapacitet je bio do 45 putnika.

E tip – Ono što se plavi je nekadašnji tramvaj iz Brisbane
Posted Image

Tip: N

Duži za skoro 4 metra od E tipa i prvi s dvo-osvinskim kotačima. U prometu su bili od 1901 do 1949. Kapacitet do 70 putnika.

N tip
Posted Image

Tip: L

1906 kratko koketiranje sa salonom i uzdužnim klupama nije dalo zadovoljavajuće rezultate (kapacitet) pa su 1930 svi preuređeni u L/P tip.

L tip
Posted Image

Tip: L/P

Svi L tipovi tramvaja su preuređeni u L/P tip. Dužina mu je bila 12.5 metara, a kapacitet oko 80 putnika. U prometu su bili od 1908 pa do 1952.

Tip: O

Vjerojatno najpopularniji tip tramvaja u Sydney. U prometu su od 1909 a zadnji je povučen 1958. Kapacitet mu je bio 82 sjedeća mjesta. Iz tog tipa je proizašao manji brat – tip K. O je imao četiri sihronizirana motora i bio je osposobljen za upravljanje priključenih motornih kola. Dužina 13.9 metara i kapacitet 80 putnika. Kad je u pitanju rivalstvo između Sydney-a i Melbourne-a, ovaj se tramvaj ističe kao tramvaj koji su u Melbourne „kopirali“ u seriju W

O tip
Posted Image

Tip: K

Uključen u promet 1909 a povučen 1956. Kapacitet 48 putnika i dužine od 8.9 metara.

K tip
Posted Image

Tip: P

Modernija varijanta O tipa. Kapacitet 80 putnika dužine 13.85 m. U prometu od 1920 do 1960.

Tip: R

Nakon godina isključivo gradnje tramvaja s uzdužnim klupama 1933 je izgrađen R prototip. R je bio u prometu do zadnjeg dana. Kapacitet mu je bio 48 sjedećih mjesta a dužina 14.3 metra. R tip ima nekoliko varijanti. Posljednja velika narudžba bila je 1948 kad je vlada NSW naručila 250 tramvaja jer je većina voznog parka bila starija od 30 godina. Zbog poslijeratnog nedostatka lima a i učestanih štrajkova prvi tramvaj serije R1 isporučen je koncem 1950.

R tip (na proslavi u Melbourne)
Posted Image

Zatvaranje linija počelo je 1939. Prvi je na redu bio Manly (sjeveroistočno dio Sydney-a). Preko noći gornji vod bi bio uklonjen, a tračnice ako nebi bile odmah izvađene onda bi u roku nekoliko dana bile prekrivene slojem asfalta kako više nikom nebi palo nampamet uvođenje tramvaja. Za vrijeme II svjetskog rata nije se zatvaralo ali nekoliko godina nakon njega počelo je polako al sigurno uklanjanje tramvaja da bi posljednja linije bila zatvorena 1960.

1947 – Tramvaji nisu imali brojeve. Ovdje su samo za lakše praćenje linija.
Posted Image

Poslijeratno zatvaranje bilo je djelomice uzrokovano i vrlo lošim stanjem pruga jer se za vrijeme rata i prvih godina nakon rata nije ništa ulagalo a činilo se jeftinije ukinuti to sve i uvesti autobuse. Konstantno zanovijetanje kako tramvajski vodovi ne doprinose lijepom izgledu ulica konačno je utihnulo zajedno sa zadnjim tramvajem.

Dizanje tracnica početkom 50-tih
Posted Image

Prošlo je svega 3 godine od zadnje zatvorene linije kad je lokalna vlada (NSW) indirektno priznala grešku jer se autobusi nisu pokazali jeftinim niti fleksibilnim koliko se očekivalo. Osim prazne retorike ništa nije napravljeno sve do polovice 90 tih godina.

Ovo je bilo na mjestu današnje Opere u Sydney-u
Posted Image

P.S.
Od lokalnih vijesti iz Australije osim da je nogometna reprezentacija krenula u turističku posjetu južnoj africi, zgodno je spomenuti kako je gradsko vijeće Gold Coast-a (blizina Brisbane-a) suzilo listu podnosioca light rail projekta na tri firme. Jedna od njih će biti nosioc kompletnog projekta koncem godine. Živi bili pa se tramvajem vozili.

