Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

Tramvaji u Australiji i Novom Zelandu


  • Please log in to reply
989 replies to this topic

#1 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 13.04.2010. - 07:22

:wink:
Pokušao sam pretražnikom naći koliko je zastupljena Australija i Novi Zeland u temama o tramvajima ali nisam imao puno sreće pa krećem ovim redovima. Ispričavam se ako je nešto već prije objavljeno.
Želio bih u ovoj temi (povremeno) pisati o nekadašnjim, sadašnjim i budućim tramvajima (+ light rail) i gdje je moguće ilustrirati sa svojim ili tuđim slikama. Vjerujem da postoje članovi ovog foruma koji žive u Australiji i na NZ pa ih pozivam da doprinesu boljem poznavanje situacije u Australiji i Novom Zelandu. Obzirom da sam u Australiji već dosta godina i time odvojen od jezične matice – bit će jezičnih/pravopisnih grešaka pa onima kojim to smeta bit će jedinstvena prilika vježabati toleranciju.
Situacija s tramvajima u Australiji i NZ slična je onoj u svijetu gdje je većina gradova ukinula tramvaje 50-tih i 60 –tih godina, a sada razmišljaju o revitalizaciji tramvaja/light rail. Negdje oko dvadesetak gradova u Australiji je koristilo tramvaje kao jedan od načina prijevoza ali samo 8 - 9 je imalo ozbiljniju tramvajsku mrežu http://en.wikipedia....ms_in_Australia . Uspkros trendu, dva su grada u Australiji zadržali tramvaje – Melbourne iako je u međuvremenu ukinuo nekoliko linija http://en.wikipedia....ms_in_Melbourne i Adelaide koja je ostala na jednoj tramvajskoj liniji http://en.wikipedia....ams_in_Adelaide . Kratko se koketrialo sa trolebusima pa su onda i oni ukinuti. Bendigo ima turistički tramvaj http://www.bendigotramways.com/ kao i Balarat http://www.btm.org.au/ , a Sydney je nakon trideset godina bez tramvaja 1997 izgradio jednu tramvajsku liniju (light rail) - http://www.metromono...om.au/index.php i govorka se o drugoj kao i o produženju postojeće do trajektnog terminala (trenutačno završava na glavnoj željezničkoj stanici). Bendigo je priča za sebe jer ima divne primjerke starih (Australskih) tramvaja koji voze preko dana ali gradsko poglavarstvo nikako da krene u praktičnu revitalizaciju postojeće linije (zapravo dvije). Prošle godine su u dva navrata imali pokusni tjedan redovne vožnje (s povećanom frekvencijom) ali iz toga ništa nije ispalo jer je period bio prekratak da privuče veći interes za korištenje tramvaja. Tramvaj u Bendigo se uglavnom održava zavaljujući brojnoj grupi entuzijasta.
Gotovi svi ostali veći gradovi razmišljaju ili planiraju ponovno uvođenje tramvaja / light rail – Gold Coast je praktično pred početkom pripreminh radova, a Perth, Brisbane i Hobarth još uvijek vijećaju o mogućim pravcima. Izgleda da je Hobart najbliži pozitivnoj odluci. Adelaide je prvo krenula s produženjem postojeće linije kroz grad, a u slijedećih 10 godina trebale bi biti otvorene dvije nove linije + u tijeku je modernizacija prigradske željeznice (6 linija). Christchurch (na NZ) je krenuo u produženje postojeće linije - http://www.tram.co.nz/ koja bi trebala prerasti okvire sadašnje turističke linje, a Auckland je pred odlukom. Auckland je zadnjih godina modernizirao i proširio prigradsku željeznicu, a uskoro kreću sa elektrifikacijom iste.
Australski i NZ gradovi (poput većine gradova u USA i Kanadi) za razliku od evropskih (Burg tip) imaju daleko manju koncetraciju stanovništva po kvardatnom kilometru pa je vrlo teško ekonomski opravdati izgradnju nove linije. Adelaide je možda dobar primjer tog problema jer se prostire u pravokutniku od 80 km x 20 km i na tom prostoru je smješteno nešto više od 1.2 milion stanovnika. U samom „centru“ grada živi oko 20.000 stanovnika i to je jedini dio gdje su koncetrirani višekatni stambeni objekti. Sve ostalo je rasuto na širokom području gdje apsolutno prevladavaju obiteljske kuće tako da javni prijevoz bez debele subvencije nebi mogao uopće postojati. Od postojeće mreže autobusnog prometa samo 10-ak linija posluju na granici dobiti (podatak iz zadnje predizborne kampanje).

Medo

#2 STIB

STIB
  • Moderatori
  • 15,662 posts
  • Joined 20.01.2006.
  • LocationZagreb, HR

Posted 13.04.2010. - 07:27

Baš mi je drago da će o tome biti više riječi.
Na forumu ipak već ima ponešto, na primjer:

Tramvaj u Sydneyu:
http://zeljeznice.ne...opic.php?t=2895

Monorail u Sydneyu:
http://zeljeznice.ne...opic.php?t=2873

Nadam se i da ću jednom otići u Melbourne :wink:
_______________________
Pozdrav iz Zagreba

#3 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 13.04.2010. - 07:39

:wink:

Melbourne ima dobru tramvajsku mrežu, mislim da je tamo 60 tih bila najveća na svijetu. Zadnjih godina su obnovili vozila. Predivno je navečer sjesti i večerati u tramvaju kružeći gradom http://www.tramrestaurant.com.au/ :mrgreen:

Medo

#4 markobg

markobg
  • Članovi
  • 241 posts
  • Joined 21.03.2009.

