Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

Željeznice u medijima


  • Please log in to reply
3398 replies to this topic

#3361 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 554 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 27.08.2019. - 21:53

HŽ Cargo je novi Uljanik: Plaće jako kasne, hoćemo li opet spašavati gubitaša?

 

 

 

NAKON milijardi za Uljanik, hrvatski porezni obveznici mogli bi se ponovno naći u situaciji da svojim novcem pokrivaju dubioze propalih firmi, a najizgledniji kandidat trenutno je HŽ Cargo, kompanija za željeznički transport u državnom vlasništvu u kojoj su ovaj mjesec dobrano kasnile plaće, pa je plaća za srpanj isplaćena tek krajem kolovoza.

Katastrofalno poslovanje HŽ Carga

HŽ Cargo već je godinama u problemima, prihodi su mu u padu i gomila gubitke. Tako su prošle godine uz prihode od oko 515 milijuna kuna napravili gubitak od preko 80 milijuna kuna. Slične rezultate imali su i prethodnih godina.

Slična situacija bila je i godinu ranije, kada su uz 530 milijuna prihoda imali gubitak od 530 milijuna kuna. U posljednjih pet godina najlošija je bila 2014., kada je gubitak iznosio preko 170 milijuna, uz prihode od 851 milijun kuna. U padu je i broj zaposlenih koji je 2014. iznosio 2311, a krajem prošle godine pao je na 1590 ljudi.

Država ih 2015. dokapitalizirala s 1,1 milijardom naših kuna

Ima preko milijardu kuna dugotrajne imovine, od čega se, prema analizi Instituta za javne financije, većina, preko 60 posto, odnosi na vagone i lokomotive stare 30 do 40 godina. Porezni obveznici već su sudjelovali u pomoći ovoj kompaniji kroz dokapitalizaciju 2015. godine, tešku 1,1 milijardu kuna. Naime, država je svoja potraživanja prema HŽ Cargu nastala izdavanjem jamstava pretvorila u vlasnički udio te je u temeljni kapital unijela i Ranžirni kolodvor Zaprudski Otok.

To je napravljeno jer je HŽ Cargu već tada bio prijetio stečaj zbog akumuliranih gubitaka. Naime, 2014. godinu završili su s negativnim kapitalom od preko 200 milijuna kuna, koji se nakon dokapitalizacije popeo na oko 900 milijuna, a sada opet kroz akumulirane gubitke pada na 600 milijuna, koliko je iznosio krajem prošle godine.

Od 2013. godine tržište teretnog željezničkog prijevoza je liberalizirano i uz HŽ Cargo posluje još nekoliko prijevoznika. Konkurencija je to koju državni gubitaš sa svojim resursima u vidu 40-ak godina starih vagona i lokomotiva ne može izdržati. Ne pomaže ni to što Hrvatska ima prilično lošu željezničku infrastrukturu pa svatko tko može izbjegava prijevoz prugom.

 

Trebali su u privatizaciju 2013. godine, no posao s Rumunjima je propao

HŽ Cargu najvjerojatnije slijedi privatizacija, ako uopće bude zainteresiranih kupaca. Jedan pokušaj privatizacije zbio se 2013. godine. Tada je za HŽ Cargo bio zainteresiran rumunjski Feroviar, koji je prema uvjetima natječaja trebao platiti 30 milijuna eura za otplatu kredita, 10 milijuna za obrtna sredstva i 20 milijuna za nove vagone i lokomotive te i preuzeti jamstva za kredite od 80 milijuna eura. To je propalo jer Rumunji nisu mogli dati valjana jamstva za kredite, a i ugovor koji su predložili nije bio u skladu s natječajem.

HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz su forme potpuno ovisne o našem novcu

Da Hrvatska nikada nije uspjela restrukturirati željeznički sektor, usprkos milijardama poreznih obveznika koje su željezničke firme dobile pokazuje stanje u ostalim firmama.

Firme koje se bave prijevozom i željezničkom infrastrukturom i dalje su ovisne o javnom novcu, a unatoč toj ogromnoj pomoći, sustav ne funkcionira - vlakovi su spori i neredoviti, a ni cijene prijevoza za korisnike nisu osobito povoljne s obzirom na to da je sustav snažno subvencioniran.