Medo

#31 STIB

STIB
  • Moderatori
  • 15,669 posts
  • Joined 20.01.2006.
  • LocationZagreb, HR

Posted 27.05.2010. - 14:54

Sydney
Muzej se nalazi daleko od centra grada (vlakom je najbrža) i prilično je skupa varijanta obzirom što nudi u ovom trenutku. http://www.sydneytra...m.au/index.html

Bio sam tamo (još za vrijeme prvog boravka, 1997.) :roll: - bilo je zanimljivo za pogledati, ali slažem se da je premalo za vidjeti u odnosu na ono što bi (obzirom na povijest i veličinu mreže) tamo trebalo vidjeti.
U ulaznici je tada (i sada) bila uključena i kratka vožnja po nekom ostatku pruge.
_______________________
Pozdrav iz Zagreba

#32 STIB

STIB
  • Moderatori
  • 15,669 posts
  • Joined 20.01.2006.
  • LocationZagreb, HR

Posted 27.05.2010. - 14:58

E tip – Ono što se plavi je nekadašnji tramvaj iz Brisbane
http://i783.photobuc...g/SydEmusem.jpg

Hm, meni ono što se plavi na desnoj strani slike izgleda kao tramvaj iz Munchena. Kako li je taj dospio "down under"?
Ali, nije nemoguće - u muzeju je 1997. bio i stari berlinski tramvaj (doduše u vrlo lošem stanju).
_______________________
Pozdrav iz Zagreba

#33 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 28.05.2010. - 01:01

:mrgreen:


E tip – Ono što se plavi je nekadašnji tramvaj iz Brisbane
http://i783.photobuc...g/SydEmusem.jpg

Hm, meni ono što se plavi na desnoj strani slike izgleda kao tramvaj iz Munchena. Kako li je taj dospio "down under"?
Ali, nije nemoguće - u muzeju je 1997. bio i stari berlinski tramvaj (doduše u vrlo lošem stanju).



:cry: U pravu si. Hvala ti. Tramvaj na slici je dospio u muzej (najverojatnije) koncem 1999.

Posted Image
Slika preuzeta s Austtrams

Jedini put sam posjetio muzej početkom 1999 i nisam nešto bio oduševljen s njime. Pišući o Sydney-u (i ne samo o njemu) uočio sam dosta razlika u datumima, čak godinama pa i opisu pojedinih događaja tako da je vrlo teško sa sigurnošću nešto napisati. Mislim da sam to spomenuo i u napisu. Podatak o prethodnoj slici našao sam na dva sajta, a (grešni) original je popraćen sa sličnim komentarom kao što je bio moj.
U Australiji postoji nekoliko vrlo dobrih sajtova koji se bave vozilima na tračnicama poput - http://www.wheelsons...om.au/index.php i možda najpopularnija - http://www.railpage.com.au/. ali u zadnje vrijeme s dosta tehničkih problema.

Medo

P.S. Nogometaši su sretno sletjeli i prva su ekipa koja je došla u J.A. ovdje kažu da će vjetojatno biti i prava koja će se vratiti. Gledanje prevenstva će biti još jedno bolno iskustvo jer vremenska razlika i početak utakmica napravljen su tako da se mora dizati u 4 sata ujutro ako se želi gledati utakmice u kojima učestvuje Australija.

Medo

#34 STIB

STIB
  • Moderatori
  • 15,669 posts
  • Joined 20.01.2006.
  • LocationZagreb, HR

Posted 28.05.2010. - 04:34

U muzeju kod Sydneya sam si kupio knjižicu s povješću tramvaja - moram ju potražiti - u kojoj ima i zanimljivih slika iz povijesti.
_______________________
Pozdrav iz Zagreba

#35 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 29.05.2010. - 11:35

:D

Možda se ipak nešto kreće u Sydney - u http://lightrailexte...ansport.com.au/
mada je ovo već treća najava od kad sam došao u Australiju (možda treća sreća).
Prvi razlog spoticanja će vjerojatno opet biti kojom ulicom do trajektnog terminala (Circular Quay) od glavne željezničke stanice. Video prezentacija - željezničkog terminala uglavnom sankcionira ono što je više manje tamo osim zatvaranja pristupa ostalim vozilima što će biti "interesantno" ostvariti (vjerojatno još veći razlog spoticanja).
http://lightrailexte...il-interchange/
Kod spomena knjižica, kod zadnje selidbe ostao sam bez brda literature vezane za pružna vozila tako da više i ne skupljam gotovo ništa od tih stvari.


Medo

#36 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 31.05.2010. - 11:19

:kul

Dok čekam avion koji kasni evo par linkova:

Prvi je četverominutna vožnja kroz centar Adelaide. Snimljeno je prije zadnjeg produžetka linije, početkom 2009. Čini se da je snimka napravljena kasno poslije podne i neradnim danom jer nema toliko prometa. Vozi se od južnog djela (centra)grada gdje počinje/završava gradska besplatna linija pa do zapadnog djela gdje je tad bio kraj linije (Adelaide ima dvije linije). Gradska besplatna linija je produžena za oko 500 metara, a onda nastavlja do zabavnog centra.