Posted 13.04.2010. - 13:36

Melburn, zapravo, danas ima najveću mrežu na svetu!!

Od kako je Petrograd (Rusija), koji je do pre nekih 10-15 godina bio prvi, proširio svoj metro i ukinuo neke tramvajske linije, Melburn je izbio na prvo mesto.
Od sada na novoj adresi!
http://www.gspbeograd.net - forum o gradskom prevozu u BG

#5 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 14.04.2010. - 03:18

markobg - Melburn, zapravo, danas ima najveću mrežu na svetu!!


:wink:

Mislim da imaš pravo, taj se podatak pojavljuje na nekoliko mjesta.
Ono što je interesanto i često nepoznato u Melbourne za vozače koji dolaze iz drugih mjesta je prestrojavanje za skretanje desno ako je tramvajska pruga na sredini ulice (vozi se lijevom stranom). Pravilo je uvedeno kako bi se ubrzao prolaz tramvaja kroz neke od raskrsnica. Vozač mora skrenuti na krajnju lijevu stranu, propustiti promet i tramvaje i tek onda skrenuti desno. Nije tako na svim raskrsnicama ali treba paziti na znakove koji upozoravaju na takvo skretanje (Hook turn) što je ponekad vrlo teško u nepoznatom gradu.
Posted Image

Medo

#6 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 14.04.2010. - 12:17

:wink:
Adelaida
Peti grad po veličini u Australiji (1.28 mil. stanovnika), glavni grad Južne Australije, godinama slovi kao najprovincijski velegrad u Australiji. Južna Australija je jedina australska država koja nije bila kolonizirana kažnjenicima već (većinom) prognanicima iz Evrope koju se bježali od vjerske netolerancije. Grad je formalno osnovan - 1836. U ovom trenutku vremenska razlika između Zg i Adelaide je + 7.5 sati, a od listopada do travnja bit će + 9.5 sati.

Povijest tramvaja:
1878 Adelaide je prvi grad u Australiji koji je uveo redovni konjski tramvaj za prijevoz putnika. Zadnja linija je elektrificirana 1914 nakon postupnog uvođenja električnog tramvaja počevši od 1909 ako izuzmem kratki eksperiment s tramvajem na baterije 1889.
Širina kolosijeka je bila i ostala do danas - 1435 mm (za razliku od lokalne željeznice koja je ima široki kolosjek – 1600 mm).
Linije i slike iz tog perioda možete naći na - http://www.trammuseu...y_01_horse.html kao i povijest ostalih perioda.
Copyright mi brani postavljanje pojedinačnih slika.
1909 je početak uvođenja električnog tramvaja. Prvi tramvaji su bili serije A (California combination) i napravljeno ih je 70.

Serija A:
Posted Image
Tramvaji su bili kombinacija otvorenog i zatvorenog djela i bili su u prometu sve do 1952.
30 tramvaja serije B (otvoren) je urađen usporedo sa serijom A.
Klima u Adelaide je dozvoljavala otovorena kola najvećim djelom godine jer su zime prilično blage, možda za nijansu toplije no južniji dio H. Snijega nije bilo nikad osim vrlo, vrlo rijetko tijekom noći u gorju iznad grada. Zadnji snježne padavine na gorju koje su se zadržale skoro do podneva bile su 1907 (a kako je klima krenula nema više šanse da budu i noću).
Serije tramvaja su bili označeni abecednim redom (podvarijante brojevima npr H1). Zadnje slovo u upotrebi je H. Tramvaji serije G (1925) i H (1929) još uvijek su u prometu. Tramvaj serije G se može povremeno vidjeti u Bendigo, a nekoliko tramvaja H serije vozi nedjeljom/praznikom u gradu. Većina tramvaja je lokalno proizvedeno. Prvi znaci opadanja interesa za tramvaj je bilo za vrijeme svjetske ekonomske krize koncem 20-tih godina prošlog stoljeća. Od tada se praktično više nije ulagalo u vozni park a niti u održavanje pruga.

Serija H:
Posted Image
Ranih 50 –tih počelo je zatvaranje tramvajskih linija i uvođenje trolejbusa. Pravi povod prvim zatvaranjima je bilo užasno stanje pruga i vozila koje su dovele do štrajka tramvajskog osoblja jer se nisu više osjećali sigurnim. Postepeno su se ukidale dionice i potom cijele linije. Od 1963 u korištenju je ostala samo jedna linija; Glenelg – Victoria square (blizu centra grada) koja će vremenom postati polazna točka novog razvoja tramvajske mreže.

Linije i slike iz tog perioda možete naći na - http://www.trammuseu..._01history.html
Podatake o povijesti tramvaja u Adelaidi možete takođe naći na wikipediji http://en.wikipedia....ams_in_Adelaide ali nekako podatke s wikipedije primam rezervom jer su se često pokazali netočnim (ne samo o tramvajima).

Sadašnjost: 2 linije, ukupna dužina je 16 km (dupla pruga)

Glenelg - AEC (Adelaide Entertainment Centre)

South Terrace –West Terrace (dnevna linija koja koristi trasu Glenelg – AEC).