HŽ Infrastruktura: Prihodi od 239 milijuna, subvencije od 958 milijuna

Primjerice, HŽ infrastruktura, prema izvješću za 2017. godinu, ima prihode od prodaje u iznosu od 239 milijuna kuna, ali zato subvencije iznose 958 milijuna kuna. 508 milijuna kuna dolazi iz trošarina jer iz svake litre goriva 20 lipa ide za željeznice, dok 450 milijuna dolazi iz državnog proračuna “za željezničku infrastrukturu”. Jasno je da ova kompanija bez javnog novca ne bi postojala.

Slična je situacija i u HŽ putničkom prijevozu, koji također ne bi postojao bez javnog novca iako putnike ne prevoze besplatno. Njihovi prihodi od prodaje iznosili su oko 271 milijun kuna, dok su “ostali prihodi” 554 milijuna kuna, od čega je 441 milijun kuna državne potpore za poticanje putničkog prometa, a 76 milijuna kuna državne potpore za modernizaciju željezničkih vozila. Njihovi ukupni prihodi iznosili su oko 825 milijuna kuna, od čega je iz državnog proračuna stiglo oko 517 milijuna kuna.

 

https://www.index.hr...sa/2111437.aspx



#3362 pet4r

pet4r
  • Članovi
  • 62 posts
  • Joined 11.03.2011.
  • LocationZagreb

Posted 28.08.2019. - 22:41

Nitko ne zeli komentirati stanje u Cargu?

#3363 Danchibald

Danchibald
  • Članovi
  • 1,529 posts
  • Joined 15.06.2007.

Posted 29.08.2019. - 00:21

A sto se ima komentirati vise? 😂😂😂
Poslana slika

#3364 zagro

zagro
  • Članovi
  • 179 posts
  • Joined 06.08.2008.
  • LocationNova Kapela-Batrina

Posted 29.08.2019. - 01:11

Nitko ne zeli komentirati stanje u Cargu?

 

Ne, jer se zbog toga uvijek netko digne na zadnje noge i rasprava ode u krivom smjeru.



#3365 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 16,695 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 30.08.2019. - 09:23

HŽ Cargo je prije svega kadrovski nesposoban za ozbiljno poslovanje jer su na menadžerskim mjestima ljudi koje je namjestila politika. Od podkapacitiranih uhljeba ne pravi se ozbiljna firma. Isto se odnosi i na HŽ Infru, iako za katastrofalno stanje infrastrukture odgovornost snosi država koja već 30 godina zapostavlja željeznicu.


Serija 05 je zakon!

#3366 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 554 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 10.09.2019. - 21:10

Francuski vlakovi idu preko 500 km/h, naši voze u prosjeku 58. Najgori su u EU

 

IAKO se nekad čini da je vrijeme željeznica prošlo, to ne može biti dalje od istine. Diljem svijeta u posljednje je vrijeme došlo do znatnog razvoja željezničkog prijevoza i povećanja broja vlakova u upotrebi.

To uključuje i sve veće brzine vlakova, a zbog sve bržeg putovanja i putnici se sve više vraćaju vlakovima kao poželjnom prometnom sredstvu. 

No ne i u Hrvatskoj, čije željeznice se često čine bliže 19. nego 21. stoljeću. A to nije samo subjektivni dojam - hrvatske željeznice su najsporije u cijeloj Europskoj uniji.

>> Najbrži vlak od Zagreba do Osijeka putuje sat vremena duže od busa, ali barem je skuplji

Kako piše stranica s infografikama i kartama Smardart, mnogi vlakovi već voze brzinom od 250 km na sat. Što se prosječne brzine tiče, najbrži vlakovi su u Španjolskoj sa 199 km na sat. Slijedi Francuska, čiji vlakovi voze brzinom od 196 km na sat, a onda vlakovi u Italiji sa 170 km na sat. 

Na četvrtom mjestu su njemački vlakovi koji voze brzinom od 142 km na sat, a na petom su oni u Velikoj Britaniji sa 134 km na sat. 