Drugi link slikovito prikazuje što će se raditi u Gold Coast. Početak radova je vjerojatno u prvom kvartalu 2011, najverojatnije ožujak.
http://tools.goldcoa...d=6635&offset=0

Medo

P.S. Stariji mi je u Zg nekoliko tjedana i jučer je posijao Nokia-u 97. Jutros su krenuli na sva mjesta gdje su bili jučer poslije podne i našli telefon na blagajni. Neznam o kojoj se blagajni radi, dobio sam sms prije dva sata ali ću napisati pošteno ime :P kad doznam nešto više (vjerojatno kad ponovo reaktivira svoj mobilni).

#37 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 04.06.2010. - 03:49

:-)

I tako je to počelo. Kad ne možeš pobijediti onda bar nešto zaradi na budućnosti.

Sydney 1953
Posted Image

Brisbane 1960
Posted Image

Medo

P.S. Telefon je ostavljen/nađen na novinskom kiosku (ne na blagajni) ugao Savske i Tratinske.
Ovdje je divan sunčan dan, 20 stupnjeva. Preko vikenda se očekuju pljuskovi.

#38 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 12.06.2010. - 10:10

:roll:

U nedjelju, 30 svibnja proslavljena je 100 godišnjica rada Malvern Tram Depot (Melbourne). Za tu priliku dovežena su 2 tramvaja iz Bendigo-a koji su nekad davno bili dio te remize. Sto godina rada jednomg spremišta nije malo. Mislim da u Australiji jedino remiza u Bendigo ima dužu tradiciju (1903). Na prvoj slici (slike se preuzete iz dnevnih novina) je izgled remize prije 100 godina s istim tipom tramvaja koji je učestovao u 100 godišnjici – daljnje slike. Danas remiza opslužuje 8 „okolnih“ linija, uglavnom s novim tramvajima, poput zadnjeg na slici. Slike se preuzete iz dnevnih novina.

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Medo

P.S. Ovdje je dugi vikend, obzirom da je ponedjeljak praznik – kraljičin rođendan. Praznik uvijek pada u ponedjeljak početkom lipnja bez obzira što je kraljica rođena u travnju (21.4.1926). Taj dan je uvijek bio slavljen kao rođendan monarha. Neznam hoće li nakon Elizabeth i dalje biti praznik jer u zadnjem referendumu 1999 54,4 % glasalo za ostanak monarhije, a nedavne ankete govore da je sad oko 48% australaca za monarhiju. Ja sam uvijek za praznik (iako je počeo s kišom).

#39 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,034 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 19.06.2010. - 04:07

:?:

Obzirom da stari tramvaji serije H nisu u skladu s aktom za hendikepirane osobe (DDA - Disability Discrimination Act), preostali primjerci se u potpunosti povlače iz prometa i premještaju u privremeno spremište dok se ne odluči njihova sudbina.

Posted Image

H serija je još jedino bila u prometu nedjeljom u turističke svrhe. Oni koji se žele voziti tom serijom morat će do tramvajskog muzeja u St. Kildi – 30 km od centra grada (Adelaide), gdje postoji vrlo lijep izbor starih tramvaja. http://www.trammuseumadelaide.com.au/.
Lokalni vlakovi i tramvaji su u skladu s DDA, dok će preostali autobusi koji nisu niskopodni biti zamjenjeni u roku od 3 godine. Sadašnja frekvenicija niskopodnih autobusa je u prosjeku oko 40 minuta po liniji i informacije o njihovom kretanju se mogu dobiti telefonom.
Rasprava oko povlačenja H tramvaja još uvijek traje ali vjerojatno neće promjeniti ništa.

Medo

P.S. Ovdje je oblačno i kišovito (pravi ovdašnji zimski dan :wink: ) uz temperaturu od 16 stupnjeva mada se očekuje osjetno povećanje temperature u večernjim satima pred utakmicu Australija – Gana. Grmljavina i munje se ne isključuju.

#40 Tram11

Tram11
  • Članovi
  • 126 posts
  • Joined 24.02.2008.

Posted 23.06.2010. - 09:48

Evo dvije friške fotke iz Christchurcha od prije 5 dana. Na žalost došao sam dosta kasno, predvečer a iduće jutro sam već išao dalje, tako da nisam imao previše vremena za tramvaj.

Posted Image

Posted Image

Što se Aucklanda tiče, odluka je donesena, tramvaj se vraća. Za sada u prvoj fazi se predviđa samo kraća turistička linija u području koje danas zauzima takozvani tank farm, a u sklopu revitalizacije tog industrijskog dijela u moderni waterfront. U drugoj fazi projekta pruga bi se produžila do CBD-a i spojila na Britomart transportni centar u samom srcu grada u Queen streetu.




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users