Linije nemaju brojeve već ime krajnje stanice.

H i Flexity:
Posted Image

Citadis:
Posted Image

Tramvaji su dvosmjerni (nema okretišta) i u prometu ih je 23; H (5) ,Flexity Classic (12) i Citadis 302 (6)
U početku je Flexity Classic ljeti imao problema s hlađenjem (air condition) jer nije bio napravljen za južno australska ljeta kad temperature ponekad pređu 42 stupnja. Sistemi su prepravljeni tako da su sad ok.
Prije izgradnje prvog produžetka pruge većina građana je bila skeptična dovodeći u pitanje svrsihodnost projekta ali nakon puštanja u promet, broj putnika svake godine raste. Slično se dešavalo s drugim produžetkom ali nakon mjesec dana korištenja broj putnika je nadmašio sva očekivanja. Vožnja u centru grada je besplatna za sve (South Terrace –West Terrace), a umirovljenici poslije 9 ujutro pa do 3 poslije podne mogu koristiti javni saobraćaj besplatno.
Vozni red: http://timetables.ad...0310_ttable.pdf

Medo

P.S.
Adelaide ima nešto što malo drugih gradova u svijetu ima – O bahn. http://en.wikipedia....i/O-Bahn_Busway Vrlo praktičan i efikasan sistem javnog prijevoza ali nažalost, najvjerojatnije ostat će samo u sjeveroistočnom djelu grada.

#7 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 16.04.2010. - 10:21

:roll:

Melbourne

Drugi po veličini grad u Australiji i glavni grad države Viktorija (4 mil.), osnovan 1835. Svoj početni brzi razvoj zahvaljuje zlatnoj groznici i lažnim mapama koje je su isticale kako je od Melbourna najkraći put do nalazišta zlata (Geelong je u stvarnosti bio bliži kao luka za doseljenike). 1880 postaje drugi grad po veličini u britanskoj imperiji (poslije Londona). Nakon osnutka australske federacije 1901 godine, postao je defacto glavni grad dok se nisu sve potrebne institucije izgradile/preselile u Canberra-u. Rašireno je mišljenje o Melbournu kao najevropskijem grad u Australiji ali u stalnom rivalstvu sa Sydney-om praktično oko svega. Klimatski, Melbourne nije najsjajnija varijanta u Australiji jer slovi kao grad gdje su ponekad moguća sva četiri godišnja doba u jednom danu. Vremenska razlika od Zagreba je + 8 sati, a od travnja do listopada +10 sati.

Povijest tramvaja

Melbourne je dugo godina imao dva različita sistema –tramvaje vučene kabelom (Melbourne cable tramway system poput San Francisco sistema) od 1885 – 1940 i električne tramvaje počevši od 1906. Od 1889 (prema nekim podacima od 1885) radila je jedna električna tramvajska linija ali je 1896 zatovrena zbog financijskih razloga.

Kabelski tramvaj (Cable tram)


Posted Image
Prvi kabelski tramvaj u prometu - Copyright Museum Victoria

Melbourne sa svojim širokim ulicama i praktično bez zavoja bio je gotovo idelan za razvoj takve mreže koja ima velika ograničenja kad su u pitanju zavojiti pravci. Obzirom na monopol upravljača (Melbourne Tramway and Omnibus Company) čekalo se do 1906 s pravim početkom razvoja ektrične tramvajske mreže koja je u prvim godinama zbog monopolskog ograničenja ( isteklo 1916) dovozila putnike do kabelskog tramvaja bez prava ulaza u središnji dio grada.

[img]http://i783.photobucket.com/albums/yy120/medozg/Kabltram2.jpg
Vozač tramvaja (lijevo) - Copyright Museum Victoria

Počevši od 1920 g. kabelske linije su se počele “pretvarati u klasične” električne tramvajske linije jer je sistem počeo pokazivati svoja ograničenja u poredbi s "modernim" tramvajem . Prije početka zatvaranja, kabelska tramvajska mreža (prema djelu izvora) slovila je kao najveća na svijetu; veća i od San Francisco sistema prije zemljotresa 1906. Dio izvora tvrdi da je bila druga mreža po veličini na svijetu, a prva tek nakon 1906.

[img]http://i783.photobucket.com/albums/yy120/medozg/Kabltram3.jpg[/img]
Model prvog tramvaja (hvataljke su u sredini) - Copyright Museum Victoria

Ukupna dužina dvokolosječnih tračnica, standardne širine (1435 mm) bila je 75 km. Grad je pokrivalo 17 linija ukupne dužine 103 km. U prometu je bilo više od 1.200 kola i prikolica. Zadnja linija je zatvorena 26 listopada 1940.

[img]http://i783.photobucket.com/albums/yy120/medozg/richmond1.jpg[/img]
Uklanjanje donjeg stroja kablovske mreže Copyright - University of Melbourne

Praktično nema nikakvih ostataka nekad raširene mreže osim jedne bivše strojarnice pretvorene u skladište. Nekoliko kola i prikolica je sačuvano u muzejima ali obzirom na način korištenja nisu aktivne. Ako želite vidjeti povijest australskih tramvaja u pokretu onda je nabolje otići u Bendigo (Victoria) koji je sat i po do dva vožnje vlakom udaljen od Melbourne.