U Španjolskoj prosječna brzina 199 km na sat, u Austriji 107, u Hrvatskoj 58

U Hrvatskoj je prosječna brzina vlakova sramotnih 58 km na sat. To je, primjerice, dvostruko sporije nego u Austriji, gdje je brzina 107 km na sat, više nego dvostruko sporije od Poljske (114 km na sat), a daleko je sporije i od Grčke (94 km na sat), Mađarske (84 km na sat), čak i Bugarske (73 km na sat) ili Slovenije (72 km na sat).

f98a40f4-c2b9-4a6f-b34f-6b4055ae0a14-map

Jedine europske zemlje s tromijom željeznicom od naše su one koje nisu u Europskoj uniji: Bosna i Hercegovina (55 km na sat), Srbija (54 km na sat), Makedonija (53 km na sat) i Albanija (28 km na sat). 

 

>> Željezničari vladi: Pitanje je kad će se dogoditi havarija s puno mrtvih

Francuski brzi električni vlakovi TGV ipak su bez premca. Mogu postići brzinu od vrtoglavih 575 km na sat, kako se pokazalo na testiranju 2007. No i njihova standardna maksimalna brzina od 320 km na sat sasvim je dovoljna.

TGV vlakove su razvili francuski željeznički operater SNCF i francuski proizvođač vlakova Alstom. Prva željeznička pruga s TGV vlakovima otvorena je još 1981. između Pariza i Lyona, a takvi vlakovi danas prevoze putnike i na jugu, zapadu i sjeveroistoku Francuske, kao i u susjednoj Belgiji, Italiji i Švicarskoj.

Njemački Transrapid maglev vlak vozi 500 km na sat

U Njemačkoj i Nizozemskoj postoji slična željeznička mreža Thalys, kao i Eurostar u Velikoj Britaniji. Tu su i njemački Transrapid vlakovi, s procijenjenom maksimalnom brzinom od 500 km na sat. Riječ je o vlakovima s tehnologijom magnetske levitacije, tzv. maglev vlakovima koji se trenutno komercijalno koriste jedino u Šangaju u Kini.

Treći najbrži vlak europske proizvodnje je AVE brzi vlak u Španjolskoj, vrsta vlaka koji povezuje Madrid i ostale velike gradove: Sevillu, Barcelonu, Valenciju i druge. AVE vlak je 2008. dosegao brzinu od 350 km na sat, a 2006. čak 403 km na sat, na probnim vožnjama na relaciji Madrid-Zaragoza.

>> HŽ bi propao bez naših milijuna. Radnicima su povećali plaće i dali beneficije

Tu su i njemački ICE vlakovi koje su razvili Siemens AG i Bombardier, a koji na specijalnim dionicama pruge mogu ići brzinom do 330 km na sat. 

Na petom mjestu je britanski Eurostar koji povezuje London i Kent s Parizom, Lilleom i Bruxellesom, i to kroz podvodni tunel ispod La Manchea. Njegova maksimalna brzina je 300 km na sat.

 

https://www.index.hr...eu/2115100.aspx



#3367 Kublach

Kublach
  • Članovi
  • 3,659 posts
  • Joined 03.06.2007.
  • Location127.0.0.1

Posted 12.09.2019. - 06:51

Zamisli samo...

Zagreb-Split - 1,5h

Zagreb-Osijek - 1h

 

Iz Osijeka u Split na more - jednodnevni izlet...


Tramvaji koje sam montirao: 22104, 22116, 22117, 22118
SQL Query: SELECT onlyOne FROM everyOne WHERE loveMe = 'true'; 1 row(s) affected

#3368 033

033
  • Članovi
  • 463 posts
  • Joined 14.05.2005.
  • LocationVaraždin/Obrovac

Posted 12.09.2019. - 11:50

Efikasna željeznica ne mora nužno podrazumijevati ultra brze vlakove. Primjer Austrije tome svjedoči. Prema tom modelu bi trebala Hrvatska krenuti. Ali prije svega potrebno je stubokom mijenjati mentalni sklop.
mismotunavek

#3369 Igor 2110

Igor 2110
  • Članovi
  • 1,328 posts
  • Joined 31.10.2013.
  • LocationZagreb

Posted 14.09.2019. - 09:42

Jebeš brzinu, mi imamo putovanje s pogledom. :lol :lol

#3370 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,576 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 14.09.2019. - 10:46

Efikasna željeznica ne mora nužno podrazumijevati ultra brze vlakove. Primjer Austrije tome svjedoči. Prema tom modelu bi trebala Hrvatska krenuti. Ali prije svega potrebno je stubokom mijenjati mentalni sklop.