[img]http://i783.photobucket.com/albums/yy120/medozg/test1.jpg[/img]

Upravljanje takvim tramvajem je bilo vrlo zahtjevno, pogotovo u ranim godinama kad je sve bilo ručno. Neodgovarajuće obuhvaćanje kabela moglo je prouzročiti blokadu hvataljki i time onemogućiti odvajanje na stanici tako da bi tramvaj produžio sve dok nisu zaustavili kabl i odvojili hvataljke. Da bi donekle olakšali upravljanjem uz prugu su postavljali indikatore kad treba obuhvatiti/odpustiti kabel.

Marble strips = Indicates

1 strip = Stop
2 strips = Pick up cable
3 strips = Throw cable
1 strip followed by 3 strips = Stop – then throw cable
1 strip followed by 2 strips = Stop – then pick up cable
3 strips in a diagonal row = Throw cable – then close grip

Svaki tramvajski pravac je imao svoju strojarnicu (u početku parne s visokim dimnjakom) koja bi obično bila smještena negdje oko sredine pravca. Tuneli za položene kablove su bili dovoljno široki da se moglo puziti kroz njih, a to je i bilo potrebno zbog održavanja i učestanog podmazivanja kolotura/prenosnih kotača. Polaganje takvog sistema je bilo vrlo skupo jer je donji stroj bio izuzetno zahtjevan, a kontrola i održavanje dnevno. Bez obzira na velika ulaganja takav sistem je bio isplativ u gradovima koji su bili brdoviti jer tadašnja prijevozna sredstva nisu bila u stanju efikasno održavati promet na većim uzbrdicama. Preptostavlja se da nakon uspjeha prve linije u SF, Melbourne je krenuo u razvoj svoje. Novac nije bio problem jer ga je bilo dovoljno zahvaljujući zlatnoj groznici.

[img]http://i783.photobucket.com/albums/yy120/medozg/Gradskavijecnia1910.jpg[/img]
Gradska vijećnica Melbourne 1910 Copyright - National Library of Australia

P.S. Ovu (amatersku) povijest tramvaja u Melbourne podijelio sam u dva dijela. Ovo je prvi dio i mislim da zaslužuje posebno mjesto jer se vrlo malo zna o njemu bez obzira koliko je tramvaj postao sinonim za Melbourne. Drugi dio ću napraviti "kad stignem". Nadam se da ste doznali nešto novo.

Medo

#8 markobg

markobg
  • Članovi
  • 241 posts
  • Joined 21.03.2009.

Posted 16.04.2010. - 13:23

Veoma mi je zanimljivo da čitam tvoje tekstove i stvarno na jedan jako lep način predstavljaš tramvaje u nama veoma dalekom delu sveta!! Samo tako nastavi!! Sa nestrpljenjem čekam ostatak!
Od sada na novoj adresi!
http://www.gspbeograd.net - forum o gradskom prevozu u BG

#9 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 18.04.2010. - 01:44

:mrgreen:

Polako pripremajući drugi dio naletio sam na nekoliko slika koje nisam uvrstio u prijašnji napis o kabelskim tramvajima pa ću ih staviti ovdje. Mislim da im i ne treba veliki komentar jer dovoljno govore same za sebe.

Posted Image

Posted Image

Posted Image


I nešto za uvod u slijedeće temu. Isti teretni tramvaj u razmaku od nekoliko godina. Desna slika je starija - 1958

Posted Image

Komentar moje supruge na sve ovo što radim nema smisla uvrštavati. Moj otac je tamo davnih 60-tih i 70-tih proputovao sve ono što je bilo nekad u Jugoslaviji, dobar dio Evrope i USA. Na veći dio putovanja vodio je i nas tako da sam vjerojatno tada bio inficiran sa svim ovim. Moja majka je sve to strpljivo podnosila i znala je kad bi došli negdje da osim muzeja i galerija u turi je obavezno željeznička stanica i sve ono što pripada + vožnje lokalnim tramvajima pa sam imao prilike voziti se nekim linijama koje su davno postale dio povijesti. Što se tramvaja tiče; od bližih su Dubrovnik i Subotica (to već govori o mojim godinama). Moja supruga ima istu sudbinu s time što obavezno nosi knjigu sa sobom kako nebi umrla od dosade. Pitanja poput - zašto se mora 3 sata voziti parnim vlakom (u svakom pravcu) i u čemu je draž uvijek ostaju bez pravog odgovora ali je oduševljenja kad posjetimo Melbourne i večeramo u tramvaju (bar nešto). Moji limići kreću istim stopama i sa istim „problemima“ kad je u pitanju bolja polovica.
Australija i Novi Zeland su bogati dobrovljnim društvima koji održavaju ili renoviraju nekadašnje linije tako da se ima puno toga za doživjetii. Neke od tih linija su prava vizuelna atrakcija. Možda je jedini izuzetak Zapadna Australija koja ih nema mnogo (oni su se ionako 1933 željeli otcjepiti).

Medo

#10 seabral

seabral
  • Administratori
  • 22,627 posts
  • Joined 29.04.2005.
  • LocationZagreb

Posted 18.04.2010. - 06:10

Medo, hvala ti za odlične priloge o ovim nama dalekim krajevima. Meni je sve ovo nepoznato i izuzetno zanimljivo, a vjerujem dosta forumaša tvoje postove doživljava na isti način. :mrgreen:

Jako mi je drago da si se pridružio našem forumu .... a ovi railfanovski detalji o tvojoj obitelji dovoljno govore za sebe. Tvojoj supruzi želimo i dalje puno strpljenja uz tvoj hobi :twisted:

#11 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 19.04.2010. - 00:00

:wink:

Hvala markobg i seabral! Lijepo je pročitati pozitivni odjek (a i vidjeti neko drugo ime osim mojeg u ovoj temi)... nastavak slijedi čim mognem. Ovdje su sad školski/univerzitetski praznici tako da se može malo više čeprkati po netu.

Medo

#12 Pfaff

Pfaff
  • Članovi
  • 16,606 posts
  • Joined 13.06.2007.
  • LocationRijeka

Posted 19.04.2010. - 00:46

Mene osobno uvijek fascinira povjesna tehnologija pa sam Ti posebno zahvalan na ovom prikazu kabelskih tramvaja. Posted Image
Čekamo nastavak iz "down under"!

"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo


#13 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 19.04.2010. - 10:57

Mene osobno uvijek fascinira povjesna tehnologija...


:!:

Meni je vrlo interesantna povijest tramvaja u Melbourne. Nekako su se tu na jednom mjestu našle zajedno sve dileme koje su pratile razvoj tramvaja; od tipa donjeg pa do tipa gornjeg stroja i sve ono što izbor jednog ili drugog nosi. Odluka da se krene kableskim tramvajem bila godinama sudbonosna za razvoj mreže. Govoreći o ograničenjima kabelskog tramvaj zaboravih pomenuti još jedno malo poznato ograničenje – brzina. Maksimalna (i konstantna) brzina je bila nešto manja od 15 km/h. U prvo vrijeme to i nije bio toliki problem ali kasnije, među ostalim, to je bio jedan od razloga za postepeno zatvaranje te mreže (vrijeme je novac). Mislim da je Chicago, koji je nakon 1906 godine imao najveću mrežu kablelskih tramvaja u USA upravo iz tih razloga krenuo sa zatvaranjem kabelske mreže.
Drugi intersantni segment bila je “borba” između troleja i lire (kasnije pantografa). Melbourne je od samog početka koristio trolej sistem za razliku od većeg broja evropskih gradova koji su koristili Siemens “’liru” (jer Simens nije htio platiti licencu Frank J. Sprague koji je patentirao trolej system) pa je razvijao svoj sistem. Jedini grad u Australiji sa Simens-ovim sistemom je bio Hobart (Tasmania).
Posted Image
Copyright - Hobart tramways

Vremenom se pokazalo da trolej sistem ima manjkavosti u usporedbi sa sistemom koji korisiti liru (kasnije pantograf). Prema podacima, pravi ozbiljni početak modificiranja pojedinh linija počinje 1987 a 2006 prijelaz je u potpunosti završen. Bilo je pokušaja i prije 1987, neki datiraju u 30 –im godinama ali obzirom da je dvojni sitem gornjeg stroja bio puno skuplji za održavanje nikad nisu privedeni kraju + težina sistema s lirom iziskivala je temeljitu preinaku krova koji su uglavnom bili drvene, nejake konstrukcije. Pokušavalo se na nekim više manje izoliranim linijama pa odustajalo. Pedestih godina opet se pokušavalo ali W serija tramvaja s drevim krovom nije mogla izdržati težinu pantografa. Obzirom da je W serija bila apsolutno najbrojnija, a preinaka preskupa, čekalo se do isporuke novih serija tramvaja koji će imati ugrađeni pantograf. Dolaskom B 1 serije, počelo je korištenje pantografa.
Posted Image
Serija B1 Copyright - National Library of Australia

Gradovi koji imaju turističke linije poput Bendigo- a i Ballarat-a još uvijek imaju stari trolej sistem. Preostalih desetak tramvaja W klase koji se koriste u turističke svrhe dobili su pantografe nakon adaptacije krova. W tramvaji danas voze (besplatnom) kružnom turističkom linijom a dva su preuređena u restorane.

Posted Image

Ako mislite ručati ili večerati :shock: u tramvaju preko vikenda onda treba dobrano unaprijed rezervirati. http://www.tramresta...edule_frame.htm Ručak je $ AUS 82.50, a cijena večere ovisi dal je rana ili kasna odnosno pod tjednom ili vikendom. Kreće se od AUS$ 77 pa do AUS$ 137.50. Naravno cijene su po osobi. Vožnja/večera traje od 1.5 - 3 sata. Ako želite preračunati - http://www.xe.com/ucc/full/

P.S. Pišem, pišem i dalje drugi dio ali ponekad me odnese na stranu jer uvijek ostane nešto nedorečeno. :(

#14 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 7,236 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • Location-

Posted 19.04.2010. - 18:29

Lijepo je vidjeti kako je tramvajska mreža u Melburnu razgranata i
impresivna. Šteta što su u Kanadi tramvaji davno poukidani u mnogim
većim i manjim gradovima, kao npr. Montreal, Winnipeg, Guelph,
Niagara Falls itd. Tramvaj u Torontu dugo ima problema, a mreža
nije proširivana desetinama godina, ... čak je u opadanju, mada
se grad u međuvremenu veoma proširio.