Prema HŽ prosječnoj brzini od 60 se prosjek od 100 čini kao warp speed.

#3371 dorianb

dorianb
  • Članovi
  • 1,233 posts
  • Joined 06.07.2008.

Posted 14.09.2019. - 15:35

Mislim da ce ovaj prosjek od 58.2 km/h ipak malo porasti po zavrsetku ovih infrastrukturnih projekata tipa Zapresic-Zabok, H.Leskovac-Karlovac, Zagreb-Koprivnica-DG, Zabno-Gradec i Dugo Selo-Novska... :) 

 

A i racunanje prosjeka brzine na nivou drzave je malo zeznuta stvar, dovoljno je npr. da se samo jedna dulja pruga po kojoj se vozilo 60 km/h osposobi za 200 km/h i onda se to cini super, a to sto se po ostatku pruga vozi 45 km/h nikome nista.....  Npr. po ovoj mapi ispada da su u prosjeku u Bugarskoj brzi vlakovi nego kod nas mada mislim da to bas i nije istina... kod nas su cak na lokalnim koridorma brzine prilicno zadovoljavajuce i putovanje vlakom ne odskace toliko od putovanja osobnim prijevozom ili busom po lokalnoj cesti koja prati tu odredjenu prugu, problem kod nas je brzina na nacionalnoj razini. 


Pozdrav iz Stubaka

#3372 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 554 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 15.09.2019. - 10:01

Je li prošlo srednjoročno razdoblje?

 

--

 

Kolodvor u Perušiću pun je rupa od gelera. Pitali smo HŽ kad će obnova

 

PUTNICI Hrvatskih željeznica koji prolaze kroz Perušić dožive nevjerojatno iskustvo, kao da su se našli u vremenskoj kapsuli i vratili dvadesetak godina unatrag.

Oronulom pročelju zgrade s dotrajalim drvenim okvirima iza čijih se prljavih stakala naziru gomile nepregledne robe poseban touch prošlih vremena daju još od prošlog rata nesanirane rupe od gelera.

Fasada puna gelera od rata

Duž cijele fasade nalaze se rupe od gelera zaostale iz posljednjeg rata, koji je završio više od 24 godine.

 

HŽ-u smo poslali upit kada misle sanirati i obnoviti fasadu svoje zgrade na željezničkom kolodvoru u Drnišu.

"HŽ Infrastruktura planira obnoviti kolodvorsku zgradu u Perušiću u srednjoročnom razdoblju”, stoji u odgovoru HŽ-a.

Što bi točno bilo "srednjoročno razdoblje", ne usuđujemo se ni pitati.

 
 


#3373 Garfield

Garfield
  • Članovi
  • 1,940 posts
  • Joined 13.06.2009.
  • LocationDugo Selo

Posted 15.09.2019. - 11:10

Jebeš brzinu, mi imamo putovanje s pogledom. :lol :lol

Da, imamo putovanje s pogledom - kroz prozor od božićnog vlaka, prekriven rupičastom folijom da ti se manta u glavi :lool :lool :lool


Quod licet Iovi, non licet bovi.


#3374 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 16,695 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 15.09.2019. - 15:15

Da, imamo putovanje s pogledom - kroz prozor od božićnog vlaka, prekriven rupičastom folijom da ti se manta u glavi 

 

Folija još kako-tako, ali ako sjedneš u Mađara vidjeti ćeš samo mrlje raznih boja.  :kul


Serija 05 je zakon!

#3375 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 15.09.2019. - 18:37

 

Je li prošlo srednjoročno razdoblje?

 

--

 

Kolodvor u Perušiću pun je rupa od gelera. Pitali smo HŽ kad će obnova

 

PUTNICI Hrvatskih željeznica koji prolaze kroz Perušić dožive nevjerojatno iskustvo, kao da su se našli u vremenskoj kapsuli i vratili dvadesetak godina unatrag.

Oronulom pročelju zgrade s dotrajalim drvenim okvirima iza čijih se prljavih stakala naziru gomile nepregledne robe poseban touch prošlih vremena daju još od prošlog rata nesanirane rupe od gelera.