#15 Portos

Portos
  • Moderatori
  • 10,575 posts
  • Joined 01.12.2005.
  • LocationZaprešić, Hrvatska

Posted 19.04.2010. - 19:05

:mrgreen:

Hvala markobg i seabral! Lijepo je pročitati pozitivni odjek (a i vidjeti neko drugo ime osim mojeg u ovoj temi)... nastavak slijedi čim mognem. Ovdje su sad školski/univerzitetski praznici tako da se može malo više čeprkati po netu.

Medo


Iako do sada nisam ništa pisao u ovoj temi pozorno ju čitam. I drago mi je da imam Medu na forumu, dakle sad smo dvojica, mada ja na forumu nisam Medo nego Portos ali...
Tvoji tekstovi su me motivirali da potražim primjerke ZET-ovih novina iz početka 80-ih iz kojih prilažem dva skenirana teksta. Dobro je čuvati stare časopise,nikad ne znaš kada će ti zatrebati :mrgreen:

Pozdrav!

O rekonstrukciji pruge u Melbourneu

Posted Image
Posted Image

O tramvajima u Melbourneu

Posted Image

Dinamika vozila i Okretna postolja

KONČAR – Električna vozila d.d.


#16 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 20.04.2010. - 07:31

Dobro je čuvati stare časopise,nikad ne znaš kada će ti zatrebati :wink:


:wink:

Apsolutno točno (ako imaš dovoljno prostora).

Evo svježe slike 2001 (B1 serije) iz tvog članka
Posted Image

i nekoliko slika kako to rade danas u Adelaidi:

Posted Image

Posted Image

Posted Image

Pripremi se poravnana podloga, prekrije s dva sloja PVC, polože tračnice, doda armatura i preko toga beton. Ide prilično brzo. Naravno da tu ima dosta detelja kod polaganja i varenja tračnica ali postupak se stvarno čini vrlo jednostavan. Nisam snimao s radnicima jer mi nebi dozvolili pristup gradilištu.

:evil: I za domaću zadaću naučiti tramvajske linije u Melbourne:

Stalne linije:

1 - South Melbourne Beach to Coburg East
3 - Melbourne University to Malvern East
5 - Melbourne University to Malvern
6 - Melbourne University to Glen Iris
8 - Moreland to Toorak
16 - Melbourne University to Kew via St Kilda
19 - City (Elizabeth and Flinders Streets) to Coburg North
24 - City (La Trobe Street West End) to Balwyn North
30 - New Quay/La Trobe Street West End to St Vincent's Plaza
31 - Collins Street West End to St Vincent's Plaza
35 (City Circle) – besplatna kružna linija
42 - City (Collins Street West End) to Box Hill
48 - New Quay, Docklands to Balwyn North
55 - City (Domain Interchange) to Coburg West
57 - City (Elizabeth and Flinders Streets) to Maribyrnong West
59 - City (Elizabeth and Flinders Streets) to Airport West
64 - Melbourne University to Brighton East
67 - Melbourne University to Carnegie
70 - Bourke St, Docklands to Wattle Park
72 - Melbourne University to Camberwell
75 - City (Spencer Street (LaTrobe Street) to Vermont South
78 - Richmond North to Prahran
79 - Richmond North to St Kilda
82 - Footscray to Moonee Ponds
86 - Central Pier, Docklands to Bundoora RMIT campus
96 - St Kilda Beach to Brunswick East (Runs via St Kilda light rail line)
109 - Port Melbourne to Box Hill (Runs via Port Melbourne light rail line)
112 - Fitzroy Street, St Kilda to Preston West

Pomoćne i povremene linije

2 - Melbourne University to South Melbourne ( skraćena 1)
7 - Melbourne University to Malvern Town Hall ( skraćena 6)
11 - Spencer and Collins Streets to West Preston
12 - Kew to Malvern Depot ( skraćena 16)
18 - City to Brunswick Depot ( skraćena 19)
20 - City to Coburg ( skraćena 19)
27 - City (La Trobe Street) to Kew tram depot ( skraćena 24)
28 - La Trobe and Spencer Streets to Richmond ( skraćena 48/75)
41 - La Trobe and Spencer Streets to Harp Road and High Street, Kew ( skraćena 48 )
47 - Port Melbourne to Kew tram depot ( skraćena 109)
49 - Flinders and Elizabeth Streets to Niddrie ( skraćena 59)
51 - Flinders and Elizabeth Streets to Essendon railway station ( skraćena 59)


Posted Image

ili http://www.railmaps....au/melbourn.htm

Medo

#17 egérke

egérke
  • Članovi
  • 7,612 posts
  • Joined 08.06.2006.
  • LocationKvatrić

Posted 20.04.2010. - 19:19

U Australiji se na cesti vozi lijevom stranom. A što s tramvajima? Iz slika nisam uspio vidjeti.

#18 Pfaff

Pfaff
  • Članovi
  • 16,606 posts
  • Joined 13.06.2007.
  • LocationRijeka

Posted 20.04.2010. - 19:40

U Australiji se na cesti vozi lijevom stranom. A što s tramvajima? Iz slika nisam uspio vidjeti.

Valjda isto lijevo. Samo po sredini...

"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo


#19 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 21.04.2010. - 09:01

U Australiji se na cesti vozi lijevom stranom. A što s tramvajima? Iz slika nisam uspio vidjeti.

Valjda isto lijevo. Samo po sredini...


:D

Je, voze lijevom stranom :po guzi: ali malo prema sredini.