Fasada puna gelera od rata

Duž cijele fasade nalaze se rupe od gelera zaostale iz posljednjeg rata, koji je završio više od 24 godine.

 

HŽ-u smo poslali upit kada misle sanirati i obnoviti fasadu svoje zgrade na željezničkom kolodvoru u Drnišu.

"HŽ Infrastruktura planira obnoviti kolodvorsku zgradu u Perušiću u srednjoročnom razdoblju”, stoji u odgovoru HŽ-a.

Što bi točno bilo "srednjoročno razdoblje", ne usuđujemo se ni pitati.

 
 

 

 

Jedini vrijedan komentar ispod tzv. članka:

 

Matija Krnic

Za par godina naslov na Imbexu:

"Uhljebi u HŽ-u potrošili novac na obnovu slabo korištene željezničke postaje u najslabije naseljenoj hrvatskoj županiji"


#3376 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 15.09.2019. - 19:13

Francuski vlakovi idu preko 500 km/h, naši voze u prosjeku 58. Najgori su u EU

 

...

 

Čim sam pročital naslov, proradila mi je probava ... a010.gif

 

Pa i očekivano - kakav naslov, takav i "sadržaj" - nigdje ništa o tomu kakvi su to prezentirani podaci: prosjek najvećih infrastrukturnih brzina, ili prosjek brzina svih​ vlakova, ili prosjek brzina svih putničkih vlakova, ili prosjek brzina najbržih putničkih vlakova na svim pojedinim prugama ...?

Očito, toga nema jer nounar niti ima blagog pojma o čemu ja tu pišem, niti ga to zanima, a posebno ga ne zanima niti tema koju je prekopiral iz nekog članka u Google Translator, pa ga uz svoj komentar poslal uredniku na desk.

 

Unatoč zbrda-zdola tekstu, može se ipak izvući zaključak da je netko ipak napravio istraživanje o nečemu kaj Indexovom nounaru nije jasno, no to sigurno nije bilo radi prikaza (ne)kvalitete željeznica u Hrvatskoj, nego usporedba prosječnih brzina željezničkih mreža u Evropi (a ne nikako samo u EU!).

 

Zbog svega toga izvlačti iz ovoga nekakve dubokoumne i dalekosežne zaključke je, nablaže rečeno potpuni promašaj (za precizniji izraz, vidi gore, emoticon na kraju vrlo prve rečenice).

 

Npr. kako bi nounar prokomentirao usporedbu brzina u najplaninskijoj evropskoj državi od 102,2 km/h prema brzinama u najravnijim - Danskoj 99,1 km/h i Nizozemskoj 92,7 km/h? Itd.

Znači li da su zbog toga španjolske željeznice skoro duplo kvalitetnije od švicarskih?!

No comment.

 

Da imam priliku postavit mu (nounaru) navedena pitanja, ipak bi ga pital samo jedno: čemu treba poslužiti taj članak?

Siguran sam da ne bi dobio odgovor, ili bi pak bio potpuno iracionalan.

 

Isto tak, mogel bi pitati dežurnog forumaškog trola, čemu je trebalo postaviti nekaj ovakvo na forum - no neću ga postaviti, jer njegov odgovor već znam.

On naime smatra da se svako smeće u kojem je barem naznačeno nešto što ima veze sa tračnicama, kolodvorima, vlakovima ... treba istovariti na forum.

Sapienti sat.



#3377 mgalic2

mgalic2
  • Članovi
  • 366 posts
  • Joined 08.01.2017.
  • Location_

Posted 16.09.2019. - 18:06

Možda je i nounarka, ali to nikad nećemo znati jer se krije iza inicijala P.S. :kul



#3378 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 554 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 25.09.2019. - 15:59

RODULJENJE RADOVA

Na dionici Zaprešić - Zabok autobusi umjesto vlaka do 31. listopada

Piše: Hina

 

25. rujna 2019. u 13:55

 

Posebna regulacija željezničkoga prometa na toj je dionici bila predviđena od 1. travnja do 1. listopada ove godine

Posebna regulacija željezničkoga prometa na dionici pruge Zaprešić – Zabok produljuje se za 30 dana, do 31. listopada u 23 sata i to zbog nepovoljnih vremenskih prilika tijekom travnja i svibnja koje su usporile gradnju, izvijestili su u srijedu iz HŽ Infrastrukture.

 

Posebna regulacija željezničkoga prometa na toj je dionici bila predviđena od 1. travnja do 1. listopada ove godine.

I tijekom produženog razdoblja posebne regulacije prometa, putnike će umjesto vlakova prevoziti autobusi koji će voziti po voznome redu vlakova kao što je bilo i do sada. Nakon 1. studenoga željeznički će se promet povremeno obustavljati na nekoliko sati ili preko vikenda na zahtjev izvođača radova.

Također, pruga Zaprešić – Čakovec bit će zatvorena za promet između kolodvora Zaprešić i Bedekovčina do 9. listopada u 23.59 sati. U tome razdoblju putnike će na relacijama Zaprešić – Zabok – Bedekovčina i obratno, Zabok – Gornja Stubica i obratno te Zabok – Đurmanec – Hromec i obratno umjesto vlakova prevoziti autobusi.

"Zbog posebne regulacije prometa moguća su kašnjenja zbog čega se unaprijed ispričavamo putnicima i molimo ih za strpljenje", kaže se u priopćenju HŽ Infrastrukture.

Projekt modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok vrijedan je 614,4 milijuna kuna, a 85 posto sredstava osigurano je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

 

Dionica obuhvaćena projektom (oko 24 kilometra pruge) proteže se kroz Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju. Po završetku radova vlakovi će voziti brzinom do 120 km/h, čime će se vozna vremena putničkih vlakova smanjiti na 28, a brzih vlakova na 14 minuta.

Projektom je obuhvaćena rekonstrukcija kolodvora, izgradnja novih perona, pothodnika, nadstrešnica i parkirališta. Kolodvor Zabok razdvojit će se na putnički i teretni dio, a izgradit će se i nova zgrada za smještaj signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te ureda za izvršno osoblje. Na stajalištima će biti osiguran sustav videonadzora te vizualnog i audio obavještavanja putnika.

Uz to, bit će modernizirano 15 željezničko-cestovnih prijelaza, a rekonstruirat će se i postojeće pružne građevine te izgraditi nove kao što su četiri nova armiranobetonska mosta i jedan cestovni most. Završetak radova na projektu očekuje se krajem 2021. godine.

 



#3379 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 554 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 28.09.2019. - 11:04

Tri velika korisnika

  Svaki radnik lani je dao 10.382 kn za pomoć brodogradnji, željeznici, poljoprivredi

 

 

Ulaskom u Europsku uniju očekivalo se da će Hrvatska postupno smanjivati velike državne subvencije te će rasti udjel potpora od kojih korist imaju svi sektori, a ne samo odabrani. Međutim, posljednje izvješće o državnim potporama u 2018. godini iznova potvrđuje da su očekivanja bila preoptimistična i da je taj trend upravo suprotan.

 

 

Od 2013. godine, kada su iznosile oko dva posto BDP-a, ukupne potpore lani su gotovo udvostručene, na približno četiri posto BDP-a. Iznosile su 14,8 milijardi kuna, 2,3 milijarde ili 18,8 posto više nego godinu prije. Kao glavni razlog prošlogodišnjeg povećanja državnih potpora Vlada navodi protestirana jamstva za brodogradilišta u Puli i Rijeci koja su iznosila 2,5 milijardi kuna. Neovisno o tome je li se trošak prošlogodišnjih događanja u brodogradilištima mogao izbjeći ili barem smanjiti, za vlast je vjerojatno utješno to što je on jednokratne prirode.

Sporna struktura

Međutim, to svakako nije dovoljan razlog da bi se opravdalo kontinuirano pogoršanje u kretanju državnih potpora, kako u smislu njihova iznosa tako i strukture. Stoga je na sjednici Vlade, prilikom usvajanja prošlogodišnjeg izvješća o državnim potporama, ministar financija Zdravko Marić imao potrebu reći da je nastavljen kontinuirani trend rasta dodijeljenih potpora te da se ograničena proračunska sredstva ne usmjeravaju u tzv. dobre potpore horizontalnog karaktera.