Dobra vijest za vozače iz Hrvatske - Ukoliko imate hrvatsku vozačku dozvolu više od 5 godina onda možete dobiti australsku bez polaganja testa i vožnje, naravno ukoliko želite ostati u Australiji. Hrvatska je jedna od 27 zemalja čija je dozvola priznata. Sve međunarodna su ok za vrijeme posjete.
http://www.sa.gov.au...verseas licence

Kad budete vozili, vozite lijevom stranom ali što dalje od sredine. :beba:

Medo

#20 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,029 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 23.04.2010. - 10:01

:kul

Prvo se ispričavam što se ne zahvalih na lijepim pozdravima :wink: pa činim to sada (mada) sa zakašnjenjem ali ne manje zahvalan. Veliko hvala!!!

Meloburne

Rekoh prije nešto o Melbourne-u al’ da dodam još koji red. Trenutno je drugi grad po veličini ali tedencija prirasta stanovištva mogla bi ga staviti ponovo na prvo mjesto u slijedećih 5 - 10 godina. Kad izuzmem svjetske manifestacije poput F1 i teniskog turnira ostaje mnogo toga po čemu je „naj“.
Mreža javnog prijevoz je najveća u A. ali zadnjih godina kronično nedostaju novi prigradski vlakovi i tramvaji jer porast broj korisnika u mnogo čemu je iznenadio one koji upravljaju gradskim prijevozom, a novac grada i regije je bio uglavnom trošen na gradnju brzih gradskih cesta i obilaznica. Čini se da se prioriteti mjenjaju u korsit javnog prijevoza. Australci, kronično nisu (bili) skloni javnog prijevozu (gradovi su izuzetno prostrani) pa promjena “komfornih“ navika je vrlo spora.

Amaterska Povijest tramvaja

Melbourne je dugo godina imao dva različita sistema; tramvaje vučene kabelom „Melbourne cable tramway system” (poput San Francisco sistema) od 1885 – 1940 i električne tramvaje počevši od 1906 „North Melbourne Electric Tramway and Lighting Company.
Napisah prije kako je prvi električni tramvaj pušten u promet 1889. Linija je zatvorena 1896. To je bio prvi električni tramvaj južno od ekvatora. Linija je išla od Box Hill-a do Doncaster-a i u prometu su bila dva tramvaja. Linija je napravljena u povodu svjetske izložbe koja je u to vrijeme održana u Melbournu. Unatoč ovim općepoznatim podacima (u Melbournu); početak tramvaja se i dalje službeno vodi od 1906-e godine.
Posted Image
Lijevi snimak je napravaljen 1896 a desni 1889

Najveći dio snimaka je skinut s “City of Melbourne archive” (CMA). Kao i prije, gdje god sam mogao prepoznati autorsko pravo tamo sam ga i naveo.

Razvoj tramvajske mreže je u prvim godinama bio otežan zbog monopola kabelske kompanije koji je istekao tek 1916. Do tada, postojeće tramvajske linije su služile uglavnom kao dopunske linije već postojeće kabelske mreže. Sve do 1922 tramvajska mreža se razvijala ovisno od lokalnog interesa (nešto poput naših općina) ne uzimajući u obzir Melbourne kao cijelinu. Koncem te godine The Melbourne & Metropolitan Tramways Board (M&MTB) preuzima potpunu upravu i razvoj tramvajske mreže. U tome trenutku u prometu je bilo čak 21 vrsta tramvaja (14 različitih proizvođača).
Posted Image
CMA

M&MTB je odlučio prekinuti s narudžbama tramvaja od različitih proizvođača i krenuo u izgradnju velike tramvajske radionice – Preston kako bi počeo proizvodnju tramvaja. Google map + Street view
http://maps.google.c...ved=0CAsQ8gEwAA
Od 1923 pa do 1956 tu se proizvodio najpopularniji tramvaj u Melbourne i jedan od najpoznatijih u svijetu : tramvaj serije W. Tijekom tih godina proizvedeno je 750 primjeraka u 12 varijanti. Nakon gotovo dvadestgodišnje pauze u proizvodnji, 1973 je ponovo počela je proizvodnja tramvaja i to prvo sa serijom Z. Zadnjih desetak godina svi novi tramvaji u Melbourne kupljeni su u Evropi, a Preston služi kao remontni centar i povremeno kao mjesto za tehnički prijem uvezenih tramvaja.
Posted Image
CMA 1906 u 50-tim godinama