 

- To i je osnovni sukus ne samo ovog, nego i prethodnih izvještaja, da budemo više na tragu ciljeva koji su zacrtani u modernizaciji državnih potpora koje je pokrenula Europska komisija još 2012. godine - rekao je Marić. U izvješću o državnim potporama, koje samo niže brojke i ne zamara se previše kvalitativnim ocjenama ni usporedbom s drugim zemljama, stoji da je sektoru industrije i usluga lani dodijeljeno 8,6 milijardi kuna (58,4 posto), što je 1,4 milijarde više nego godinu prije.

IZNOSI POTPORA PO GODINAMA

kategorija                     2016.                          2017.                           2018.

ukupno                       11,42 mlrd. kn         12,47 mlrd. kn            14,81 mlrd. kn

udio u BDP-u               3,25%                       3,41%                           3,88%

po zaposlenome       8212,56 kuna          8859,48 kuna              10.381,78 kuna

po stanovniku           2718,79 kuna           2968,34 kune            3613,2 kune

 

Tri  velika korisnika

Od toga je čak 5,3 milijarde kuna dodijeljeno posebnim sektorima, a većinu novca dobila su tri velika korisnika subvencija. Na brodogradnju je otišlo 2,5 milijardi kuna, 1,4 milijarde dodijeljeno je prometu, od čega 461 milijun Hrvatskim željeznicama, a kao i prethodnih godina, zahvaljujući redovnoj pretplati, Radiotelevizija je dobila 1,2 milijarde kuna.

Horizontalne potpore ukupno su iznosile 3,3 milijarde kuna, ali one u užem smislu, bez regionalnih potpora, iznosile su samo 2 milijarde kuna. To je neznatno manje (oko 100 milijuna kuna) nego u prethodne dvije godine. Najveći dio horizontalnih potpora, oko 1,1 milijardu kuna, otišla je na projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, znatno više nego lani, kada je tom sektoru odobreno samo 262 milijuna. Međutim, to je manji iznos nego 2016. godine, kada je tom sektoru dodijeljeno 1,4 milijarde kuna. Za istraživanje i razvoj potrošeno je 377 milijuna kuna, neznatno više nego godinu prije, a na trećem mjestu po iznosu dobivenih horizontalnih potpora je zapošljavanje sa 283 milijuna kuna, oko 100 milijuna kuna više nego godinu prije.

Lani su osjetno porasle i potpore poljoprivredi i ribarstvu, pa su dosegnule iznos od 6,1 milijardu kuna, što je 900 milijuna kuna više nego što su iznosile godinu prije, a u prethodnoj su godini povećane za oko 250 milijuna kuna.

Prije ulaska Hrvatske u EU analize su pokazale da iznos državnih potpora višestruko nadilazi njihov prosjek u ostalim zemljama. Analitičari su konstatirali kako se potpore ne smanjuju te da i dalje dominiraju sektorske subvencije, brodogradnji, željeznicama i poljoprivredi, a na štetu horizontalnih potpora.

Kako je svojedobno rekla Marina Kesner-Škreb iz Instituta za javne financije, osnovni je problem što Hrvatska i dalje podupire sektorske gubitnike, a EU horizontalne pobjednike. U jednom od radova posvećenih toj problematici navela je da je zaokret na području potpora nužno napraviti “prvenstveno u mentalnom sklopu svih građana”, u smislu izgrađivanja stava da potpore moraju svim poduzećima pružati jednaku osnovu za poslovanje, a time i šansu za uspjeh, bez favoriziranja onih poduzeća koja nemaju izgleda na tržištu.

Stavovi političara

“No, u Hrvatskoj i dalje dominira naslijeđeni sustav potpora kojima se selektivno podupiru sektori u teškoćama, na štetu onih koji generiraju proizvodnju robe i usluga visoke dodane vrijednosti ili pak razvoj novih oblika poduzetništva”, ustvrdila je. U slučaju brodogradilišta, lani se pokazalo da se stav građana ipak malo izmijenio i više nisu voljni da se novcem poreznih obveznika pokrivaju gubici državnih poduzeća.