Sve linije osim jedne bile su standardne širine (1435 mm) i obzirom da nije bilo okretišta; tramvaji su bili dvosmjerni, a većina pruga od samog početka dvokolsječna. Danas je situacija ista osim što više nema široko kolosječnog tramvaja.
Kao i svi gradovi, Melbourne je imao pad korištenja javnog prijevoza koji se ovdje počeo osjećati već koncem 50 –tih i trajao je do početka 90 – tih kad počinje trend povećanog korištenja, prvenstveno zahvaljujući rastu broja stanovnika koji živi u „centru“ grada. Sreća je što Melbourne nije krenuo putem ostalih i ukinuo tramvaje iako je bilo vrlo velikih pritisaka od strane grada i države (Victoria) da se grad „modernizira“. Perth, Sydney i mnogi drugi gradovi u Australiji su u roku nekoliko godina posve izbacili tramvaje s ulica. Desetci linija u Melbourne je bilo skraćeno ili ukinuto ali je ipak velika većina ostala netaknuta. Zadnji pokušaj da se ukine gotovo polovina tramvajskih linija je bio 1980 kao posljedica „Lonie Report-a” koji je preporučio uvođenje autobusa. Zahvaljujući protestu građana, prijedlog nije realiziran. Od tada zapravo datira ponovo lagano oživljavanje tramvajske mreže jer se i broj putnika stabilizirao na unutranjim linijama. U ovom trenutku prema većini podataka to je najveća tramvajska mreža u svijetu sa 499 tramvaja, 1770 stanica i 249 km dvokolosječnih tračnica.
Posted Image
CMA L Serija
U povijesti tramvaja u Melbourne nikako se ne može zaobići veliki štrajk iz 1990 kad je 5 tjedana 250 tramvaja ( + autobusi) blokiralo centar grada. Osnov sukoba s upravom (i gradom) je bio novi naplatni sistem karata i ukidanje konduktera (većina u svijetu je to napravili puno prje). Prema planu trebalo je biti otpušteno oko 1100 radnika (od toga 550 konduktera). Štrajk je bio uglavnom miran ali kako pregovori nisu napredovali kondukteri i vozači su izvukli oko 250 tramvaja i postavili ih na različita mjesta u gradu blokirajući dobar dio prometnice. Kao odgovor na tu akciju grad je isključio struju kako bi omeo daljnje protesno kretanje tramvaja po gradu. Policija je bila u pripravnosti u slučaju većih prosvjeda. Oko remiza đtrajkači su postavili 24/7 stražu. Unutar remiza organizirane su privremene kuhinje, a štrajkači su živjeli od priloga u hrani i novcu. Pritisak na gradsku vladu je bio izuzetno velik od strane građana i drugih sindikata al kad su se počeli žaliti i trgovci (trgovine su praktično ostale bez kupaca koji su u centar dolazili uglavnom tramvajem) grad je prihvatio kompromis (otpremnina, prekvalifikacija itd) tako daje nakon 33 dana štrajk prekinut. Sredinom 1998 godine više nije bilo konduktera. (Adelaide ima konduktere ali samo u tramvaju).
Posted Image
CMA

Prva i jedna od najpopularnijih linija bila od St. Kilda (ime predgrađa ali i nekadašnje željezničke stanice) pa sve do Brightona. Linija je službeno otovorena 7 svibnja 1906, a zatvorena 1. ožujka 1959. Linija je korišten za putnike koji bi vlakom dolazili do St. Kilda (iz pravca luke), a specifičnost je da je bila pod upravom željeznica (The Victorian Railways) a i kolosjek je bio željezničke širine (1600 mm). Kad je linija ukinuta nitko od gradske i lokalne uprave nije pokazao interes za standardizaciju kolosjeka i priključenje ostaloj mreži pa su i tračnice vremenom posve uklonjene. Autobus je preuzeo prijevoz putnika, što je onda i bilo u skladu s općim tedencijama u svijetu.
Posted Image
CMA - Čeka se tramvajac

Kroz svoju povijest Melbourne je vidio različite serije tramvaja. Neki su bili kratkog vijeka, neki su ostavili trajni utjecaj i postali simbol grada. Napisah prije kako je serija W bila i ostala najpopularnija serija tramvaja ikad proizvedena u Australiji. Serija je toliko popularana da je država tu seriju proglasila javnim kulturnim spomenikom i zabranjen je izvoz iz Australije bez posebnog vladinog odobrenja. U ovom trenutku nekoliko gradova čeka takvo odobrenje, a među njima jedini ima šanse Christchurch (NZ) koji želi desetak takvih tramvaja kako bi proširio svoj postojeći vozni park koji nije dostatan obzirom na produženje trenutno jedine tramvajske linije (napisat ću uskoro nešto više o Christchurch-u).Najstariji tramvaj iz te serije još uvijek u prometu je proizveden 1938, a više od sotinu stoji u spremištu. Nekoliko desetaka i dalje redovno vozi, uglavnom po gradovima USA.
Posted Image
John Smatlak photos - Dallas i SanFrancisco

Od prvog modela koji je proizveden 1923 pa do zadnjeg 1956 serija W je imala uglavnom tehničke promjene u skladu s razvojem tehnologije. Mjenjala se snaga motora, način zatvaranja vratiju, ovjesi i veličina vozačke kabine, ali njihov vanjski izgled se nije bitno promjenio. Preinake su rezultirale dodavanjem broja slovu W (W2 – W7). Zadnjih 40 tramvaja (serija W7) je naručena kako bi Melbourne mogao izdržati pritisak posjetioca za vrijeme olimpijskih igara 1956.
Posted Image
W serija

Nadam se da Vam je ovih nekoliko redova pružilo osnovnu sliku povijesti tramvaja u Melbourne. Kako vrijeme bude dozvoljavalo i kako budem nalazio slike pojedinih serija nakon 1970 (B, Z i A), osim novih koji se ionako koriste u Evropi, ja ću ih dodavati. Naravno bilo bi lijepo ako netko ima slika da ih i postavi. :D

Medo

P.S. Ovdje je petak, početak dugog vikenda. U ponedeljak se ne radi obzirom da u nedjelju pada praznik - ANZAC Day www.awm.gov.au/commemoration/anzac/




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users