Međutim, ulazak u Europsku uniju, čini se, nije znatnije izmijenio stavove političara. Toliko je malo učinjeno na restrukturiranju i poboljšanju načina upravljanja državnim poduzećima da je gotovo očekivano njihovo kontinuirano gomilanje gubitaka, a onda i saniranje. Ministar financija samo sa žaljenjem konstatira da se ograničena proračunska sredstva ne usmjeravaju u dobre potpore horizontalnog karaktera, one koje odlaze na istraživanje i razvoj, zapošljavanje, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti

 

https://novac.jutarn...ivredi/9416147/



#3380 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 554 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 01.10.2019. - 22:19

S jednom kartom vlakom i autobusom kroz tri županije

 

Ukupna vrijednost projekta izrade master plana iznosila je 5,2 milijuna kuna, svaka od županija izdvojila je oko 260.000 kuna, a preostali veći dio pokriven je iz fondova EU

Sve rjeđi polasci autobusa, čekanje na suncu i kiši, kašnjenja, neklimatizirani vlakovi i autobusi ljeti i nezagrijani zimi, neuređene čekaonice na željezničkim kolodvorima koje, kao u slučaju glavnog kolodvora u Varaždinu, zaposjedaju beskućnici koji tamo odlažu svoju odjeću i hranu... Ne čudi što se sve manje građana odlučuje na vožnju javnih prijevozom, bilo autobusima ili vlakovima. Tri sjeverne županije, Varaždinska kao vodeći partner, Međimurska i Koprivničko-križevačka, dale su izraditi master plan integriranog prijevoza putnika koji je javnosti predstavljen krajem 2016.

 

 

Ukupna vrijednost projekta izrade master plana iznosila je 5,2 milijuna kuna, svaka od županija izdvojila je oko 260.000 kuna, a preostali veći dio pokriven je iz fondova EU. Građani se pitaju dokle se došlo, a to je zanimalo i županijskog vijećnika Mladena Roginu, koji je varaždinskog župana Radimira Čačića pitao što je učinjeno u protekle dvije i pol godine? Čačić ističe da je master plan donesen za razdoblje od 2017. do 2027., a izradio ga je konzorcij sastavljen od domaćih i stranih tvrtki – Mobilita Evolta Zagreb, Mcrit Barcelona i BSL Transportation consultants Hamburg, izabran na javnom natječaju. Master plan je i podloga za studiju izvodljivosti modernizacije i gradnje nove pruge visoke učinkovitosti Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zabok, koja će biti ključ regionalnog povezivanja sjeverne Hrvatske sa Zagrebom, a omogućit će i brže i učinkovitije povezivanje manjih mjesta sjeverne Hrvatske. Izrada te studije izvodljivosti, čiji je nositelj HŽ Infrastruktura, u tijeku je i završit će do rujna 2020., kaže Čačić. U tijeku je i priprema izrade studije nove mreže autobusnih linija za područje triju sjevernih županija, a izrađeni su i prijedlozi za tzv. pilot-linije pa će se tijekom 2020. na dva probna područja u županiji uvesti jedinstvena karta za vlak i autobus. Putnici će tako moći kombinirati oba prijevoza. Istraživanja provedena u sklopu izrade master plana omogućila su i izradu plana povezivanja vlaka i autobusa na području Varaždina, Lepoglave i Ludbrega. Kombinacijom vlaka i autobusa putnici će se samo s jednom kupljenom kartom voziti se na relacijama Varaždin – Lepoglava – Bednja – Trakošćan uz presjedanje u Lepoglavi te Varaždin – Ludbreg – Mali Bukovec, uz presjedanje u Ludbregu.

Ove kombinacije imat će od osam do deset izravnih putovanja između krajnjih odredišta na tim linijama svakog dana. U prvom slučaju put će se skratiti za pet, a u drugom za 15 minuta, a bit će i jeftiniji. Početak tih linija očekuje se u rujnu 2020. – U tri županije presjedanja između vlaka i autobusa bit će usklađena, na glavnim pravcima bit će dvadesetak polazaka u svakom smjeru od jutra do kasno navečer, a sve će to korisnici moći koristiti kupnjom jedinstvene prijevozne karte – kaže Čačić. Sustav karata bit će organiziran zonski, uz sezonske karte. Cijeli taj sustav omogućit će, uvjerava Čačić, dobru povezanost cijele regije, veću kvalitetu života, smanjenje troškova i veću konkurentnost radne snage i cijelog gospodarstva.

Pročitajte više na: https://lokalni.vece...-zupanije-16775 - lokalni.vecernji.hr





0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users